Zavidavanje

Milorad Pupovac: Očekujemo da se i u Srbiji prizna politička posebnost Srba u Hrvatskoj

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 13:19:06 +0100

S Miloradom Pupovcem razgovarali smo o njegovoj političkoj karijeri, o "srpskom svetu", o studentskim protestima u Srbiji i odnosu hrvatskih Srba s Aleksandrom Vučićem. Razgovarali smo o njegovoj suradnji s HDZ-om i teškim kompromisima, kao i o odnosu SDP-a prema srpskoj manjini od devedesete do danas. Neizbježne su bile i teme o novovjekom ustaštvu i četništvu, o normalizaciji ustaškog pozdrava Za dom spremni u Hrvatskoj, o nacionalizmu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi, o ratu, mirotvorstvu i izgledima za nove oružane sukobe u našem dijelu svijeta.

Boris Buden: Ono što dolazi može biti puno gore od fašizma

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 13:16:24 +0100

Naš gost je filozof, publicist i prevoditelj, autor Barikada, jedne od najznačajnijih knjiga objavljenih u devedesetima, knjige koja je analizirala raspad Jugoslavije i pozivala na pobunu protiv nečovještva. Danas živi na berlinskoj adresi, redovito objavljuje eseje na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku o filozofskim, političkim i kulturnim temama vezanim uz bivšu Jugoslaviju, zapadnu Europu i Sjedinjene Američke Države. Boris Buden jedan je od najznačajnijih intelektualaca s područja jugoistočne Europe i čovjek koji nam pomaže razumjeti političke i društvene okolnosti koje su civilizaciju dovele na sam rub propasti.

Nikola Visković: Hrvati i Srbi su posljednja rupa na svirali

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 13:14:16 +0100

Naš gost je umirovljeni profesor teorije prava, dekan splitskog Pravnog fakulteta od 1983. do 1985. godine. Suosnivač je prve ekološke stranke u Hrvatskoj, Zelene akcije Split iz 1989. godine i saborski zastupnik u prvom sazivu sabora od 1990. do 1992. godine. Autor je više od šest stotina znanstvenih i publicističkih tekstova pravne i politološke tematike. Prvi se u Hrvatskoj sustavno bavio pitanjima kulturne zoologije i kulturne botanike, napisao je značajna djela Životinja i čovjek: prilog kulturnoj zoologiji (1996.) i Stablo i čovjek: prilog kulturnoj botanici. Nikola Visković - pravnik, publicist, prevoditelj, svjedok vremena, čovjek raskošnog znanja i zapanjujuće kreativne energije.

Sanja Klempić Bogadi: U deset godina nestala je trećina Srba u Hrvatskoj

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 13:12:29 +0100

Naša gošća je Sanja Klempić Bogadi, demografkinja, znanstena savjetnica na zagrebačkom Institutu za istraživanje migracija. Upravo je objavljena njezina studija pod naslovom Zajednica zaslužuje budućnost, koja otkriva sve o demografskim pitanjima i procesima važnima za Srbe u Hrvatskoj, o njihovom raseljavanju, propuštenim prilikama za održivi povratak, o brojkama koje neumoljivo pokazuju da srpska zajednica u Hrvatskoj nestaje. Sanja Klempić Bogadi napisala je važnu knjigu, ne samo za srpsku, nego i za većinsku zajednicu u Hrvatskoj, jer iza svake brojke o kojoj naša gošća piše stoje ljudi. Ljudi sa svojim identitetom, kulturom, kreativnim i radnim potencijalom. Sa odlaskom svakog od tih muškaraca i žena koji su u demografskoj studiji naše gošće predstavljeni brojkama, Hrvatska ostaje siromašnija zemlja.

Vesna Pusić: Amerika nije naš saveznik i neće se vratiti na ono što je bila

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 13:07:12 +0100

Preko deset godina bila je predsjednica treće po snazi parlamentarne stranke u Hrvatskoj. Obnašala je visoke političke dužnosti; bila je potpredsjednica Vlade, ministrica vanjskih poslova i redovna profesorica na Filozofskom fakultetu. Danas je aktivna u radu think tankova kojima je u fokusu interesa svjetska politika. Sveučilišta u Zagrebu. Naša gošća je Vesna Pusić, s kojom ćemo razgovarati o njezinim iskustvima prikupljenima u političkoj karijeri te o dramatičnim aktualnim zbivanjima u regionalnoj i svjetskoj politici.

Šimun Cimerman: Sutjeska je bila njemački Vijetnam. Partizani su se kretali kao nindže.

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 13:04:50 +0100

Naš gost je politolog i avanturist Šimun Cimerman. Bivši vaterpolist, koji se bavi ekstremnim sportovima i organizira pustolovne utrke. Ljubav prema prirodi i pustolovinama svojedobno ga je odvela na područje gdje se od sredine svibnja pa do sredine lipnja 1943. godine odvijala naša najznamenitija bitka II Svjetskog rata - Bitka na Sutjesci. Teško prohodni putevi i staze Šimuna Cimermana su odveli u prošlost, u vrijeme velike bitke. Prepješačio je sve pravce kojim su marširale partizanske jedinice i na koncu napisao fascinantnu knjigu: Bitka na Sutjesci - pakao u raju.

Ivan Šarčević: Papa Franjo bio je teolog naroda

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 13:02:08 +0100

Naš gost je svećenik, franjevački teolog, esejist i publicist Ivan Šarčević. Smatraju ga jednim od najuglednijih franjevaca Bosne Srebrene. Svojedobno je bio tajnik i dekan Franjevačke teologije u Sarajevu, pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije i glavni urednik franjevačke mjesečne revije Svjetlo riječi. Samostan svetog Ante na Bistriku, gdje živi i radi, jedno je od žarišta intelektualnog života Sarajeva, poprište brojnih duhovnih inicijativa, ekumenskog i međuvjerskog razumijevanja, mjesto suradnje i pomirenja među narodima. Fra Ivan Šarčević, veliki čovjek iz Reda male braće, most je među ljudima.

Slavica Mandić: Igor i ja smo prezirali kolektivne mržnje

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 12:57:09 +0100

Šira javnost našu gošću Slavicu Mandić poznaje kao životnu suputnicu našeg velikog novinara, književnog kritičara i publicista Igora Mandića. Iako je apsolvirala medicinu, izabrala je biti domaćica. I to ne bilo kakva. Slavica Mandić je - bijesna domaćica. Tako se zvala kolumna koju je svojevremeno pisala za Slobodnu Dalmaciju, a pisala je još i za Arkzin, Dan i časopis Zaposlena. Njezini recepti iz Bračne kuhinje, kulinarske uspješnice koju je potpisala sa suprugom Igorom, predstavili su je i kao izvrsnu kuharicu. Inteligentna, britka, duhovita i beskrajno šarmantna, naša gošća jedina je osoba koja je u polemikama redovito ostavljala bez riječi njegovu malenkost, šibenskog namćora koji se volio hvaliti da nema prijatelja, iako ih je itekako imao. Slavica Mandić govorit će nam svom životu s Igorom, o svemu što ih je činilo sretnim, ali i o tome kako su zajedno prošli kroz najveću bol koja čovjeka može zadesiti.

Hrvoje Hegedušić: Sjećam se ulaska partizana u Zagreb, bili smo presretni

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 12:53:09 +0100

Naš gost je Hrvoje Hegedušić, jedan je od posljednjih živućih predstavnika Zagrebačke škole šansone i skladatelj evergreena koji će živjeti još generacijama. Iz njegove radionice izišla je, primjerice, glazba za Bokeljsku noć, kao i za pjesme Indexa - Sanjam i Da sam ja netko. Kao šansonjer uglazbio je i izvodio brojne pjesme velikih hrvatskih pjesnika, a najpoznatija među njima je Balada iz predgrađa Dobriše Cesarića. Hrvoje Hegedušić ujedno je i jedan od malobrojnih ljudi koji danas može posvjedočiti kako je izgledao ulazak partizanske vojske u oslobođeni Zagreb, o čemu su voljeli razgovarati njegov stric, veliki slikar Krsto Hegedušić i prijatelj mu Miroslav Krleža ili, recimo, kako su izgledale prve utakmice zagrebačkog Dinama. Naš gost je svjedok povijesti i jedan od temeljnih stubova popularne glazbe u Hrvatskoj.

Slobodan Bubnjević: Što će nas prije uništiti: nuklearni rat, eko-katastrofa ili UI?

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 12:50:41 +0100

Naš gost je Slobodan Bubnjević, najugledniji znanstveni novinar u Srbiji, a uz to je još i pisac i publicist. U izdanju Jesenskog i Turka sad je objavio knjigu Alkemija bombe, u kojoj je preko dvadeset toponima - od Manhattana, preko Vinče do Zaporižja - široj javnosti približio atomsku zvijer, koja desetljećima reži iz silosa gdje trenutak za apokalipsu čekaju nuklearne glave. Kako je stvorena atomska bomba i kako je čovjek otkrivao nuklearnu energiju, dokle je stigla Jugoslavija u nastojanju da postane nuklearna sila i što ju je u tome spriječilo, što će, na koncu, prije doći glave našoj civilizaciji - nuklearna razmjena, ekološka katastrofa ili umjetna inteligencija. Odgovore na ova i brojna druga pitanja danas će nam dati - Slobodan Bubnjević, fizičar koji je svoj radni vijek odlučio posvetiti pisanju.

Melita Vrsaljko: Lokalno novinarstvo je kad ti na cesti psuju mater

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 12:23:35 +0100

Naša gošća je već iskusna novinarka i redateljica na početku karijere. Ono što je odlikuje rad je u lokalnoj sredini, što je najteži posao koji novinarka može izabrati. Melita Vrsaljko izabrala je rad u svom zavičaju, u Benkovcu. U pitanju je novinarka koja ne voli kompromise, zbog čega definitivno nije omiljena kod lokalnih vlasti, odnosno kod ljudi kojima istraživačko novinarstvo nije omiljena disciplina. Njoj je posvećen benkovački grafit „Lažeš Melita“, a da netrpeljivost nije ostala samo na grafitima najbolje govore dva fizička napada, od kojih je jedan doživjela doslovno na pragu roditeljske kuće. Jedan od tih napada policija je kvalificirala kao obostrano kršenje javnog reda i mira, zbog čega je prisiljena povlačiti se po sudovima i objašnjavati da je samo radila svoj posao. Također, Melita Vrsaljko autorica je nagrađivanog dokumentarnog filma Knin Zadar, koji govori o njezinom ocu i njegovoj radnoj svakodnevici. Naime, Melitin otac je prometnik na željeznici kojom vlakovi već godinama ne prometuju.

Slobodan Blagojević: Srbi i Hrvati govore istim jezikom

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 12:21:33 +0100

Naš gost je Slobodan Blagojević - pjesnik, pisac, prevoditelj, urednik i publicist, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Do rata je živio i radio u Sarajevu i Beogradu, a od 1992. do 2014. godine u Amsterdamu. Uoči rata bio je aktivan član beogradskog Centra za antiratnu akciju i jedan od osnivača Beogradskog kruga, s kojim se početkom devedesetih suprotstavljao nacionalističkim politikama, napose agresivnoj politici Slobodana Miloševića. Nakon dobrovoljnog egzila u Nizozemsku vratio se u Sarajevo, gdje je završio davno započeti životni poduhvat koji je nedavno ukoričen u monumentalno djelo Velika knjiga lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas. Tom djelu Slobodan Blagojević posvetio je ravno pedeset godina svog života. Osim sveobuhvatnog prikaza razvoja lirske poezije od prije pamtijevijeka do današnjih dana, Blagojevićeva Velika knjiga u tri toma na po osam stotina stranica pokazuje kako se razvijao i stasao jezik kojim govorimo. Cjelokupni njegov život svjedoči o beskompromisnoj posvećenosti: književnosti, istini i angažmanu za bolju budućnost koju još uvijek čekamo.

Siniša Malešević: Bez partizana Hrvatska ne bi postojala

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 12:19:42 +0100

Naš gost Siniša Malešević slovi za jednog od najistaknutijih teoretičara nacije i nacionalizma u svijetu. Profesor je sociologije na University Collegu u Dublinu, član je Irske Kraljevske akademije i vanjski član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Osim nacijom i nacionalizmom, bavi se fenomenom rata i organiziranog nasilja. Njegove knjige prevedene su na 14 svjetskih jezika, objavio je preko stotinu znanstvenih članaka, za svoj rad dobio je niz prestižnih međunarodnih nagrada. Iako je riječ o čovjeku koji je u znanost zakoračio sa zagrebačkog sveučilišta, sociologiju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, o Siniši Maleševiću i njegovom radu šira hrvatska javnost zna malo ili ništa. Šteta, jer malo edukacije o nacijama, nacionalizmu i organiziranom nasilju ovom društvu zasigurno ne bi škodilo.

Ante Lešaja: Stvorili smo društvo grabeži, halapljivosti i samoživosti

Lado Tomičić — Tue, 27 Jan 2026 12:14:47 +0100

U novoj epizodi Zavidavanja gost je Ante Lešaja, ekonomist, umirovljeni sveučilišni profesor i autor studija o uništavanju knjiga i spomeničke baštine u Hrvatskoj od devedesetih godina prošlog stoljeća do današnjih dana. Lešaja je rođen 1931 godine u Korčuli, zapamtio je talijansku i njemačku okupaciju otoka, zapamtio je smrt 350 mladića Prekomorske brigade koji su branili Korčulu. Nakon Drugog svjetskog rata školovao se u Pragu, a potom i u Zagrebu. Od 1950. godine radio je u brodogradilištu »Ivan Cetinić« u Korčuli, na Ekonomskom institutu u Zagrebu radio je kao viši znanstveni suradnik, bio je redoviti profesor na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Mostaru.

Lovro Krnić: U Hrvatskoj djeluju skrivene, vrlo ekstremne neonacističke organizacije

Lado Tomičić — Tue, 23 Dec 2025 13:52:32 +0100

U slobodno vrijeme, kad ne radi posao za koji je plaćen, naš gost je antifašistički aktivist. Jedan je od utemeljitelja Antifašističkog vjesnika, medija koji se bavi poviješću antifašističke, odnosno partizanske borbe u Hrvatskoj. Već godinama strpljivo i uporno razotkriva laži koje se svakodnevno plasiraju u svrhu povijesnog revizionizma. Kad je kontroverzni redatelj Jakov Sedlar snimio film o Jasenovcu pod naslovom Istina, naš gost ga je uhvatio u laži i objavio dokaze o njegovim manipulacijama. Također, hrvatsku javnost upozorio je na revizionističku prirodu sadržaja sa hrvatske Wikipedije. Lovro Krnić jedan je od sinova Dalmacije, koji ne žele mirno gledati kako novokomponirani domoljubi pljuju na antifašističku povijest Hrvatske.

Predrag Finci: Oni koji u ratu više pretrpe, manje o tome govore

Lado Tomičić — Thu, 18 Dec 2025 16:15:29 +0100

U svijet umjetnosti zakoračio je kao glumac, u kazalištu, ali i pred kamerama Fadila Hadžića u filmu Sarajevski atentat snimljenom 1965. godine. Ipak, odlučio se na akademsku karijeru pa je doktorirao filozofiju i postao redovni profesor estetike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Jedan je od osnivača PEN centra Bosne i Hercegovine i član Hrvatskog filozofskog društva. Početkom devedesetih preselio je u Veliku Britaniju, tamo radio kao gostujući istraživač na University College London i pisao knjige. Objavio ih je preko trideset: memoarsku prozu, poeziju, eseje, filozofske spise. Predrag Finci, emigrant, pisac, filozof, jedan od velikih intelektualaca našeg doba.

Mirjana Rakić: Izraelski vrh želi da Palestinci nestanu, ali oni nemaju gdje

Lado Tomičić — Thu, 18 Dec 2025 16:12:41 +0100

Duže od četrdeset godina ona prati i analizira prilike u međunarodnim odnosima. Na Televiziji Zagreb, koja će kasnije postati Hrvatska televizija, od 1982. godine počela je raditi kao novinarka redakcije vanjske politike. Pet godina kasnije u Tunisu će imati priliku upoznati i razgovarati s vođom PLO-a Jaserom Arafatom. Bilo je to vrijeme prve palestinske intifade, ustanka protiv izraelske okupacije. Palestinsku državu Arafat neće doživjeti. Kakvi takvi izgledi da se ona uspostavi postojali su do atentata na Jitzaka Rabina 1995. godine. Sporazumi u Oslu koje je ovaj izraelski premijer sklopio s Arafatom tad su pali u vodu. Od tog vremena do danas svjedočimo spirali nasilja, koje svoj vrhunac doživljava u naše vrijeme. S gošćom Mirjanom Rakić razgovaramo o izraelsko-palestinskom sukobu, prošlim i aktualnim događanjima u krvlju okupanoj Palestini.

Aleksandra Wojtaszek: Poljaci su zbog Hrvatske u šoku!

Lado Tomičić — Thu, 18 Dec 2025 16:08:09 +0100

Naša gošća je poljska znanstvenica, docentica zaposlena na Jagelonskom sveučilištu u Krakowu, gdje je završila studij kroatistike i doktorirala književnost. Zaljubljena je u Hrvatsku, izvrsno vlada jezikom, upoznala je sve krajeve naše zemlje, ovdašnje ljude i običaje. Kao prevoditeljica, s pjesnikinjom Monikom Herceg dobila je ugledno poljsko priznanje Europska pjesnikinja slobode. Prije dvije godine u Poljskoj je objavila knjigu Fjaka. Knjiga govori o Hrvatskoj, o brojnim aspektima njezine povijesti i sadašnjosti. Stekla je status bestselera u Poljskoj i Slovačkoj, a trenutačno je prevode na češki i talijanski jezik. Za knjigu o Hrvatskoj dobila je nagradu Jerzy Skowronek, a nominirana je i za jednu od najuglednijih poljskih novinarskih nagrada – Grand Press. Njezino ime je Aleksandra Wojtaszek, a govorit će nam što je naučila o Hrvatskoj i kako je Hrvatsku predstavila Poljacima i Poljakinjama, odnosno čitateljima i čitateljicama koji će čitati njezinu Fjaku. Knjiga je prevedena i na Hrvatski jezik, objavljena je ove godine u izdanju Disputa.

Mile Rupčić: U Hrvatskoj je najlakše napasti Srbe

Lado Tomičić — Thu, 18 Dec 2025 15:56:06 +0100

Naš gost nekoć je bio najpoznatiji zagrebački Likota. Od početka sedamdesetih prisutan je na glumačkoj i estradnoj sceni. Pjevajući kako je volio Liču 1972. godine osvojio je nagradu za šansonu na Zagrebačkom festivalu, glumio je u kazalištu i na filmu, a onda naprasno odlučio otići. U Ameriku, za djedom Peteom, onim iz pjesme Pete i to je Amerika, koju je proslavio kultni zagrebački rock-buntovnik Branimir Džoni Štulić. Bio to Zagreb ili New York, Mile Rupčić bio je osuđen na uspjeh. U Americi je prodavao vrhunska vina, bavio se glazbom i dokumentarnim filmom, da bi opet skočio u nešto novo pa pet godina prevodio američkim generalima u Bosni i Hercegovini. Život neponovljivog MiIe Rupčića teško je sažeti, najbolje je pustiti da ga sam ispriča.

Nenad Marjanović: U Puli ne bih bez straha pjevao Bella Ciao

Lado Tomičić — Thu, 18 Dec 2025 15:44:28 +0100

Naš gost je prije svega punker. Svirao je kao basist kultnog pulskog benda KUD Idijoti, što će mu obilježiti cijeli život. Nakon punka posvetio se medijima: okušao se kao radijski voditelj, kolumnist i izdavač. Mali mrak - emisija koju je na Radiju Maestral producirao s bubnjarom Idijota Diegom Bosuscom Pticom - ostat će zapamćen kao najduhovitija i jedna od najslušanijih emisija u radijskom eteru Istre. Kao kolumnist se javljao u Glasu Istre, nekoć uglednom dnevnom listu, a putem beogradskog portala XZ pisao je Pisma iz Istre svojim prijateljima u Beogradu. Sa Pticom je utemeljio i prvi istarski news portal, Regional Express, a svoju ljubav prema pisanju potvrdio je autorstvom knjiga: Moj život s Idijotima i Idi(j)otske priče. Idi(j)otske priče trebao je predstaviti na minulom Interliberu, ali je odustao. Ime mu je Nenad Marjanović, ali kudikamo je poznatiji kao dr. Fritz. U vrijeme utakmice možete ga potražiti na tribinama pulskog stadiona Aldo Drosina i tamo ćete ga sigurno naći.