<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="/stylesheet.xsl" type="text/xsl"?>
<rss version="2.0" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom" xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:itunes="http://www.itunes.com/dtds/podcast-1.0.dtd" xmlns:podcast="https://podcastindex.org/namespace/1.0">
  <channel>
    <atom:link rel="self" type="application/rss+xml" href="https://feeds.transistor.fm/telegram-prvi-glas" title="MP3 Audio"/>
    <atom:link rel="hub" href="https://pubsubhubbub.appspot.com/"/>
    <podcast:podping usesPodping="true"/>
    <title>Prvi glas</title>
    <generator>Transistor (https://transistor.fm)</generator>
    <itunes:new-feed-url>https://feeds.transistor.fm/telegram-prvi-glas</itunes:new-feed-url>
    <description>Telegramov podcast Prvi glas donosi najveću priču dana svakog dana. 15 minuta dnevno, 5 dana tjedno, dostupno u 5 ujutro.</description>
    <copyright>Telegram Media Grupa</copyright>
    <podcast:guid>6573862a-a6a6-5e7f-8c67-55288f98841d</podcast:guid>
    <podcast:locked owner="podcasts@telegram.hr">no</podcast:locked>
    <itunes:applepodcastsverify>38e92800-0bd1-11f0-8896-c7e50d9a1a70</itunes:applepodcastsverify>
    <podcast:trailer pubdate="Fri, 28 Mar 2025 12:06:02 +0100" url="https://media.transistor.fm/2d7bfac2/44a6651b.mp3" length="597466" type="audio/mpeg">Prvi glas: Slušajte nas svaki dan i ostanite informirani</podcast:trailer>
    <language>hr</language>
    <pubDate>Fri, 17 Apr 2026 04:30:17 +0200</pubDate>
    <lastBuildDate>Fri, 17 Apr 2026 04:31:30 +0200</lastBuildDate>
    <link>https://www.telegram.hr</link>
    <image>
      <url>https://img.transistorcdn.com/C1d9SOH950yU8I4PRs2zh_Zm8lWEo3PpPHS0ZnR9xj4/rs:fill:0:0:1/w:1400/h:1400/q:60/mb:500000/aHR0cHM6Ly9pbWct/dXBsb2FkLXByb2R1/Y3Rpb24udHJhbnNp/c3Rvci5mbS82MmIw/NjgxNjgwMjI0MDE0/NDFkN2Y1MmQ1Zjk3/YTQ3Yy5qcGc.jpg</url>
      <title>Prvi glas</title>
      <link>https://www.telegram.hr</link>
    </image>
    <itunes:category text="News">
      <itunes:category text="Daily News"/>
    </itunes:category>
    <itunes:category text="News">
      <itunes:category text="News Commentary"/>
    </itunes:category>
    <itunes:type>episodic</itunes:type>
    <itunes:author>Telegram</itunes:author>
    <itunes:image href="https://img.transistorcdn.com/C1d9SOH950yU8I4PRs2zh_Zm8lWEo3PpPHS0ZnR9xj4/rs:fill:0:0:1/w:1400/h:1400/q:60/mb:500000/aHR0cHM6Ly9pbWct/dXBsb2FkLXByb2R1/Y3Rpb24udHJhbnNp/c3Rvci5mbS82MmIw/NjgxNjgwMjI0MDE0/NDFkN2Y1MmQ1Zjk3/YTQ3Yy5qcGc.jpg"/>
    <itunes:summary>Telegramov podcast Prvi glas donosi najveću priču dana svakog dana. 15 minuta dnevno, 5 dana tjedno, dostupno u 5 ujutro.</itunes:summary>
    <itunes:subtitle>Telegramov podcast Prvi glas donosi najveću priču dana svakog dana.</itunes:subtitle>
    <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
    <itunes:owner>
      <itunes:name>Telegram</itunes:name>
      <itunes:email>podcasts@telegram.hr</itunes:email>
    </itunes:owner>
    <itunes:complete>No</itunes:complete>
    <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    <item>
      <title>Iran sada ima svjetsku ekonomiju pod kontrolom</title>
      <itunes:title>Iran sada ima svjetsku ekonomiju pod kontrolom</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">fe86d86b-21ff-42af-90dc-7cde9015093e</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c9141621</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu <strong>Mirko Bilandžić</strong> upozorava da rat s Iranom nije završen i da je ključni adut sada u rukama Teherana - Hormuški tjesnac. Bilandžić citira efektnu usporedbu - 50 godina svjetskih ekonomskih sankcija nije skršilo Iran, a 15 dana iranskih ekomskim sankcija destabilizira svjetsku ekonomiju.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/vijesti/talijanski-novinari-probili-se-do-obala-hormuza-ono-sto-su-zatekli-bilo-je-gotovo-nestvarno/">OGROMAN INTERES ZA TELEGRAM PRETPLATU - AKCIJA ISTJEČE USKORO!</a></p><p><br></p><p>Ključna pitanja na koja epizoda odgovara EP293:</p><ul><li>Je li Trump stvarno blizu kraja rata ili samo igra na nepredvidivost?</li><li>Tko je stvarni pobjednik rata – SAD ili Iran?</li><li>Zašto je Hormuški tjesnac postao centralno pitanje sukoba?</li><li>Može li Iran dobiti sigurnosna jamstva od Amerike i Izraela?</li><li>Ulazimo li u novu fazu “tankerskog rata”?</li><li>Tko zapravo profitira – Kina, Rusija ili nitko?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu <strong>Mirko Bilandžić</strong> upozorava da rat s Iranom nije završen i da je ključni adut sada u rukama Teherana - Hormuški tjesnac. Bilandžić citira efektnu usporedbu - 50 godina svjetskih ekonomskih sankcija nije skršilo Iran, a 15 dana iranskih ekomskim sankcija destabilizira svjetsku ekonomiju.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/vijesti/talijanski-novinari-probili-se-do-obala-hormuza-ono-sto-su-zatekli-bilo-je-gotovo-nestvarno/">OGROMAN INTERES ZA TELEGRAM PRETPLATU - AKCIJA ISTJEČE USKORO!</a></p><p><br></p><p>Ključna pitanja na koja epizoda odgovara EP293:</p><ul><li>Je li Trump stvarno blizu kraja rata ili samo igra na nepredvidivost?</li><li>Tko je stvarni pobjednik rata – SAD ili Iran?</li><li>Zašto je Hormuški tjesnac postao centralno pitanje sukoba?</li><li>Može li Iran dobiti sigurnosna jamstva od Amerike i Izraela?</li><li>Ulazimo li u novu fazu “tankerskog rata”?</li><li>Tko zapravo profitira – Kina, Rusija ili nitko?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 17 Apr 2026 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c9141621/2a8d9fd3.mp3" length="73393639" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1835</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu <strong>Mirko Bilandžić</strong> upozorava da rat s Iranom nije završen i da je ključni adut sada u rukama Teherana - Hormuški tjesnac. Bilandžić citira efektnu usporedbu - 50 godina svjetskih ekonomskih sankcija nije skršilo Iran, a 15 dana iranskih ekomskim sankcija destabilizira svjetsku ekonomiju.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/vijesti/talijanski-novinari-probili-se-do-obala-hormuza-ono-sto-su-zatekli-bilo-je-gotovo-nestvarno/">OGROMAN INTERES ZA TELEGRAM PRETPLATU - AKCIJA ISTJEČE USKORO!</a></p><p><br></p><p>Ključna pitanja na koja epizoda odgovara EP293:</p><ul><li>Je li Trump stvarno blizu kraja rata ili samo igra na nepredvidivost?</li><li>Tko je stvarni pobjednik rata – SAD ili Iran?</li><li>Zašto je Hormuški tjesnac postao centralno pitanje sukoba?</li><li>Može li Iran dobiti sigurnosna jamstva od Amerike i Izraela?</li><li>Ulazimo li u novu fazu “tankerskog rata”?</li><li>Tko zapravo profitira – Kina, Rusija ili nitko?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Orban je pao, najveća hrvatska frustracija ostaje: 'Sad moramo riješiti Inu'</title>
      <itunes:title>Orban je pao, najveća hrvatska frustracija ostaje: 'Sad moramo riješiti Inu'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">9144c7e1-5cbd-4bce-85ef-031b8df7d824</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/1ed8eec5</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Bivši ministar vanjskih poslova <a href="https://www.telegram.hr/tema/miro-kovac/"><strong>Miro Kovač</strong></a> komentirao je pobjedu <a href="https://www.telegram.hr/tema/peter-magyar/"><strong>Pétera Magyara</strong></a> na mađarskim izborima i što ona znači za Hrvatsku, ali i za širu europsku i geopolitičku sliku. "Hrvatska bi pobjedu mađarske oporbe trebala iskoristiti prije svega za rješavanje dugogodišnjeg spora oko upravljanja<a href="https://www.telegram.hr/tema/ina/"> Inom</a>", smatra Kovač. Prema njegovu mišljenju, politički dogovor jedini je put naprijed. „Hrvatska nikada nije bila dovoljno uporna u zaštiti vlastitih interesa. „Mađari su čuvali svoj interes, što je razumljivo. Mi nismo."</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP292:</p><ul><li>Što velika pobjeda Pétera Magyara koji je u pobjedničkom govoru najavio primjenu odnosa prema susjedima znači za Hrvatsku?</li><li>Kakve će odnose novi mađarski premijer njegovati sa susjedima?</li><li>Koliko će za gospodarsku stabilizaciju biti važan brzi pristup zamrznutim milijardama iz EU fondova?</li><li>Koje će se promjene unijeti u odnosu prema Rusiji te hoće li Mađarska zadržati pragmatičnu vanjsku politiku?</li><li>Što govori najava da Magyar ne podržava ubrzano pristupanje Ukrajine EU-u i zadržava čvrst stav o migracijama, koji su dva ključna stupa politike <a href="https://www.telegram.hr/tema/viktor-orban/"><strong>Viktora Orbana</strong></a>?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Bivši ministar vanjskih poslova <a href="https://www.telegram.hr/tema/miro-kovac/"><strong>Miro Kovač</strong></a> komentirao je pobjedu <a href="https://www.telegram.hr/tema/peter-magyar/"><strong>Pétera Magyara</strong></a> na mađarskim izborima i što ona znači za Hrvatsku, ali i za širu europsku i geopolitičku sliku. "Hrvatska bi pobjedu mađarske oporbe trebala iskoristiti prije svega za rješavanje dugogodišnjeg spora oko upravljanja<a href="https://www.telegram.hr/tema/ina/"> Inom</a>", smatra Kovač. Prema njegovu mišljenju, politički dogovor jedini je put naprijed. „Hrvatska nikada nije bila dovoljno uporna u zaštiti vlastitih interesa. „Mađari su čuvali svoj interes, što je razumljivo. Mi nismo."</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP292:</p><ul><li>Što velika pobjeda Pétera Magyara koji je u pobjedničkom govoru najavio primjenu odnosa prema susjedima znači za Hrvatsku?</li><li>Kakve će odnose novi mađarski premijer njegovati sa susjedima?</li><li>Koliko će za gospodarsku stabilizaciju biti važan brzi pristup zamrznutim milijardama iz EU fondova?</li><li>Koje će se promjene unijeti u odnosu prema Rusiji te hoće li Mađarska zadržati pragmatičnu vanjsku politiku?</li><li>Što govori najava da Magyar ne podržava ubrzano pristupanje Ukrajine EU-u i zadržava čvrst stav o migracijama, koji su dva ključna stupa politike <a href="https://www.telegram.hr/tema/viktor-orban/"><strong>Viktora Orbana</strong></a>?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 16 Apr 2026 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/1ed8eec5/cc7aea30.mp3" length="49393485" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1235</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Bivši ministar vanjskih poslova <a href="https://www.telegram.hr/tema/miro-kovac/"><strong>Miro Kovač</strong></a> komentirao je pobjedu <a href="https://www.telegram.hr/tema/peter-magyar/"><strong>Pétera Magyara</strong></a> na mađarskim izborima i što ona znači za Hrvatsku, ali i za širu europsku i geopolitičku sliku. "Hrvatska bi pobjedu mađarske oporbe trebala iskoristiti prije svega za rješavanje dugogodišnjeg spora oko upravljanja<a href="https://www.telegram.hr/tema/ina/"> Inom</a>", smatra Kovač. Prema njegovu mišljenju, politički dogovor jedini je put naprijed. „Hrvatska nikada nije bila dovoljno uporna u zaštiti vlastitih interesa. „Mađari su čuvali svoj interes, što je razumljivo. Mi nismo."</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP292:</p><ul><li>Što velika pobjeda Pétera Magyara koji je u pobjedničkom govoru najavio primjenu odnosa prema susjedima znači za Hrvatsku?</li><li>Kakve će odnose novi mađarski premijer njegovati sa susjedima?</li><li>Koliko će za gospodarsku stabilizaciju biti važan brzi pristup zamrznutim milijardama iz EU fondova?</li><li>Koje će se promjene unijeti u odnosu prema Rusiji te hoće li Mađarska zadržati pragmatičnu vanjsku politiku?</li><li>Što govori najava da Magyar ne podržava ubrzano pristupanje Ukrajine EU-u i zadržava čvrst stav o migracijama, koji su dva ključna stupa politike <a href="https://www.telegram.hr/tema/viktor-orban/"><strong>Viktora Orbana</strong></a>?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Smije li uopće drugačije govoriti o Oluji?</title>
      <itunes:title>Smije li uopće drugačije govoriti o Oluji?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">29d5160b-d38b-42ae-8d04-4199cb1a9a32</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/33d6007b</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Mario Mažić</strong>, osnivač Inicijativa mladih za ljudska prava u Prvom glasu govori o dijalogu o operaciji Oluja i temama iz Domovinskog rata nakon što je udruga koje je član primila prijeteću kuverte i našla se na udaru ministra branitelja <strong>Tome Medveda</strong>. Mažić govori o programu Inicijative mladih kojim pokušavaju približiti suprotstavljene narative o ovoj akciji.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP291:</p><ul><li>Zašto je inicijativa nastala i što se promijenilo od ulaska Hrvatske u EU?</li><li>Zašto se o Oluji i dalje ne može otvoreno govoriti u Hrvatskoj i Srbiji?</li><li>Što znači “zid šutnje” oko druge perspektive Oluje?</li><li>Zašto Mažić tvrdi da HDZ ima problem s ovom temom?</li><li>Kako izgleda program “Kad kažeš Oluja” i tko sudjeluje?</li><li>Je li reakcija Ministarstva branitelja politička zloupotreba institucija?</li><li>Može li dijalog mladih spriječiti buduće konflikte?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Mario Mažić</strong>, osnivač Inicijativa mladih za ljudska prava u Prvom glasu govori o dijalogu o operaciji Oluja i temama iz Domovinskog rata nakon što je udruga koje je član primila prijeteću kuverte i našla se na udaru ministra branitelja <strong>Tome Medveda</strong>. Mažić govori o programu Inicijative mladih kojim pokušavaju približiti suprotstavljene narative o ovoj akciji.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP291:</p><ul><li>Zašto je inicijativa nastala i što se promijenilo od ulaska Hrvatske u EU?</li><li>Zašto se o Oluji i dalje ne može otvoreno govoriti u Hrvatskoj i Srbiji?</li><li>Što znači “zid šutnje” oko druge perspektive Oluje?</li><li>Zašto Mažić tvrdi da HDZ ima problem s ovom temom?</li><li>Kako izgleda program “Kad kažeš Oluja” i tko sudjeluje?</li><li>Je li reakcija Ministarstva branitelja politička zloupotreba institucija?</li><li>Može li dijalog mladih spriječiti buduće konflikte?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 15 Apr 2026 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/33d6007b/2fdfcdf8.mp3" length="54440275" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1361</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Mario Mažić</strong>, osnivač Inicijativa mladih za ljudska prava u Prvom glasu govori o dijalogu o operaciji Oluja i temama iz Domovinskog rata nakon što je udruga koje je član primila prijeteću kuverte i našla se na udaru ministra branitelja <strong>Tome Medveda</strong>. Mažić govori o programu Inicijative mladih kojim pokušavaju približiti suprotstavljene narative o ovoj akciji.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP291:</p><ul><li>Zašto je inicijativa nastala i što se promijenilo od ulaska Hrvatske u EU?</li><li>Zašto se o Oluji i dalje ne može otvoreno govoriti u Hrvatskoj i Srbiji?</li><li>Što znači “zid šutnje” oko druge perspektive Oluje?</li><li>Zašto Mažić tvrdi da HDZ ima problem s ovom temom?</li><li>Kako izgleda program “Kad kažeš Oluja” i tko sudjeluje?</li><li>Je li reakcija Ministarstva branitelja politička zloupotreba institucija?</li><li>Može li dijalog mladih spriječiti buduće konflikte?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Zašto je toliko trebalo da se vratimo na Mjesec i što je sljedeće</title>
      <itunes:title>Zašto je toliko trebalo da se vratimo na Mjesec i što je sljedeće</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">0be32e3a-e013-49e6-bead-e8318ffd19fd</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/ebd6c8ab</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Misija Artemis 2 u kojoj su ljudi prvi put nakon više od pola stoljeća letjeli do Mjeseca, okončana je ovog vikenda sretnim povratkom četvero astronauta. O tome zbog čega je toliko dugo trebalo da se čovječanstvo vrati na najbliže nebesko tijelo i što slijedi razgovarali smo s hrvatskim astronomom i velikim popularizatorom znanosti <strong>Antom Radonićem</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP290:</p><ul><li>Zašto je trebalo više od 50 godina da se, nakon programa Apollo, ljudi vrate Mjesecu?</li><li>Što sad slijedi u programu Artemis i kad bi astronauti mogli opet hodati na površini najbližeg nebeskog tijela?</li><li>Zbog čega je uspostava stalnih baza na Mjesecu važna za buduće misije prema Marsu?</li><li>Zašto je Mjesec važan kao korak prema budućim ljudskim misijama na Mars?</li><li>Koja je uloga Europe u misiji Artemis?</li><li>Zašto se u javnosti i dalje pojavljuju teorije zavjere o svemirskim misijama i kako se znanstvenici nose s tim skepticizmom?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Misija Artemis 2 u kojoj su ljudi prvi put nakon više od pola stoljeća letjeli do Mjeseca, okončana je ovog vikenda sretnim povratkom četvero astronauta. O tome zbog čega je toliko dugo trebalo da se čovječanstvo vrati na najbliže nebesko tijelo i što slijedi razgovarali smo s hrvatskim astronomom i velikim popularizatorom znanosti <strong>Antom Radonićem</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP290:</p><ul><li>Zašto je trebalo više od 50 godina da se, nakon programa Apollo, ljudi vrate Mjesecu?</li><li>Što sad slijedi u programu Artemis i kad bi astronauti mogli opet hodati na površini najbližeg nebeskog tijela?</li><li>Zbog čega je uspostava stalnih baza na Mjesecu važna za buduće misije prema Marsu?</li><li>Zašto je Mjesec važan kao korak prema budućim ljudskim misijama na Mars?</li><li>Koja je uloga Europe u misiji Artemis?</li><li>Zašto se u javnosti i dalje pojavljuju teorije zavjere o svemirskim misijama i kako se znanstvenici nose s tim skepticizmom?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 14 Apr 2026 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/ebd6c8ab/4343c841.mp3" length="45557643" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1139</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Misija Artemis 2 u kojoj su ljudi prvi put nakon više od pola stoljeća letjeli do Mjeseca, okončana je ovog vikenda sretnim povratkom četvero astronauta. O tome zbog čega je toliko dugo trebalo da se čovječanstvo vrati na najbliže nebesko tijelo i što slijedi razgovarali smo s hrvatskim astronomom i velikim popularizatorom znanosti <strong>Antom Radonićem</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP290:</p><ul><li>Zašto je trebalo više od 50 godina da se, nakon programa Apollo, ljudi vrate Mjesecu?</li><li>Što sad slijedi u programu Artemis i kad bi astronauti mogli opet hodati na površini najbližeg nebeskog tijela?</li><li>Zbog čega je uspostava stalnih baza na Mjesecu važna za buduće misije prema Marsu?</li><li>Zašto je Mjesec važan kao korak prema budućim ljudskim misijama na Mars?</li><li>Koja je uloga Europe u misiji Artemis?</li><li>Zašto se u javnosti i dalje pojavljuju teorije zavjere o svemirskim misijama i kako se znanstvenici nose s tim skepticizmom?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Prvi potez Petera Magyara: Najavio udar na Orbanove ljude i vrh države </title>
      <itunes:title>Prvi potez Petera Magyara: Najavio udar na Orbanove ljude i vrh države </itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">1a1866f7-0eea-46f0-a1b9-36dc0d1ffa9f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/1cd53822</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Reporter i urednik N1 televizije <strong>Hrvoje Krešić</strong> u izvanrednoj epizodi Prvog glasa objašnjava što nakon velikog izbornog poraza <strong>Viktora Orbana</strong> može napraviti <strong>Peter Magyar</strong>, gdje će odmah udariti, koliko duboko može razmontirati Fideszovu državu i možemo li u unutarnjoj i vanjskoj politici očekivati drastične rezove.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP289:</p><ul><li>Hoće li Peter Magyar odmah krenuti u smjene ljudi koje je postavio Fidesz?</li><li>Može li stvarno razmontirati Orbanov državni aparat ili će sustav pružiti žestok otpor?</li><li>Koliko su birači različitih svjetonazora u Magyaru upisali vlastita očekivanja?</li><li>Znači li ova pobjeda i potpuni vanjskopolitički zaokret prema Bruxellesu?</li><li>Hoće li Mađarska odustati od Orbanove igre s Rusijom?</li><li>Mogu li se promijeniti odnosi s Hrvatskom i hoće li nestati simbolika “velike Mađarske”?</li><li>Treba li oko MOL-a i energetike očekivati išta bitno novo?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Reporter i urednik N1 televizije <strong>Hrvoje Krešić</strong> u izvanrednoj epizodi Prvog glasa objašnjava što nakon velikog izbornog poraza <strong>Viktora Orbana</strong> može napraviti <strong>Peter Magyar</strong>, gdje će odmah udariti, koliko duboko može razmontirati Fideszovu državu i možemo li u unutarnjoj i vanjskoj politici očekivati drastične rezove.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP289:</p><ul><li>Hoće li Peter Magyar odmah krenuti u smjene ljudi koje je postavio Fidesz?</li><li>Može li stvarno razmontirati Orbanov državni aparat ili će sustav pružiti žestok otpor?</li><li>Koliko su birači različitih svjetonazora u Magyaru upisali vlastita očekivanja?</li><li>Znači li ova pobjeda i potpuni vanjskopolitički zaokret prema Bruxellesu?</li><li>Hoće li Mađarska odustati od Orbanove igre s Rusijom?</li><li>Mogu li se promijeniti odnosi s Hrvatskom i hoće li nestati simbolika “velike Mađarske”?</li><li>Treba li oko MOL-a i energetike očekivati išta bitno novo?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 13 Apr 2026 15:09:32 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/1cd53822/1cf9fd26.mp3" length="28067108" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>702</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Reporter i urednik N1 televizije <strong>Hrvoje Krešić</strong> u izvanrednoj epizodi Prvog glasa objašnjava što nakon velikog izbornog poraza <strong>Viktora Orbana</strong> može napraviti <strong>Peter Magyar</strong>, gdje će odmah udariti, koliko duboko može razmontirati Fideszovu državu i možemo li u unutarnjoj i vanjskoj politici očekivati drastične rezove.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP289:</p><ul><li>Hoće li Peter Magyar odmah krenuti u smjene ljudi koje je postavio Fidesz?</li><li>Može li stvarno razmontirati Orbanov državni aparat ili će sustav pružiti žestok otpor?</li><li>Koliko su birači različitih svjetonazora u Magyaru upisali vlastita očekivanja?</li><li>Znači li ova pobjeda i potpuni vanjskopolitički zaokret prema Bruxellesu?</li><li>Hoće li Mađarska odustati od Orbanove igre s Rusijom?</li><li>Mogu li se promijeniti odnosi s Hrvatskom i hoće li nestati simbolika “velike Mađarske”?</li><li>Treba li oko MOL-a i energetike očekivati išta bitno novo?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Pavlekova krimi hobotnica: Milijuni, bijeg i popis</title>
      <itunes:title>Pavlekova krimi hobotnica: Milijuni, bijeg i popis</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">7ab1ba4a-fc69-4235-9a36-b4e7c4aec88f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/6f3d1e85</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>„U pitanju su bili sati”, kaže novinarka Indexa <strong>Ana Raić</strong> opisujući birokratsko-pravosudni vakuum u kojem je <a href="https://www.telegram.hr/tema/vedran-pavlek/"><strong>Vedran Pavlek</strong></a>, bivši moćnik hrvatskog skijanja, uspio pobjeći iz Turske u Kazahstan. "Potrebno je vrijeme da tjeralica prođe kroz sustav. Od ročišta za istražni zatvor do upisa u Interpolove kanale prolaze sati, nekada i dani. Pavlek je tu prazninu iskoristio čim mu je zahtjev za zatvor bio 'nad glavom'. Iz Turske, koja nudi letove na sve strane, jednostavno je nestao“, objašnjava Raić.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP288:</p><ul><li>Kako je Pavlek mogao otići iz Turske u Kazahstan?</li><li>Zašto Turska nije postupila po međunarodnoj tjeralici?</li><li>Tko se sve nalazi na Pavlekovu popisu i tko je sve bio plaćen?</li><li>Jesu li sve te isplate išle u gotovini?</li><li>Kako su sporne fakture alarmirale istražitelje?</li><li>Koji je bio modus operandi isplata fantomskim tvrtkama s kojima <a href="https://www.telegram.hr/tema/uskok/">USKOK</a> povezuje Pavleka?</li><li>Tko je provodio revizije i kako je moguće da je novac iz <a href="https://www.telegram.hr/tema/hrvatski-skijaski-savez/">Hrvatskog skijaškog saveza</a> nestajao deset godina, a da to nitko nije primijetio?</li><li>Zašto obitelj Kostelić još nije progovorila?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>„U pitanju su bili sati”, kaže novinarka Indexa <strong>Ana Raić</strong> opisujući birokratsko-pravosudni vakuum u kojem je <a href="https://www.telegram.hr/tema/vedran-pavlek/"><strong>Vedran Pavlek</strong></a>, bivši moćnik hrvatskog skijanja, uspio pobjeći iz Turske u Kazahstan. "Potrebno je vrijeme da tjeralica prođe kroz sustav. Od ročišta za istražni zatvor do upisa u Interpolove kanale prolaze sati, nekada i dani. Pavlek je tu prazninu iskoristio čim mu je zahtjev za zatvor bio 'nad glavom'. Iz Turske, koja nudi letove na sve strane, jednostavno je nestao“, objašnjava Raić.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP288:</p><ul><li>Kako je Pavlek mogao otići iz Turske u Kazahstan?</li><li>Zašto Turska nije postupila po međunarodnoj tjeralici?</li><li>Tko se sve nalazi na Pavlekovu popisu i tko je sve bio plaćen?</li><li>Jesu li sve te isplate išle u gotovini?</li><li>Kako su sporne fakture alarmirale istražitelje?</li><li>Koji je bio modus operandi isplata fantomskim tvrtkama s kojima <a href="https://www.telegram.hr/tema/uskok/">USKOK</a> povezuje Pavleka?</li><li>Tko je provodio revizije i kako je moguće da je novac iz <a href="https://www.telegram.hr/tema/hrvatski-skijaski-savez/">Hrvatskog skijaškog saveza</a> nestajao deset godina, a da to nitko nije primijetio?</li><li>Zašto obitelj Kostelić još nije progovorila?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 13 Apr 2026 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/6f3d1e85/7a7657f9.mp3" length="63847615" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1596</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>„U pitanju su bili sati”, kaže novinarka Indexa <strong>Ana Raić</strong> opisujući birokratsko-pravosudni vakuum u kojem je <a href="https://www.telegram.hr/tema/vedran-pavlek/"><strong>Vedran Pavlek</strong></a>, bivši moćnik hrvatskog skijanja, uspio pobjeći iz Turske u Kazahstan. "Potrebno je vrijeme da tjeralica prođe kroz sustav. Od ročišta za istražni zatvor do upisa u Interpolove kanale prolaze sati, nekada i dani. Pavlek je tu prazninu iskoristio čim mu je zahtjev za zatvor bio 'nad glavom'. Iz Turske, koja nudi letove na sve strane, jednostavno je nestao“, objašnjava Raić.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP288:</p><ul><li>Kako je Pavlek mogao otići iz Turske u Kazahstan?</li><li>Zašto Turska nije postupila po međunarodnoj tjeralici?</li><li>Tko se sve nalazi na Pavlekovu popisu i tko je sve bio plaćen?</li><li>Jesu li sve te isplate išle u gotovini?</li><li>Kako su sporne fakture alarmirale istražitelje?</li><li>Koji je bio modus operandi isplata fantomskim tvrtkama s kojima <a href="https://www.telegram.hr/tema/uskok/">USKOK</a> povezuje Pavleka?</li><li>Tko je provodio revizije i kako je moguće da je novac iz <a href="https://www.telegram.hr/tema/hrvatski-skijaski-savez/">Hrvatskog skijaškog saveza</a> nestajao deset godina, a da to nitko nije primijetio?</li><li>Zašto obitelj Kostelić još nije progovorila?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Svijet je postao taoc Irana</title>
      <itunes:title>Svijet je postao taoc Irana</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b5566e83-3794-4dd4-bdae-0a5f81bf42f2</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/667a8373</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Svjetsko gospodarstvo postalo je taoc Iran zbog odluke <strong>Donalda Trumpa</strong> da krene u rat na što je Teheran odgovorio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključnog morskog prolaza svjetske energetike. U novoj epizodi Prvog glasa bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist <strong>Goranko Fižulić</strong> govori o svjetskoj i hrvatskoj ekonomiji nakon krhkog primirja u Iranu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP287:</p><ul><li>Je li Hormuški tjesnac i dalje realno blokiran?</li><li>Je li ovo najveća strateška pogreška SAD-a nakon Drugog svjetskog rata?</li><li>Hoće li cijene nafte trajno ostati visoke?</li><li>Dolazi li novi val inflacije i skuplje hrane?</li><li>Što čeka Hrvatsku u turističkoj sezoni?</li><li>Zašto pravi udar na standard dolazi tek na jesen?</li><li>Ima li država uopće alate da zaštiti građane?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Svjetsko gospodarstvo postalo je taoc Iran zbog odluke <strong>Donalda Trumpa</strong> da krene u rat na što je Teheran odgovorio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključnog morskog prolaza svjetske energetike. U novoj epizodi Prvog glasa bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist <strong>Goranko Fižulić</strong> govori o svjetskoj i hrvatskoj ekonomiji nakon krhkog primirja u Iranu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP287:</p><ul><li>Je li Hormuški tjesnac i dalje realno blokiran?</li><li>Je li ovo najveća strateška pogreška SAD-a nakon Drugog svjetskog rata?</li><li>Hoće li cijene nafte trajno ostati visoke?</li><li>Dolazi li novi val inflacije i skuplje hrane?</li><li>Što čeka Hrvatsku u turističkoj sezoni?</li><li>Zašto pravi udar na standard dolazi tek na jesen?</li><li>Ima li država uopće alate da zaštiti građane?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 10 Apr 2026 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/667a8373/88771842.mp3" length="49657718" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1241</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Svjetsko gospodarstvo postalo je taoc Iran zbog odluke <strong>Donalda Trumpa</strong> da krene u rat na što je Teheran odgovorio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključnog morskog prolaza svjetske energetike. U novoj epizodi Prvog glasa bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist <strong>Goranko Fižulić</strong> govori o svjetskoj i hrvatskoj ekonomiji nakon krhkog primirja u Iranu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP287:</p><ul><li>Je li Hormuški tjesnac i dalje realno blokiran?</li><li>Je li ovo najveća strateška pogreška SAD-a nakon Drugog svjetskog rata?</li><li>Hoće li cijene nafte trajno ostati visoke?</li><li>Dolazi li novi val inflacije i skuplje hrane?</li><li>Što čeka Hrvatsku u turističkoj sezoni?</li><li>Zašto pravi udar na standard dolazi tek na jesen?</li><li>Ima li država uopće alate da zaštiti građane?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Rat u Iranu oslabio je Ameriku i ojačao Kinu</title>
      <itunes:title>Rat u Iranu oslabio je Ameriku i ojačao Kinu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2b3f7aa9-a253-4ac1-8532-aeb63d659379</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/862ea560</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Trump nije imao ni ulaznu ni izlaznu strategiju, ovo je rezultat diletantske politike, kaže bivši veleposlanik Božo Kovačević u novoj epizodi Prvog glasa komentirajući primirje nakon rata u Iranu. Kovačević analizira politike Amerike, Irana, Izraela i Kine na Bliskom istoku.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP286:</p><ul><li>Je li SAD uopće znao što želi postići u ratu s Iranom?</li><li>Zašto je Trump “riješio problem koji je sam izazvao”?</li><li>Tko je stvarni gubitnik primirja – Trump ili Netanjahu</li><li>Je li Iran nakon rata jači ili slabiji?</li><li>Zašto bi naplata prolaza kroz Hormuz bila udar na međunarodno pravo?</li><li>Kako je rat dugoročno oslabio Ameriku i ojačao Kinu?</li><li>Ulazi li svijet u fazu veće nestabilnosti i novih sukoba?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Trump nije imao ni ulaznu ni izlaznu strategiju, ovo je rezultat diletantske politike, kaže bivši veleposlanik Božo Kovačević u novoj epizodi Prvog glasa komentirajući primirje nakon rata u Iranu. Kovačević analizira politike Amerike, Irana, Izraela i Kine na Bliskom istoku.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP286:</p><ul><li>Je li SAD uopće znao što želi postići u ratu s Iranom?</li><li>Zašto je Trump “riješio problem koji je sam izazvao”?</li><li>Tko je stvarni gubitnik primirja – Trump ili Netanjahu</li><li>Je li Iran nakon rata jači ili slabiji?</li><li>Zašto bi naplata prolaza kroz Hormuz bila udar na međunarodno pravo?</li><li>Kako je rat dugoročno oslabio Ameriku i ojačao Kinu?</li><li>Ulazi li svijet u fazu veće nestabilnosti i novih sukoba?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 09 Apr 2026 06:07:15 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/862ea560/1fa8d213.mp3" length="60520540" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1513</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Trump nije imao ni ulaznu ni izlaznu strategiju, ovo je rezultat diletantske politike, kaže bivši veleposlanik Božo Kovačević u novoj epizodi Prvog glasa komentirajući primirje nakon rata u Iranu. Kovačević analizira politike Amerike, Irana, Izraela i Kine na Bliskom istoku.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP286:</p><ul><li>Je li SAD uopće znao što želi postići u ratu s Iranom?</li><li>Zašto je Trump “riješio problem koji je sam izazvao”?</li><li>Tko je stvarni gubitnik primirja – Trump ili Netanjahu</li><li>Je li Iran nakon rata jači ili slabiji?</li><li>Zašto bi naplata prolaza kroz Hormuz bila udar na međunarodno pravo?</li><li>Kako je rat dugoročno oslabio Ameriku i ojačao Kinu?</li><li>Ulazi li svijet u fazu veće nestabilnosti i novih sukoba?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Američka epska katastrofa u Iranu</title>
      <itunes:title>Američka epska katastrofa u Iranu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">c26c060e-6c1a-4289-98b0-92ede3a75785</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/296375ff</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Telegramov kolumnist i urednik <strong>Đivo Đurović</strong> u izvanrednoj epizodi Prvog glasa secira kraj i epilog 40-dnevnog rata Amerike i Izraela protiv Irana i tvrdi: Iran je dobio što je htio, a Amerika se povukla bez ijednog riješenog problema.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP285:</p><ul><li>Je li Iran stvarni pobjednik ovog rata, unatoč golemim vojnim gubicima?</li><li>Što je <strong>Trump</strong> htio postići napadom na Iran, a što je na kraju stvarno dobio?</li><li>Je li američki cilj bio rušenje režima u Teheranu i zašto taj plan nije uspio?</li><li>Koliko je Iran nakon svega i dalje opasan zbog balističkog i nuklearnog programa?</li><li>Zašto je Hormuški tjesnac ispao važniji od svih bombi koje su pale?</li><li>Što ovaj rasplet znači za Saudijsku Arabiju, Zaljev i američki utjecaj na Bliskom istoku?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Telegramov kolumnist i urednik <strong>Đivo Đurović</strong> u izvanrednoj epizodi Prvog glasa secira kraj i epilog 40-dnevnog rata Amerike i Izraela protiv Irana i tvrdi: Iran je dobio što je htio, a Amerika se povukla bez ijednog riješenog problema.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP285:</p><ul><li>Je li Iran stvarni pobjednik ovog rata, unatoč golemim vojnim gubicima?</li><li>Što je <strong>Trump</strong> htio postići napadom na Iran, a što je na kraju stvarno dobio?</li><li>Je li američki cilj bio rušenje režima u Teheranu i zašto taj plan nije uspio?</li><li>Koliko je Iran nakon svega i dalje opasan zbog balističkog i nuklearnog programa?</li><li>Zašto je Hormuški tjesnac ispao važniji od svih bombi koje su pale?</li><li>Što ovaj rasplet znači za Saudijsku Arabiju, Zaljev i američki utjecaj na Bliskom istoku?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 08 Apr 2026 11:57:40 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/296375ff/0bde9599.mp3" length="62218477" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1555</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Telegramov kolumnist i urednik <strong>Đivo Đurović</strong> u izvanrednoj epizodi Prvog glasa secira kraj i epilog 40-dnevnog rata Amerike i Izraela protiv Irana i tvrdi: Iran je dobio što je htio, a Amerika se povukla bez ijednog riješenog problema.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP285:</p><ul><li>Je li Iran stvarni pobjednik ovog rata, unatoč golemim vojnim gubicima?</li><li>Što je <strong>Trump</strong> htio postići napadom na Iran, a što je na kraju stvarno dobio?</li><li>Je li američki cilj bio rušenje režima u Teheranu i zašto taj plan nije uspio?</li><li>Koliko je Iran nakon svega i dalje opasan zbog balističkog i nuklearnog programa?</li><li>Zašto je Hormuški tjesnac ispao važniji od svih bombi koje su pale?</li><li>Što ovaj rasplet znači za Saudijsku Arabiju, Zaljev i američki utjecaj na Bliskom istoku?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Orbanov posljednji ples</title>
      <itunes:title>Orbanov posljednji ples</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ffa36a30-6ebd-4ccf-aabf-e8d42e13b66f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/3132958a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Malo koji parlamentarni izbori u nekoj zemlji Europske unije su čekani s ovakvim interesom kao odmjeravanje u Mađarskoj ove nedjelje. Ostanak ili odlazak s vlasti <a href="https://www.telegram.hr/tema/viktor-orban/"><strong>Viktora Orbana</strong></a>, pionira moderne autokracije, prati se s ogromnim interesom i u Europskoj uniji, i u SAD-u, i u Rusiji. Kampanju i potencijalne poslijeizborne rasplete za Prvi glas je analizirala novinarka Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"><strong>Irena Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP284:</p><ul><li><ul><li>Kako specifičan i složen mađarski izborni sustav utječe na mogućnost predviđanja konačnog izbornog rezultata?</li><li>Koliko su pouzdane i politički nepristrane ankete koje se objavljuju uoči mađarskih parlamentarnih izbora?</li><li>Koliku ulogu u kampanji Viktora Orbána ima rat u Ukrajini i retorika stabilnosti nasuprot „eksperimentiranju” s novom vlašću?</li><li>Može li antikorupcijska kampanja oporbe i nezadovoljstvo ekonomskom situacijom potaknuti birače na političku promjenu?</li><li>Što bi se moglo dogoditi nakon izbora – hoće li eventualna pobjeda oporbe doista značiti preuzimanje vlasti ili bi institucionalne prepreke mogle blokirati promjene?</li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Malo koji parlamentarni izbori u nekoj zemlji Europske unije su čekani s ovakvim interesom kao odmjeravanje u Mađarskoj ove nedjelje. Ostanak ili odlazak s vlasti <a href="https://www.telegram.hr/tema/viktor-orban/"><strong>Viktora Orbana</strong></a>, pionira moderne autokracije, prati se s ogromnim interesom i u Europskoj uniji, i u SAD-u, i u Rusiji. Kampanju i potencijalne poslijeizborne rasplete za Prvi glas je analizirala novinarka Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"><strong>Irena Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP284:</p><ul><li><ul><li>Kako specifičan i složen mađarski izborni sustav utječe na mogućnost predviđanja konačnog izbornog rezultata?</li><li>Koliko su pouzdane i politički nepristrane ankete koje se objavljuju uoči mađarskih parlamentarnih izbora?</li><li>Koliku ulogu u kampanji Viktora Orbána ima rat u Ukrajini i retorika stabilnosti nasuprot „eksperimentiranju” s novom vlašću?</li><li>Može li antikorupcijska kampanja oporbe i nezadovoljstvo ekonomskom situacijom potaknuti birače na političku promjenu?</li><li>Što bi se moglo dogoditi nakon izbora – hoće li eventualna pobjeda oporbe doista značiti preuzimanje vlasti ili bi institucionalne prepreke mogle blokirati promjene?</li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 08 Apr 2026 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/3132958a/8e484be4.mp3" length="41129256" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1028</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Malo koji parlamentarni izbori u nekoj zemlji Europske unije su čekani s ovakvim interesom kao odmjeravanje u Mađarskoj ove nedjelje. Ostanak ili odlazak s vlasti <a href="https://www.telegram.hr/tema/viktor-orban/"><strong>Viktora Orbana</strong></a>, pionira moderne autokracije, prati se s ogromnim interesom i u Europskoj uniji, i u SAD-u, i u Rusiji. Kampanju i potencijalne poslijeizborne rasplete za Prvi glas je analizirala novinarka Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"><strong>Irena Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP284:</p><ul><li><ul><li>Kako specifičan i složen mađarski izborni sustav utječe na mogućnost predviđanja konačnog izbornog rezultata?</li><li>Koliko su pouzdane i politički nepristrane ankete koje se objavljuju uoči mađarskih parlamentarnih izbora?</li><li>Koliku ulogu u kampanji Viktora Orbána ima rat u Ukrajini i retorika stabilnosti nasuprot „eksperimentiranju” s novom vlašću?</li><li>Može li antikorupcijska kampanja oporbe i nezadovoljstvo ekonomskom situacijom potaknuti birače na političku promjenu?</li><li>Što bi se moglo dogoditi nakon izbora – hoće li eventualna pobjeda oporbe doista značiti preuzimanje vlasti ili bi institucionalne prepreke mogle blokirati promjene?</li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Ugledni arhitekt: 'Rušenje Poljuda jednostavno nije opcija'</title>
      <itunes:title>Ugledni arhitekt: 'Rušenje Poljuda jednostavno nije opcija'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ad2e5c24-cfef-4557-893e-6f1b785226ad</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/8dfdf806</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Lavina medijskih rasprava o sudbini Hajdukova stadiona zahvatila je posljednjih tjedana javnost snagom kakvu <a href="https://www.telegram.hr/autor/maroje-mrduljas/"><strong>Maroje Mrduljaš</strong></a>, docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i koautor hvaljene serije "<a href="https://www.telegram.hr/kultura/autor-betonskih-spavaca-za-telegram-o-nasoj-danasnjoj-arhitekturi-nitko-za-50-godina-nece-snimati-serije/">Betonski spavači</a>", kaže da nije očekivao. "Da ste mi to pitanje - obnova ili rušenje <a href="https://www.telegram.hr/tema/poljud/">Poljuda</a> - postavili prije dva mjeseca, rekao bih da je to neka šala", napominje Mrduljaš, i dodaje: sa stajališta struke i zdravog razuma, rušenje jednostavno nije opcija.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP283:</p><p> </p><ul><li><ul><li><ul><li>Hoće li se novi stadion graditi na Brodarici, ili će na Poljudu uslijediti rušenje starog i gradnja novog zdanja na istom mjestu?</li><li>Kako bi izgledala procedura skidanja zaštite kulturnog dobra?</li><li>Je li izgledan scenarij u kojem se Poljudu skida zaštita kulturnog dobra i što bi to podrazumijevalo?</li><li>Je li Poljud kao nogometni stadion već postao nepopravljivo nefunkcionalan i je li moguća ikakva sanacija?</li><li>Tko snosi odgovornost za desetljeća nemara koji su do ovoga doveli?</li><li>Stoje li usporedbe s drugim stadionima, poput Wembleyja ili Maksimira?</li></ul></li></ul></li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Lavina medijskih rasprava o sudbini Hajdukova stadiona zahvatila je posljednjih tjedana javnost snagom kakvu <a href="https://www.telegram.hr/autor/maroje-mrduljas/"><strong>Maroje Mrduljaš</strong></a>, docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i koautor hvaljene serije "<a href="https://www.telegram.hr/kultura/autor-betonskih-spavaca-za-telegram-o-nasoj-danasnjoj-arhitekturi-nitko-za-50-godina-nece-snimati-serije/">Betonski spavači</a>", kaže da nije očekivao. "Da ste mi to pitanje - obnova ili rušenje <a href="https://www.telegram.hr/tema/poljud/">Poljuda</a> - postavili prije dva mjeseca, rekao bih da je to neka šala", napominje Mrduljaš, i dodaje: sa stajališta struke i zdravog razuma, rušenje jednostavno nije opcija.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP283:</p><p> </p><ul><li><ul><li><ul><li>Hoće li se novi stadion graditi na Brodarici, ili će na Poljudu uslijediti rušenje starog i gradnja novog zdanja na istom mjestu?</li><li>Kako bi izgledala procedura skidanja zaštite kulturnog dobra?</li><li>Je li izgledan scenarij u kojem se Poljudu skida zaštita kulturnog dobra i što bi to podrazumijevalo?</li><li>Je li Poljud kao nogometni stadion već postao nepopravljivo nefunkcionalan i je li moguća ikakva sanacija?</li><li>Tko snosi odgovornost za desetljeća nemara koji su do ovoga doveli?</li><li>Stoje li usporedbe s drugim stadionima, poput Wembleyja ili Maksimira?</li></ul></li></ul></li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 07 Apr 2026 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/8dfdf806/e9cfac95.mp3" length="46118741" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1153</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Lavina medijskih rasprava o sudbini Hajdukova stadiona zahvatila je posljednjih tjedana javnost snagom kakvu <a href="https://www.telegram.hr/autor/maroje-mrduljas/"><strong>Maroje Mrduljaš</strong></a>, docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i koautor hvaljene serije "<a href="https://www.telegram.hr/kultura/autor-betonskih-spavaca-za-telegram-o-nasoj-danasnjoj-arhitekturi-nitko-za-50-godina-nece-snimati-serije/">Betonski spavači</a>", kaže da nije očekivao. "Da ste mi to pitanje - obnova ili rušenje <a href="https://www.telegram.hr/tema/poljud/">Poljuda</a> - postavili prije dva mjeseca, rekao bih da je to neka šala", napominje Mrduljaš, i dodaje: sa stajališta struke i zdravog razuma, rušenje jednostavno nije opcija.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP283:</p><p> </p><ul><li><ul><li><ul><li>Hoće li se novi stadion graditi na Brodarici, ili će na Poljudu uslijediti rušenje starog i gradnja novog zdanja na istom mjestu?</li><li>Kako bi izgledala procedura skidanja zaštite kulturnog dobra?</li><li>Je li izgledan scenarij u kojem se Poljudu skida zaštita kulturnog dobra i što bi to podrazumijevalo?</li><li>Je li Poljud kao nogometni stadion već postao nepopravljivo nefunkcionalan i je li moguća ikakva sanacija?</li><li>Tko snosi odgovornost za desetljeća nemara koji su do ovoga doveli?</li><li>Stoje li usporedbe s drugim stadionima, poput Wembleyja ili Maksimira?</li></ul></li></ul></li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Bivši šef vojske o sigurnosnom 'trbuhu' Hrvatske</title>
      <itunes:title>Bivši šef vojske o sigurnosnom 'trbuhu' Hrvatske</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">6e21e60d-ff15-4474-9cc4-7ae2d41168a8</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/30db1969</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Dok američki predsjednik <strong>Donald Trump</strong> ponavlja mogućnost potencijalnog američkog povlačenja iz NATO-a, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH i predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a upozorava na pukotine u Savezu, sigurnosne izazove u susjedstvu i nužnost hitne modernizacije domaće protuzračne obrane. „Iako je Europa vojno snažna, bez američkih kapaciteta u strateškom prijevozu, satelitskom izviđanju i preciznom oružju, nastao bi veliki tehnološki jaz. "Sama retorika kojom se Sjevernoatlantski savez naziva „tigrom od papira“ nanosi nepopravljivu štetu onome što je srž saveza – povjerenju u Članak 5. o kolektivnoj obrani. ”, kaže admiral <a href="https://www.telegram.hr/tema/robert-hranj/"><strong>Robert Hranj</strong>.</a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP282:</p><ul><li>Obistini li se najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o izlasku Sjedinjenih Država iz Sjevernoatlantskog saveza — kakva bi bila pozicija „ostatka ostataka“ NATO-a?</li><li>Može li se Europa obraniti bez podrške Amerike?</li><li>Hrvatska temelji svoj koncept obrane prvenstveno na savezništvu u NATO-u i EU-u. Je li se Hrvatska previše oslonila na članstvo u NATO-u — je li se i opustila?</li><li> Koliko je trusno neposredno okruženje Hrvatske i sugerira li političku nestabilnost?</li><li> Je li u regionalnoj utrci u naoružanju Srbija najveća prijetnja nakon kupovine ofenzivnih balističkih projektila?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Dok američki predsjednik <strong>Donald Trump</strong> ponavlja mogućnost potencijalnog američkog povlačenja iz NATO-a, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH i predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a upozorava na pukotine u Savezu, sigurnosne izazove u susjedstvu i nužnost hitne modernizacije domaće protuzračne obrane. „Iako je Europa vojno snažna, bez američkih kapaciteta u strateškom prijevozu, satelitskom izviđanju i preciznom oružju, nastao bi veliki tehnološki jaz. "Sama retorika kojom se Sjevernoatlantski savez naziva „tigrom od papira“ nanosi nepopravljivu štetu onome što je srž saveza – povjerenju u Članak 5. o kolektivnoj obrani. ”, kaže admiral <a href="https://www.telegram.hr/tema/robert-hranj/"><strong>Robert Hranj</strong>.</a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP282:</p><ul><li>Obistini li se najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o izlasku Sjedinjenih Država iz Sjevernoatlantskog saveza — kakva bi bila pozicija „ostatka ostataka“ NATO-a?</li><li>Može li se Europa obraniti bez podrške Amerike?</li><li>Hrvatska temelji svoj koncept obrane prvenstveno na savezništvu u NATO-u i EU-u. Je li se Hrvatska previše oslonila na članstvo u NATO-u — je li se i opustila?</li><li> Koliko je trusno neposredno okruženje Hrvatske i sugerira li političku nestabilnost?</li><li> Je li u regionalnoj utrci u naoružanju Srbija najveća prijetnja nakon kupovine ofenzivnih balističkih projektila?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 03 Apr 2026 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/30db1969/48686dec.mp3" length="51360972" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1284</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Dok američki predsjednik <strong>Donald Trump</strong> ponavlja mogućnost potencijalnog američkog povlačenja iz NATO-a, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH i predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a upozorava na pukotine u Savezu, sigurnosne izazove u susjedstvu i nužnost hitne modernizacije domaće protuzračne obrane. „Iako je Europa vojno snažna, bez američkih kapaciteta u strateškom prijevozu, satelitskom izviđanju i preciznom oružju, nastao bi veliki tehnološki jaz. "Sama retorika kojom se Sjevernoatlantski savez naziva „tigrom od papira“ nanosi nepopravljivu štetu onome što je srž saveza – povjerenju u Članak 5. o kolektivnoj obrani. ”, kaže admiral <a href="https://www.telegram.hr/tema/robert-hranj/"><strong>Robert Hranj</strong>.</a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP282:</p><ul><li>Obistini li se najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o izlasku Sjedinjenih Država iz Sjevernoatlantskog saveza — kakva bi bila pozicija „ostatka ostataka“ NATO-a?</li><li>Može li se Europa obraniti bez podrške Amerike?</li><li>Hrvatska temelji svoj koncept obrane prvenstveno na savezništvu u NATO-u i EU-u. Je li se Hrvatska previše oslonila na članstvo u NATO-u — je li se i opustila?</li><li> Koliko je trusno neposredno okruženje Hrvatske i sugerira li političku nestabilnost?</li><li> Je li u regionalnoj utrci u naoružanju Srbija najveća prijetnja nakon kupovine ofenzivnih balističkih projektila?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Kupujemo oružje bez plana, doktrine i strategije</title>
      <itunes:title>Kupujemo oružje bez plana, doktrine i strategije</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b0bfadf3-89a5-4717-92e9-3d126e5c5220</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/16148198</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Telegramov vojni analitičar <strong>Goran Redžepović</strong> u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto zajednički sastanak<strong> Zorana Milanovića</strong> i <strong>Andreja Plenkovića</strong> jest dobar signal, ali i zašto Hrvatska i dalje nema jasnu obrambenu logiku, nego skupe političke nabave.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/popust-godine/">ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!</a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP281:</p><ul><li>Zašto je sastanak Milanovića i Plenkovića važan?</li><li>Što je stvarni problem hrvatske modernizacije vojske?</li><li>Zašto kupujemo oružje bez strategije?</li><li>Kako bi Hrvatska trebala razmišljati ako NATO oslabi ili se raspadne?</li><li>Je li kupnja tenkova Leopard uspjeh ili promašaj?</li><li>Što je pogrešno, a što dobro u svim našim vojnim kupnjama?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Telegramov vojni analitičar <strong>Goran Redžepović</strong> u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto zajednički sastanak<strong> Zorana Milanovića</strong> i <strong>Andreja Plenkovića</strong> jest dobar signal, ali i zašto Hrvatska i dalje nema jasnu obrambenu logiku, nego skupe političke nabave.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/popust-godine/">ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!</a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP281:</p><ul><li>Zašto je sastanak Milanovića i Plenkovića važan?</li><li>Što je stvarni problem hrvatske modernizacije vojske?</li><li>Zašto kupujemo oružje bez strategije?</li><li>Kako bi Hrvatska trebala razmišljati ako NATO oslabi ili se raspadne?</li><li>Je li kupnja tenkova Leopard uspjeh ili promašaj?</li><li>Što je pogrešno, a što dobro u svim našim vojnim kupnjama?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 02 Apr 2026 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/16148198/7179f486.mp3" length="84283617" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2107</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Telegramov vojni analitičar <strong>Goran Redžepović</strong> u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto zajednički sastanak<strong> Zorana Milanovića</strong> i <strong>Andreja Plenkovića</strong> jest dobar signal, ali i zašto Hrvatska i dalje nema jasnu obrambenu logiku, nego skupe političke nabave.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/popust-godine/">ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!</a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP281:</p><ul><li>Zašto je sastanak Milanovića i Plenkovića važan?</li><li>Što je stvarni problem hrvatske modernizacije vojske?</li><li>Zašto kupujemo oružje bez strategije?</li><li>Kako bi Hrvatska trebala razmišljati ako NATO oslabi ili se raspadne?</li><li>Je li kupnja tenkova Leopard uspjeh ili promašaj?</li><li>Što je pogrešno, a što dobro u svim našim vojnim kupnjama?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Razorna oluja nad Zagrebom nije slučajnost</title>
      <itunes:title>Razorna oluja nad Zagrebom nije slučajnost</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">46ca14b3-768a-441f-bb01-4b615311d409</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/304bc7db</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Meteorolog<strong> Bojan Lipovčak</strong> objašnjava zašto nova promjena vremena dolazi odmah nakon razorne oluje i zašto ekstremi više nisu iznimka nego pravilo.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP280:</p><p>Dolazi li nova velika oluja ili samo “normalno” pogoršanje?<br>Kako je nastala oluja Deborah koja je poharala Zagreb?<br>Zašto je trajala dva dana, a ne nekoliko minuta kao ljetne oluje?<br>Koliko su klimatske promjene odgovorne za ovakve ekstreme?<br>Hoće li Hrvatska uskoro imati drugačiju klimu nego danas?<br>Kakvo nas vrijeme čeka do Uskrsa i nakon njega?</p><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Meteorolog<strong> Bojan Lipovčak</strong> objašnjava zašto nova promjena vremena dolazi odmah nakon razorne oluje i zašto ekstremi više nisu iznimka nego pravilo.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP280:</p><p>Dolazi li nova velika oluja ili samo “normalno” pogoršanje?<br>Kako je nastala oluja Deborah koja je poharala Zagreb?<br>Zašto je trajala dva dana, a ne nekoliko minuta kao ljetne oluje?<br>Koliko su klimatske promjene odgovorne za ovakve ekstreme?<br>Hoće li Hrvatska uskoro imati drugačiju klimu nego danas?<br>Kakvo nas vrijeme čeka do Uskrsa i nakon njega?</p><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 01 Apr 2026 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/304bc7db/eab93098.mp3" length="45554462" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1139</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Meteorolog<strong> Bojan Lipovčak</strong> objašnjava zašto nova promjena vremena dolazi odmah nakon razorne oluje i zašto ekstremi više nisu iznimka nego pravilo.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP280:</p><p>Dolazi li nova velika oluja ili samo “normalno” pogoršanje?<br>Kako je nastala oluja Deborah koja je poharala Zagreb?<br>Zašto je trajala dva dana, a ne nekoliko minuta kao ljetne oluje?<br>Koliko su klimatske promjene odgovorne za ovakve ekstreme?<br>Hoće li Hrvatska uskoro imati drugačiju klimu nego danas?<br>Kakvo nas vrijeme čeka do Uskrsa i nakon njega?</p><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Počinje li upravo Treći svjetski rat?</title>
      <itunes:title>Počinje li upravo Treći svjetski rat?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">82f5d076-8c78-43d5-8c6e-43adfddf766e</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/bd1e0adc</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Telegramov Đivo Đurović u Prvom glasu objašnjava zašto ratovi koje gledamo još nisu Treći svjetski rat, zašto Iran nije okidač globalnog sukoba i u kojem bi se scenariju Europa mogla naći na rubu katastrofe.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP279:</p><ul><li>Jesmo li već u Trećem svjetskom ratu ili je to pretjerivanje?</li><li>Kako bi danas uopće izgledao svjetski rat među nuklearnim silama?</li><li>Zašto Iran, unatoč eskalaciji, nije pravi okidač globalnog rata?</li><li>U kojem bi trenutku Rusija mogla gurnuti Europu u izravni sukob?</li><li>Kako bi američko zapinjanje u Iranu moglo otvoriti prostor Kini?</li><li>Zašto su Trump i Vance pogrešno čitali Ukrajinu?</li><li>Što je za Europu opasnije: ruski vojni udar ili rusko političko potkopavanje?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Telegramov Đivo Đurović u Prvom glasu objašnjava zašto ratovi koje gledamo još nisu Treći svjetski rat, zašto Iran nije okidač globalnog sukoba i u kojem bi se scenariju Europa mogla naći na rubu katastrofe.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP279:</p><ul><li>Jesmo li već u Trećem svjetskom ratu ili je to pretjerivanje?</li><li>Kako bi danas uopće izgledao svjetski rat među nuklearnim silama?</li><li>Zašto Iran, unatoč eskalaciji, nije pravi okidač globalnog rata?</li><li>U kojem bi trenutku Rusija mogla gurnuti Europu u izravni sukob?</li><li>Kako bi američko zapinjanje u Iranu moglo otvoriti prostor Kini?</li><li>Zašto su Trump i Vance pogrešno čitali Ukrajinu?</li><li>Što je za Europu opasnije: ruski vojni udar ili rusko političko potkopavanje?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 31 Mar 2026 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/bd1e0adc/d7b70b73.mp3" length="69192134" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1730</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Telegramov Đivo Đurović u Prvom glasu objašnjava zašto ratovi koje gledamo još nisu Treći svjetski rat, zašto Iran nije okidač globalnog sukoba i u kojem bi se scenariju Europa mogla naći na rubu katastrofe.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP279:</p><ul><li>Jesmo li već u Trećem svjetskom ratu ili je to pretjerivanje?</li><li>Kako bi danas uopće izgledao svjetski rat među nuklearnim silama?</li><li>Zašto Iran, unatoč eskalaciji, nije pravi okidač globalnog rata?</li><li>U kojem bi trenutku Rusija mogla gurnuti Europu u izravni sukob?</li><li>Kako bi američko zapinjanje u Iranu moglo otvoriti prostor Kini?</li><li>Zašto su Trump i Vance pogrešno čitali Ukrajinu?</li><li>Što je za Europu opasnije: ruski vojni udar ili rusko političko potkopavanje?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>HDZ-ova mašinerija u pogonu, Plenković već vodi kampanju</title>
      <itunes:title>HDZ-ova mašinerija u pogonu, Plenković već vodi kampanju</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">db3771bd-e078-4ace-bfe0-c04091d97f5c</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/e3c33076</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Telegramov glavni politički komentator <strong>Jasmin Klarić</strong> analizira političku dinamiku i objašnjava zašto HDZ već sada “zagrijava mašineriju” i drži otvorenu opciju prijevremenih izbora.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP278:</p><ul><li>Je li HDZ već ušao u predizbornu kampanju dvije godine prije izbora?</li><li>Priprema li Plenković teren za izvanredne izbore?</li><li>Kako kriza i inflacija postaju politički alat vlasti?</li><li>Zašto HDZ agresivnije nego ikad napada SDP i Možemo!?</li><li>Može li oporba uopće nametnuti teme u ovakvom kontekstu?</li><li>Tko odlučuje izbore ako dođe do neizvjesnog rezultata?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Telegramov glavni politički komentator <strong>Jasmin Klarić</strong> analizira političku dinamiku i objašnjava zašto HDZ već sada “zagrijava mašineriju” i drži otvorenu opciju prijevremenih izbora.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP278:</p><ul><li>Je li HDZ već ušao u predizbornu kampanju dvije godine prije izbora?</li><li>Priprema li Plenković teren za izvanredne izbore?</li><li>Kako kriza i inflacija postaju politički alat vlasti?</li><li>Zašto HDZ agresivnije nego ikad napada SDP i Možemo!?</li><li>Može li oporba uopće nametnuti teme u ovakvom kontekstu?</li><li>Tko odlučuje izbore ako dođe do neizvjesnog rezultata?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 30 Mar 2026 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/e3c33076/4817e048.mp3" length="54115339" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1353</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Telegramov glavni politički komentator <strong>Jasmin Klarić</strong> analizira političku dinamiku i objašnjava zašto HDZ već sada “zagrijava mašineriju” i drži otvorenu opciju prijevremenih izbora.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP278:</p><ul><li>Je li HDZ već ušao u predizbornu kampanju dvije godine prije izbora?</li><li>Priprema li Plenković teren za izvanredne izbore?</li><li>Kako kriza i inflacija postaju politički alat vlasti?</li><li>Zašto HDZ agresivnije nego ikad napada SDP i Možemo!?</li><li>Može li oporba uopće nametnuti teme u ovakvom kontekstu?</li><li>Tko odlučuje izbore ako dođe do neizvjesnog rezultata?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Ivo Josipović: 'Nismo daleko od Trećeg svjetskog rata'</title>
      <itunes:title>Ivo Josipović: 'Nismo daleko od Trećeg svjetskog rata'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">1abe5cdb-e615-4f87-8238-0c54ac7235d4</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/acc7f1c0</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"Svijet je na par koraka od Trećeg svjetskog rata,<a href="https://www.telegram.hr/tema/zoran-milanovic/"><strong> Milanović</strong></a> i <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenković</strong></a> moraju naći zajednički jezik, a ustavni sustav kakav imamo – ne funkcionira", kaže bivši predsjednik<a href="https://www.telegram.hr/tema/ivo-josipovic/"> <strong>Ivo Josipović</strong></a> u Telegramovom podcastu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP277:</p><ul><li>Koje bi teme trebale biti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu najavljenoj za sljedeći tjedan?</li><li>Koliko je izgledan scenarij u kojem se Milanović i Plenković mogu dogovoriti o zajedničkom nastupu u sigurnosnim pitanjima?</li><li>Postoji li institucionalni problem u načinu na koji Hrvatska koordinira vanjsku i obrambenu politiku, neovisno o osobama koje te funkcije obnašaju?</li><li>Je li bila ispravna odluka <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/milanovic-eu-i-nato-su-obicna-fasada-a-kupnja-davidove-pracke-od-izraela-tako-mi-boga-hdz-u-nece-proci/">predsjednika Milanovića da zabrani suradnju s Izraelom</a> i time de facto blokira moguću nabavu Davidove praćke?</li><li>Koliko stoje teorije da su priče oko srpske rakete „Zagrepčanke" bile <a href="https://www.telegram.hr/komentari/milanovic-nas-je-spasio-od-anusiceve-sulude-ideje-da-kupi-davidovu-pracku-za-milijardu-dolara/">medijski spin kojim se pripremala moguća nabava Davidove praćke</a>?</li><li>Je li ministar <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-anusic/"><strong>Anušić</strong> </a>od premijera namjerno zatajio postojanje aerobalističke rakete u naoružanju Srbije?</li><li>Izraelski ministar vanjskih poslova optužio je Milanovića za antisemitizam — smatrate li tu optužbu opravdanom?</li><li>Hoće li se uskoro riješiti zastoj u imenovanju veleposlanika i predsjednice Vrhovnog suda?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"Svijet je na par koraka od Trećeg svjetskog rata,<a href="https://www.telegram.hr/tema/zoran-milanovic/"><strong> Milanović</strong></a> i <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenković</strong></a> moraju naći zajednički jezik, a ustavni sustav kakav imamo – ne funkcionira", kaže bivši predsjednik<a href="https://www.telegram.hr/tema/ivo-josipovic/"> <strong>Ivo Josipović</strong></a> u Telegramovom podcastu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP277:</p><ul><li>Koje bi teme trebale biti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu najavljenoj za sljedeći tjedan?</li><li>Koliko je izgledan scenarij u kojem se Milanović i Plenković mogu dogovoriti o zajedničkom nastupu u sigurnosnim pitanjima?</li><li>Postoji li institucionalni problem u načinu na koji Hrvatska koordinira vanjsku i obrambenu politiku, neovisno o osobama koje te funkcije obnašaju?</li><li>Je li bila ispravna odluka <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/milanovic-eu-i-nato-su-obicna-fasada-a-kupnja-davidove-pracke-od-izraela-tako-mi-boga-hdz-u-nece-proci/">predsjednika Milanovića da zabrani suradnju s Izraelom</a> i time de facto blokira moguću nabavu Davidove praćke?</li><li>Koliko stoje teorije da su priče oko srpske rakete „Zagrepčanke" bile <a href="https://www.telegram.hr/komentari/milanovic-nas-je-spasio-od-anusiceve-sulude-ideje-da-kupi-davidovu-pracku-za-milijardu-dolara/">medijski spin kojim se pripremala moguća nabava Davidove praćke</a>?</li><li>Je li ministar <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-anusic/"><strong>Anušić</strong> </a>od premijera namjerno zatajio postojanje aerobalističke rakete u naoružanju Srbije?</li><li>Izraelski ministar vanjskih poslova optužio je Milanovića za antisemitizam — smatrate li tu optužbu opravdanom?</li><li>Hoće li se uskoro riješiti zastoj u imenovanju veleposlanika i predsjednice Vrhovnog suda?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 27 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/acc7f1c0/37a1dbed.mp3" length="64336527" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1608</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"Svijet je na par koraka od Trećeg svjetskog rata,<a href="https://www.telegram.hr/tema/zoran-milanovic/"><strong> Milanović</strong></a> i <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenković</strong></a> moraju naći zajednički jezik, a ustavni sustav kakav imamo – ne funkcionira", kaže bivši predsjednik<a href="https://www.telegram.hr/tema/ivo-josipovic/"> <strong>Ivo Josipović</strong></a> u Telegramovom podcastu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP277:</p><ul><li>Koje bi teme trebale biti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu najavljenoj za sljedeći tjedan?</li><li>Koliko je izgledan scenarij u kojem se Milanović i Plenković mogu dogovoriti o zajedničkom nastupu u sigurnosnim pitanjima?</li><li>Postoji li institucionalni problem u načinu na koji Hrvatska koordinira vanjsku i obrambenu politiku, neovisno o osobama koje te funkcije obnašaju?</li><li>Je li bila ispravna odluka <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/milanovic-eu-i-nato-su-obicna-fasada-a-kupnja-davidove-pracke-od-izraela-tako-mi-boga-hdz-u-nece-proci/">predsjednika Milanovića da zabrani suradnju s Izraelom</a> i time de facto blokira moguću nabavu Davidove praćke?</li><li>Koliko stoje teorije da su priče oko srpske rakete „Zagrepčanke" bile <a href="https://www.telegram.hr/komentari/milanovic-nas-je-spasio-od-anusiceve-sulude-ideje-da-kupi-davidovu-pracku-za-milijardu-dolara/">medijski spin kojim se pripremala moguća nabava Davidove praćke</a>?</li><li>Je li ministar <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-anusic/"><strong>Anušić</strong> </a>od premijera namjerno zatajio postojanje aerobalističke rakete u naoružanju Srbije?</li><li>Izraelski ministar vanjskih poslova optužio je Milanovića za antisemitizam — smatrate li tu optužbu opravdanom?</li><li>Hoće li se uskoro riješiti zastoj u imenovanju veleposlanika i predsjednice Vrhovnog suda?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Globalni potres zbog Irana: 'Najviše će profitirati Kina i Rusija'</title>
      <itunes:title>Globalni potres zbog Irana: 'Najviše će profitirati Kina i Rusija'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">751bc54b-d479-417e-a4f8-ae20dffd0135</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/5980613e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Iran i Amerika nalaze se između pregovora i ograničene kopnene invazije. Donald Trump tvrdi kako pregovori napreduju, ali istodobno šalje dodatne kopnene snage prema Iranu. Teheran ismijava američkog predsjednika i tvrdi kako nikakvih pregovora nema. Geopolitički analitičar, profesor na VERN-u Vlatko Cvrtila za Prvi glas o Iranu, Americi, Izraelu, Kini i Rusiji.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP276:</p><ul><li>Postoje li uopće stvarni pregovori između SAD-a i Irana?</li><li>Je li slanje američkih vojnika signal eskalacije ili podrška diplomaciji?</li><li>Zašto Iran odbacuje američki plan?</li><li>Zašto Izraelu odgovara svaki mogući ishod?</li><li>Kako Iran vodi asimetrični rat i udara na globalnu ekonomiju?</li><li>Što žele Saudijska Arabija i arapske države?</li><li>Tko na kraju profitira iz ovog sukoba?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.<br></em><br></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Iran i Amerika nalaze se između pregovora i ograničene kopnene invazije. Donald Trump tvrdi kako pregovori napreduju, ali istodobno šalje dodatne kopnene snage prema Iranu. Teheran ismijava američkog predsjednika i tvrdi kako nikakvih pregovora nema. Geopolitički analitičar, profesor na VERN-u Vlatko Cvrtila za Prvi glas o Iranu, Americi, Izraelu, Kini i Rusiji.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP276:</p><ul><li>Postoje li uopće stvarni pregovori između SAD-a i Irana?</li><li>Je li slanje američkih vojnika signal eskalacije ili podrška diplomaciji?</li><li>Zašto Iran odbacuje američki plan?</li><li>Zašto Izraelu odgovara svaki mogući ishod?</li><li>Kako Iran vodi asimetrični rat i udara na globalnu ekonomiju?</li><li>Što žele Saudijska Arabija i arapske države?</li><li>Tko na kraju profitira iz ovog sukoba?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.<br></em><br></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 26 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/5980613e/29cd827e.mp3" length="65071100" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1627</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Iran i Amerika nalaze se između pregovora i ograničene kopnene invazije. Donald Trump tvrdi kako pregovori napreduju, ali istodobno šalje dodatne kopnene snage prema Iranu. Teheran ismijava američkog predsjednika i tvrdi kako nikakvih pregovora nema. Geopolitički analitičar, profesor na VERN-u Vlatko Cvrtila za Prvi glas o Iranu, Americi, Izraelu, Kini i Rusiji.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP276:</p><ul><li>Postoje li uopće stvarni pregovori između SAD-a i Irana?</li><li>Je li slanje američkih vojnika signal eskalacije ili podrška diplomaciji?</li><li>Zašto Iran odbacuje američki plan?</li><li>Zašto Izraelu odgovara svaki mogući ishod?</li><li>Kako Iran vodi asimetrični rat i udara na globalnu ekonomiju?</li><li>Što žele Saudijska Arabija i arapske države?</li><li>Tko na kraju profitira iz ovog sukoba?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.<br></em><br></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Dolazi mega energetska kriza: 'Može nastati potpuni kaos'</title>
      <itunes:title>Dolazi mega energetska kriza: 'Može nastati potpuni kaos'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">0698ccb7-0236-419a-96cf-cc606083337f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/9d5d11fd</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>„Američki predsjednik kupuje vrijeme, što je dijelom i bilo očekivano s obzirom na inicijalni pad cijena nafte. No, temeljni rizik nije nestao. Ovih je pet dana taktička pauza da se prije svega smire vlastita financijska tržišta, jer je vidljivo da su stvari počele izmicati kontroli”, kaže ekonomistica <a href="https://www.telegram.hr/tema/vedrana-pribicevic/"><strong>Vedrana Pribičević</strong></a> koja komentirajući iransku krizu, <a href="https://www.telegram.hr/tema/donald-trump/"><strong>Trumpovu</strong></a> igru iscrpljivanja, tzv. <a href="https://www.telegram.hr/tema/benjamin-netanyahu/">'<strong>Netanyahuovu'</strong></a> inflaciju i <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenkovićev</strong></a> deseti paket mjera.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP275:</p><ul><li>Što znači petodnevna stanka koju je najavio predsjednik Trump?</li><li>Koliko su utemeljene teorije o manipulaciji tržištem?</li><li>Je li točna ocjena premijera Plenkovića koji najavljuje „vjerojatni početak najveće energetske krize koju ova generacija pamti”?</li><li>Koju ocjenu dobiva deseti Vladin paket mjera?</li><li>Pozicionira li se premijer kao „onaj koji spašava građane”?</li><li>Kako se ova kriza razlikuje od one koju je izazvao rat u Ukrajini?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>„Američki predsjednik kupuje vrijeme, što je dijelom i bilo očekivano s obzirom na inicijalni pad cijena nafte. No, temeljni rizik nije nestao. Ovih je pet dana taktička pauza da se prije svega smire vlastita financijska tržišta, jer je vidljivo da su stvari počele izmicati kontroli”, kaže ekonomistica <a href="https://www.telegram.hr/tema/vedrana-pribicevic/"><strong>Vedrana Pribičević</strong></a> koja komentirajući iransku krizu, <a href="https://www.telegram.hr/tema/donald-trump/"><strong>Trumpovu</strong></a> igru iscrpljivanja, tzv. <a href="https://www.telegram.hr/tema/benjamin-netanyahu/">'<strong>Netanyahuovu'</strong></a> inflaciju i <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenkovićev</strong></a> deseti paket mjera.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP275:</p><ul><li>Što znači petodnevna stanka koju je najavio predsjednik Trump?</li><li>Koliko su utemeljene teorije o manipulaciji tržištem?</li><li>Je li točna ocjena premijera Plenkovića koji najavljuje „vjerojatni početak najveće energetske krize koju ova generacija pamti”?</li><li>Koju ocjenu dobiva deseti Vladin paket mjera?</li><li>Pozicionira li se premijer kao „onaj koji spašava građane”?</li><li>Kako se ova kriza razlikuje od one koju je izazvao rat u Ukrajini?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 25 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/9d5d11fd/a7782d44.mp3" length="52010917" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1300</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>„Američki predsjednik kupuje vrijeme, što je dijelom i bilo očekivano s obzirom na inicijalni pad cijena nafte. No, temeljni rizik nije nestao. Ovih je pet dana taktička pauza da se prije svega smire vlastita financijska tržišta, jer je vidljivo da su stvari počele izmicati kontroli”, kaže ekonomistica <a href="https://www.telegram.hr/tema/vedrana-pribicevic/"><strong>Vedrana Pribičević</strong></a> koja komentirajući iransku krizu, <a href="https://www.telegram.hr/tema/donald-trump/"><strong>Trumpovu</strong></a> igru iscrpljivanja, tzv. <a href="https://www.telegram.hr/tema/benjamin-netanyahu/">'<strong>Netanyahuovu'</strong></a> inflaciju i <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenkovićev</strong></a> deseti paket mjera.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP275:</p><ul><li>Što znači petodnevna stanka koju je najavio predsjednik Trump?</li><li>Koliko su utemeljene teorije o manipulaciji tržištem?</li><li>Je li točna ocjena premijera Plenkovića koji najavljuje „vjerojatni početak najveće energetske krize koju ova generacija pamti”?</li><li>Koju ocjenu dobiva deseti Vladin paket mjera?</li><li>Pozicionira li se premijer kao „onaj koji spašava građane”?</li><li>Kako se ova kriza razlikuje od one koju je izazvao rat u Ukrajini?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Kosovski presedan: Rat NATO-a i Srbije promijenio je svijet i stvorio Putina</title>
      <itunes:title>Kosovski presedan: Rat NATO-a i Srbije promijenio je svijet i stvorio Putina</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">37a63f70-7ca7-4de4-8e38-27fd1b36e0ac</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/93cfcb50</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Je li NATO-ova intervencija na Kosovu 1999. promijenila međunarodni poredak i otvorila eru u kojoj velike sile sve češće zaobilaze UN kad procijene da imaju “viši cilj”? O tome u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim novinarom i urednikom<strong> Đivom Đurovićem</strong> i našim vojnim analitičarem <strong>Goranom Redžepovićem</strong>, koji govore o tome je li Kosovo bilo vojni presedan, politička prekretnica, ali i okidač za tektonske promjene u ruskoj politici i uspon <strong>Vladimira Putina</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP274:</p><ul><li>Je li Kosovo bilo trenutak u kojem se počelo drukčije gledati na suverenitet država?</li><li>Zašto je NATO intervenirao bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a?</li><li>Što je bio politički, a što vojni cilj zračne kampanje protiv Miloševića?</li><li>Je li Kosovo dokazalo da se ograničeni politički ciljevi mogu postići samo iz zraka?</li><li>Koliko je kriza na Kosovu utjecala na ruski osjećaj poniženja i uspon Vladimira Putina?</li><li>Je li incident na prištinskom aerodromu mogao prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a?</li><li>Je li pitanje Kosova danas kao neovisna država i za Srbiju završena priča?</li></ul><p> *<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.<br></em><br></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Je li NATO-ova intervencija na Kosovu 1999. promijenila međunarodni poredak i otvorila eru u kojoj velike sile sve češće zaobilaze UN kad procijene da imaju “viši cilj”? O tome u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim novinarom i urednikom<strong> Đivom Đurovićem</strong> i našim vojnim analitičarem <strong>Goranom Redžepovićem</strong>, koji govore o tome je li Kosovo bilo vojni presedan, politička prekretnica, ali i okidač za tektonske promjene u ruskoj politici i uspon <strong>Vladimira Putina</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP274:</p><ul><li>Je li Kosovo bilo trenutak u kojem se počelo drukčije gledati na suverenitet država?</li><li>Zašto je NATO intervenirao bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a?</li><li>Što je bio politički, a što vojni cilj zračne kampanje protiv Miloševića?</li><li>Je li Kosovo dokazalo da se ograničeni politički ciljevi mogu postići samo iz zraka?</li><li>Koliko je kriza na Kosovu utjecala na ruski osjećaj poniženja i uspon Vladimira Putina?</li><li>Je li incident na prištinskom aerodromu mogao prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a?</li><li>Je li pitanje Kosova danas kao neovisna država i za Srbiju završena priča?</li></ul><p> *<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.<br></em><br></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 24 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/93cfcb50/278d273e.mp3" length="109248297" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2731</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Je li NATO-ova intervencija na Kosovu 1999. promijenila međunarodni poredak i otvorila eru u kojoj velike sile sve češće zaobilaze UN kad procijene da imaju “viši cilj”? O tome u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim novinarom i urednikom<strong> Đivom Đurovićem</strong> i našim vojnim analitičarem <strong>Goranom Redžepovićem</strong>, koji govore o tome je li Kosovo bilo vojni presedan, politička prekretnica, ali i okidač za tektonske promjene u ruskoj politici i uspon <strong>Vladimira Putina</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP274:</p><ul><li>Je li Kosovo bilo trenutak u kojem se počelo drukčije gledati na suverenitet država?</li><li>Zašto je NATO intervenirao bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a?</li><li>Što je bio politički, a što vojni cilj zračne kampanje protiv Miloševića?</li><li>Je li Kosovo dokazalo da se ograničeni politički ciljevi mogu postići samo iz zraka?</li><li>Koliko je kriza na Kosovu utjecala na ruski osjećaj poniženja i uspon Vladimira Putina?</li><li>Je li incident na prištinskom aerodromu mogao prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a?</li><li>Je li pitanje Kosova danas kao neovisna država i za Srbiju završena priča?</li></ul><p> *<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.<br></em><br></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Kako je pao osječki psihijatar koji je tukao, dirao i zlostavljao djecu</title>
      <itunes:title>Kako je pao osječki psihijatar koji je tukao, dirao i zlostavljao djecu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">1291e59d-3420-4043-a6a2-f28ada0eb9cf</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c8fe5534</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"To je trajalo deset godina. Ne deset dana", kaže novinar Telegrama Drago Hedl o slučaju osječkog psihijatra Domagoja Benića koji je godinama tukao i seksualno zlostavljao maloljetnice. Benić je u pritvoru i čeka suđenje nakon podignute optužnice, a sustav koji ga je godinama štitio funkcionira kao da se ništa nije dogodilo.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/50-popust/">PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA! </a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP273:</p><ul><li>Što se čuje na snimkama koje je tajno snimila maloljetna pacijentica?</li><li>Kako je počela cijela priča i što je ispričala majka dječaka s autizmom?</li><li>Što su kolege liječnici i zviždač upozoravali godinama?</li><li>Kako je funkcionirao sustav zataškavanja u bolnici i Ministarstvu?</li><li>Što sve stoji u optužnici od tisuću stranica?</li><li>Koliko bi moglo biti žrtava i zašto se mnogi još uvijek ne javljaju</li></ul><p> *<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"To je trajalo deset godina. Ne deset dana", kaže novinar Telegrama Drago Hedl o slučaju osječkog psihijatra Domagoja Benića koji je godinama tukao i seksualno zlostavljao maloljetnice. Benić je u pritvoru i čeka suđenje nakon podignute optužnice, a sustav koji ga je godinama štitio funkcionira kao da se ništa nije dogodilo.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/50-popust/">PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA! </a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP273:</p><ul><li>Što se čuje na snimkama koje je tajno snimila maloljetna pacijentica?</li><li>Kako je počela cijela priča i što je ispričala majka dječaka s autizmom?</li><li>Što su kolege liječnici i zviždač upozoravali godinama?</li><li>Kako je funkcionirao sustav zataškavanja u bolnici i Ministarstvu?</li><li>Što sve stoji u optužnici od tisuću stranica?</li><li>Koliko bi moglo biti žrtava i zašto se mnogi još uvijek ne javljaju</li></ul><p> *<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 23 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c8fe5534/8781ab63.mp3" length="62414994" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1560</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"To je trajalo deset godina. Ne deset dana", kaže novinar Telegrama Drago Hedl o slučaju osječkog psihijatra Domagoja Benića koji je godinama tukao i seksualno zlostavljao maloljetnice. Benić je u pritvoru i čeka suđenje nakon podignute optužnice, a sustav koji ga je godinama štitio funkcionira kao da se ništa nije dogodilo.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/50-popust/">PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA! </a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP273:</p><ul><li>Što se čuje na snimkama koje je tajno snimila maloljetna pacijentica?</li><li>Kako je počela cijela priča i što je ispričala majka dječaka s autizmom?</li><li>Što su kolege liječnici i zviždač upozoravali godinama?</li><li>Kako je funkcionirao sustav zataškavanja u bolnici i Ministarstvu?</li><li>Što sve stoji u optužnici od tisuću stranica?</li><li>Koliko bi moglo biti žrtava i zašto se mnogi još uvijek ne javljaju</li></ul><p> *<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Ruska nova šansa: Rat u Iranu Trumpov je poklon Vladimiru Putinu</title>
      <itunes:title>Ruska nova šansa: Rat u Iranu Trumpov je poklon Vladimiru Putinu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">da0c7674-c990-497e-9c1e-fb5061aab16a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/8a0f071b</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Povjesničar <strong>Tvrtko Jakovina</strong> u Prvom glasu analizira geostratešku poziciju zemalja uključenih u rat u Iranu - Izraela, SAD-a i samog Irana, ali i poziciju Rusije i Europe i objašnjava zašto sukob prerasta u globalni problem.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP272:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Želi li Izrael kaos u Iranu?</li><li>Može li se iranski režim uopće srušiti bez kopnene invazije?</li><li>Zašto je Trump ušao u ovaj rat i što time želi postići?</li><li>Može li Amerika uopće proglasiti pobjedu bez promjene režima?</li><li>Zašto Rusija profitira od rata?</li><li>Ulazimo li u novu geopolitičku eru u kojoj savezi više ne vrijede?</li></ul></li></ul></li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Povjesničar <strong>Tvrtko Jakovina</strong> u Prvom glasu analizira geostratešku poziciju zemalja uključenih u rat u Iranu - Izraela, SAD-a i samog Irana, ali i poziciju Rusije i Europe i objašnjava zašto sukob prerasta u globalni problem.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP272:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Želi li Izrael kaos u Iranu?</li><li>Može li se iranski režim uopće srušiti bez kopnene invazije?</li><li>Zašto je Trump ušao u ovaj rat i što time želi postići?</li><li>Može li Amerika uopće proglasiti pobjedu bez promjene režima?</li><li>Zašto Rusija profitira od rata?</li><li>Ulazimo li u novu geopolitičku eru u kojoj savezi više ne vrijede?</li></ul></li></ul></li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 20 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/8a0f071b/8cacf094.mp3" length="59876923" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1497</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Povjesničar <strong>Tvrtko Jakovina</strong> u Prvom glasu analizira geostratešku poziciju zemalja uključenih u rat u Iranu - Izraela, SAD-a i samog Irana, ali i poziciju Rusije i Europe i objašnjava zašto sukob prerasta u globalni problem.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP272:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Želi li Izrael kaos u Iranu?</li><li>Može li se iranski režim uopće srušiti bez kopnene invazije?</li><li>Zašto je Trump ušao u ovaj rat i što time želi postići?</li><li>Može li Amerika uopće proglasiti pobjedu bez promjene režima?</li><li>Zašto Rusija profitira od rata?</li><li>Ulazimo li u novu geopolitičku eru u kojoj savezi više ne vrijede?</li></ul></li></ul></li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Rast kreditnog rejtinga je super, ali ekonomija ostaje klimava</title>
      <itunes:title>Rast kreditnog rejtinga je super, ali ekonomija ostaje klimava</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">1ce2345a-1d64-4d4d-aff4-c48e04cc8c67</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/81c9e426</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Bivši ministar gospodarstva iz Vlade <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-racan/"><strong>Ivice Račana</strong></a> (2000.-2003.) i komentator Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/goranko-fizulic/"><strong>Goranko Fižulić</strong></a> ne smatra da je rast kreditnog rejtinga golemi uspjeh aktualne hrvatske Vlade. O tome i o korištenju EU novca za razvoj hrvatskog gospodarstva je govorio za Prvi glas.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo postavili u EP270:</p><ul><li>Je li podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske doista „potvrda iznimnog napretka Hrvatske” ili prije odraz drugih okolnosti?</li><li> Zašto je Hrvatskoj trebalo toliko dugo da se vrati na razinu kreditnog rejtinga iz 2004. godine?</li><li> Koliko je rast rejtinga rezultat domaće ekonomske politike, a koliko posljedica ulaska u europodručje?</li><li>Jesu li se temeljne strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva uopće promijenile u posljednjih dvadesetak godina?</li><li> Koristi li Hrvatska učinkovito sredstva iz Europske unije i doprinose li ona stvarnoj transformaciji gospodarstva?</li><li> Prijeti li Hrvatskoj dugoročno ostanak u „zamci srednjeg dohotka” zbog izostanka reformi i strateškog razvoja?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Bivši ministar gospodarstva iz Vlade <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-racan/"><strong>Ivice Račana</strong></a> (2000.-2003.) i komentator Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/goranko-fizulic/"><strong>Goranko Fižulić</strong></a> ne smatra da je rast kreditnog rejtinga golemi uspjeh aktualne hrvatske Vlade. O tome i o korištenju EU novca za razvoj hrvatskog gospodarstva je govorio za Prvi glas.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo postavili u EP270:</p><ul><li>Je li podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske doista „potvrda iznimnog napretka Hrvatske” ili prije odraz drugih okolnosti?</li><li> Zašto je Hrvatskoj trebalo toliko dugo da se vrati na razinu kreditnog rejtinga iz 2004. godine?</li><li> Koliko je rast rejtinga rezultat domaće ekonomske politike, a koliko posljedica ulaska u europodručje?</li><li>Jesu li se temeljne strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva uopće promijenile u posljednjih dvadesetak godina?</li><li> Koristi li Hrvatska učinkovito sredstva iz Europske unije i doprinose li ona stvarnoj transformaciji gospodarstva?</li><li> Prijeti li Hrvatskoj dugoročno ostanak u „zamci srednjeg dohotka” zbog izostanka reformi i strateškog razvoja?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 19 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/81c9e426/f9d30778.mp3" length="58325181" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1458</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Bivši ministar gospodarstva iz Vlade <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-racan/"><strong>Ivice Račana</strong></a> (2000.-2003.) i komentator Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/goranko-fizulic/"><strong>Goranko Fižulić</strong></a> ne smatra da je rast kreditnog rejtinga golemi uspjeh aktualne hrvatske Vlade. O tome i o korištenju EU novca za razvoj hrvatskog gospodarstva je govorio za Prvi glas.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo postavili u EP270:</p><ul><li>Je li podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske doista „potvrda iznimnog napretka Hrvatske” ili prije odraz drugih okolnosti?</li><li> Zašto je Hrvatskoj trebalo toliko dugo da se vrati na razinu kreditnog rejtinga iz 2004. godine?</li><li> Koliko je rast rejtinga rezultat domaće ekonomske politike, a koliko posljedica ulaska u europodručje?</li><li>Jesu li se temeljne strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva uopće promijenile u posljednjih dvadesetak godina?</li><li> Koristi li Hrvatska učinkovito sredstva iz Europske unije i doprinose li ona stvarnoj transformaciji gospodarstva?</li><li> Prijeti li Hrvatskoj dugoročno ostanak u „zamci srednjeg dohotka” zbog izostanka reformi i strateškog razvoja?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Drito neće s Plenkovićem prije izbora, a poslije? Nino Raspudić za Prvi glas</title>
      <itunes:title>Drito neće s Plenkovićem prije izbora, a poslije? Nino Raspudić za Prvi glas</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">c91b487f-04e8-468d-9510-e2bd5b3ce383</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/92e73e1a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Saborski zastupnik<strong> Nino Raspudić</strong> u Prvom glasu tvrdi da novoosnovana stranka Drito želi razbiti nametnutu dihotomiju HDZ-SDP, odbacuje mogućnost dogovora s HDZ-om prije izbora te poručuje da je hrvatska politika zarobljena pričama o ustašama i partizanima, dok stvarni problemi ostaju netaknuti.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo postavili u EP270:</p><ul><li>Hoće li Drito nakon izbora koalirati s HDZ-om ili blokom SDP-Možemo?</li><li>Kako funkcionira klub sa Zurovcem koji je dio vladajuće večine?</li><li>Koliko je ozbiljan sigurnosni problem to što Srbija ima rakete koje mogu dosegnuti Zagreb i Rijeku?</li><li>Zašto smatra da Hrvatska troši previše energije na ustaše i partizane?</li><li>Gdje se Drito politički smješta: u centar, desno od centra ili izvan starih ideoloških podjela?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Saborski zastupnik<strong> Nino Raspudić</strong> u Prvom glasu tvrdi da novoosnovana stranka Drito želi razbiti nametnutu dihotomiju HDZ-SDP, odbacuje mogućnost dogovora s HDZ-om prije izbora te poručuje da je hrvatska politika zarobljena pričama o ustašama i partizanima, dok stvarni problemi ostaju netaknuti.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo postavili u EP270:</p><ul><li>Hoće li Drito nakon izbora koalirati s HDZ-om ili blokom SDP-Možemo?</li><li>Kako funkcionira klub sa Zurovcem koji je dio vladajuće večine?</li><li>Koliko je ozbiljan sigurnosni problem to što Srbija ima rakete koje mogu dosegnuti Zagreb i Rijeku?</li><li>Zašto smatra da Hrvatska troši previše energije na ustaše i partizane?</li><li>Gdje se Drito politički smješta: u centar, desno od centra ili izvan starih ideoloških podjela?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 18 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/92e73e1a/557baff2.mp3" length="105663330" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2641</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Saborski zastupnik<strong> Nino Raspudić</strong> u Prvom glasu tvrdi da novoosnovana stranka Drito želi razbiti nametnutu dihotomiju HDZ-SDP, odbacuje mogućnost dogovora s HDZ-om prije izbora te poručuje da je hrvatska politika zarobljena pričama o ustašama i partizanima, dok stvarni problemi ostaju netaknuti.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo postavili u EP270:</p><ul><li>Hoće li Drito nakon izbora koalirati s HDZ-om ili blokom SDP-Možemo?</li><li>Kako funkcionira klub sa Zurovcem koji je dio vladajuće večine?</li><li>Koliko je ozbiljan sigurnosni problem to što Srbija ima rakete koje mogu dosegnuti Zagreb i Rijeku?</li><li>Zašto smatra da Hrvatska troši previše energije na ustaše i partizane?</li><li>Gdje se Drito politički smješta: u centar, desno od centra ili izvan starih ideoloških podjela?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Američka strateška katastrofa u Iranu</title>
      <itunes:title>Američka strateška katastrofa u Iranu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">86f9fa98-7d61-40ad-9a12-6aa02260cd59</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/3a533f63</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Vojni analitičar <strong>Robert Barić</strong> u novoj epizodi Prvog glasa secira kako je <strong>Trump</strong> upao u rat u Iranu bez jasnog plana, zašto Iran još nije odigrao sve karte i zašto bi američki pokušaj kontrole Hormuškog tjesnaca mogao završiti kao fijasko. 18. dana rata analiziramo stanje na terenu. dvojbu pred kojom je Trump - proglasiti pobjedu i otići premda nisu ostvareni ciljevi ili nastaviti rat i potencijalno gurnuti svijet u recesiju te geostratešku perspektivu SAD-a, Izraela i Irana.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP269:</p><ul><li>Je li Trump ušao u rat bez jasnog političkog i vojnog cilja?</li><li>Zašto su ciljevi Amerike i Izraela u Iranu različiti?</li><li>Može li SAD uopće vojno osigurati Hormuški tjesnac?</li><li>Zašto Iran po Bariću zasad vodi “savršeno asimetrično ratovanje”?</li><li>Ima li Amerika ikakvu realnu kopnenu opciju u Iranu?</li><li>Što ovaj rat znači za američke zalihe oružja, Europu i Pacifik?</li><li>Kako bi nakon svega mogao izgledati novi režim u Iranu?</li></ul><p> *<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.<br></em><br></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Vojni analitičar <strong>Robert Barić</strong> u novoj epizodi Prvog glasa secira kako je <strong>Trump</strong> upao u rat u Iranu bez jasnog plana, zašto Iran još nije odigrao sve karte i zašto bi američki pokušaj kontrole Hormuškog tjesnaca mogao završiti kao fijasko. 18. dana rata analiziramo stanje na terenu. dvojbu pred kojom je Trump - proglasiti pobjedu i otići premda nisu ostvareni ciljevi ili nastaviti rat i potencijalno gurnuti svijet u recesiju te geostratešku perspektivu SAD-a, Izraela i Irana.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP269:</p><ul><li>Je li Trump ušao u rat bez jasnog političkog i vojnog cilja?</li><li>Zašto su ciljevi Amerike i Izraela u Iranu različiti?</li><li>Može li SAD uopće vojno osigurati Hormuški tjesnac?</li><li>Zašto Iran po Bariću zasad vodi “savršeno asimetrično ratovanje”?</li><li>Ima li Amerika ikakvu realnu kopnenu opciju u Iranu?</li><li>Što ovaj rat znači za američke zalihe oružja, Europu i Pacifik?</li><li>Kako bi nakon svega mogao izgledati novi režim u Iranu?</li></ul><p> *<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.<br></em><br></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 17 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/3a533f63/b2faa0d0.mp3" length="92793244" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2320</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Vojni analitičar <strong>Robert Barić</strong> u novoj epizodi Prvog glasa secira kako je <strong>Trump</strong> upao u rat u Iranu bez jasnog plana, zašto Iran još nije odigrao sve karte i zašto bi američki pokušaj kontrole Hormuškog tjesnaca mogao završiti kao fijasko. 18. dana rata analiziramo stanje na terenu. dvojbu pred kojom je Trump - proglasiti pobjedu i otići premda nisu ostvareni ciljevi ili nastaviti rat i potencijalno gurnuti svijet u recesiju te geostratešku perspektivu SAD-a, Izraela i Irana.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP269:</p><ul><li>Je li Trump ušao u rat bez jasnog političkog i vojnog cilja?</li><li>Zašto su ciljevi Amerike i Izraela u Iranu različiti?</li><li>Može li SAD uopće vojno osigurati Hormuški tjesnac?</li><li>Zašto Iran po Bariću zasad vodi “savršeno asimetrično ratovanje”?</li><li>Ima li Amerika ikakvu realnu kopnenu opciju u Iranu?</li><li>Što ovaj rat znači za američke zalihe oružja, Europu i Pacifik?</li><li>Kako bi nakon svega mogao izgledati novi režim u Iranu?</li></ul><p> *<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.<br></em><br></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Pentagon protiv Anthropica: Bitka o budućnosti ratovanja</title>
      <itunes:title>Pentagon protiv Anthropica: Bitka o budućnosti ratovanja</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e5274ef7-9632-41c6-9b18-8b9708826274</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/9d2c53f8</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Stručnjak za kibernetičku sigurnost <strong>Alen Delić</strong> u Telegramovu podcastu Prvi glas objašnjava zašto je sukob između Pentagona i AI kompanije Anthropic zapravo tek početak velike borbe oko kontrole umjetne inteligencije u ratovima.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP268:</p><ul><li>Zašto je Pentagon proglasio američku AI kompaniju Anthropic sigurnosnim rizikom?</li><li>Kako umjetna inteligencija već danas pomaže vojskama u ratovima?</li><li>Zašto je Anthropic odbio dopustiti korištenje svog AI-a bota bez ograničenja?</li><li>Može li umjetna inteligencija sama odlučivati o napadima i ciljevima u ratu?</li><li>Hoće li Europa zbog regulacije umjetne inteligencije zaostati za SAD-om i Kinom?</li><li>Postoji li uopće realna kontrola nad razvojem vojne umjetne inteligencije?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Stručnjak za kibernetičku sigurnost <strong>Alen Delić</strong> u Telegramovu podcastu Prvi glas objašnjava zašto je sukob između Pentagona i AI kompanije Anthropic zapravo tek početak velike borbe oko kontrole umjetne inteligencije u ratovima.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP268:</p><ul><li>Zašto je Pentagon proglasio američku AI kompaniju Anthropic sigurnosnim rizikom?</li><li>Kako umjetna inteligencija već danas pomaže vojskama u ratovima?</li><li>Zašto je Anthropic odbio dopustiti korištenje svog AI-a bota bez ograničenja?</li><li>Može li umjetna inteligencija sama odlučivati o napadima i ciljevima u ratu?</li><li>Hoće li Europa zbog regulacije umjetne inteligencije zaostati za SAD-om i Kinom?</li><li>Postoji li uopće realna kontrola nad razvojem vojne umjetne inteligencije?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 16 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/9d2c53f8/0d1733f7.mp3" length="61340807" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1533</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Stručnjak za kibernetičku sigurnost <strong>Alen Delić</strong> u Telegramovu podcastu Prvi glas objašnjava zašto je sukob između Pentagona i AI kompanije Anthropic zapravo tek početak velike borbe oko kontrole umjetne inteligencije u ratovima.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP268:</p><ul><li>Zašto je Pentagon proglasio američku AI kompaniju Anthropic sigurnosnim rizikom?</li><li>Kako umjetna inteligencija već danas pomaže vojskama u ratovima?</li><li>Zašto je Anthropic odbio dopustiti korištenje svog AI-a bota bez ograničenja?</li><li>Može li umjetna inteligencija sama odlučivati o napadima i ciljevima u ratu?</li><li>Hoće li Europa zbog regulacije umjetne inteligencije zaostati za SAD-om i Kinom?</li><li>Postoji li uopće realna kontrola nad razvojem vojne umjetne inteligencije?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Gubi li Hrvatska utrku u naoružanju sa Srbijom?</title>
      <itunes:title>Gubi li Hrvatska utrku u naoružanju sa Srbijom?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">4d23225c-6fb2-4099-b5d0-80a1d22ff4ce</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/556a73e3</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Beogradski tabloidi slavodobitno su ovih dana objavili kako je njihova vojska nabavila rakete velikog dometa nazivajući ih “Zagrepčankama”. Telegramov vojni analitičar <a href="https://www.telegram.hr/autor/goran-redzepovic/"><strong>Goran Redžepović</strong></a> u novoj epizodi Prvog glasa zalijeva hladnom vodom takvu vrstu trijumfalizma, te objašnjava kako stvari doista stoje s modernizacijom srpske vojske.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:</p><ul><li><ul><li>Gubi li Hrvatska utrku u naoružanju sa Srbijom i trebamo li se zbog toga zabrinuti?</li><li>Zašto Srbija nabavlja novo naoružanje i koji su stvarni motivi tih vojnih nabava?</li><li>Koliku stvarnu prijetnju predstavljaju balistički projektili koje je Srbija kupila od Kine?</li><li>Koliko je Vojska Srbije stvarno operativno sposobna s obzirom na političko vodstvo i kadrovsku politiku?</li><li>U kojim je segmentima, poput razvoja dronova i protudronske obrane, Srbija trenutno ispred Hrvatske?</li><li>Zašto u Hrvatskoj postoji sve manji interes mladih za vojnu službu i profesionalnu vojnu karijeru?</li></ul></li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Beogradski tabloidi slavodobitno su ovih dana objavili kako je njihova vojska nabavila rakete velikog dometa nazivajući ih “Zagrepčankama”. Telegramov vojni analitičar <a href="https://www.telegram.hr/autor/goran-redzepovic/"><strong>Goran Redžepović</strong></a> u novoj epizodi Prvog glasa zalijeva hladnom vodom takvu vrstu trijumfalizma, te objašnjava kako stvari doista stoje s modernizacijom srpske vojske.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:</p><ul><li><ul><li>Gubi li Hrvatska utrku u naoružanju sa Srbijom i trebamo li se zbog toga zabrinuti?</li><li>Zašto Srbija nabavlja novo naoružanje i koji su stvarni motivi tih vojnih nabava?</li><li>Koliku stvarnu prijetnju predstavljaju balistički projektili koje je Srbija kupila od Kine?</li><li>Koliko je Vojska Srbije stvarno operativno sposobna s obzirom na političko vodstvo i kadrovsku politiku?</li><li>U kojim je segmentima, poput razvoja dronova i protudronske obrane, Srbija trenutno ispred Hrvatske?</li><li>Zašto u Hrvatskoj postoji sve manji interes mladih za vojnu službu i profesionalnu vojnu karijeru?</li></ul></li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 13 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/556a73e3/b2ebfec8.mp3" length="51280513" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1282</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Beogradski tabloidi slavodobitno su ovih dana objavili kako je njihova vojska nabavila rakete velikog dometa nazivajući ih “Zagrepčankama”. Telegramov vojni analitičar <a href="https://www.telegram.hr/autor/goran-redzepovic/"><strong>Goran Redžepović</strong></a> u novoj epizodi Prvog glasa zalijeva hladnom vodom takvu vrstu trijumfalizma, te objašnjava kako stvari doista stoje s modernizacijom srpske vojske.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:</p><ul><li><ul><li>Gubi li Hrvatska utrku u naoružanju sa Srbijom i trebamo li se zbog toga zabrinuti?</li><li>Zašto Srbija nabavlja novo naoružanje i koji su stvarni motivi tih vojnih nabava?</li><li>Koliku stvarnu prijetnju predstavljaju balistički projektili koje je Srbija kupila od Kine?</li><li>Koliko je Vojska Srbije stvarno operativno sposobna s obzirom na političko vodstvo i kadrovsku politiku?</li><li>U kojim je segmentima, poput razvoja dronova i protudronske obrane, Srbija trenutno ispred Hrvatske?</li><li>Zašto u Hrvatskoj postoji sve manji interes mladih za vojnu službu i profesionalnu vojnu karijeru?</li></ul></li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Miran Pavić o kupnji Storyja, Laganinija i dolazećoj 'apokalipsi portala'</title>
      <itunes:title>Miran Pavić o kupnji Storyja, Laganinija i dolazećoj 'apokalipsi portala'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">772d052a-2c5b-472b-a27d-9c8727df26bd</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/cd77825e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><a href="https://www.telegram.hr/autor/miran-pavic/"><strong>Miran Pavić</strong></a>, direktor Telegram media grupe, je prije nekoliko dana na društvenim mrežama iznio prilično mračnu prognozu. “Nažalost, krah dnevnih novina bio je ništa, mlaka generalna proba, naspram povijesnog tajfuna koji će s lica Zemlje uskoro pomesti gotovo sve svjetske portale”, napisao je Pavić. Kad se uz to dodaju i posljednje akvizicije Telegram Media Grupe (Story sa svojim brendovima i Radio Laganini), razloga za razgovor je više nego dovoljno.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:</p><ul><li>Zbog čega se Telegram media grupa odlučila na širenje i to baš na ove medije?</li><li>Koja je razlika između podcasta i radio programa i kako međusobno mogu funkcionirati?</li><li>Kako će izgledati prva sljedeća velika kriza u medijskoj industriji?</li><li>Zašto misli da će na najjačem udaru biti baš portali?</li><li>Koja će biti uloga umjetne inteligencije u razvoju medijske industrije?</li><li>Ima li političkog pritiska na Telegram i kako se on manifestira?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><a href="https://www.telegram.hr/autor/miran-pavic/"><strong>Miran Pavić</strong></a>, direktor Telegram media grupe, je prije nekoliko dana na društvenim mrežama iznio prilično mračnu prognozu. “Nažalost, krah dnevnih novina bio je ništa, mlaka generalna proba, naspram povijesnog tajfuna koji će s lica Zemlje uskoro pomesti gotovo sve svjetske portale”, napisao je Pavić. Kad se uz to dodaju i posljednje akvizicije Telegram Media Grupe (Story sa svojim brendovima i Radio Laganini), razloga za razgovor je više nego dovoljno.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:</p><ul><li>Zbog čega se Telegram media grupa odlučila na širenje i to baš na ove medije?</li><li>Koja je razlika između podcasta i radio programa i kako međusobno mogu funkcionirati?</li><li>Kako će izgledati prva sljedeća velika kriza u medijskoj industriji?</li><li>Zašto misli da će na najjačem udaru biti baš portali?</li><li>Koja će biti uloga umjetne inteligencije u razvoju medijske industrije?</li><li>Ima li političkog pritiska na Telegram i kako se on manifestira?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 12 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/cd77825e/0d4356e4.mp3" length="43057218" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1076</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><a href="https://www.telegram.hr/autor/miran-pavic/"><strong>Miran Pavić</strong></a>, direktor Telegram media grupe, je prije nekoliko dana na društvenim mrežama iznio prilično mračnu prognozu. “Nažalost, krah dnevnih novina bio je ništa, mlaka generalna proba, naspram povijesnog tajfuna koji će s lica Zemlje uskoro pomesti gotovo sve svjetske portale”, napisao je Pavić. Kad se uz to dodaju i posljednje akvizicije Telegram Media Grupe (Story sa svojim brendovima i Radio Laganini), razloga za razgovor je više nego dovoljno.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:</p><ul><li>Zbog čega se Telegram media grupa odlučila na širenje i to baš na ove medije?</li><li>Koja je razlika između podcasta i radio programa i kako međusobno mogu funkcionirati?</li><li>Kako će izgledati prva sljedeća velika kriza u medijskoj industriji?</li><li>Zašto misli da će na najjačem udaru biti baš portali?</li><li>Koja će biti uloga umjetne inteligencije u razvoju medijske industrije?</li><li>Ima li političkog pritiska na Telegram i kako se on manifestira?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Izjava koja je razotkrila model naše trule demokracije</title>
      <itunes:title>Izjava koja je razotkrila model naše trule demokracije</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">8b9cc839-bfa2-4c01-8eab-f1ea0af7e9af</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/be60303c</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Hrvatska demokracija i dalje funkcionira po transakcijskom ključu, kaže Telegramov komentator <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/rat-u-iranu-usao-u-novu-fazu-napadi-na-energetska-postrojenja-guraju-svijet-prema-krizi/"><strong>Jasmin Klarić</strong></a>, analizirajući u emisiji Prvi glas "žetončiće" koji su podebljali vladajuću većinu. <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/zurovec-u-petak-kad-ste-u-oporbi-uvijek-vam-fali-jedan-papir-zurovec-danas-ma-to-je-bio-gaf/"><strong>Dario Zurove</strong></a><strong>c</strong> nije tek još jedan "žetončić", smatra Klarić, nego poseban slučaj jer je vlastoručno kriminalizirao i sebe i koaliciju kojoj se priključio. Zurovec je, naime, u opravdanju svojega prijelaza otvoreno rekao da se u oporbi uvijek "gubio nekakav papir" za projekte, ali da se nakon kave s premijerom taj problem riješio.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP265:</p><ul><li>Što najnovije "ruke" u vladajućoj koaliciji govore o stvarnoj prirodi Plenkovićeve vlasti?</li><li>Zašto izjava Darija Zurovca o tome da <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/zurovec-u-petak-kad-ste-u-oporbi-uvijek-vam-fali-jedan-papir-zurovec-danas-ma-to-je-bio-gaf/">"vam u oporbi uvijek nedostaje jedan papir"</a> miriše na kazneno djelo teške i sustavne političke korupcije?</li><li>Je li <a href="https://www.telegram.hr/tema/dario-hrebak/"><strong>Dario Hrebak</strong></a> propustio — kako premijer <strong>Plenković</strong> voli reći — "čvrsto uzeti Kairosov čuperak i ne dati mu da pobjegne"?</li><li>Što znači zaključak novog Crodemoskopa da se "istopio" <strong>Thompsonov</strong> efekt?</li><li>Bi li se SDP trebao ispričati zbog preletavanja <a href="https://www.telegram.hr/tema/boska-ban/"><strong>Boške Ban</strong></a>?</li><li>Zašto je javnost oguglala na afere poput nedavne u kojoj su zbog korupcije uhićeni direktori HEP-a?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.<br></em><br></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Hrvatska demokracija i dalje funkcionira po transakcijskom ključu, kaže Telegramov komentator <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/rat-u-iranu-usao-u-novu-fazu-napadi-na-energetska-postrojenja-guraju-svijet-prema-krizi/"><strong>Jasmin Klarić</strong></a>, analizirajući u emisiji Prvi glas "žetončiće" koji su podebljali vladajuću većinu. <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/zurovec-u-petak-kad-ste-u-oporbi-uvijek-vam-fali-jedan-papir-zurovec-danas-ma-to-je-bio-gaf/"><strong>Dario Zurove</strong></a><strong>c</strong> nije tek još jedan "žetončić", smatra Klarić, nego poseban slučaj jer je vlastoručno kriminalizirao i sebe i koaliciju kojoj se priključio. Zurovec je, naime, u opravdanju svojega prijelaza otvoreno rekao da se u oporbi uvijek "gubio nekakav papir" za projekte, ali da se nakon kave s premijerom taj problem riješio.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP265:</p><ul><li>Što najnovije "ruke" u vladajućoj koaliciji govore o stvarnoj prirodi Plenkovićeve vlasti?</li><li>Zašto izjava Darija Zurovca o tome da <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/zurovec-u-petak-kad-ste-u-oporbi-uvijek-vam-fali-jedan-papir-zurovec-danas-ma-to-je-bio-gaf/">"vam u oporbi uvijek nedostaje jedan papir"</a> miriše na kazneno djelo teške i sustavne političke korupcije?</li><li>Je li <a href="https://www.telegram.hr/tema/dario-hrebak/"><strong>Dario Hrebak</strong></a> propustio — kako premijer <strong>Plenković</strong> voli reći — "čvrsto uzeti Kairosov čuperak i ne dati mu da pobjegne"?</li><li>Što znači zaključak novog Crodemoskopa da se "istopio" <strong>Thompsonov</strong> efekt?</li><li>Bi li se SDP trebao ispričati zbog preletavanja <a href="https://www.telegram.hr/tema/boska-ban/"><strong>Boške Ban</strong></a>?</li><li>Zašto je javnost oguglala na afere poput nedavne u kojoj su zbog korupcije uhićeni direktori HEP-a?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.<br></em><br></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 11 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/be60303c/f7b1ca33.mp3" length="37089768" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>927</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Hrvatska demokracija i dalje funkcionira po transakcijskom ključu, kaže Telegramov komentator <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/rat-u-iranu-usao-u-novu-fazu-napadi-na-energetska-postrojenja-guraju-svijet-prema-krizi/"><strong>Jasmin Klarić</strong></a>, analizirajući u emisiji Prvi glas "žetončiće" koji su podebljali vladajuću većinu. <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/zurovec-u-petak-kad-ste-u-oporbi-uvijek-vam-fali-jedan-papir-zurovec-danas-ma-to-je-bio-gaf/"><strong>Dario Zurove</strong></a><strong>c</strong> nije tek još jedan "žetončić", smatra Klarić, nego poseban slučaj jer je vlastoručno kriminalizirao i sebe i koaliciju kojoj se priključio. Zurovec je, naime, u opravdanju svojega prijelaza otvoreno rekao da se u oporbi uvijek "gubio nekakav papir" za projekte, ali da se nakon kave s premijerom taj problem riješio.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP265:</p><ul><li>Što najnovije "ruke" u vladajućoj koaliciji govore o stvarnoj prirodi Plenkovićeve vlasti?</li><li>Zašto izjava Darija Zurovca o tome da <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/zurovec-u-petak-kad-ste-u-oporbi-uvijek-vam-fali-jedan-papir-zurovec-danas-ma-to-je-bio-gaf/">"vam u oporbi uvijek nedostaje jedan papir"</a> miriše na kazneno djelo teške i sustavne političke korupcije?</li><li>Je li <a href="https://www.telegram.hr/tema/dario-hrebak/"><strong>Dario Hrebak</strong></a> propustio — kako premijer <strong>Plenković</strong> voli reći — "čvrsto uzeti Kairosov čuperak i ne dati mu da pobjegne"?</li><li>Što znači zaključak novog Crodemoskopa da se "istopio" <strong>Thompsonov</strong> efekt?</li><li>Bi li se SDP trebao ispričati zbog preletavanja <a href="https://www.telegram.hr/tema/boska-ban/"><strong>Boške Ban</strong></a>?</li><li>Zašto je javnost oguglala na afere poput nedavne u kojoj su zbog korupcije uhićeni direktori HEP-a?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.<br></em><br></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Rat u Iranu ušao u novu fazu</title>
      <itunes:title>Rat u Iranu ušao u novu fazu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">0f915650-acc4-48fe-8616-126156689baa</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/46ff0c79</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Energetski stručnjak Igor Dekanić upozorava da rat na Bliskom istoku ulazi u novu i potencijalno vrlo opasnu fazu - prvi put od Drugog svjetskog rata naftna postrojenja postaju izravna meta u velikom međunarodnom sukobu što će imati posljedice za cijeli svijet.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP264:</p><ul><li>Ulazi li rat Izraela i SAD-a protiv Irana u energetsku fazu sukoba?</li><li>Hoće li zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvati globalnu naftnu krizu?</li><li>Koliko bi cijena nafte mogla rasti ako rat potraje mjesecima?</li><li>Može li svijet ostati bez nafte ili će se kriza svesti na veliki rast cijena?</li><li>Tko bi mogao profitirati iz novog energetskog šoka - Rusija?</li><li>Koliko je Hrvatska izložena novoj energetskoj krizi?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Energetski stručnjak Igor Dekanić upozorava da rat na Bliskom istoku ulazi u novu i potencijalno vrlo opasnu fazu - prvi put od Drugog svjetskog rata naftna postrojenja postaju izravna meta u velikom međunarodnom sukobu što će imati posljedice za cijeli svijet.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP264:</p><ul><li>Ulazi li rat Izraela i SAD-a protiv Irana u energetsku fazu sukoba?</li><li>Hoće li zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvati globalnu naftnu krizu?</li><li>Koliko bi cijena nafte mogla rasti ako rat potraje mjesecima?</li><li>Može li svijet ostati bez nafte ili će se kriza svesti na veliki rast cijena?</li><li>Tko bi mogao profitirati iz novog energetskog šoka - Rusija?</li><li>Koliko je Hrvatska izložena novoj energetskoj krizi?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 10 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/46ff0c79/1eea0a55.mp3" length="40908818" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1023</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Energetski stručnjak Igor Dekanić upozorava da rat na Bliskom istoku ulazi u novu i potencijalno vrlo opasnu fazu - prvi put od Drugog svjetskog rata naftna postrojenja postaju izravna meta u velikom međunarodnom sukobu što će imati posljedice za cijeli svijet.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP264:</p><ul><li>Ulazi li rat Izraela i SAD-a protiv Irana u energetsku fazu sukoba?</li><li>Hoće li zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvati globalnu naftnu krizu?</li><li>Koliko bi cijena nafte mogla rasti ako rat potraje mjesecima?</li><li>Može li svijet ostati bez nafte ili će se kriza svesti na veliki rast cijena?</li><li>Tko bi mogao profitirati iz novog energetskog šoka - Rusija?</li><li>Koliko je Hrvatska izložena novoj energetskoj krizi?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Iran aktivirao 'Operaciju luđak': U tri faze žele zapaliti cijeli Bliski istok</title>
      <itunes:title>Iran aktivirao 'Operaciju luđak': U tri faze žele zapaliti cijeli Bliski istok</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">1a008bc5-316d-440f-a8f9-1dba80e9f88d</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/f5186015</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U desetom smo danu rata u Iranu koji je izraelskim udarima na energetska postrojenja ušao u novu fazu. Iran je u ovaj rat, kako otkriva NYT, ušao s unaprijed pripremljenom strategijom eskalacije nazvanom Operaciju "Luđak” kojom u tri faze planiraju zapaliti Bliski istok. Vojni analitičar Marinko Ogorec za Prvi glas govori o toj operaciji, ciljevima američko-izraelskog rata i ulozi Rusije.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP263:</p><ul><li>Je li cilj američko-izraelskog napada zaista promjena režima u Teheranu?</li><li>Zašto je gotovo nemoguće srušiti režim samo zračnim udarima?</li><li>Što Iran pokušava postići svojom 'Operacijom luđak'?</li><li>Može li rat dovesti do terorističkih napada u Europi i SAD-u?</li><li>Zašto bi Rusija mogla profitirati od ovog sukoba?</li><li>Kakvu ulogu u svemu ima Kina i globalno tržište nafte?</li><li>Zašto Ogorec tvrdi da Europa u novom poretku postaje marginalna?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U desetom smo danu rata u Iranu koji je izraelskim udarima na energetska postrojenja ušao u novu fazu. Iran je u ovaj rat, kako otkriva NYT, ušao s unaprijed pripremljenom strategijom eskalacije nazvanom Operaciju "Luđak” kojom u tri faze planiraju zapaliti Bliski istok. Vojni analitičar Marinko Ogorec za Prvi glas govori o toj operaciji, ciljevima američko-izraelskog rata i ulozi Rusije.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP263:</p><ul><li>Je li cilj američko-izraelskog napada zaista promjena režima u Teheranu?</li><li>Zašto je gotovo nemoguće srušiti režim samo zračnim udarima?</li><li>Što Iran pokušava postići svojom 'Operacijom luđak'?</li><li>Može li rat dovesti do terorističkih napada u Europi i SAD-u?</li><li>Zašto bi Rusija mogla profitirati od ovog sukoba?</li><li>Kakvu ulogu u svemu ima Kina i globalno tržište nafte?</li><li>Zašto Ogorec tvrdi da Europa u novom poretku postaje marginalna?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 09 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/f5186015/100d0c20.mp3" length="45487661" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1137</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U desetom smo danu rata u Iranu koji je izraelskim udarima na energetska postrojenja ušao u novu fazu. Iran je u ovaj rat, kako otkriva NYT, ušao s unaprijed pripremljenom strategijom eskalacije nazvanom Operaciju "Luđak” kojom u tri faze planiraju zapaliti Bliski istok. Vojni analitičar Marinko Ogorec za Prvi glas govori o toj operaciji, ciljevima američko-izraelskog rata i ulozi Rusije.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP263:</p><ul><li>Je li cilj američko-izraelskog napada zaista promjena režima u Teheranu?</li><li>Zašto je gotovo nemoguće srušiti režim samo zračnim udarima?</li><li>Što Iran pokušava postići svojom 'Operacijom luđak'?</li><li>Može li rat dovesti do terorističkih napada u Europi i SAD-u?</li><li>Zašto bi Rusija mogla profitirati od ovog sukoba?</li><li>Kakvu ulogu u svemu ima Kina i globalno tržište nafte?</li><li>Zašto Ogorec tvrdi da Europa u novom poretku postaje marginalna?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Dora Kršul: Zašto smo kazneno prijavili rektora Lakušića</title>
      <itunes:title>Dora Kršul: Zašto smo kazneno prijavili rektora Lakušića</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">f0993a32-51f1-4f50-ae2c-ea0edf527b73</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/7e8e42c9</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U zemlji u kojoj su novinari i mediji česti gosti sudovi zbog uglavnom obijesnih tužbi raznih moćnika, vijest je kad se priča obrne. Odnosno, kad novinari podignu kaznenu prijavu jer ih se onemogućava u obavljanju njihovog posla. Novinarka Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a> za Prvi glas je opisala što ju je nagnalo da s glavnom urednicom <strong>Jelenom Pavić Valentić</strong> podigne kaznenu prijavu protiv rektora Zagrebačkog sveučilišta <a href="https://www.telegram.hr/tema/stjepan-lakusic/"><strong>Stjepana Lakušića</strong></a>.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/50-popust/"><strong>PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA </strong></a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP262:</p><ul><li>Koji je temelj za kaznenu prijavu protiv rektora Lakušića?</li><li>Kako je Sveučilište pokušalo argumentirati zabranu prisustva javnosti?</li><li>Je li ostalo išta od obećanja apsolutne transparentnosti s kojim je Lakušić postao rektor?</li><li>Koja je uloga golubova u informiranju javnosti o radu Senata?</li><li>Jesu li podaci o trošenju 1,8 milijardi eura na Zagrebačkom sveučilištu i dalje skriveni od javnosti?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U zemlji u kojoj su novinari i mediji česti gosti sudovi zbog uglavnom obijesnih tužbi raznih moćnika, vijest je kad se priča obrne. Odnosno, kad novinari podignu kaznenu prijavu jer ih se onemogućava u obavljanju njihovog posla. Novinarka Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a> za Prvi glas je opisala što ju je nagnalo da s glavnom urednicom <strong>Jelenom Pavić Valentić</strong> podigne kaznenu prijavu protiv rektora Zagrebačkog sveučilišta <a href="https://www.telegram.hr/tema/stjepan-lakusic/"><strong>Stjepana Lakušića</strong></a>.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/50-popust/"><strong>PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA </strong></a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP262:</p><ul><li>Koji je temelj za kaznenu prijavu protiv rektora Lakušića?</li><li>Kako je Sveučilište pokušalo argumentirati zabranu prisustva javnosti?</li><li>Je li ostalo išta od obećanja apsolutne transparentnosti s kojim je Lakušić postao rektor?</li><li>Koja je uloga golubova u informiranju javnosti o radu Senata?</li><li>Jesu li podaci o trošenju 1,8 milijardi eura na Zagrebačkom sveučilištu i dalje skriveni od javnosti?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 06 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/7e8e42c9/ce39605f.mp3" length="52536498" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1313</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U zemlji u kojoj su novinari i mediji česti gosti sudovi zbog uglavnom obijesnih tužbi raznih moćnika, vijest je kad se priča obrne. Odnosno, kad novinari podignu kaznenu prijavu jer ih se onemogućava u obavljanju njihovog posla. Novinarka Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a> za Prvi glas je opisala što ju je nagnalo da s glavnom urednicom <strong>Jelenom Pavić Valentić</strong> podigne kaznenu prijavu protiv rektora Zagrebačkog sveučilišta <a href="https://www.telegram.hr/tema/stjepan-lakusic/"><strong>Stjepana Lakušića</strong></a>.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/50-popust/"><strong>PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA </strong></a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP262:</p><ul><li>Koji je temelj za kaznenu prijavu protiv rektora Lakušića?</li><li>Kako je Sveučilište pokušalo argumentirati zabranu prisustva javnosti?</li><li>Je li ostalo išta od obećanja apsolutne transparentnosti s kojim je Lakušić postao rektor?</li><li>Koja je uloga golubova u informiranju javnosti o radu Senata?</li><li>Jesu li podaci o trošenju 1,8 milijardi eura na Zagrebačkom sveučilištu i dalje skriveni od javnosti?</li></ul><p>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Trumpova opasna iluzija: Iranski režim neće pasti</title>
      <itunes:title>Trumpova opasna iluzija: Iranski režim neće pasti</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">bebcd4b9-f7e4-4a1c-b644-86e007aff57d</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/1bb87835</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Šestog dana rata Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, vojni i strateški stručnjak <a href="https://www.telegram.hr/komentari/trump-je-pogazio-sveto-pravilo-i-napao-muslimane-u-ramazanu-umjesto-da-to-iskoristi-glupi-iran-ucinio-je-isto/"><strong>Zoran Kusovac</strong></a> analizira zašto su nade o brzom padu režima nerealne, koje su logističke granice američke moći te kako će tržište nafte diktirati trajanje sukoba. Kusovac upozorava na opasan jaz između želja i realnosti na terenu. Prema njegovoj procjeni, do radikalne promjene u Iranu neće doći bez masovne kopnene invazije za koju Zapad nema ni snage ni pripremljenog plana.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP261:</p><ul><li>Zašto rušenje iranskog režima samo iz zraka nije realno?</li><li>U kojoj će mjeri tržišta nafte i financijska tržišta odrediti tajming <a href="https://www.telegram.hr/vijesti/kako-bi-mogao-zavrsiti-rat-u-iranu-postoji-nekoliko-scenarija-za-rasplet-krize-ovo-su-najizgledniji/">završetka sukoba</a>?</li><li>Što je vjerojatan ishod rata? Je li "Islamska Republika 2.0" najvjerojatniji ishod?</li><li>Jesu li jasni ciljevi <a href="https://www.telegram.hr/komentari/trump-je-pogazio-sveto-pravilo-i-napao-muslimane-u-ramazanu-umjesto-da-to-iskoristi-glupi-iran-ucinio-je-isto/"><strong>Donalda Trumpa</strong></a> i što zapravo želi vidjeti kao rezultat operacije "Epski bijes"?</li><li>Hoće li izraelski premijer <strong>Netanyahu</strong> biti kratkoročni vojni pobjednik bez dugoročne vizije?</li></ul><p><br>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Šestog dana rata Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, vojni i strateški stručnjak <a href="https://www.telegram.hr/komentari/trump-je-pogazio-sveto-pravilo-i-napao-muslimane-u-ramazanu-umjesto-da-to-iskoristi-glupi-iran-ucinio-je-isto/"><strong>Zoran Kusovac</strong></a> analizira zašto su nade o brzom padu režima nerealne, koje su logističke granice američke moći te kako će tržište nafte diktirati trajanje sukoba. Kusovac upozorava na opasan jaz između želja i realnosti na terenu. Prema njegovoj procjeni, do radikalne promjene u Iranu neće doći bez masovne kopnene invazije za koju Zapad nema ni snage ni pripremljenog plana.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP261:</p><ul><li>Zašto rušenje iranskog režima samo iz zraka nije realno?</li><li>U kojoj će mjeri tržišta nafte i financijska tržišta odrediti tajming <a href="https://www.telegram.hr/vijesti/kako-bi-mogao-zavrsiti-rat-u-iranu-postoji-nekoliko-scenarija-za-rasplet-krize-ovo-su-najizgledniji/">završetka sukoba</a>?</li><li>Što je vjerojatan ishod rata? Je li "Islamska Republika 2.0" najvjerojatniji ishod?</li><li>Jesu li jasni ciljevi <a href="https://www.telegram.hr/komentari/trump-je-pogazio-sveto-pravilo-i-napao-muslimane-u-ramazanu-umjesto-da-to-iskoristi-glupi-iran-ucinio-je-isto/"><strong>Donalda Trumpa</strong></a> i što zapravo želi vidjeti kao rezultat operacije "Epski bijes"?</li><li>Hoće li izraelski premijer <strong>Netanyahu</strong> biti kratkoročni vojni pobjednik bez dugoročne vizije?</li></ul><p><br>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 05 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/1bb87835/5fd1dd8f.mp3" length="46356958" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1159</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Šestog dana rata Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, vojni i strateški stručnjak <a href="https://www.telegram.hr/komentari/trump-je-pogazio-sveto-pravilo-i-napao-muslimane-u-ramazanu-umjesto-da-to-iskoristi-glupi-iran-ucinio-je-isto/"><strong>Zoran Kusovac</strong></a> analizira zašto su nade o brzom padu režima nerealne, koje su logističke granice američke moći te kako će tržište nafte diktirati trajanje sukoba. Kusovac upozorava na opasan jaz između želja i realnosti na terenu. Prema njegovoj procjeni, do radikalne promjene u Iranu neće doći bez masovne kopnene invazije za koju Zapad nema ni snage ni pripremljenog plana.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP261:</p><ul><li>Zašto rušenje iranskog režima samo iz zraka nije realno?</li><li>U kojoj će mjeri tržišta nafte i financijska tržišta odrediti tajming <a href="https://www.telegram.hr/vijesti/kako-bi-mogao-zavrsiti-rat-u-iranu-postoji-nekoliko-scenarija-za-rasplet-krize-ovo-su-najizgledniji/">završetka sukoba</a>?</li><li>Što je vjerojatan ishod rata? Je li "Islamska Republika 2.0" najvjerojatniji ishod?</li><li>Jesu li jasni ciljevi <a href="https://www.telegram.hr/komentari/trump-je-pogazio-sveto-pravilo-i-napao-muslimane-u-ramazanu-umjesto-da-to-iskoristi-glupi-iran-ucinio-je-isto/"><strong>Donalda Trumpa</strong></a> i što zapravo želi vidjeti kao rezultat operacije "Epski bijes"?</li><li>Hoće li izraelski premijer <strong>Netanyahu</strong> biti kratkoročni vojni pobjednik bez dugoročne vizije?</li></ul><p><br>*<em>Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Europa mora igrati po pravilima Xi Jinpinga</title>
      <itunes:title>Europa mora igrati po pravilima Xi Jinpinga</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">55b2de31-d070-4f29-bf7e-d763b8bffef7</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/5331a15e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Dopisnica ljubljanskog Dela i stručnjakinja za Kinu Zorana Baković upozorava da Europa od Pekinga traži promjene koje bi značile političku reformu kineskog sustava - a to se, kaže, neće dogoditi. U novoj epizodi Prvog glasa analiziramo europsko-kineske odnose, posjet njemačkog kancelara <strong>Merza</strong> Pekingu. Može li Kina postati novi europski partner u vremenika kada Trump razbija euroatlantsko savezništvo.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP260:</p><ul><li>Hoće li Kina promijeniti “pravila igre” zbog pritiska Berlina i Bruxellesa?</li><li>Je li Njemačka zakasnila u tehnološkoj utrci s Kinom?</li><li>Koliko su rijetki zemni metali moćno političko oružje Pekinga?</li><li>Je li Amerika dugoročno pouzdaniji partner Europi od Kine?</li><li>Što znači <strong>Xi Jinpingov</strong> poziv na deamerikanizaciju Europe?</li><li>Može li Kina stvarno pritisnuti Rusiju da završi rat u Ukrajini?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Dopisnica ljubljanskog Dela i stručnjakinja za Kinu Zorana Baković upozorava da Europa od Pekinga traži promjene koje bi značile političku reformu kineskog sustava - a to se, kaže, neće dogoditi. U novoj epizodi Prvog glasa analiziramo europsko-kineske odnose, posjet njemačkog kancelara <strong>Merza</strong> Pekingu. Može li Kina postati novi europski partner u vremenika kada Trump razbija euroatlantsko savezništvo.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP260:</p><ul><li>Hoće li Kina promijeniti “pravila igre” zbog pritiska Berlina i Bruxellesa?</li><li>Je li Njemačka zakasnila u tehnološkoj utrci s Kinom?</li><li>Koliko su rijetki zemni metali moćno političko oružje Pekinga?</li><li>Je li Amerika dugoročno pouzdaniji partner Europi od Kine?</li><li>Što znači <strong>Xi Jinpingov</strong> poziv na deamerikanizaciju Europe?</li><li>Može li Kina stvarno pritisnuti Rusiju da završi rat u Ukrajini?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 04 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/5331a15e/0b0a2dcd.mp3" length="49422632" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1235</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Dopisnica ljubljanskog Dela i stručnjakinja za Kinu Zorana Baković upozorava da Europa od Pekinga traži promjene koje bi značile političku reformu kineskog sustava - a to se, kaže, neće dogoditi. U novoj epizodi Prvog glasa analiziramo europsko-kineske odnose, posjet njemačkog kancelara <strong>Merza</strong> Pekingu. Može li Kina postati novi europski partner u vremenika kada Trump razbija euroatlantsko savezništvo.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP260:</p><ul><li>Hoće li Kina promijeniti “pravila igre” zbog pritiska Berlina i Bruxellesa?</li><li>Je li Njemačka zakasnila u tehnološkoj utrci s Kinom?</li><li>Koliko su rijetki zemni metali moćno političko oružje Pekinga?</li><li>Je li Amerika dugoročno pouzdaniji partner Europi od Kine?</li><li>Što znači <strong>Xi Jinpingov</strong> poziv na deamerikanizaciju Europe?</li><li>Može li Kina stvarno pritisnuti Rusiju da završi rat u Ukrajini?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Scenariji za Iran nakon Hamneija</title>
      <itunes:title>Scenariji za Iran nakon Hamneija</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ff508c98-17f4-4271-a458-2e5ecbc87b60</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/5731f519</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa stručnjak za Bliski istok <strong>Vedran Obućina</strong> analizira najrealnije scenarije za Iran i regiju uslijed napada SAD-a i Izraela. Obućina odgovara može li Iranska revolucionarna garda (IRGC) zadržati kontrolu u zemlji, a istodobno se oduprijeti nadmoćnom vanjskom neprijatelju.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP259:</p><ul><li>Može li Revolucionarna garda samostalno upravljati Iranom nakon likvidacije <strong>Alija Hameneija</strong>?</li><li>Postoji li realna šansa za “narodni ustanak” kakav zaziva Donald Trump?</li><li>Tko bira novog vrhovnog vođu i koliko je sustav zapravo stabilan?</li><li>Prijeti li Iranu scenarij Sirije, Libije ili građanskog rata?</li><li>Koji su stvarni ciljevi Amerike i Izraela – i imaju li plan za dan poslije?</li><li>Može li se sukob preliti na cijelu regiju kroz Hezbolah, Hute i druge milicije?</li><li>Gdje je u svemu tome Turska i kakvu ulogu igra Erdogan?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa stručnjak za Bliski istok <strong>Vedran Obućina</strong> analizira najrealnije scenarije za Iran i regiju uslijed napada SAD-a i Izraela. Obućina odgovara može li Iranska revolucionarna garda (IRGC) zadržati kontrolu u zemlji, a istodobno se oduprijeti nadmoćnom vanjskom neprijatelju.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP259:</p><ul><li>Može li Revolucionarna garda samostalno upravljati Iranom nakon likvidacije <strong>Alija Hameneija</strong>?</li><li>Postoji li realna šansa za “narodni ustanak” kakav zaziva Donald Trump?</li><li>Tko bira novog vrhovnog vođu i koliko je sustav zapravo stabilan?</li><li>Prijeti li Iranu scenarij Sirije, Libije ili građanskog rata?</li><li>Koji su stvarni ciljevi Amerike i Izraela – i imaju li plan za dan poslije?</li><li>Može li se sukob preliti na cijelu regiju kroz Hezbolah, Hute i druge milicije?</li><li>Gdje je u svemu tome Turska i kakvu ulogu igra Erdogan?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 03 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/5731f519/3492f92a.mp3" length="65478523" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1637</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa stručnjak za Bliski istok <strong>Vedran Obućina</strong> analizira najrealnije scenarije za Iran i regiju uslijed napada SAD-a i Izraela. Obućina odgovara može li Iranska revolucionarna garda (IRGC) zadržati kontrolu u zemlji, a istodobno se oduprijeti nadmoćnom vanjskom neprijatelju.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP259:</p><ul><li>Može li Revolucionarna garda samostalno upravljati Iranom nakon likvidacije <strong>Alija Hameneija</strong>?</li><li>Postoji li realna šansa za “narodni ustanak” kakav zaziva Donald Trump?</li><li>Tko bira novog vrhovnog vođu i koliko je sustav zapravo stabilan?</li><li>Prijeti li Iranu scenarij Sirije, Libije ili građanskog rata?</li><li>Koji su stvarni ciljevi Amerike i Izraela – i imaju li plan za dan poslije?</li><li>Može li se sukob preliti na cijelu regiju kroz Hezbolah, Hute i druge milicije?</li><li>Gdje je u svemu tome Turska i kakvu ulogu igra Erdogan?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Trumpov rat u Iranu: 'Puno štete, malo koristi'</title>
      <itunes:title>Trumpov rat u Iranu: 'Puno štete, malo koristi'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">11447fd9-c739-4030-9d2f-f0ee1957ed55</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/93977251</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa Telegramov vojni analitičar i bivši vojni pilot <strong>Goran Ređepović</strong> koji nam se javio iz Hrvatske Dubice secira američko-izraelski napad na Iran, likvidaciju iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija i rat koji se vodi isključivo iz zraka. Epilog američko-izraelskog napada bi, kaže, mogao biti "malo koristi, a puno štete".</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP258:</p><ul><li>Kako je Ali Hamenei likvidiran već u prvom danu napada?</li><li>Zašto je prvi udar izveden krstarećim projektilima?</li><li>Koliko je zapravo slaba iranska protuzračna obrana?</li><li>Može li se režim srušiti isključivo udarima iz zraka?</li><li>Je li realan scenarij velikog narodnog ustanka?</li><li>Što znači zatvaranje Hormuškog tjesnaca?</li><li>Ima li Trump plan za izlaz iz rata?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa Telegramov vojni analitičar i bivši vojni pilot <strong>Goran Ređepović</strong> koji nam se javio iz Hrvatske Dubice secira američko-izraelski napad na Iran, likvidaciju iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija i rat koji se vodi isključivo iz zraka. Epilog američko-izraelskog napada bi, kaže, mogao biti "malo koristi, a puno štete".</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP258:</p><ul><li>Kako je Ali Hamenei likvidiran već u prvom danu napada?</li><li>Zašto je prvi udar izveden krstarećim projektilima?</li><li>Koliko je zapravo slaba iranska protuzračna obrana?</li><li>Može li se režim srušiti isključivo udarima iz zraka?</li><li>Je li realan scenarij velikog narodnog ustanka?</li><li>Što znači zatvaranje Hormuškog tjesnaca?</li><li>Ima li Trump plan za izlaz iz rata?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 02 Mar 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/93977251/171e608b.mp3" length="27936165" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1163</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa Telegramov vojni analitičar i bivši vojni pilot <strong>Goran Ređepović</strong> koji nam se javio iz Hrvatske Dubice secira američko-izraelski napad na Iran, likvidaciju iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija i rat koji se vodi isključivo iz zraka. Epilog američko-izraelskog napada bi, kaže, mogao biti "malo koristi, a puno štete".</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP258:</p><ul><li>Kako je Ali Hamenei likvidiran već u prvom danu napada?</li><li>Zašto je prvi udar izveden krstarećim projektilima?</li><li>Koliko je zapravo slaba iranska protuzračna obrana?</li><li>Može li se režim srušiti isključivo udarima iz zraka?</li><li>Je li realan scenarij velikog narodnog ustanka?</li><li>Što znači zatvaranje Hormuškog tjesnaca?</li><li>Ima li Trump plan za izlaz iz rata?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Amerika napala Iran: Plan kao protiv Miloševićeve Srbije</title>
      <itunes:title>Amerika napala Iran: Plan kao protiv Miloševićeve Srbije</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2e9a4b0d-d782-4c80-b760-4c88aa0ffa4d</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/05d5fbc2</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Amerika i Izrael pokrenuli su zračne udare na Iran. Meta su vojni i državni objekti u Teheranu i drugim gradovima. Donald Trump govori o nuklearnom programu, ali iz poruka Washingtona i Tel Aviva jasno je da se otvara pitanje – je li pravi cilj promjena režima?</p><p><br>U ovoj izvanrednoj epizodi gostuje Telegramov novinar i urednik Đivo Đurović, a analiziramo:</p><p>– Je li ovo vojna operacija po modelu NATO udara na Miloševićevu Srbiju 1999.?<br>– Može li režim u Teheranu pasti bez kopnene invazije?<br>– Što znači odgovor Irana projektilima i dronovima?<br>– Postoji li rizik regionalne eskalacije?<br>– Ima li Trump jasnu političku izlaznu strategiju?</p><p>Razgovaramo o paralelama s 1999., o konceptu “zračnog rata bez čizme na tlu”, o unutarnjoj dinamici u Iranu i o tome može li doći do promjene režima ili će napad zapravo ojačati vlast u Teheranu.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Amerika i Izrael pokrenuli su zračne udare na Iran. Meta su vojni i državni objekti u Teheranu i drugim gradovima. Donald Trump govori o nuklearnom programu, ali iz poruka Washingtona i Tel Aviva jasno je da se otvara pitanje – je li pravi cilj promjena režima?</p><p><br>U ovoj izvanrednoj epizodi gostuje Telegramov novinar i urednik Đivo Đurović, a analiziramo:</p><p>– Je li ovo vojna operacija po modelu NATO udara na Miloševićevu Srbiju 1999.?<br>– Može li režim u Teheranu pasti bez kopnene invazije?<br>– Što znači odgovor Irana projektilima i dronovima?<br>– Postoji li rizik regionalne eskalacije?<br>– Ima li Trump jasnu političku izlaznu strategiju?</p><p>Razgovaramo o paralelama s 1999., o konceptu “zračnog rata bez čizme na tlu”, o unutarnjoj dinamici u Iranu i o tome može li doći do promjene režima ili će napad zapravo ojačati vlast u Teheranu.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 28 Feb 2026 15:14:19 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/05d5fbc2/c5a276f8.mp3" length="41051777" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1710</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Amerika i Izrael pokrenuli su zračne udare na Iran. Meta su vojni i državni objekti u Teheranu i drugim gradovima. Donald Trump govori o nuklearnom programu, ali iz poruka Washingtona i Tel Aviva jasno je da se otvara pitanje – je li pravi cilj promjena režima?</p><p><br>U ovoj izvanrednoj epizodi gostuje Telegramov novinar i urednik Đivo Đurović, a analiziramo:</p><p>– Je li ovo vojna operacija po modelu NATO udara na Miloševićevu Srbiju 1999.?<br>– Može li režim u Teheranu pasti bez kopnene invazije?<br>– Što znači odgovor Irana projektilima i dronovima?<br>– Postoji li rizik regionalne eskalacije?<br>– Ima li Trump jasnu političku izlaznu strategiju?</p><p>Razgovaramo o paralelama s 1999., o konceptu “zračnog rata bez čizme na tlu”, o unutarnjoj dinamici u Iranu i o tome može li doći do promjene režima ili će napad zapravo ojačati vlast u Teheranu.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>'Upali smo u živo blato ustaša i partizana'</title>
      <itunes:title>'Upali smo u živo blato ustaša i partizana'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">d854b998-4415-4ead-8ffd-2715e419f673</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/093be341</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"Pretpostavljam da je <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenković</strong></a> dovoljno vješt da iz ove igre izađe kao pobjednik, barem relativni. Mislim da će naći način da <a href="https://www.telegram.hr/tema/josip-dabro/"><strong>Dabru</strong></a> neutralizira, da taj nedostatak nadomjesti nekim drugim glasom i da izbora neće biti", smatra povjesničar i bivši dekan Filozofskog fakulteta, profesor <a href="https://www.telegram.hr/tema/neven-budak/"><strong>Neven Budak</strong></a> koji za Prvi glas govori o političkoj krizi, ustašizaciji kao pojmu, traumama Drugog svjetskog rata te što misli da je najveći grijeh ljevice.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP256:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Tko će u političkoj šahovskoj partiji izaći kao pobjednik?</li><li>Zašto premijer <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/">Plenković</a> pristaje na desnu retoriku kad su mu sljedeći izbori tek za tri godine?</li><li>Hoće li radikalizacija doista biti Plenkovićevo nasljeđe?</li><li>Može li se za jačanje ekstremne desnice, koja se događa u cijeloj Europi, pronaći paralela u povijesti?</li><li>Što kao medievalist smatra da je krivo postavljeno u proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva te zašto preporučuje izložbu „U početku bijaše kraljevstvo“ u Galeriji Klovićevi dvori, koja traje do polovice ožujka?</li></ul></li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"Pretpostavljam da je <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenković</strong></a> dovoljno vješt da iz ove igre izađe kao pobjednik, barem relativni. Mislim da će naći način da <a href="https://www.telegram.hr/tema/josip-dabro/"><strong>Dabru</strong></a> neutralizira, da taj nedostatak nadomjesti nekim drugim glasom i da izbora neće biti", smatra povjesničar i bivši dekan Filozofskog fakulteta, profesor <a href="https://www.telegram.hr/tema/neven-budak/"><strong>Neven Budak</strong></a> koji za Prvi glas govori o političkoj krizi, ustašizaciji kao pojmu, traumama Drugog svjetskog rata te što misli da je najveći grijeh ljevice.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP256:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Tko će u političkoj šahovskoj partiji izaći kao pobjednik?</li><li>Zašto premijer <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/">Plenković</a> pristaje na desnu retoriku kad su mu sljedeći izbori tek za tri godine?</li><li>Hoće li radikalizacija doista biti Plenkovićevo nasljeđe?</li><li>Može li se za jačanje ekstremne desnice, koja se događa u cijeloj Europi, pronaći paralela u povijesti?</li><li>Što kao medievalist smatra da je krivo postavljeno u proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva te zašto preporučuje izložbu „U početku bijaše kraljevstvo“ u Galeriji Klovićevi dvori, koja traje do polovice ožujka?</li></ul></li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 27 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/093be341/43fcd37d.mp3" length="44143852" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1103</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"Pretpostavljam da je <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenković</strong></a> dovoljno vješt da iz ove igre izađe kao pobjednik, barem relativni. Mislim da će naći način da <a href="https://www.telegram.hr/tema/josip-dabro/"><strong>Dabru</strong></a> neutralizira, da taj nedostatak nadomjesti nekim drugim glasom i da izbora neće biti", smatra povjesničar i bivši dekan Filozofskog fakulteta, profesor <a href="https://www.telegram.hr/tema/neven-budak/"><strong>Neven Budak</strong></a> koji za Prvi glas govori o političkoj krizi, ustašizaciji kao pojmu, traumama Drugog svjetskog rata te što misli da je najveći grijeh ljevice.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP256:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Tko će u političkoj šahovskoj partiji izaći kao pobjednik?</li><li>Zašto premijer <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/">Plenković</a> pristaje na desnu retoriku kad su mu sljedeći izbori tek za tri godine?</li><li>Hoće li radikalizacija doista biti Plenkovićevo nasljeđe?</li><li>Može li se za jačanje ekstremne desnice, koja se događa u cijeloj Europi, pronaći paralela u povijesti?</li><li>Što kao medievalist smatra da je krivo postavljeno u proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva te zašto preporučuje izložbu „U početku bijaše kraljevstvo“ u Galeriji Klovićevi dvori, koja traje do polovice ožujka?</li></ul></li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Koalicija u blokadi: Plenković igra na raskol DP-a ili Hrebakov uzmak</title>
      <itunes:title>Koalicija u blokadi: Plenković igra na raskol DP-a ili Hrebakov uzmak</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">8375430d-0e1c-4a88-bd86-76778d9f54cc</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/23550964</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Plenkovićeva koalicija je u krizi, Hrebakov ultimatum ističe za 22 dana, a Telegramov urednik i novinar Jasmin Klarić u novoj epizodi Prvog glasa kaže: “Ovdje ne postoji elegantan izlaz"</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP255:</p><ul><li>Tko će u ovoj krizi ispasti gubitnik - HSLS ili Domovinski pokret?</li><li>Može li Andrej Plenković riješiti krizu bez drame?</li><li>Postoji li scenarij u kojem Dabro ostaje, a svi tvrde da su pobijedili?</li><li>Pokušava li Plenković izazvati razdor unutar Domovinskog pokreta?</li><li>Jesu li novi izbori opcij?</li><li>Je li ovo tek prva u nizu kriza koje slijede?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Plenkovićeva koalicija je u krizi, Hrebakov ultimatum ističe za 22 dana, a Telegramov urednik i novinar Jasmin Klarić u novoj epizodi Prvog glasa kaže: “Ovdje ne postoji elegantan izlaz"</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP255:</p><ul><li>Tko će u ovoj krizi ispasti gubitnik - HSLS ili Domovinski pokret?</li><li>Može li Andrej Plenković riješiti krizu bez drame?</li><li>Postoji li scenarij u kojem Dabro ostaje, a svi tvrde da su pobijedili?</li><li>Pokušava li Plenković izazvati razdor unutar Domovinskog pokreta?</li><li>Jesu li novi izbori opcij?</li><li>Je li ovo tek prva u nizu kriza koje slijede?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 26 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/23550964/4053f4ac.mp3" length="46830337" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1171</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Plenkovićeva koalicija je u krizi, Hrebakov ultimatum ističe za 22 dana, a Telegramov urednik i novinar Jasmin Klarić u novoj epizodi Prvog glasa kaže: “Ovdje ne postoji elegantan izlaz"</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP255:</p><ul><li>Tko će u ovoj krizi ispasti gubitnik - HSLS ili Domovinski pokret?</li><li>Može li Andrej Plenković riješiti krizu bez drame?</li><li>Postoji li scenarij u kojem Dabro ostaje, a svi tvrde da su pobijedili?</li><li>Pokušava li Plenković izazvati razdor unutar Domovinskog pokreta?</li><li>Jesu li novi izbori opcij?</li><li>Je li ovo tek prva u nizu kriza koje slijede?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Scenariji za budućnost Irana</title>
      <itunes:title>Scenariji za budućnost Irana</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b2fc9a4b-8e8c-41ab-9585-bccc379d95f1</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/981071af</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>“Golema američka sila u vodama oko Irana je podrška diplomaciji. Kao kad mafijaši dolaze na pregovor, pa imaju one nabildane tipove iza sebe", kaže za Prvi glas vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović koji analizira vjerojatnost rata, američke ciljeve i grupe unutar Irana koji bi mogle sudjelovati u smjeni režima.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP254:</p><ul><li>Je li američka koncentracija flote pred Iranom blef ili uvod u rat?</li><li>Što Trump zapravo želi - smjenu režima, kraj nuklearnog programa ili “profitabilni” sporazum?</li><li>U kakvom je stvarno stanju iranski nuklearni program?</li><li>Može li Revolucionarna garda odlučiti sudbinu ajatolaha?</li><li>Kako bi izgledao prvi val američkog na pada i iranski odgovor?</li><li>Bi li rat prerastao u regionalnu spiralu nasilja s Hamasom, Hezbolahom i Hutima?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>“Golema američka sila u vodama oko Irana je podrška diplomaciji. Kao kad mafijaši dolaze na pregovor, pa imaju one nabildane tipove iza sebe", kaže za Prvi glas vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović koji analizira vjerojatnost rata, američke ciljeve i grupe unutar Irana koji bi mogle sudjelovati u smjeni režima.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP254:</p><ul><li>Je li američka koncentracija flote pred Iranom blef ili uvod u rat?</li><li>Što Trump zapravo želi - smjenu režima, kraj nuklearnog programa ili “profitabilni” sporazum?</li><li>U kakvom je stvarno stanju iranski nuklearni program?</li><li>Može li Revolucionarna garda odlučiti sudbinu ajatolaha?</li><li>Kako bi izgledao prvi val američkog na pada i iranski odgovor?</li><li>Bi li rat prerastao u regionalnu spiralu nasilja s Hamasom, Hezbolahom i Hutima?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 25 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/981071af/dc432f7b.mp3" length="75605700" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1890</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>“Golema američka sila u vodama oko Irana je podrška diplomaciji. Kao kad mafijaši dolaze na pregovor, pa imaju one nabildane tipove iza sebe", kaže za Prvi glas vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović koji analizira vjerojatnost rata, američke ciljeve i grupe unutar Irana koji bi mogle sudjelovati u smjeni režima.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP254:</p><ul><li>Je li američka koncentracija flote pred Iranom blef ili uvod u rat?</li><li>Što Trump zapravo želi - smjenu režima, kraj nuklearnog programa ili “profitabilni” sporazum?</li><li>U kakvom je stvarno stanju iranski nuklearni program?</li><li>Može li Revolucionarna garda odlučiti sudbinu ajatolaha?</li><li>Kako bi izgledao prvi val američkog na pada i iranski odgovor?</li><li>Bi li rat prerastao u regionalnu spiralu nasilja s Hamasom, Hezbolahom i Hutima?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Orbanova energetska ofenziva: Stižu li tankeri s ruskom naftom na Krk?</title>
      <itunes:title>Orbanova energetska ofenziva: Stižu li tankeri s ruskom naftom na Krk?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">5926b8db-bbc1-4552-9ece-fdbeb1fbffa7</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/6dc4847a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Nakon što je ruski dron 27. siječnja oštetio i onesposobio nafovod Družba kojim su Mađarska i Slovačka dobivale rusku naftu, raste pritisak Budimpešte da tu naftu dobavljaju preko Hrvatske. To im, tvrdi Orban, omogućava izuzeće od sankcija. O tome hoće li ruska nafta tankerima zaista stizati na Omišalj na Krku pa dalje preko JANAFA ići prema Mađarskoj, pritscima službene Budimpešte i odnosima INA-e i MOL-a govori energetski stručnjak Davor Štern.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP253:</p><ul><li>Mora li Hrvatska pustiti rusku naftu Mađarskoj preko Janafa?</li><li>Je li JANAF tehnički sposoban prevoziti sve potrebne količine?</li><li>Koliko Mađarska zarađuje na jeftinoj ruskoj nafti?</li><li>Jesu li ruski tankeri već na putu prema Omišlju?</li><li>Kršimo li sankcije ako koristimo derivate prerađene iz ruske nafte?</li><li>Jesmo li danas u vazalskom odnosu prema MOL-u?</li><li>Zašto je hrvatska šutnja skupo koštala INA-u?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Nakon što je ruski dron 27. siječnja oštetio i onesposobio nafovod Družba kojim su Mađarska i Slovačka dobivale rusku naftu, raste pritisak Budimpešte da tu naftu dobavljaju preko Hrvatske. To im, tvrdi Orban, omogućava izuzeće od sankcija. O tome hoće li ruska nafta tankerima zaista stizati na Omišalj na Krku pa dalje preko JANAFA ići prema Mađarskoj, pritscima službene Budimpešte i odnosima INA-e i MOL-a govori energetski stručnjak Davor Štern.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP253:</p><ul><li>Mora li Hrvatska pustiti rusku naftu Mađarskoj preko Janafa?</li><li>Je li JANAF tehnički sposoban prevoziti sve potrebne količine?</li><li>Koliko Mađarska zarađuje na jeftinoj ruskoj nafti?</li><li>Jesu li ruski tankeri već na putu prema Omišlju?</li><li>Kršimo li sankcije ako koristimo derivate prerađene iz ruske nafte?</li><li>Jesmo li danas u vazalskom odnosu prema MOL-u?</li><li>Zašto je hrvatska šutnja skupo koštala INA-u?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 24 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/6dc4847a/8504bf4f.mp3" length="46368494" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1159</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Nakon što je ruski dron 27. siječnja oštetio i onesposobio nafovod Družba kojim su Mađarska i Slovačka dobivale rusku naftu, raste pritisak Budimpešte da tu naftu dobavljaju preko Hrvatske. To im, tvrdi Orban, omogućava izuzeće od sankcija. O tome hoće li ruska nafta tankerima zaista stizati na Omišalj na Krku pa dalje preko JANAFA ići prema Mađarskoj, pritscima službene Budimpešte i odnosima INA-e i MOL-a govori energetski stručnjak Davor Štern.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP253:</p><ul><li>Mora li Hrvatska pustiti rusku naftu Mađarskoj preko Janafa?</li><li>Je li JANAF tehnički sposoban prevoziti sve potrebne količine?</li><li>Koliko Mađarska zarađuje na jeftinoj ruskoj nafti?</li><li>Jesu li ruski tankeri već na putu prema Omišlju?</li><li>Kršimo li sankcije ako koristimo derivate prerađene iz ruske nafte?</li><li>Jesmo li danas u vazalskom odnosu prema MOL-u?</li><li>Zašto je hrvatska šutnja skupo koštala INA-u?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Ministar koji drži plaće u rukama: 'Očito je ambiciozan i poslušan'</title>
      <itunes:title>Ministar koji drži plaće u rukama: 'Očito je ambiciozan i poslušan'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">19f7aa58-ef55-41a2-806d-0bad5fc4b36f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/fb642cc6</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Matija Kroflin</strong>, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, poručuje da će novi ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike <strong>Alen Ružić</strong> napraviti pomak samo ako bude radio “sve suprotno od ministra Piletića”. Kroflin govori o Vladinoj politici plaća i zahtjevima sindikata.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP252:</p><ul><li>Hoće li zaposlenici u javnim službama 2026. živjeti lošije nego lani?</li><li>Zašto sindikati smatraju da je rast od 3 puta po 1% neprihvatljiv?</li><li>Je li Vlada zaobišla kolektivne pregovore?</li><li>Što Kroflin misli kada kaže da je Ružić “ambiciozan i poslušan”?</li><li>Zašto sindikati tvrde da je sustav plaća “zacementiran loše”?</li><li>Jesu li plaće u javnom sektoru krive za inflaciju?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Matija Kroflin</strong>, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, poručuje da će novi ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike <strong>Alen Ružić</strong> napraviti pomak samo ako bude radio “sve suprotno od ministra Piletića”. Kroflin govori o Vladinoj politici plaća i zahtjevima sindikata.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP252:</p><ul><li>Hoće li zaposlenici u javnim službama 2026. živjeti lošije nego lani?</li><li>Zašto sindikati smatraju da je rast od 3 puta po 1% neprihvatljiv?</li><li>Je li Vlada zaobišla kolektivne pregovore?</li><li>Što Kroflin misli kada kaže da je Ružić “ambiciozan i poslušan”?</li><li>Zašto sindikati tvrde da je sustav plaća “zacementiran loše”?</li><li>Jesu li plaće u javnom sektoru krive za inflaciju?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 23 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/fb642cc6/77aef63c.mp3" length="55445516" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1386</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Matija Kroflin</strong>, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, poručuje da će novi ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike <strong>Alen Ružić</strong> napraviti pomak samo ako bude radio “sve suprotno od ministra Piletića”. Kroflin govori o Vladinoj politici plaća i zahtjevima sindikata.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP252:</p><ul><li>Hoće li zaposlenici u javnim službama 2026. živjeti lošije nego lani?</li><li>Zašto sindikati smatraju da je rast od 3 puta po 1% neprihvatljiv?</li><li>Je li Vlada zaobišla kolektivne pregovore?</li><li>Što Kroflin misli kada kaže da je Ružić “ambiciozan i poslušan”?</li><li>Zašto sindikati tvrde da je sustav plaća “zacementiran loše”?</li><li>Jesu li plaće u javnom sektoru krive za inflaciju?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenković dobio ultimatum koji ne može ispuniti</title>
      <itunes:title>Plenković dobio ultimatum koji ne može ispuniti</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">1b56e824-7a39-438b-8e69-e24067943e25</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/e50eac64</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Premijer <strong>Andrej Plenković</strong> nalazi se pred jednadžbom s dvije nepoznanice. <strong>Dario Hrebak</strong> (HSLS) poručuje da napušta koaliciju ako iz nje kao saborski zastupnik ne izađe ustašofil <strong>Josip Dabro</strong> (DP). Dabro uzvraća kako ide iz Sabora ako većina donese zakon kojim se zabranjuje petokraka, SFSN i ostali komunistički simboli što se čini neprovedivo s obzirom na ZAVNOH u Ustavu. Misle li ozbiljno i što nas čeka objašnjava komunikacijski stručnjak <strong>Maro Alavanja.</strong></p><p><br></p><p>Pitanja koja smo otvorili u EP251:</p><ul><li>Zašto DP traži zabranu komunističkih simbola?</li><li>Je li riječ o ideologiji ili spašavanju rejtinga?</li><li>Može li Plenković popustiti ultimatumu bez ozbiljne štete?</li><li>Tko u ovoj krizi stvarno profitira?</li><li>Jesu li novi izbori realna opcija?</li><li>Jesu li napadi oporbe dobro usmjereni?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Premijer <strong>Andrej Plenković</strong> nalazi se pred jednadžbom s dvije nepoznanice. <strong>Dario Hrebak</strong> (HSLS) poručuje da napušta koaliciju ako iz nje kao saborski zastupnik ne izađe ustašofil <strong>Josip Dabro</strong> (DP). Dabro uzvraća kako ide iz Sabora ako većina donese zakon kojim se zabranjuje petokraka, SFSN i ostali komunistički simboli što se čini neprovedivo s obzirom na ZAVNOH u Ustavu. Misle li ozbiljno i što nas čeka objašnjava komunikacijski stručnjak <strong>Maro Alavanja.</strong></p><p><br></p><p>Pitanja koja smo otvorili u EP251:</p><ul><li>Zašto DP traži zabranu komunističkih simbola?</li><li>Je li riječ o ideologiji ili spašavanju rejtinga?</li><li>Može li Plenković popustiti ultimatumu bez ozbiljne štete?</li><li>Tko u ovoj krizi stvarno profitira?</li><li>Jesu li novi izbori realna opcija?</li><li>Jesu li napadi oporbe dobro usmjereni?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 20 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/e50eac64/6d4df056.mp3" length="61558129" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1539</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Premijer <strong>Andrej Plenković</strong> nalazi se pred jednadžbom s dvije nepoznanice. <strong>Dario Hrebak</strong> (HSLS) poručuje da napušta koaliciju ako iz nje kao saborski zastupnik ne izađe ustašofil <strong>Josip Dabro</strong> (DP). Dabro uzvraća kako ide iz Sabora ako većina donese zakon kojim se zabranjuje petokraka, SFSN i ostali komunistički simboli što se čini neprovedivo s obzirom na ZAVNOH u Ustavu. Misle li ozbiljno i što nas čeka objašnjava komunikacijski stručnjak <strong>Maro Alavanja.</strong></p><p><br></p><p>Pitanja koja smo otvorili u EP251:</p><ul><li>Zašto DP traži zabranu komunističkih simbola?</li><li>Je li riječ o ideologiji ili spašavanju rejtinga?</li><li>Može li Plenković popustiti ultimatumu bez ozbiljne štete?</li><li>Tko u ovoj krizi stvarno profitira?</li><li>Jesu li novi izbori realna opcija?</li><li>Jesu li napadi oporbe dobro usmjereni?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Javno zdravstvo gubi bitku: Vlada gura privatne igrače</title>
      <itunes:title>Javno zdravstvo gubi bitku: Vlada gura privatne igrače</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">d16df372-8af9-4635-98c8-e69ca0927df3</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/1591fc3f</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U deset <strong>Plenkovićevih</strong> godina<a href="https://www.telegram.hr/tema/javno-zdravstvo/"> javno zdravstvo</a> sustavno gubi bitku pred privatnim sektorom, a najdramatičniji primjer toga je ubrzana privatizacija onkologije. Kao najvažniji i najnapredniji strateški projekti predstavljaju se upravo oni privatni, dok se ubrzano privatizira sve što je medicinskom poduzetniku profitabilno na tržištu. Ističe to <strong>Nataša Škaričić</strong>, višestruko nagrađivana autorica istraživačkih tekstova o strukturnim problemima hrvatskog zdravstva.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP250:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Koliko je sporno što je <a href="https://www.telegram.hr/tema/zvonimir-ante-korda/"><strong>Zvonimir Ante Korda</strong></a>, koji će raspolagati s osam milijardi eura zdravstvenog proračuna, dvadeset godina radio u privatnoj bolnici, a od 2019. do 2023. godine bio suvlasnik tvrtke Magdalena ulaganja?</li><li>Je li Vlada objasnila na temelju čega je izabran novi šef HZZO-a?</li><li>Kakav je, nakon deset godina Plenkovićevih mandata, bilanca i omjer snaga između privatnih poduzetnika u medicini i javnog zdravstva?</li><li>Kako se biraju stručnjaci u HZZO-ovim povjerenstvima?</li><li>Kako je moguće da <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-madzar/"><strong>Tomislav Madžar</strong></a>, bivši savjetnik <a href="https://www.telegram.hr/tema/kolinda-grabar-kitarovic/"><strong>Kolinde Grabar-Kitarović</strong></a>, bude istodobno predsjednik HZZO-ova Povjerenstva za opća medicinsko-tehnička pomagala i vlasnik šest zdravstvenih ustanova i poliklinika te četiriju tvrtki aktivno vezanih uz zdravstveni sektor?</li><li>Što o sustavu govori praksa a u kojoj ista osoba može istovremeno primati novac od HZZO-a i sjediti u povjerenstvu koje odlučuje o raspodjeli tih sredstava?</li><li>Na koji način premijer i Vlada favoriziraju ustanovu kojoj je suvlasnik bivši HDZ-ov predsjednički kandidat <a href="https://www.telegram.hr/tema/dragan-primorac/"><strong>Dragan Primorac</strong></a>?</li><li>Kako izgledaju pokušaji ušutkivanja novinarke Škaričić i tko je sve tuži?</li></ul></li></ul></li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U deset <strong>Plenkovićevih</strong> godina<a href="https://www.telegram.hr/tema/javno-zdravstvo/"> javno zdravstvo</a> sustavno gubi bitku pred privatnim sektorom, a najdramatičniji primjer toga je ubrzana privatizacija onkologije. Kao najvažniji i najnapredniji strateški projekti predstavljaju se upravo oni privatni, dok se ubrzano privatizira sve što je medicinskom poduzetniku profitabilno na tržištu. Ističe to <strong>Nataša Škaričić</strong>, višestruko nagrađivana autorica istraživačkih tekstova o strukturnim problemima hrvatskog zdravstva.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP250:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Koliko je sporno što je <a href="https://www.telegram.hr/tema/zvonimir-ante-korda/"><strong>Zvonimir Ante Korda</strong></a>, koji će raspolagati s osam milijardi eura zdravstvenog proračuna, dvadeset godina radio u privatnoj bolnici, a od 2019. do 2023. godine bio suvlasnik tvrtke Magdalena ulaganja?</li><li>Je li Vlada objasnila na temelju čega je izabran novi šef HZZO-a?</li><li>Kakav je, nakon deset godina Plenkovićevih mandata, bilanca i omjer snaga između privatnih poduzetnika u medicini i javnog zdravstva?</li><li>Kako se biraju stručnjaci u HZZO-ovim povjerenstvima?</li><li>Kako je moguće da <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-madzar/"><strong>Tomislav Madžar</strong></a>, bivši savjetnik <a href="https://www.telegram.hr/tema/kolinda-grabar-kitarovic/"><strong>Kolinde Grabar-Kitarović</strong></a>, bude istodobno predsjednik HZZO-ova Povjerenstva za opća medicinsko-tehnička pomagala i vlasnik šest zdravstvenih ustanova i poliklinika te četiriju tvrtki aktivno vezanih uz zdravstveni sektor?</li><li>Što o sustavu govori praksa a u kojoj ista osoba može istovremeno primati novac od HZZO-a i sjediti u povjerenstvu koje odlučuje o raspodjeli tih sredstava?</li><li>Na koji način premijer i Vlada favoriziraju ustanovu kojoj je suvlasnik bivši HDZ-ov predsjednički kandidat <a href="https://www.telegram.hr/tema/dragan-primorac/"><strong>Dragan Primorac</strong></a>?</li><li>Kako izgledaju pokušaji ušutkivanja novinarke Škaričić i tko je sve tuži?</li></ul></li></ul></li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 19 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/1591fc3f/1bb0275c.mp3" length="83658780" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2091</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U deset <strong>Plenkovićevih</strong> godina<a href="https://www.telegram.hr/tema/javno-zdravstvo/"> javno zdravstvo</a> sustavno gubi bitku pred privatnim sektorom, a najdramatičniji primjer toga je ubrzana privatizacija onkologije. Kao najvažniji i najnapredniji strateški projekti predstavljaju se upravo oni privatni, dok se ubrzano privatizira sve što je medicinskom poduzetniku profitabilno na tržištu. Ističe to <strong>Nataša Škaričić</strong>, višestruko nagrađivana autorica istraživačkih tekstova o strukturnim problemima hrvatskog zdravstva.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP250:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Koliko je sporno što je <a href="https://www.telegram.hr/tema/zvonimir-ante-korda/"><strong>Zvonimir Ante Korda</strong></a>, koji će raspolagati s osam milijardi eura zdravstvenog proračuna, dvadeset godina radio u privatnoj bolnici, a od 2019. do 2023. godine bio suvlasnik tvrtke Magdalena ulaganja?</li><li>Je li Vlada objasnila na temelju čega je izabran novi šef HZZO-a?</li><li>Kakav je, nakon deset godina Plenkovićevih mandata, bilanca i omjer snaga između privatnih poduzetnika u medicini i javnog zdravstva?</li><li>Kako se biraju stručnjaci u HZZO-ovim povjerenstvima?</li><li>Kako je moguće da <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-madzar/"><strong>Tomislav Madžar</strong></a>, bivši savjetnik <a href="https://www.telegram.hr/tema/kolinda-grabar-kitarovic/"><strong>Kolinde Grabar-Kitarović</strong></a>, bude istodobno predsjednik HZZO-ova Povjerenstva za opća medicinsko-tehnička pomagala i vlasnik šest zdravstvenih ustanova i poliklinika te četiriju tvrtki aktivno vezanih uz zdravstveni sektor?</li><li>Što o sustavu govori praksa a u kojoj ista osoba može istovremeno primati novac od HZZO-a i sjediti u povjerenstvu koje odlučuje o raspodjeli tih sredstava?</li><li>Na koji način premijer i Vlada favoriziraju ustanovu kojoj je suvlasnik bivši HDZ-ov predsjednički kandidat <a href="https://www.telegram.hr/tema/dragan-primorac/"><strong>Dragan Primorac</strong></a>?</li><li>Kako izgledaju pokušaji ušutkivanja novinarke Škaričić i tko je sve tuži?</li></ul></li></ul></li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićevo nasljeđe: Pjevanje Paveliću, prijetnje Srbima</title>
      <itunes:title>Plenkovićevo nasljeđe: Pjevanje Paveliću, prijetnje Srbima</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">f93029b7-e9a8-4a50-8399-aa87cbf04407</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/3120ccbe</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Josip Dabro</strong>, zastupnik vladajuće, <strong>Plenkovićeve</strong> većine pjeva <strong>Anti Paveliću</strong> i prijeti Srbima. Nitko se iz njegovog Domovinskog pokreta od njega ograđuje, a premijer kaže da je to loše, ali eto, bile su poklade. Relativizacija i revitalizacija ustaštva neizbrisiv su dio političkog nasljeđa Andreja Plenkovića od kojeg će se Hrvatska oporavljati desetljećima, kaže za Prvi glas <strong>Jasmin Klarić.<br></strong><br></p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/odaberi-cijenu">PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM. SAM BIRAŠ CIJENU! </a></p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP249:</p><ul><li>Pada li Vlada ako HSLS izađe iz koalicije?</li><li>Je li Hrebak doista zaprijetio ili samo “vrišti javnosti”?</li><li>Je li “ustašovanje” postalo legitimni dio vladajuće politike?</li><li>Hoće li Plenković ovim potezima uzeti dio krajnje desnice – ili izgubiti centar?</li><li>Postaje li relativizacija ustaštva trajni dio Plenkovićeva političkog nasljeđa?</li><li>Mogu li mediji amortizirati ovakav skandal?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Josip Dabro</strong>, zastupnik vladajuće, <strong>Plenkovićeve</strong> većine pjeva <strong>Anti Paveliću</strong> i prijeti Srbima. Nitko se iz njegovog Domovinskog pokreta od njega ograđuje, a premijer kaže da je to loše, ali eto, bile su poklade. Relativizacija i revitalizacija ustaštva neizbrisiv su dio političkog nasljeđa Andreja Plenkovića od kojeg će se Hrvatska oporavljati desetljećima, kaže za Prvi glas <strong>Jasmin Klarić.<br></strong><br></p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/odaberi-cijenu">PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM. SAM BIRAŠ CIJENU! </a></p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP249:</p><ul><li>Pada li Vlada ako HSLS izađe iz koalicije?</li><li>Je li Hrebak doista zaprijetio ili samo “vrišti javnosti”?</li><li>Je li “ustašovanje” postalo legitimni dio vladajuće politike?</li><li>Hoće li Plenković ovim potezima uzeti dio krajnje desnice – ili izgubiti centar?</li><li>Postaje li relativizacija ustaštva trajni dio Plenkovićeva političkog nasljeđa?</li><li>Mogu li mediji amortizirati ovakav skandal?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 18 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/3120ccbe/7d80ed8e.mp3" length="43314233" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1083</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Josip Dabro</strong>, zastupnik vladajuće, <strong>Plenkovićeve</strong> većine pjeva <strong>Anti Paveliću</strong> i prijeti Srbima. Nitko se iz njegovog Domovinskog pokreta od njega ograđuje, a premijer kaže da je to loše, ali eto, bile su poklade. Relativizacija i revitalizacija ustaštva neizbrisiv su dio političkog nasljeđa Andreja Plenkovića od kojeg će se Hrvatska oporavljati desetljećima, kaže za Prvi glas <strong>Jasmin Klarić.<br></strong><br></p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/odaberi-cijenu">PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM. SAM BIRAŠ CIJENU! </a></p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP249:</p><ul><li>Pada li Vlada ako HSLS izađe iz koalicije?</li><li>Je li Hrebak doista zaprijetio ili samo “vrišti javnosti”?</li><li>Je li “ustašovanje” postalo legitimni dio vladajuće politike?</li><li>Hoće li Plenković ovim potezima uzeti dio krajnje desnice – ili izgubiti centar?</li><li>Postaje li relativizacija ustaštva trajni dio Plenkovićeva političkog nasljeđa?</li><li>Mogu li mediji amortizirati ovakav skandal?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Rubio ponovio američki ultimatum Europi</title>
      <itunes:title>Rubio ponovio američki ultimatum Europi</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">c0692442-7a8c-4d7e-bbdc-9c548fe3d803</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/20444b61</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>“Poredak temeljen na pravilima više ne postoji. Politika se vraća u eru velikih sila", konstatirao je njemački kancelar Friedrich Merz govoreći na sigurnosnoj konferenciju u Münchenu. Kako ostali svjetski lideri - Europljani i Amerikanci - vide taj novi svjetski poretak i vraća li se Angela Merkel u aktivnu politiku za Prvi glas objašnjava novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP248:</p><ul><li>Je li Friedrich Merz najavio suvereniju i vojno jaču Njemačku?</li><li>Znači li približavanje Macronu stvaranje nove europske jezgre moći?</li><li>Je li Rubiov govor bio ublaženi ultimatum Europi?</li><li>Vjeruju li europski lideri da je Trump samo prolazna faza?</li><li>Hoće li se o Ukrajini i europskoj sigurnosti odlučivati bez Europljana?</li><li>Vraća li se Angela Merkel u politiku?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>“Poredak temeljen na pravilima više ne postoji. Politika se vraća u eru velikih sila", konstatirao je njemački kancelar Friedrich Merz govoreći na sigurnosnoj konferenciju u Münchenu. Kako ostali svjetski lideri - Europljani i Amerikanci - vide taj novi svjetski poretak i vraća li se Angela Merkel u aktivnu politiku za Prvi glas objašnjava novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP248:</p><ul><li>Je li Friedrich Merz najavio suvereniju i vojno jaču Njemačku?</li><li>Znači li približavanje Macronu stvaranje nove europske jezgre moći?</li><li>Je li Rubiov govor bio ublaženi ultimatum Europi?</li><li>Vjeruju li europski lideri da je Trump samo prolazna faza?</li><li>Hoće li se o Ukrajini i europskoj sigurnosti odlučivati bez Europljana?</li><li>Vraća li se Angela Merkel u politiku?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 17 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/20444b61/4479bd7b.mp3" length="41613101" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1040</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>“Poredak temeljen na pravilima više ne postoji. Politika se vraća u eru velikih sila", konstatirao je njemački kancelar Friedrich Merz govoreći na sigurnosnoj konferenciju u Münchenu. Kako ostali svjetski lideri - Europljani i Amerikanci - vide taj novi svjetski poretak i vraća li se Angela Merkel u aktivnu politiku za Prvi glas objašnjava novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP248:</p><ul><li>Je li Friedrich Merz najavio suvereniju i vojno jaču Njemačku?</li><li>Znači li približavanje Macronu stvaranje nove europske jezgre moći?</li><li>Je li Rubiov govor bio ublaženi ultimatum Europi?</li><li>Vjeruju li europski lideri da je Trump samo prolazna faza?</li><li>Hoće li se o Ukrajini i europskoj sigurnosti odlučivati bez Europljana?</li><li>Vraća li se Angela Merkel u politiku?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Partizanska, ustaška i domobranska Hrvatska: Bitka za budućnost</title>
      <itunes:title>Partizanska, ustaška i domobranska Hrvatska: Bitka za budućnost</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ef6396d7-5581-47b7-aff0-a8370691764a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/4ac6bc8e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Povjesničar i Telegramov kolumnist <strong>Dragan Markovina</strong> kaže kako danas u Hrvatskoj postoje tri glavne skupine koje naziva ustaškom, partizanskom i domobranskom Hrvatskom. Visoke tenzije i porast radikalizma vodi k sukobu, a ključno je pitanje koga će podržati tzv. domobranska Hrvatska.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP247:</p><ul><li>Što danas predstavljaju „tri Hrvatske“ i koliko su doista jake?</li><li>Je li radikalizam pušten iz boce i može li se vratiti?</li><li>Je li HDZ doista stranka centra ili desnice?</li><li>Može li se Plenković nakon izbora ponovno pomaknuti prema centru?</li><li>Tko će odlučiti sljedeće izbore – desnica, ljevica ili "domobranska" većina?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Povjesničar i Telegramov kolumnist <strong>Dragan Markovina</strong> kaže kako danas u Hrvatskoj postoje tri glavne skupine koje naziva ustaškom, partizanskom i domobranskom Hrvatskom. Visoke tenzije i porast radikalizma vodi k sukobu, a ključno je pitanje koga će podržati tzv. domobranska Hrvatska.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP247:</p><ul><li>Što danas predstavljaju „tri Hrvatske“ i koliko su doista jake?</li><li>Je li radikalizam pušten iz boce i može li se vratiti?</li><li>Je li HDZ doista stranka centra ili desnice?</li><li>Može li se Plenković nakon izbora ponovno pomaknuti prema centru?</li><li>Tko će odlučiti sljedeće izbore – desnica, ljevica ili "domobranska" većina?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 16 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/4ac6bc8e/40b4fb76.mp3" length="61864317" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1547</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Povjesničar i Telegramov kolumnist <strong>Dragan Markovina</strong> kaže kako danas u Hrvatskoj postoje tri glavne skupine koje naziva ustaškom, partizanskom i domobranskom Hrvatskom. Visoke tenzije i porast radikalizma vodi k sukobu, a ključno je pitanje koga će podržati tzv. domobranska Hrvatska.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP247:</p><ul><li>Što danas predstavljaju „tri Hrvatske“ i koliko su doista jake?</li><li>Je li radikalizam pušten iz boce i može li se vratiti?</li><li>Je li HDZ doista stranka centra ili desnice?</li><li>Može li se Plenković nakon izbora ponovno pomaknuti prema centru?</li><li>Tko će odlučiti sljedeće izbore – desnica, ljevica ili "domobranska" većina?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Bizaran obrat novog ministra: U četvrtak se spremao za jedan resor, u ponedjeljak dobio drugi</title>
      <itunes:title>Bizaran obrat novog ministra: U četvrtak se spremao za jedan resor, u ponedjeljak dobio drugi</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e7e65640-99eb-4a87-81f8-00a36dfe9a4c</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c9aa1dc8</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Rektorski izbori s ugrađenom prednošću za jednog kandidata, manično skrivanje dokumenata o trošenju javnog novca, ministar znanosti i obrazovanja u četvrtak koji se pretvara u ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u ponedjeljak. Jasno da je u Prvom glasu opet došlo vrijeme za našu novinarku <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Doru Kršul</strong></a>.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/odaberi-cijenu"><strong>NEOVISNO NOVINARSTVO VAS TREBA. ČITAJTE TELEGRAM PO CIJENI KOJU SAMI ODABERETE! </strong></a></p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP246:</p><ul><li>Kako je tekla bitka za objavom ugovora o financiranju javnih sveučilišta?</li><li>Zašto ugovori o financiranju najvećeg, Zagrebačkog sveučilišta, podsjećaju na Epsteinove fajlove?</li><li>Kako izgleda izborni inženjering na tom sveučilištu pred rektorske izbore?</li><li>Zašto je <a href="https://www.telegram.hr/tema/alen-ruzic/"><strong>Alen Ružić</strong></a> dobar izbor za ministra, ali znanosti i obrazovanja?</li><li>Što o njemu govori činjenica da je prihvatio drugo ministarsko mjesto?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Rektorski izbori s ugrađenom prednošću za jednog kandidata, manično skrivanje dokumenata o trošenju javnog novca, ministar znanosti i obrazovanja u četvrtak koji se pretvara u ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u ponedjeljak. Jasno da je u Prvom glasu opet došlo vrijeme za našu novinarku <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Doru Kršul</strong></a>.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/odaberi-cijenu"><strong>NEOVISNO NOVINARSTVO VAS TREBA. ČITAJTE TELEGRAM PO CIJENI KOJU SAMI ODABERETE! </strong></a></p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP246:</p><ul><li>Kako je tekla bitka za objavom ugovora o financiranju javnih sveučilišta?</li><li>Zašto ugovori o financiranju najvećeg, Zagrebačkog sveučilišta, podsjećaju na Epsteinove fajlove?</li><li>Kako izgleda izborni inženjering na tom sveučilištu pred rektorske izbore?</li><li>Zašto je <a href="https://www.telegram.hr/tema/alen-ruzic/"><strong>Alen Ružić</strong></a> dobar izbor za ministra, ali znanosti i obrazovanja?</li><li>Što o njemu govori činjenica da je prihvatio drugo ministarsko mjesto?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 13 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c9aa1dc8/5bcf5698.mp3" length="51408361" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1285</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Rektorski izbori s ugrađenom prednošću za jednog kandidata, manično skrivanje dokumenata o trošenju javnog novca, ministar znanosti i obrazovanja u četvrtak koji se pretvara u ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u ponedjeljak. Jasno da je u Prvom glasu opet došlo vrijeme za našu novinarku <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Doru Kršul</strong></a>.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/odaberi-cijenu"><strong>NEOVISNO NOVINARSTVO VAS TREBA. ČITAJTE TELEGRAM PO CIJENI KOJU SAMI ODABERETE! </strong></a></p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP246:</p><ul><li>Kako je tekla bitka za objavom ugovora o financiranju javnih sveučilišta?</li><li>Zašto ugovori o financiranju najvećeg, Zagrebačkog sveučilišta, podsjećaju na Epsteinove fajlove?</li><li>Kako izgleda izborni inženjering na tom sveučilištu pred rektorske izbore?</li><li>Zašto je <a href="https://www.telegram.hr/tema/alen-ruzic/"><strong>Alen Ružić</strong></a> dobar izbor za ministra, ali znanosti i obrazovanja?</li><li>Što o njemu govori činjenica da je prihvatio drugo ministarsko mjesto?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićeva bitka karijere</title>
      <itunes:title>Plenkovićeva bitka karijere</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">870af881-e0ed-4ec4-9c87-cb77141636f2</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/869e92c3</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Iako se nalazi usred mrtve zone izbornog ciklusa, udaljena godinama od prošlih i budućih parlamentarnih izbora, domaća politička scena je ludo dinamična. Gostovanje<strong> Ive Boban Valečić</strong>, novinarke Večernjeg lista specijalizirane za praćenje politike, pogotovo desnih političkih stranaka, dogovorili smo prošlog tjedna, nakon cirkusa oko dočeka rukometaša i <a href="https://www.telegram.hr/tema/marko-perkovic-thompson/"><strong>Thompsona</strong></a> u Zagrebu. U međuvremenu je objavljena nova <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/desnica-tone-hdz-raste-plenkovic-glavni-dobitnik-drame-oko-thompsona-i-rukometasa/">anketa</a> oko čijih rezultata se još žestoko prepiru političke stranke i njihovi simpatizeri, a i iz Vlade je, neočekivano, ispao još jedna <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenkovićev</strong></a> ministar.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP245:</p><ul><li> Koliko je utemeljen optimizam HDZ-a nakon posljednjeg rasta rejtinga stranke?</li><li> Može li desnica uzvratiti udarac Plenkovićevoj stranci?</li><li>Koje ključne probleme moraju adresirati stranke ljevice u svojim redovima ako žele na vlast?</li><li>Kakve veze ima Thompsonov zagrebački nastup na dočeku rukometaša  s Istanbulskom konvencijom?</li><li>Može li <a href="https://www.telegram.hr/tema/iva-rincic/"><strong>Iva Rinčić</strong></a> ozbiljno utjecati na ishod parlamentarnih izbora 2028. godine?</li><li>Zbog čega nema smisla spin o tome da Piletićev odlazak nema veze s odlukom Upravnog suda o inkluzivnom dodatku?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Iako se nalazi usred mrtve zone izbornog ciklusa, udaljena godinama od prošlih i budućih parlamentarnih izbora, domaća politička scena je ludo dinamična. Gostovanje<strong> Ive Boban Valečić</strong>, novinarke Večernjeg lista specijalizirane za praćenje politike, pogotovo desnih političkih stranaka, dogovorili smo prošlog tjedna, nakon cirkusa oko dočeka rukometaša i <a href="https://www.telegram.hr/tema/marko-perkovic-thompson/"><strong>Thompsona</strong></a> u Zagrebu. U međuvremenu je objavljena nova <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/desnica-tone-hdz-raste-plenkovic-glavni-dobitnik-drame-oko-thompsona-i-rukometasa/">anketa</a> oko čijih rezultata se još žestoko prepiru političke stranke i njihovi simpatizeri, a i iz Vlade je, neočekivano, ispao još jedna <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenkovićev</strong></a> ministar.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP245:</p><ul><li> Koliko je utemeljen optimizam HDZ-a nakon posljednjeg rasta rejtinga stranke?</li><li> Može li desnica uzvratiti udarac Plenkovićevoj stranci?</li><li>Koje ključne probleme moraju adresirati stranke ljevice u svojim redovima ako žele na vlast?</li><li>Kakve veze ima Thompsonov zagrebački nastup na dočeku rukometaša  s Istanbulskom konvencijom?</li><li>Može li <a href="https://www.telegram.hr/tema/iva-rincic/"><strong>Iva Rinčić</strong></a> ozbiljno utjecati na ishod parlamentarnih izbora 2028. godine?</li><li>Zbog čega nema smisla spin o tome da Piletićev odlazak nema veze s odlukom Upravnog suda o inkluzivnom dodatku?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 12 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/869e92c3/27c29fe7.mp3" length="61995135" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1550</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Iako se nalazi usred mrtve zone izbornog ciklusa, udaljena godinama od prošlih i budućih parlamentarnih izbora, domaća politička scena je ludo dinamična. Gostovanje<strong> Ive Boban Valečić</strong>, novinarke Večernjeg lista specijalizirane za praćenje politike, pogotovo desnih političkih stranaka, dogovorili smo prošlog tjedna, nakon cirkusa oko dočeka rukometaša i <a href="https://www.telegram.hr/tema/marko-perkovic-thompson/"><strong>Thompsona</strong></a> u Zagrebu. U međuvremenu je objavljena nova <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/desnica-tone-hdz-raste-plenkovic-glavni-dobitnik-drame-oko-thompsona-i-rukometasa/">anketa</a> oko čijih rezultata se još žestoko prepiru političke stranke i njihovi simpatizeri, a i iz Vlade je, neočekivano, ispao još jedna <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenkovićev</strong></a> ministar.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP245:</p><ul><li> Koliko je utemeljen optimizam HDZ-a nakon posljednjeg rasta rejtinga stranke?</li><li> Može li desnica uzvratiti udarac Plenkovićevoj stranci?</li><li>Koje ključne probleme moraju adresirati stranke ljevice u svojim redovima ako žele na vlast?</li><li>Kakve veze ima Thompsonov zagrebački nastup na dočeku rukometaša  s Istanbulskom konvencijom?</li><li>Može li <a href="https://www.telegram.hr/tema/iva-rincic/"><strong>Iva Rinčić</strong></a> ozbiljno utjecati na ishod parlamentarnih izbora 2028. godine?</li><li>Zbog čega nema smisla spin o tome da Piletićev odlazak nema veze s odlukom Upravnog suda o inkluzivnom dodatku?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Zašto je Piletić morao otići i što ostaje</title>
      <itunes:title>Zašto je Piletić morao otići i što ostaje</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">d13daf98-2b49-4cc2-9724-f0eeeb4e4b44</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/99d5df09</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Smjenu ministra <a href="https://www.telegram.hr/tema/marin-piletic/"><strong>Marina Piletića</strong></a> premijer <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> opravdao je riječima: "Iscrpljen je, osjetio sam da je Marin dao sve što je imao." Iako je Piletić morao otići nakon što su čak dva suda "pregazila" njegove odluke i jasno mu poručila da radi pogrešno. novinarka N1 <strong>Nataša Božić Šarić</strong>, koja je resor socijale sustavno pratila i nerijetko kritizirala Piletićeve poteze, odlazećem ministru daje kontroverznu ocjenu — čistu peticu, unatoč brojnim problemima koji su obilježili njegov mandat. "Znam da zvuči blasfemično, ali uspoređujemo ga s onima prije njega", objašnjava Božić Šarić.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP244:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Koju ocjenu zaslužuje ministar Marin Piletić nakon četiri godine mandata?</li><li>Je li žalba koju je Ministarstvo uložilo na prvostupanjsku presudu Upravnog suda (koja nalaže isplatu zaostataka nasljednicima) bila "kap koja je prelila čašu" i ubrzala Piletićev odlazak?</li><li><strong>Tomislav Ćorić</strong> izjavio je da se za poštovanje sudskih odluka mora pronaći novac, no je li aktualni ministar financija svjestan o kojim je svotama riječ?</li><li>Je li u startu bila kriva procjena od pola milijarde eura planiranih sredstava potrebnih za inkluzivni dodatak?</li><li>Je li sustav bio spreman za Zakon o inkluzivnom dodatku koji je uveden početkom 2024. godine?</li><li>Koje su najveće PIletičćeve pogreške u golemom resoru koji barata s gotovo 13 milijardi eura?</li><li>Zašto je bivši ravnatelj KBC-a Rijeka, <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/tko-je-novi-plenkovicev-ministar-i-sto-sve-posjeduje-u-hdz-u-ga-hvale-sjajan-dobar-i-posten-covjek/"><strong>Alen Ružić</strong></a>, prihvatio taj resor i hoće li imati snagu uvesti reda u sustav?</li></ul></li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Smjenu ministra <a href="https://www.telegram.hr/tema/marin-piletic/"><strong>Marina Piletića</strong></a> premijer <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> opravdao je riječima: "Iscrpljen je, osjetio sam da je Marin dao sve što je imao." Iako je Piletić morao otići nakon što su čak dva suda "pregazila" njegove odluke i jasno mu poručila da radi pogrešno. novinarka N1 <strong>Nataša Božić Šarić</strong>, koja je resor socijale sustavno pratila i nerijetko kritizirala Piletićeve poteze, odlazećem ministru daje kontroverznu ocjenu — čistu peticu, unatoč brojnim problemima koji su obilježili njegov mandat. "Znam da zvuči blasfemično, ali uspoređujemo ga s onima prije njega", objašnjava Božić Šarić.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP244:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Koju ocjenu zaslužuje ministar Marin Piletić nakon četiri godine mandata?</li><li>Je li žalba koju je Ministarstvo uložilo na prvostupanjsku presudu Upravnog suda (koja nalaže isplatu zaostataka nasljednicima) bila "kap koja je prelila čašu" i ubrzala Piletićev odlazak?</li><li><strong>Tomislav Ćorić</strong> izjavio je da se za poštovanje sudskih odluka mora pronaći novac, no je li aktualni ministar financija svjestan o kojim je svotama riječ?</li><li>Je li u startu bila kriva procjena od pola milijarde eura planiranih sredstava potrebnih za inkluzivni dodatak?</li><li>Je li sustav bio spreman za Zakon o inkluzivnom dodatku koji je uveden početkom 2024. godine?</li><li>Koje su najveće PIletičćeve pogreške u golemom resoru koji barata s gotovo 13 milijardi eura?</li><li>Zašto je bivši ravnatelj KBC-a Rijeka, <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/tko-je-novi-plenkovicev-ministar-i-sto-sve-posjeduje-u-hdz-u-ga-hvale-sjajan-dobar-i-posten-covjek/"><strong>Alen Ružić</strong></a>, prihvatio taj resor i hoće li imati snagu uvesti reda u sustav?</li></ul></li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 11 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/99d5df09/b7ec5dc5.mp3" length="44881824" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1122</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Smjenu ministra <a href="https://www.telegram.hr/tema/marin-piletic/"><strong>Marina Piletića</strong></a> premijer <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> opravdao je riječima: "Iscrpljen je, osjetio sam da je Marin dao sve što je imao." Iako je Piletić morao otići nakon što su čak dva suda "pregazila" njegove odluke i jasno mu poručila da radi pogrešno. novinarka N1 <strong>Nataša Božić Šarić</strong>, koja je resor socijale sustavno pratila i nerijetko kritizirala Piletićeve poteze, odlazećem ministru daje kontroverznu ocjenu — čistu peticu, unatoč brojnim problemima koji su obilježili njegov mandat. "Znam da zvuči blasfemično, ali uspoređujemo ga s onima prije njega", objašnjava Božić Šarić.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP244:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Koju ocjenu zaslužuje ministar Marin Piletić nakon četiri godine mandata?</li><li>Je li žalba koju je Ministarstvo uložilo na prvostupanjsku presudu Upravnog suda (koja nalaže isplatu zaostataka nasljednicima) bila "kap koja je prelila čašu" i ubrzala Piletićev odlazak?</li><li><strong>Tomislav Ćorić</strong> izjavio je da se za poštovanje sudskih odluka mora pronaći novac, no je li aktualni ministar financija svjestan o kojim je svotama riječ?</li><li>Je li u startu bila kriva procjena od pola milijarde eura planiranih sredstava potrebnih za inkluzivni dodatak?</li><li>Je li sustav bio spreman za Zakon o inkluzivnom dodatku koji je uveden početkom 2024. godine?</li><li>Koje su najveće PIletičćeve pogreške u golemom resoru koji barata s gotovo 13 milijardi eura?</li><li>Zašto je bivši ravnatelj KBC-a Rijeka, <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/tko-je-novi-plenkovicev-ministar-i-sto-sve-posjeduje-u-hdz-u-ga-hvale-sjajan-dobar-i-posten-covjek/"><strong>Alen Ružić</strong></a>, prihvatio taj resor i hoće li imati snagu uvesti reda u sustav?</li></ul></li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Sandra Benčić: 'Plenković krši Ustav kad osjeti bilo naroda. Na koga vas to podsjeća?'</title>
      <itunes:title>Sandra Benčić: 'Plenković krši Ustav kad osjeti bilo naroda. Na koga vas to podsjeća?'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">c78aff3d-d4ad-430e-abc7-26d869a1d821</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/eca83d8e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U izvanrednoj epizodi podcasta Prvi glas koordinatorica Možemo! i saborska zastupnica <strong>Sandra Benčić</strong> kaže kako odlazak <strong>Marina Piletića</strong> i postavljanje <strong>Alena Ružića</strong> na mjesto ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi pokazuje kako Plenković nakon deset godina više nema koga postaviti za ministra te kako je to dokaz podkapacitiranost premijera i njegove Vlade. "Plenković je spreman na sve kako bi ostao na vlasti", poručuje Benčić.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo postavili u EP243:</p><ul><li>Zašto je Marin Piletić otišao?</li><li>Jesu li udarci Ustavnog i Upravnog suda u resoru socijale udarac i za Plenkovića</li><li>Je li predizborna koalicija SDP-a i Možemo gotova stvar?</li><li>Je li HDZ politički pobjednik dočeka rukometaša s obzirom da im rejting raste više od 3 posto?</li><li>Je li se Tomašević trebao obratiti Ustavnom sudu umjesto zabrane izvođenja Čavoglava?</li><li>Je li Zoran Milanović prihvatljiv premijerski kandidat za Možemo, ako se odluči kandidirati?</li><li>Nastavljaju li se pregovori s HDZ-om oko Ustavnog suda i postoji li tu raskol sa SDP-om?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U izvanrednoj epizodi podcasta Prvi glas koordinatorica Možemo! i saborska zastupnica <strong>Sandra Benčić</strong> kaže kako odlazak <strong>Marina Piletića</strong> i postavljanje <strong>Alena Ružića</strong> na mjesto ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi pokazuje kako Plenković nakon deset godina više nema koga postaviti za ministra te kako je to dokaz podkapacitiranost premijera i njegove Vlade. "Plenković je spreman na sve kako bi ostao na vlasti", poručuje Benčić.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo postavili u EP243:</p><ul><li>Zašto je Marin Piletić otišao?</li><li>Jesu li udarci Ustavnog i Upravnog suda u resoru socijale udarac i za Plenkovića</li><li>Je li predizborna koalicija SDP-a i Možemo gotova stvar?</li><li>Je li HDZ politički pobjednik dočeka rukometaša s obzirom da im rejting raste više od 3 posto?</li><li>Je li se Tomašević trebao obratiti Ustavnom sudu umjesto zabrane izvođenja Čavoglava?</li><li>Je li Zoran Milanović prihvatljiv premijerski kandidat za Možemo, ako se odluči kandidirati?</li><li>Nastavljaju li se pregovori s HDZ-om oko Ustavnog suda i postoji li tu raskol sa SDP-om?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 10 Feb 2026 17:45:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/eca83d8e/b6f527ca.mp3" length="90417354" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2260</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U izvanrednoj epizodi podcasta Prvi glas koordinatorica Možemo! i saborska zastupnica <strong>Sandra Benčić</strong> kaže kako odlazak <strong>Marina Piletića</strong> i postavljanje <strong>Alena Ružića</strong> na mjesto ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi pokazuje kako Plenković nakon deset godina više nema koga postaviti za ministra te kako je to dokaz podkapacitiranost premijera i njegove Vlade. "Plenković je spreman na sve kako bi ostao na vlasti", poručuje Benčić.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo postavili u EP243:</p><ul><li>Zašto je Marin Piletić otišao?</li><li>Jesu li udarci Ustavnog i Upravnog suda u resoru socijale udarac i za Plenkovića</li><li>Je li predizborna koalicija SDP-a i Možemo gotova stvar?</li><li>Je li HDZ politički pobjednik dočeka rukometaša s obzirom da im rejting raste više od 3 posto?</li><li>Je li se Tomašević trebao obratiti Ustavnom sudu umjesto zabrane izvođenja Čavoglava?</li><li>Je li Zoran Milanović prihvatljiv premijerski kandidat za Možemo, ako se odluči kandidirati?</li><li>Nastavljaju li se pregovori s HDZ-om oko Ustavnog suda i postoji li tu raskol sa SDP-om?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Mračne tajne dosjea Epstein: Putinova operacija kompromat?</title>
      <itunes:title>Mračne tajne dosjea Epstein: Putinova operacija kompromat?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">4e2a057c-b56f-4710-9ec6-6c7b7dafeb65</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/b79fd186</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Jeffrey Epstein bio je pedofil i trgovac ljudima, a oko sebe okupljao je svjetsku elitu kojoj je podvodio djevojke, među kojima i maloljetnice. Je li Epstein mogao igrati i ulogu financijskog i kompromat operativca povezanog s ruskim interesima i Putinom? Za Prvi glas govori Đivo Đurović.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP242:</p><ul><li>Jesu li žrtve ostale u drugom planu?</li><li>Što zapravo otkrivaju Epstein dosjei?</li><li>Zašto, unatoč milijunima dokumenata, nema novih kaznenih progona?</li><li>Je li Epstein glavni financijski operativac kleptokratskog svijeta?</li><li>Koliko duboko je Donald Trump u toj priči - i može li ga to politički koštati?</li><li>Ima li realne osnove za sumnje o ruskom kompromatu i obavještajnoj pozadini</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Jeffrey Epstein bio je pedofil i trgovac ljudima, a oko sebe okupljao je svjetsku elitu kojoj je podvodio djevojke, među kojima i maloljetnice. Je li Epstein mogao igrati i ulogu financijskog i kompromat operativca povezanog s ruskim interesima i Putinom? Za Prvi glas govori Đivo Đurović.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP242:</p><ul><li>Jesu li žrtve ostale u drugom planu?</li><li>Što zapravo otkrivaju Epstein dosjei?</li><li>Zašto, unatoč milijunima dokumenata, nema novih kaznenih progona?</li><li>Je li Epstein glavni financijski operativac kleptokratskog svijeta?</li><li>Koliko duboko je Donald Trump u toj priči - i može li ga to politički koštati?</li><li>Ima li realne osnove za sumnje o ruskom kompromatu i obavještajnoj pozadini</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 10 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/b79fd186/a129a5c8.mp3" length="61995197" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1550</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Jeffrey Epstein bio je pedofil i trgovac ljudima, a oko sebe okupljao je svjetsku elitu kojoj je podvodio djevojke, među kojima i maloljetnice. Je li Epstein mogao igrati i ulogu financijskog i kompromat operativca povezanog s ruskim interesima i Putinom? Za Prvi glas govori Đivo Đurović.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP242:</p><ul><li>Jesu li žrtve ostale u drugom planu?</li><li>Što zapravo otkrivaju Epstein dosjei?</li><li>Zašto, unatoč milijunima dokumenata, nema novih kaznenih progona?</li><li>Je li Epstein glavni financijski operativac kleptokratskog svijeta?</li><li>Koliko duboko je Donald Trump u toj priči - i može li ga to politički koštati?</li><li>Ima li realne osnove za sumnje o ruskom kompromatu i obavještajnoj pozadini</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Teorije zavjere nisu (samo) ludilo</title>
      <itunes:title>Teorije zavjere nisu (samo) ludilo</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">102e8457-bf48-45e2-a942-ce85acb9a6cc</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/7f617f9a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Teorije zavjera ne shvaćaju se dovoljno ozbiljno, tvrdi <strong>Nebojša Blanuša</strong>, redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti koji kaže da su one ozbiljan fenomen kojim se trebamo baviti.  "Umjesto da patologiziramo pojedince ili skupine, da kažemo ti ljudi su ludi, mi bismo trebali isčitavati teorije zavjera kao određene simptome širih društvenih problema", objašnjava Blanuša.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a></p><p><br>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP241:</p><ul><li>Koje su najčešće i najdestruktivnije teorije zavjera u hrvatskom prostoru? Što hrani teoriju o "velikoj zamjeni stanovništva"?</li><li>Zašto smatrate da je potrebno proučavati ne samo netočne teorije zavjera, već i one koje su točne i opravdane?</li><li>Ako je točno da se iz teorija zavjera može vidjeti gdje leži demokratski deficit, gdje postoji društvena nepravda i tlo za potencijalne sukobe i nasilje, što nam pokazuju najpopularnije teorije zavjera u hrvatskom prostoru?</li><li>Istraživanja pokazuju da dvije trećine hrvatskih građana pretvorbu i privatizaciju doživljavaju kao "rezultat sprege mafije i državnih struktura". Je li to opravdana ili neopravdana teorija zavjere, ili je možda simptom masovnog doživljaja politički proizvedene ekonomske nepravde?</li><li>Druga skupina teorija odnosi se na vanjske i unutarnje neprijatelje Hrvatske, osobito teoriju. Tko su, prema ovim teorijama, najopasniji neprijatelji Hrvatske?</li><li>Osim teorije o velikoj zamjeni stanovništva, u Hrvatskoj rastu i teorije o "velikom resetu svijeta" i doživljaj da građanima "neke nepoznate političke snage otimaju domovinu". Što ove teorije govore o stanju hrvatskog društva?</li><li>Tko su u Hrvatskoj "poduzetnici zavjere" – ljudi koji kapitaliziraju na teorijama zavjere stvaranjem sadržaja koji pojačava sumnje u problematične događaje?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Teorije zavjera ne shvaćaju se dovoljno ozbiljno, tvrdi <strong>Nebojša Blanuša</strong>, redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti koji kaže da su one ozbiljan fenomen kojim se trebamo baviti.  "Umjesto da patologiziramo pojedince ili skupine, da kažemo ti ljudi su ludi, mi bismo trebali isčitavati teorije zavjera kao određene simptome širih društvenih problema", objašnjava Blanuša.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a></p><p><br>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP241:</p><ul><li>Koje su najčešće i najdestruktivnije teorije zavjera u hrvatskom prostoru? Što hrani teoriju o "velikoj zamjeni stanovništva"?</li><li>Zašto smatrate da je potrebno proučavati ne samo netočne teorije zavjera, već i one koje su točne i opravdane?</li><li>Ako je točno da se iz teorija zavjera može vidjeti gdje leži demokratski deficit, gdje postoji društvena nepravda i tlo za potencijalne sukobe i nasilje, što nam pokazuju najpopularnije teorije zavjera u hrvatskom prostoru?</li><li>Istraživanja pokazuju da dvije trećine hrvatskih građana pretvorbu i privatizaciju doživljavaju kao "rezultat sprege mafije i državnih struktura". Je li to opravdana ili neopravdana teorija zavjere, ili je možda simptom masovnog doživljaja politički proizvedene ekonomske nepravde?</li><li>Druga skupina teorija odnosi se na vanjske i unutarnje neprijatelje Hrvatske, osobito teoriju. Tko su, prema ovim teorijama, najopasniji neprijatelji Hrvatske?</li><li>Osim teorije o velikoj zamjeni stanovništva, u Hrvatskoj rastu i teorije o "velikom resetu svijeta" i doživljaj da građanima "neke nepoznate političke snage otimaju domovinu". Što ove teorije govore o stanju hrvatskog društva?</li><li>Tko su u Hrvatskoj "poduzetnici zavjere" – ljudi koji kapitaliziraju na teorijama zavjere stvaranjem sadržaja koji pojačava sumnje u problematične događaje?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 09 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/7f617f9a/a356e0d4.mp3" length="56446705" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1411</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Teorije zavjera ne shvaćaju se dovoljno ozbiljno, tvrdi <strong>Nebojša Blanuša</strong>, redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti koji kaže da su one ozbiljan fenomen kojim se trebamo baviti.  "Umjesto da patologiziramo pojedince ili skupine, da kažemo ti ljudi su ludi, mi bismo trebali isčitavati teorije zavjera kao određene simptome širih društvenih problema", objašnjava Blanuša.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a></p><p><br>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP241:</p><ul><li>Koje su najčešće i najdestruktivnije teorije zavjera u hrvatskom prostoru? Što hrani teoriju o "velikoj zamjeni stanovništva"?</li><li>Zašto smatrate da je potrebno proučavati ne samo netočne teorije zavjera, već i one koje su točne i opravdane?</li><li>Ako je točno da se iz teorija zavjera može vidjeti gdje leži demokratski deficit, gdje postoji društvena nepravda i tlo za potencijalne sukobe i nasilje, što nam pokazuju najpopularnije teorije zavjera u hrvatskom prostoru?</li><li>Istraživanja pokazuju da dvije trećine hrvatskih građana pretvorbu i privatizaciju doživljavaju kao "rezultat sprege mafije i državnih struktura". Je li to opravdana ili neopravdana teorija zavjere, ili je možda simptom masovnog doživljaja politički proizvedene ekonomske nepravde?</li><li>Druga skupina teorija odnosi se na vanjske i unutarnje neprijatelje Hrvatske, osobito teoriju. Tko su, prema ovim teorijama, najopasniji neprijatelji Hrvatske?</li><li>Osim teorije o velikoj zamjeni stanovništva, u Hrvatskoj rastu i teorije o "velikom resetu svijeta" i doživljaj da građanima "neke nepoznate političke snage otimaju domovinu". Što ove teorije govore o stanju hrvatskog društva?</li><li>Tko su u Hrvatskoj "poduzetnici zavjere" – ljudi koji kapitaliziraju na teorijama zavjere stvaranjem sadržaja koji pojačava sumnje u problematične događaje?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Postaje li Hrvatska autokracija?</title>
      <itunes:title>Postaje li Hrvatska autokracija?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">7d0a36cc-5a23-4349-acae-d361522ab0c6</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/b92dc9b5</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Polemike o Vladinom otimanju organizacije dočeka rukometaša u Zagrebu - kako bi na njemu mogao nastupiti <a href="https://www.telegram.hr/tema/marko-perkovic-thompson/"><strong>Marko Perković Thompson</strong></a> - se ne stišavaju. <a href="https://www.telegram.hr/tema/vedran-dulabic/"><strong>Vedran Đulabić</strong></a>, redoviti profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu govori za Prvi glas o pravnim aspektima ovog sukoba državne i lokalne vlasti.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP240:</p><ul><li>Je li Vlada i na koji način prekršila Ustav?</li><li>Može li lokalna samouprava ograničavati državnu vlast?</li><li>Može li Vlada, na isti način, organizirati koncert Thompsonu u Puli, gdje ga je grad više puta odbio?</li><li>Što je Vlada trebala napraviti ako je bila nezadovoljna odlukom grada da na dočeku rukometaša ne može nastupiti Thompson?</li><li>Treba li Ustavni sud na tužbu zbog postupanja Vlade odgovoriti u roku od 30 dana?</li><li>Koliko je Hrvatska blizu autokraciji?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Polemike o Vladinom otimanju organizacije dočeka rukometaša u Zagrebu - kako bi na njemu mogao nastupiti <a href="https://www.telegram.hr/tema/marko-perkovic-thompson/"><strong>Marko Perković Thompson</strong></a> - se ne stišavaju. <a href="https://www.telegram.hr/tema/vedran-dulabic/"><strong>Vedran Đulabić</strong></a>, redoviti profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu govori za Prvi glas o pravnim aspektima ovog sukoba državne i lokalne vlasti.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP240:</p><ul><li>Je li Vlada i na koji način prekršila Ustav?</li><li>Može li lokalna samouprava ograničavati državnu vlast?</li><li>Može li Vlada, na isti način, organizirati koncert Thompsonu u Puli, gdje ga je grad više puta odbio?</li><li>Što je Vlada trebala napraviti ako je bila nezadovoljna odlukom grada da na dočeku rukometaša ne može nastupiti Thompson?</li><li>Treba li Ustavni sud na tužbu zbog postupanja Vlade odgovoriti u roku od 30 dana?</li><li>Koliko je Hrvatska blizu autokraciji?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 06 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/b92dc9b5/cd04ebc8.mp3" length="54969217" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1374</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Polemike o Vladinom otimanju organizacije dočeka rukometaša u Zagrebu - kako bi na njemu mogao nastupiti <a href="https://www.telegram.hr/tema/marko-perkovic-thompson/"><strong>Marko Perković Thompson</strong></a> - se ne stišavaju. <a href="https://www.telegram.hr/tema/vedran-dulabic/"><strong>Vedran Đulabić</strong></a>, redoviti profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu govori za Prvi glas o pravnim aspektima ovog sukoba državne i lokalne vlasti.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP240:</p><ul><li>Je li Vlada i na koji način prekršila Ustav?</li><li>Može li lokalna samouprava ograničavati državnu vlast?</li><li>Može li Vlada, na isti način, organizirati koncert Thompsonu u Puli, gdje ga je grad više puta odbio?</li><li>Što je Vlada trebala napraviti ako je bila nezadovoljna odlukom grada da na dočeku rukometaša ne može nastupiti Thompson?</li><li>Treba li Ustavni sud na tužbu zbog postupanja Vlade odgovoriti u roku od 30 dana?</li><li>Koliko je Hrvatska blizu autokraciji?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićeva velika igra: 'Prešao je u ofenzivu'</title>
      <itunes:title>Plenkovićeva velika igra: 'Prešao je u ofenzivu'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e0c44441-4991-4a04-8b8f-05bc97174e5f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/69a0c50e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"<strong>Plenković</strong> je dočekom rukometaša povukao briljantan potez kakav dugo nije viđen u hrvatskoj politici. Potpuno je ovladao desnicom pa sada više nema nikoga na desnici tko Plenkoviću može išta suvislo i uvjerljivo prigovoriti", kaže za Prvi glas sociolog i politički analitičar <strong>Dragan Bagić</strong>. Bagić analiza stanje u političkim strankama i društvu nakon rukometnog dočeka, prijelomnog događaja ovog Plenkovićevog mandata.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP239:</p><ul><li>Je li doček rukometaša prijelomni politički događaj ovog Plenkovićevog mandata?</li><li>Je li Plenković ovim potezom zatvorio prostor na desnici i zašto je to ključno pred izbore?</li><li>Hoće li HDZ izgubiti centar?</li><li>Je li Thompson neovisan politički igrač ili je pod kontrolom HDZ-a, desnice ili nekog trećeg?</li><li>Zašto reakcije lijevo-liberalnih aktera pomažu Plenkoviću?</li><li>Je li Tomislav Tomašević mogao spriječiti ovaj scenarij i gdje je pogriješio?</li><li>Jesmo li ušli u fazu opasne identitetske polarizacije društva?</li><li>Hoće li HDZ skrenuti u radikalnu desnicu?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"<strong>Plenković</strong> je dočekom rukometaša povukao briljantan potez kakav dugo nije viđen u hrvatskoj politici. Potpuno je ovladao desnicom pa sada više nema nikoga na desnici tko Plenkoviću može išta suvislo i uvjerljivo prigovoriti", kaže za Prvi glas sociolog i politički analitičar <strong>Dragan Bagić</strong>. Bagić analiza stanje u političkim strankama i društvu nakon rukometnog dočeka, prijelomnog događaja ovog Plenkovićevog mandata.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP239:</p><ul><li>Je li doček rukometaša prijelomni politički događaj ovog Plenkovićevog mandata?</li><li>Je li Plenković ovim potezom zatvorio prostor na desnici i zašto je to ključno pred izbore?</li><li>Hoće li HDZ izgubiti centar?</li><li>Je li Thompson neovisan politički igrač ili je pod kontrolom HDZ-a, desnice ili nekog trećeg?</li><li>Zašto reakcije lijevo-liberalnih aktera pomažu Plenkoviću?</li><li>Je li Tomislav Tomašević mogao spriječiti ovaj scenarij i gdje je pogriješio?</li><li>Jesmo li ušli u fazu opasne identitetske polarizacije društva?</li><li>Hoće li HDZ skrenuti u radikalnu desnicu?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 05 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/69a0c50e/43cb6b3b.mp3" length="94465381" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2362</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"<strong>Plenković</strong> je dočekom rukometaša povukao briljantan potez kakav dugo nije viđen u hrvatskoj politici. Potpuno je ovladao desnicom pa sada više nema nikoga na desnici tko Plenkoviću može išta suvislo i uvjerljivo prigovoriti", kaže za Prvi glas sociolog i politički analitičar <strong>Dragan Bagić</strong>. Bagić analiza stanje u političkim strankama i društvu nakon rukometnog dočeka, prijelomnog događaja ovog Plenkovićevog mandata.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP239:</p><ul><li>Je li doček rukometaša prijelomni politički događaj ovog Plenkovićevog mandata?</li><li>Je li Plenković ovim potezom zatvorio prostor na desnici i zašto je to ključno pred izbore?</li><li>Hoće li HDZ izgubiti centar?</li><li>Je li Thompson neovisan politički igrač ili je pod kontrolom HDZ-a, desnice ili nekog trećeg?</li><li>Zašto reakcije lijevo-liberalnih aktera pomažu Plenkoviću?</li><li>Je li Tomislav Tomašević mogao spriječiti ovaj scenarij i gdje je pogriješio?</li><li>Jesmo li ušli u fazu opasne identitetske polarizacije društva?</li><li>Hoće li HDZ skrenuti u radikalnu desnicu?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićev udar na Zagreb</title>
      <itunes:title>Plenkovićev udar na Zagreb</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">c914ec5e-2b84-47ea-8b81-01072090a711</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/33f7d962</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Politički analitičar i umirovljeni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu <strong>Ivan Rimac</strong> ocjenjuje da je premijer <strong>Andrej Plenković</strong> u Vladinoj organizaciji dočeka rukometaša kratkoročno politički profitirao, no smatra da će zagrebački gradonačelnik <strong>Tomislav Tomašević</strong> dugoročno ojačati svoju poziciju u Zagrebu.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP238:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Tko dugoročno dobiva u ovom političkom obračunu: Plenković ili Tomašević?</li><li>Je li premijer Andrej Plenković zapravo procijenio da je "Thompsonova Hrvatska" jača?</li><li>Po kojim se elementima može uočiti da je Plenković orkestrirao cijeli događaj?</li><li>Stoji li tvrdnja zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića da je očito da HDZ kontrolira Thompsona, budući da na Trgu nije izvedena pjesma "Čavoglave" niti je bilo uzvika ZDS?</li><li>Mogu li potezi i izjave biti kontraproduktivni za HDZ tako što će dodatno mobilizirati birače koji se protive HDZ-ovom stilu vladanja?</li></ul></li></ul></li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Politički analitičar i umirovljeni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu <strong>Ivan Rimac</strong> ocjenjuje da je premijer <strong>Andrej Plenković</strong> u Vladinoj organizaciji dočeka rukometaša kratkoročno politički profitirao, no smatra da će zagrebački gradonačelnik <strong>Tomislav Tomašević</strong> dugoročno ojačati svoju poziciju u Zagrebu.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP238:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Tko dugoročno dobiva u ovom političkom obračunu: Plenković ili Tomašević?</li><li>Je li premijer Andrej Plenković zapravo procijenio da je "Thompsonova Hrvatska" jača?</li><li>Po kojim se elementima može uočiti da je Plenković orkestrirao cijeli događaj?</li><li>Stoji li tvrdnja zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića da je očito da HDZ kontrolira Thompsona, budući da na Trgu nije izvedena pjesma "Čavoglave" niti je bilo uzvika ZDS?</li><li>Mogu li potezi i izjave biti kontraproduktivni za HDZ tako što će dodatno mobilizirati birače koji se protive HDZ-ovom stilu vladanja?</li></ul></li></ul></li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 04 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/33f7d962/5257af73.mp3" length="43247574" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1081</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Politički analitičar i umirovljeni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu <strong>Ivan Rimac</strong> ocjenjuje da je premijer <strong>Andrej Plenković</strong> u Vladinoj organizaciji dočeka rukometaša kratkoročno politički profitirao, no smatra da će zagrebački gradonačelnik <strong>Tomislav Tomašević</strong> dugoročno ojačati svoju poziciju u Zagrebu.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP238:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Tko dugoročno dobiva u ovom političkom obračunu: Plenković ili Tomašević?</li><li>Je li premijer Andrej Plenković zapravo procijenio da je "Thompsonova Hrvatska" jača?</li><li>Po kojim se elementima može uočiti da je Plenković orkestrirao cijeli događaj?</li><li>Stoji li tvrdnja zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića da je očito da HDZ kontrolira Thompsona, budući da na Trgu nije izvedena pjesma "Čavoglave" niti je bilo uzvika ZDS?</li><li>Mogu li potezi i izjave biti kontraproduktivni za HDZ tako što će dodatno mobilizirati birače koji se protive HDZ-ovom stilu vladanja?</li></ul></li></ul></li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićev početak kraja</title>
      <itunes:title>Plenkovićev početak kraja</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e46a72d9-fc29-4947-a38b-1e61922e2be4</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/41caef9e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Plenkovićevo</strong> organiziranje dočeka rukometaša i dovođenja <strong>Marka Perkovića Thompsona</strong> na Trg bana Jelačića mimo odluke vlasti Grada Zagreba najradikalniji je potez u njegovoj dosadašnjoj političkoj karijeri. U Telegramovom podcastu Marko Vučetić, profesorom filozofije i teologije i bivši saborski zastupnik govori o Plenkovićevom potezu, <strong>Tomaševiću</strong>, institucijama, Ustavu i političkom poretku.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a></p><p><br>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP237:</p><ul><li>Je li Plenković ovim potezom dodatno radikalizirao svoju politiku?</li><li>Što znači činjenica da je Vlada preuzela organizaciju dočeka mimo odluke Grada Zagreba?</li><li>Zašto premijer nije osobno došao na Trg?</li><li>Što Marko Vučetić podrazumijeva pod državnim terorizmom?</li><li>Kakvu političku ulogu u ovoj situaciji dobiva Tomislav Tomašević?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Plenkovićevo</strong> organiziranje dočeka rukometaša i dovođenja <strong>Marka Perkovića Thompsona</strong> na Trg bana Jelačića mimo odluke vlasti Grada Zagreba najradikalniji je potez u njegovoj dosadašnjoj političkoj karijeri. U Telegramovom podcastu Marko Vučetić, profesorom filozofije i teologije i bivši saborski zastupnik govori o Plenkovićevom potezu, <strong>Tomaševiću</strong>, institucijama, Ustavu i političkom poretku.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a></p><p><br>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP237:</p><ul><li>Je li Plenković ovim potezom dodatno radikalizirao svoju politiku?</li><li>Što znači činjenica da je Vlada preuzela organizaciju dočeka mimo odluke Grada Zagreba?</li><li>Zašto premijer nije osobno došao na Trg?</li><li>Što Marko Vučetić podrazumijeva pod državnim terorizmom?</li><li>Kakvu političku ulogu u ovoj situaciji dobiva Tomislav Tomašević?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 03 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/41caef9e/6f499b8a.mp3" length="49635033" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1241</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Plenkovićevo</strong> organiziranje dočeka rukometaša i dovođenja <strong>Marka Perkovića Thompsona</strong> na Trg bana Jelačića mimo odluke vlasti Grada Zagreba najradikalniji je potez u njegovoj dosadašnjoj političkoj karijeri. U Telegramovom podcastu Marko Vučetić, profesorom filozofije i teologije i bivši saborski zastupnik govori o Plenkovićevom potezu, <strong>Tomaševiću</strong>, institucijama, Ustavu i političkom poretku.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a></p><p><br>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP237:</p><ul><li>Je li Plenković ovim potezom dodatno radikalizirao svoju politiku?</li><li>Što znači činjenica da je Vlada preuzela organizaciju dočeka mimo odluke Grada Zagreba?</li><li>Zašto premijer nije osobno došao na Trg?</li><li>Što Marko Vučetić podrazumijeva pod državnim terorizmom?</li><li>Kakvu političku ulogu u ovoj situaciji dobiva Tomislav Tomašević?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenković gura Hrvatsku u najmučnije stanje još od kraja rata</title>
      <itunes:title>Plenković gura Hrvatsku u najmučnije stanje još od kraja rata</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2d3d3ca2-0ef1-42d2-bd7d-9473d9c96e8a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/75629c61</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Doček rukometaša zbog <strong>Marka Perkovića Thompsona</strong> pretvorio se u nezapamćen sukob Vlade i Grada Zagreba. Suprotno odluci gradskih tijela, <strong>Plenkovićeva</strong> administracija odlučila je održati doček na kojem će pjevati Thompson i tako otvorio vrata novoj rundi kulturnog rata. U izvandrednoj epizodi Prvog glasa o <strong>Tomaševiću</strong>, Plenkoviću, Thompsonu, NDH i kulturnom ratu govori Telegramov novinar, kolumnist i urednik <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p><p><br></p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP237:</p><ul><li>Je li Vladina odluka o preuzimanju dočeka otvoreni udar na Grad Zagreb?</li><li>Ulazi li Andrej Plenković svjesno u novu fazu kulturnog rata?</li><li>Je li Thompson samo povod, a pravi cilj mobilizacija desnice?</li><li>Tko snosi odgovornost ako nasilje eskalira s riječi na ulicu?</li><li>Gura li HDZ u mainstream ono što je nekad bilo rubno i ekstremno?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Doček rukometaša zbog <strong>Marka Perkovića Thompsona</strong> pretvorio se u nezapamćen sukob Vlade i Grada Zagreba. Suprotno odluci gradskih tijela, <strong>Plenkovićeva</strong> administracija odlučila je održati doček na kojem će pjevati Thompson i tako otvorio vrata novoj rundi kulturnog rata. U izvandrednoj epizodi Prvog glasa o <strong>Tomaševiću</strong>, Plenkoviću, Thompsonu, NDH i kulturnom ratu govori Telegramov novinar, kolumnist i urednik <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p><p><br></p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP237:</p><ul><li>Je li Vladina odluka o preuzimanju dočeka otvoreni udar na Grad Zagreb?</li><li>Ulazi li Andrej Plenković svjesno u novu fazu kulturnog rata?</li><li>Je li Thompson samo povod, a pravi cilj mobilizacija desnice?</li><li>Tko snosi odgovornost ako nasilje eskalira s riječi na ulicu?</li><li>Gura li HDZ u mainstream ono što je nekad bilo rubno i ekstremno?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 02 Feb 2026 14:06:54 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/75629c61/aad1ef74.mp3" length="38205004" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>955</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Doček rukometaša zbog <strong>Marka Perkovića Thompsona</strong> pretvorio se u nezapamćen sukob Vlade i Grada Zagreba. Suprotno odluci gradskih tijela, <strong>Plenkovićeva</strong> administracija odlučila je održati doček na kojem će pjevati Thompson i tako otvorio vrata novoj rundi kulturnog rata. U izvandrednoj epizodi Prvog glasa o <strong>Tomaševiću</strong>, Plenkoviću, Thompsonu, NDH i kulturnom ratu govori Telegramov novinar, kolumnist i urednik <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p><p><br></p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP237:</p><ul><li>Je li Vladina odluka o preuzimanju dočeka otvoreni udar na Grad Zagreb?</li><li>Ulazi li Andrej Plenković svjesno u novu fazu kulturnog rata?</li><li>Je li Thompson samo povod, a pravi cilj mobilizacija desnice?</li><li>Tko snosi odgovornost ako nasilje eskalira s riječi na ulicu?</li><li>Gura li HDZ u mainstream ono što je nekad bilo rubno i ekstremno?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Putinova katastrofa u Ukrajini</title>
      <itunes:title>Putinova katastrofa u Ukrajini</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2bfd3dd1-4989-46ac-a6b3-e97d35606945</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/ff9b88d4</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Primirje koje traje dva dana, pregovori bez rezultata i rat koji traje već četiri godine. U Telegramovu podcastu Prvi glas gostuje Davor Boban, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti koji govori o stvarnoj snazi Rusije, Putinovim ciljevima i iluziji da su aktualni pregovori korak prema miru.</p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNIUTE ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a></p><p> </p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP235:</p><ul><li>Je li Putinovo kratko primirje stvarni ustupak ili diplomatska predstava?</li><li>Ima li Rusija realne šanse ostvariti ciljeve s kojima je krenula u rat?</li><li>Je li Rusija danas jača ili slabija nego prije deset godina?</li><li>Kakvu ulogu u svemu ima Donald Trump i američka politika?</li><li>Što Rusiju čeka nakon rata - i tko dolazi poslije Putina?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Primirje koje traje dva dana, pregovori bez rezultata i rat koji traje već četiri godine. U Telegramovu podcastu Prvi glas gostuje Davor Boban, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti koji govori o stvarnoj snazi Rusije, Putinovim ciljevima i iluziji da su aktualni pregovori korak prema miru.</p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNIUTE ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a></p><p> </p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP235:</p><ul><li>Je li Putinovo kratko primirje stvarni ustupak ili diplomatska predstava?</li><li>Ima li Rusija realne šanse ostvariti ciljeve s kojima je krenula u rat?</li><li>Je li Rusija danas jača ili slabija nego prije deset godina?</li><li>Kakvu ulogu u svemu ima Donald Trump i američka politika?</li><li>Što Rusiju čeka nakon rata - i tko dolazi poslije Putina?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 02 Feb 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/ff9b88d4/9dac7286.mp3" length="63091209" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1577</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Primirje koje traje dva dana, pregovori bez rezultata i rat koji traje već četiri godine. U Telegramovu podcastu Prvi glas gostuje Davor Boban, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti koji govori o stvarnoj snazi Rusije, Putinovim ciljevima i iluziji da su aktualni pregovori korak prema miru.</p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNIUTE ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a></p><p> </p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP235:</p><ul><li>Je li Putinovo kratko primirje stvarni ustupak ili diplomatska predstava?</li><li>Ima li Rusija realne šanse ostvariti ciljeve s kojima je krenula u rat?</li><li>Je li Rusija danas jača ili slabija nego prije deset godina?</li><li>Kakvu ulogu u svemu ima Donald Trump i američka politika?</li><li>Što Rusiju čeka nakon rata - i tko dolazi poslije Putina?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Zbog Ustavnog i Vrhovnog suda Plenković izgubio živce</title>
      <itunes:title>Zbog Ustavnog i Vrhovnog suda Plenković izgubio živce</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">38b40d74-2c15-4cd2-a18d-f54754c45172</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/e5d7cfce</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Još jedna ministarska promjena, četvrti resor za <strong>Tomislava Ćorića</strong>, zajednička odbijenica <strong>Donaldu Trumpu</strong> od <strong>Zorana Milanovića</strong> i <strong>Andreja Plenkovića</strong> - posljednji dani su nabijeni politikom. Za Prvi glas smo o svemu tome razgovarali s iskusnim političkim reporterom N1 televizije, <a href="https://www.telegram.hr/tema/hrvoje-kresic/"><strong>Hrvojem Krešićem</strong></a>.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP234:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Koji je motiv Andreja Plenkovića da u Vladu vraća nekad ekstremno nepopularnog Tomislava Ćorića?</li><li>Sam premijer je najavio da Vlada uspostavlja praksu vraćanja starih ministara. Tko bi mogao biti sljedeći?</li><li>Koliko je premijer doista zaslužan za lansiranje <strong>Borisa Vujčića</strong> u Europsku centralnu, a <strong>Marka Primorca</strong> u Europsku investicijsku banku?</li><li>Kako to da su se o nečemu ipak konzultirali i uspjeli dogovoriti Plenković i Milanović?</li><li>Zbog čega je premijer toliko osjetljiv na pitanja oko izbora u Ustavnom i Vrhovnom sud</li></ul></li></ul></li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Još jedna ministarska promjena, četvrti resor za <strong>Tomislava Ćorića</strong>, zajednička odbijenica <strong>Donaldu Trumpu</strong> od <strong>Zorana Milanovića</strong> i <strong>Andreja Plenkovića</strong> - posljednji dani su nabijeni politikom. Za Prvi glas smo o svemu tome razgovarali s iskusnim političkim reporterom N1 televizije, <a href="https://www.telegram.hr/tema/hrvoje-kresic/"><strong>Hrvojem Krešićem</strong></a>.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP234:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Koji je motiv Andreja Plenkovića da u Vladu vraća nekad ekstremno nepopularnog Tomislava Ćorića?</li><li>Sam premijer je najavio da Vlada uspostavlja praksu vraćanja starih ministara. Tko bi mogao biti sljedeći?</li><li>Koliko je premijer doista zaslužan za lansiranje <strong>Borisa Vujčića</strong> u Europsku centralnu, a <strong>Marka Primorca</strong> u Europsku investicijsku banku?</li><li>Kako to da su se o nečemu ipak konzultirali i uspjeli dogovoriti Plenković i Milanović?</li><li>Zbog čega je premijer toliko osjetljiv na pitanja oko izbora u Ustavnom i Vrhovnom sud</li></ul></li></ul></li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 30 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/e5d7cfce/f82c9322.mp3" length="57538699" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1438</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Još jedna ministarska promjena, četvrti resor za <strong>Tomislava Ćorića</strong>, zajednička odbijenica <strong>Donaldu Trumpu</strong> od <strong>Zorana Milanovića</strong> i <strong>Andreja Plenkovića</strong> - posljednji dani su nabijeni politikom. Za Prvi glas smo o svemu tome razgovarali s iskusnim političkim reporterom N1 televizije, <a href="https://www.telegram.hr/tema/hrvoje-kresic/"><strong>Hrvojem Krešićem</strong></a>.</p><p> </p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP234:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Koji je motiv Andreja Plenkovića da u Vladu vraća nekad ekstremno nepopularnog Tomislava Ćorića?</li><li>Sam premijer je najavio da Vlada uspostavlja praksu vraćanja starih ministara. Tko bi mogao biti sljedeći?</li><li>Koliko je premijer doista zaslužan za lansiranje <strong>Borisa Vujčića</strong> u Europsku centralnu, a <strong>Marka Primorca</strong> u Europsku investicijsku banku?</li><li>Kako to da su se o nečemu ipak konzultirali i uspjeli dogovoriti Plenković i Milanović?</li><li>Zbog čega je premijer toliko osjetljiv na pitanja oko izbora u Ustavnom i Vrhovnom sud</li></ul></li></ul></li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Čudna pozadina povratka Tomislava Ćorića u Vladu</title>
      <itunes:title>Čudna pozadina povratka Tomislava Ćorića u Vladu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">73a7b115-1307-4ed5-a78b-3904d46c1863</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/79d828d9</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi Prvog glasa Telegramov Jasmin Klarić govori o pozadini <strong>Ćorićeva</strong> povratka u Vladu i političkoj računici koja stoji iza <strong>Plenkovićeve</strong> odluke.</p><p><br></p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a></p><p><br>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP233:</p><ul><li>Zašto Plenković vraća ministra kojeg su građani smatrali uvjerljivo najgorim?</li><li>Postoji li Ćorićeva odgovornost za visoku inflaciju?</li><li>Tko je kriv za inflaciju, Vlada ili HNB?</li><li>Je li Plenkoviću važnija lojalnost od političkog rejtinga?</li><li>Može li Ćorić biti dobar ministar financija?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi Prvog glasa Telegramov Jasmin Klarić govori o pozadini <strong>Ćorićeva</strong> povratka u Vladu i političkoj računici koja stoji iza <strong>Plenkovićeve</strong> odluke.</p><p><br></p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a></p><p><br>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP233:</p><ul><li>Zašto Plenković vraća ministra kojeg su građani smatrali uvjerljivo najgorim?</li><li>Postoji li Ćorićeva odgovornost za visoku inflaciju?</li><li>Tko je kriv za inflaciju, Vlada ili HNB?</li><li>Je li Plenkoviću važnija lojalnost od političkog rejtinga?</li><li>Može li Ćorić biti dobar ministar financija?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 29 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/79d828d9/9da90251.mp3" length="41038706" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1026</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi Prvog glasa Telegramov Jasmin Klarić govori o pozadini <strong>Ćorićeva</strong> povratka u Vladu i političkoj računici koja stoji iza <strong>Plenkovićeve</strong> odluke.</p><p><br></p><p><a href="https://www.surveyhero.com/c/dcqqycuz"><strong>ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!</strong></a></p><p><br>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP233:</p><ul><li>Zašto Plenković vraća ministra kojeg su građani smatrali uvjerljivo najgorim?</li><li>Postoji li Ćorićeva odgovornost za visoku inflaciju?</li><li>Tko je kriv za inflaciju, Vlada ili HNB?</li><li>Je li Plenkoviću važnija lojalnost od političkog rejtinga?</li><li>Može li Ćorić biti dobar ministar financija?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Trump u defanzivi: Progutao ga je kaos koji je sam stvorio</title>
      <itunes:title>Trump u defanzivi: Progutao ga je kaos koji je sam stvorio</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">bb4d303c-2015-4a0f-86dd-e5961b31a8be</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/2ce0e123</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa gost je Ivica Puljić, dugogodišnji dopisnik Nove TV iz Washingtona, koji iz prve ruke objašnjava zašto ovaj put spin Bijele kuće oko ubojstva ICE-a nije prošao i zašto se Trump povlači nakon snimki, ali i anketa.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP232:</p><ul><li>Zašto Trump mijenja ton nakon brutalnih akcija ICE-a?</li><li>Koliko je imigracijska politika postala politički uteg?</li><li>Postoji li otpor unutar Republikanske stranke ili je riječ o strahu?</li><li>Kako se institucije koriste za normalizaciju sile?</li><li>Zašto je “stvaranje kaosa pa glumljenje smirivanja” postao Trumpov obrazac?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa gost je Ivica Puljić, dugogodišnji dopisnik Nove TV iz Washingtona, koji iz prve ruke objašnjava zašto ovaj put spin Bijele kuće oko ubojstva ICE-a nije prošao i zašto se Trump povlači nakon snimki, ali i anketa.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP232:</p><ul><li>Zašto Trump mijenja ton nakon brutalnih akcija ICE-a?</li><li>Koliko je imigracijska politika postala politički uteg?</li><li>Postoji li otpor unutar Republikanske stranke ili je riječ o strahu?</li><li>Kako se institucije koriste za normalizaciju sile?</li><li>Zašto je “stvaranje kaosa pa glumljenje smirivanja” postao Trumpov obrazac?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 28 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/2ce0e123/51ce55d9.mp3" length="38175606" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>954</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa gost je Ivica Puljić, dugogodišnji dopisnik Nove TV iz Washingtona, koji iz prve ruke objašnjava zašto ovaj put spin Bijele kuće oko ubojstva ICE-a nije prošao i zašto se Trump povlači nakon snimki, ali i anketa.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP232:</p><ul><li>Zašto Trump mijenja ton nakon brutalnih akcija ICE-a?</li><li>Koliko je imigracijska politika postala politički uteg?</li><li>Postoji li otpor unutar Republikanske stranke ili je riječ o strahu?</li><li>Kako se institucije koriste za normalizaciju sile?</li><li>Zašto je “stvaranje kaosa pa glumljenje smirivanja” postao Trumpov obrazac?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Trumpov fašizam 21. stoljeća: Brutalno ubojstvo pred kamerama</title>
      <itunes:title>Trumpov fašizam 21. stoljeća: Brutalno ubojstvo pred kamerama</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">3d8d5ea8-f542-484e-9131-aa38f85c71f6</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/49a25512</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Brutalna likvidacija američkog državljanina pred kamerama u Minneapolisu otvorila je, snažnije nego ikad dosad, pitanje klizi li Amerika pod <strong>Donaldom Trumpom</strong> u fašizam. Telegramov <strong>Đivo Đurović</strong> za Prvi glas govori o ubojstvu <strong>Alexa Prettija</strong>, ulozi i povijesti ICE-a i migracija te tezi da Trump gradi fašizam 21. stoljeća.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP230:</p><ul><li>Je li ubojstvo Alexa Pretija izolirani incident ili dio obrasca?</li><li>Je li Amerika potonula u fašizam?</li><li>Je li ICE prerastao u paravojsku?</li><li>Postoje li još institucije koje mogu zaustaviti eskalaciju?</li><li>Zašto je teror prvo usmjeren na migrante, a zatim na sve ostale?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Brutalna likvidacija američkog državljanina pred kamerama u Minneapolisu otvorila je, snažnije nego ikad dosad, pitanje klizi li Amerika pod <strong>Donaldom Trumpom</strong> u fašizam. Telegramov <strong>Đivo Đurović</strong> za Prvi glas govori o ubojstvu <strong>Alexa Prettija</strong>, ulozi i povijesti ICE-a i migracija te tezi da Trump gradi fašizam 21. stoljeća.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP230:</p><ul><li>Je li ubojstvo Alexa Pretija izolirani incident ili dio obrasca?</li><li>Je li Amerika potonula u fašizam?</li><li>Je li ICE prerastao u paravojsku?</li><li>Postoje li još institucije koje mogu zaustaviti eskalaciju?</li><li>Zašto je teror prvo usmjeren na migrante, a zatim na sve ostale?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 27 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/49a25512/bae46b2e.mp3" length="50855548" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1271</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Brutalna likvidacija američkog državljanina pred kamerama u Minneapolisu otvorila je, snažnije nego ikad dosad, pitanje klizi li Amerika pod <strong>Donaldom Trumpom</strong> u fašizam. Telegramov <strong>Đivo Đurović</strong> za Prvi glas govori o ubojstvu <strong>Alexa Prettija</strong>, ulozi i povijesti ICE-a i migracija te tezi da Trump gradi fašizam 21. stoljeća.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP230:</p><ul><li>Je li ubojstvo Alexa Pretija izolirani incident ili dio obrasca?</li><li>Je li Amerika potonula u fašizam?</li><li>Je li ICE prerastao u paravojsku?</li><li>Postoje li još institucije koje mogu zaustaviti eskalaciju?</li><li>Zašto je teror prvo usmjeren na migrante, a zatim na sve ostale?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Konačni kraj europske iluzije o Americi i Rusiji</title>
      <itunes:title>Konačni kraj europske iluzije o Americi i Rusiji</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">f4e4b686-a45a-4ec9-90d2-4154f87c0995</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/b4f35ec5</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Donald Trump</strong> u Davosu govorio je o Grenlandu, pomalo reterirajući kazao je kako neće koristiti silu. Sve su jasniji obrisi novog svjetskog poretka koji se stvara pred našim očima. Redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i redoviti Telegramov kolumnist <strong>Tvrtko Jakovina</strong> za Prvi glas govori o svim postulatima tog novog poretka.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP230:</p><ul><li>Je li Trump svojim istupom u Davosu o Grenlandu reterirao=?</li><li>Je li liberalni poredak nakon 1945. bio samo povijesna anomalija?</li><li>Jesu li velike sile uvijek mogle raditi što hoće?</li><li>Je li Europa ikad stvarno bila sigurna ili se samo uljuljkala u američku zaštitu?</li><li>Postoji li mjesto za srednje sile i male zemlje u svijetu Amerike, Kine i Rusije?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Donald Trump</strong> u Davosu govorio je o Grenlandu, pomalo reterirajući kazao je kako neće koristiti silu. Sve su jasniji obrisi novog svjetskog poretka koji se stvara pred našim očima. Redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i redoviti Telegramov kolumnist <strong>Tvrtko Jakovina</strong> za Prvi glas govori o svim postulatima tog novog poretka.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP230:</p><ul><li>Je li Trump svojim istupom u Davosu o Grenlandu reterirao=?</li><li>Je li liberalni poredak nakon 1945. bio samo povijesna anomalija?</li><li>Jesu li velike sile uvijek mogle raditi što hoće?</li><li>Je li Europa ikad stvarno bila sigurna ili se samo uljuljkala u američku zaštitu?</li><li>Postoji li mjesto za srednje sile i male zemlje u svijetu Amerike, Kine i Rusije?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 26 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/b4f35ec5/c5e786ab.mp3" length="60626363" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1516</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Donald Trump</strong> u Davosu govorio je o Grenlandu, pomalo reterirajući kazao je kako neće koristiti silu. Sve su jasniji obrisi novog svjetskog poretka koji se stvara pred našim očima. Redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i redoviti Telegramov kolumnist <strong>Tvrtko Jakovina</strong> za Prvi glas govori o svim postulatima tog novog poretka.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP230:</p><ul><li>Je li Trump svojim istupom u Davosu o Grenlandu reterirao=?</li><li>Je li liberalni poredak nakon 1945. bio samo povijesna anomalija?</li><li>Jesu li velike sile uvijek mogle raditi što hoće?</li><li>Je li Europa ikad stvarno bila sigurna ili se samo uljuljkala u američku zaštitu?</li><li>Postoji li mjesto za srednje sile i male zemlje u svijetu Amerike, Kine i Rusije?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Europski mega dogovor zapeo, Hrvatska bez ikakve analize</title>
      <itunes:title>Europski mega dogovor zapeo, Hrvatska bez ikakve analize</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">dbfd0201-a9b3-45f3-a723-c5a5abfadae3</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/a2403c6f</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Trebala je to biti priča o velikom uspjehu Europske unije, koja je s Mercosurom, zajedničkim tržištem zemalja Južne Amerike, sklopila najveći svjetski trgovinski sporazum. No, Europski parlament je rekao “ne može” i cijelu stvar poslao na odlučivanje na Sud EU. O svemu tome i ulozi Hrvatske u cijeloj priči za Prvi glas je govorila naša novinarka <a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"><strong>Irena Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP229:</p><ul><li>Što je sporno u sporazumu s Mercosurom?</li><li>Može li on doista uništiti europsku poljoprivredu i narušiti sigurnost građana?</li><li>Proizvodi li se doista u, recimo, Urugvaju - baranjski kulen?</li><li>Čiji interes brane hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu?</li><li>Je li EP ovom odlukom pokazao da postaje značajniji faktor u EU politici?</li><li>Je li Vlada uopće napravila analizu efekata sporazuma na Hrvatsku?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Trebala je to biti priča o velikom uspjehu Europske unije, koja je s Mercosurom, zajedničkim tržištem zemalja Južne Amerike, sklopila najveći svjetski trgovinski sporazum. No, Europski parlament je rekao “ne može” i cijelu stvar poslao na odlučivanje na Sud EU. O svemu tome i ulozi Hrvatske u cijeloj priči za Prvi glas je govorila naša novinarka <a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"><strong>Irena Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP229:</p><ul><li>Što je sporno u sporazumu s Mercosurom?</li><li>Može li on doista uništiti europsku poljoprivredu i narušiti sigurnost građana?</li><li>Proizvodi li se doista u, recimo, Urugvaju - baranjski kulen?</li><li>Čiji interes brane hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu?</li><li>Je li EP ovom odlukom pokazao da postaje značajniji faktor u EU politici?</li><li>Je li Vlada uopće napravila analizu efekata sporazuma na Hrvatsku?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 23 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/a2403c6f/bc419150.mp3" length="39787921" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>995</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Trebala je to biti priča o velikom uspjehu Europske unije, koja je s Mercosurom, zajedničkim tržištem zemalja Južne Amerike, sklopila najveći svjetski trgovinski sporazum. No, Europski parlament je rekao “ne može” i cijelu stvar poslao na odlučivanje na Sud EU. O svemu tome i ulozi Hrvatske u cijeloj priči za Prvi glas je govorila naša novinarka <a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"><strong>Irena Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP229:</p><ul><li>Što je sporno u sporazumu s Mercosurom?</li><li>Može li on doista uništiti europsku poljoprivredu i narušiti sigurnost građana?</li><li>Proizvodi li se doista u, recimo, Urugvaju - baranjski kulen?</li><li>Čiji interes brane hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu?</li><li>Je li EP ovom odlukom pokazao da postaje značajniji faktor u EU politici?</li><li>Je li Vlada uopće napravila analizu efekata sporazuma na Hrvatsku?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Algoritmi protiv medija: Možemo li spasiti demokraciju?</title>
      <itunes:title>Algoritmi protiv medija: Možemo li spasiti demokraciju?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">89d25f64-c05b-41fb-95f6-deaa5e7c91fd</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c9c8c871</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>“Ako je EMFA bila prilika, tu priliku smo propustili”, rečenica je koja na prvu ne mora zvučati pretjerano dramatično. No, EMFA je kratica za Europski akt o slobodi medija, a prvo lice množine iz rečenice se odnosi na Hrvatsku. O Europskoma aktu o slobodi medija, stanju medijskog krajolika kod nas i šire, za Prvi glas govori <strong>Iva Nenadić</strong>, docentica za medije i odnose s javnošću na Sveučilištu u Dubrovniku.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP228:</p><ul><li>Što točno pokušava regulirati Europski akt o slobodi medija?</li><li>Zbog čega tradicionalni mediji gube publiku i zašto je to loša vijest za demokraciju?</li><li>Koji su problemi s hrvatskom provedbom ovog akta?</li><li>Što pokazuje nezainteresiranost javnih medija u Hrvatskoj za rasprave o EMFA-i?</li><li>Koliko su utemeljene optužbe da je EMFA pokušaj - cenzure?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>“Ako je EMFA bila prilika, tu priliku smo propustili”, rečenica je koja na prvu ne mora zvučati pretjerano dramatično. No, EMFA je kratica za Europski akt o slobodi medija, a prvo lice množine iz rečenice se odnosi na Hrvatsku. O Europskoma aktu o slobodi medija, stanju medijskog krajolika kod nas i šire, za Prvi glas govori <strong>Iva Nenadić</strong>, docentica za medije i odnose s javnošću na Sveučilištu u Dubrovniku.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP228:</p><ul><li>Što točno pokušava regulirati Europski akt o slobodi medija?</li><li>Zbog čega tradicionalni mediji gube publiku i zašto je to loša vijest za demokraciju?</li><li>Koji su problemi s hrvatskom provedbom ovog akta?</li><li>Što pokazuje nezainteresiranost javnih medija u Hrvatskoj za rasprave o EMFA-i?</li><li>Koliko su utemeljene optužbe da je EMFA pokušaj - cenzure?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 22 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c9c8c871/9cb05ee7.mp3" length="51160682" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1279</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>“Ako je EMFA bila prilika, tu priliku smo propustili”, rečenica je koja na prvu ne mora zvučati pretjerano dramatično. No, EMFA je kratica za Europski akt o slobodi medija, a prvo lice množine iz rečenice se odnosi na Hrvatsku. O Europskoma aktu o slobodi medija, stanju medijskog krajolika kod nas i šire, za Prvi glas govori <strong>Iva Nenadić</strong>, docentica za medije i odnose s javnošću na Sveučilištu u Dubrovniku.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP228:</p><ul><li>Što točno pokušava regulirati Europski akt o slobodi medija?</li><li>Zbog čega tradicionalni mediji gube publiku i zašto je to loša vijest za demokraciju?</li><li>Koji su problemi s hrvatskom provedbom ovog akta?</li><li>Što pokazuje nezainteresiranost javnih medija u Hrvatskoj za rasprave o EMFA-i?</li><li>Koliko su utemeljene optužbe da je EMFA pokušaj - cenzure?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Ovo je razlog zašto je Thompson zabranjen u Švedskoj</title>
      <itunes:title>Ovo je razlog zašto je Thompson zabranjen u Švedskoj</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">472d374b-1296-435c-9b8a-eda7a2b283b0</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/156962e6</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Zašto <strong>Thompson</strong> ne prolazi u Europi - i zašto to ovog puta nema veze s pjesmom, nego s njim samim? Povjesničar <strong>Hrvoje Klasić</strong> govori za Prvi glas o Thompsonu, ustaštvu i pjesmi Ako ne znaš što je bilo zabranjenoj na rukometnom prvenstvu u Švedskoj.</p><ul><li>Zašto je Thompsonova pjesma maknuta s rukometnog prvenstva u Švedskoj?</li><li>Je li zabranjena pjesma ili izvođač?</li><li>Kako Europa gleda na “Za dom spremni” i ustaško nasljeđe?</li><li>Zašto se dio hrvatske politike danas natječe u desničarenju?</li><li>Kako mlađe generacije doživljavaju Thompsona i ratne simbole?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Zašto <strong>Thompson</strong> ne prolazi u Europi - i zašto to ovog puta nema veze s pjesmom, nego s njim samim? Povjesničar <strong>Hrvoje Klasić</strong> govori za Prvi glas o Thompsonu, ustaštvu i pjesmi Ako ne znaš što je bilo zabranjenoj na rukometnom prvenstvu u Švedskoj.</p><ul><li>Zašto je Thompsonova pjesma maknuta s rukometnog prvenstva u Švedskoj?</li><li>Je li zabranjena pjesma ili izvođač?</li><li>Kako Europa gleda na “Za dom spremni” i ustaško nasljeđe?</li><li>Zašto se dio hrvatske politike danas natječe u desničarenju?</li><li>Kako mlađe generacije doživljavaju Thompsona i ratne simbole?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 21 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/156962e6/112ac8e6.mp3" length="48853505" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1221</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Zašto <strong>Thompson</strong> ne prolazi u Europi - i zašto to ovog puta nema veze s pjesmom, nego s njim samim? Povjesničar <strong>Hrvoje Klasić</strong> govori za Prvi glas o Thompsonu, ustaštvu i pjesmi Ako ne znaš što je bilo zabranjenoj na rukometnom prvenstvu u Švedskoj.</p><ul><li>Zašto je Thompsonova pjesma maknuta s rukometnog prvenstva u Švedskoj?</li><li>Je li zabranjena pjesma ili izvođač?</li><li>Kako Europa gleda na “Za dom spremni” i ustaško nasljeđe?</li><li>Zašto se dio hrvatske politike danas natječe u desničarenju?</li><li>Kako mlađe generacije doživljavaju Thompsona i ratne simbole?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Elita katoličkih fundamentalista objavila svoj novi plan</title>
      <itunes:title>Elita katoličkih fundamentalista objavila svoj novi plan</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">726968d3-5282-4421-acac-4f3f867a0fd4</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c7e0dd00</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Kad vjera počne zvučati kao ratni plan, a politički angažman kao borba za resurse, onda više ne govorimo o duhovnosti nego o moći. <strong>Dalibor Milas</strong>, doktor pastoralne teologije i socijalne etike za Prvi glas govori o planu katoličkih fundamentalista - <strong>Željke Markić, Vice Batarela</strong>, molitelja i ostalih koji su se ovih dana okupili u Zagrebu i najavili da katolicima treba nova "beskompromisna politika".</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP225:</p><ul><li>Postoji li politika bez kompromisa?</li><li>Je li tzv. beskompromisna politika katolika moralni okvir ili politički program?</li><li>Gdje je granica između vjere u javnom prostoru i vjerskog fundamentalizma?</li><li>Tko danas u Hrvatskoj govori u ime katolika – glasna manjina ili tiha većina?</li><li>Imaju li konzervativni katolički pokreti stvarne političke ambicije?</li><li>Zašto se, kako kaže Milas, “na kraju sve svodi na novac”?</li></ul><p>Jezik opsade</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Kad vjera počne zvučati kao ratni plan, a politički angažman kao borba za resurse, onda više ne govorimo o duhovnosti nego o moći. <strong>Dalibor Milas</strong>, doktor pastoralne teologije i socijalne etike za Prvi glas govori o planu katoličkih fundamentalista - <strong>Željke Markić, Vice Batarela</strong>, molitelja i ostalih koji su se ovih dana okupili u Zagrebu i najavili da katolicima treba nova "beskompromisna politika".</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP225:</p><ul><li>Postoji li politika bez kompromisa?</li><li>Je li tzv. beskompromisna politika katolika moralni okvir ili politički program?</li><li>Gdje je granica između vjere u javnom prostoru i vjerskog fundamentalizma?</li><li>Tko danas u Hrvatskoj govori u ime katolika – glasna manjina ili tiha većina?</li><li>Imaju li konzervativni katolički pokreti stvarne političke ambicije?</li><li>Zašto se, kako kaže Milas, “na kraju sve svodi na novac”?</li></ul><p>Jezik opsade</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 20 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c7e0dd00/ba85baea.mp3" length="46562052" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1164</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Kad vjera počne zvučati kao ratni plan, a politički angažman kao borba za resurse, onda više ne govorimo o duhovnosti nego o moći. <strong>Dalibor Milas</strong>, doktor pastoralne teologije i socijalne etike za Prvi glas govori o planu katoličkih fundamentalista - <strong>Željke Markić, Vice Batarela</strong>, molitelja i ostalih koji su se ovih dana okupili u Zagrebu i najavili da katolicima treba nova "beskompromisna politika".</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP225:</p><ul><li>Postoji li politika bez kompromisa?</li><li>Je li tzv. beskompromisna politika katolika moralni okvir ili politički program?</li><li>Gdje je granica između vjere u javnom prostoru i vjerskog fundamentalizma?</li><li>Tko danas u Hrvatskoj govori u ime katolika – glasna manjina ili tiha većina?</li><li>Imaju li konzervativni katolički pokreti stvarne političke ambicije?</li><li>Zašto se, kako kaže Milas, “na kraju sve svodi na novac”?</li></ul><p>Jezik opsade</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Ovo su ljudi iz sjene koji žele odlučivati o Ukrajini</title>
      <itunes:title>Ovo su ljudi iz sjene koji žele odlučivati o Ukrajini</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">aa418c82-2990-41ce-9ee2-0adad3a9577d</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/cb17f798</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi Prvog glasa sa Telegramovim <strong>Đivom Đurovićem</strong> donosimo pet najintrigantnijih ljudi iz sjene koji žele odlučivati o budućnosti Ukrajine - od Trumpove privatne diplomacije, preko ruskog novca i američkih tajnih službi do Vatikana i europskih slabih točaka.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja tražimo odgovore u EP224:</p><ul><li>Tko je <strong>Steve Witkoff</strong> i zašto Trump vodi paralelnu diplomaciju?</li><li>Je li mir u Ukrajini zapravo paravan za veliki biznis?</li><li>Kako Kremlj koristi ljude poput<strong> Kirila Dmitrijeva</strong>?</li><li>Zašto je šef CIA-e <strong>John Ratcliffe</strong> postao važan igrač?</li><li>Koliko <strong>Orbán</strong> stvarno može razbijati Europu?</li><li>Ima li Papa još uvijek političku težinu u svijetu sile?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi Prvog glasa sa Telegramovim <strong>Đivom Đurovićem</strong> donosimo pet najintrigantnijih ljudi iz sjene koji žele odlučivati o budućnosti Ukrajine - od Trumpove privatne diplomacije, preko ruskog novca i američkih tajnih službi do Vatikana i europskih slabih točaka.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja tražimo odgovore u EP224:</p><ul><li>Tko je <strong>Steve Witkoff</strong> i zašto Trump vodi paralelnu diplomaciju?</li><li>Je li mir u Ukrajini zapravo paravan za veliki biznis?</li><li>Kako Kremlj koristi ljude poput<strong> Kirila Dmitrijeva</strong>?</li><li>Zašto je šef CIA-e <strong>John Ratcliffe</strong> postao važan igrač?</li><li>Koliko <strong>Orbán</strong> stvarno može razbijati Europu?</li><li>Ima li Papa još uvijek političku težinu u svijetu sile?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 19 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/cb17f798/48cc4613.mp3" length="73607140" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1840</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi Prvog glasa sa Telegramovim <strong>Đivom Đurovićem</strong> donosimo pet najintrigantnijih ljudi iz sjene koji žele odlučivati o budućnosti Ukrajine - od Trumpove privatne diplomacije, preko ruskog novca i američkih tajnih službi do Vatikana i europskih slabih točaka.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja tražimo odgovore u EP224:</p><ul><li>Tko je <strong>Steve Witkoff</strong> i zašto Trump vodi paralelnu diplomaciju?</li><li>Je li mir u Ukrajini zapravo paravan za veliki biznis?</li><li>Kako Kremlj koristi ljude poput<strong> Kirila Dmitrijeva</strong>?</li><li>Zašto je šef CIA-e <strong>John Ratcliffe</strong> postao važan igrač?</li><li>Koliko <strong>Orbán</strong> stvarno može razbijati Europu?</li><li>Ima li Papa još uvijek političku težinu u svijetu sile?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Radovan Fuchs: Ministar koji je odustao</title>
      <itunes:title>Radovan Fuchs: Ministar koji je odustao</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">fc9553e0-21b9-4e17-ba4f-69aee55d57f1</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/2390e1dc</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Hrvatskim školama već godinama hara epidemija opravdanih izostanaka. Učenici propuštaju daleko više nastavnih sati nego prije desetak godina, a taj rast se poklopio s davanjem mogućnosti roditeljima da opravdaju do tri dana izostanka svog djeteta, bez liječničke potvrde. Resorni ministar <a href="https://www.telegram.hr/tema/radovan-fuchs/"><strong>Radovan Fuchs</strong></a> je najavljivao da će pokušati novim pravilnikom stati na kraj tom problemu, no sudeći po verziji Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koja je u javnoj raspravi - od toga neće biti ništa. O epidemiji izostanaka, ulozi roditelja, te nedostatku odgovornosti i kapaciteta za osmišljavanje politika u obrazovanju za Prvi glas je govorila naša novinarka <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a>.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP223:</p><ul><li>Koji su razmjeri i uzroci epidemije izostanka u osnovnim i srednjim školama?</li><li>Kako je Fuchs namjeravao smanjiti izostanke?</li><li>Zbog čega je odustao od tih pokušaja?</li><li>Gdje je korijen ovog i još mnogih drugih problema u školstvu?</li><li>Je li prijetnja socijalnom službom u slučaju bojkota nastave - razmjerna?</li><li>Po čemu smo dosad mogli zapamtiti državnu tajnicu zaduženu za prosvjetu, <a href="https://www.telegram.hr/tema/zrinka-muzinic-bikic/"><strong>Zrinku Mužinić Bikić</strong></a>?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Hrvatskim školama već godinama hara epidemija opravdanih izostanaka. Učenici propuštaju daleko više nastavnih sati nego prije desetak godina, a taj rast se poklopio s davanjem mogućnosti roditeljima da opravdaju do tri dana izostanka svog djeteta, bez liječničke potvrde. Resorni ministar <a href="https://www.telegram.hr/tema/radovan-fuchs/"><strong>Radovan Fuchs</strong></a> je najavljivao da će pokušati novim pravilnikom stati na kraj tom problemu, no sudeći po verziji Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koja je u javnoj raspravi - od toga neće biti ništa. O epidemiji izostanaka, ulozi roditelja, te nedostatku odgovornosti i kapaciteta za osmišljavanje politika u obrazovanju za Prvi glas je govorila naša novinarka <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a>.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP223:</p><ul><li>Koji su razmjeri i uzroci epidemije izostanka u osnovnim i srednjim školama?</li><li>Kako je Fuchs namjeravao smanjiti izostanke?</li><li>Zbog čega je odustao od tih pokušaja?</li><li>Gdje je korijen ovog i još mnogih drugih problema u školstvu?</li><li>Je li prijetnja socijalnom službom u slučaju bojkota nastave - razmjerna?</li><li>Po čemu smo dosad mogli zapamtiti državnu tajnicu zaduženu za prosvjetu, <a href="https://www.telegram.hr/tema/zrinka-muzinic-bikic/"><strong>Zrinku Mužinić Bikić</strong></a>?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 16 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/2390e1dc/c383f23c.mp3" length="49648606" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1241</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Hrvatskim školama već godinama hara epidemija opravdanih izostanaka. Učenici propuštaju daleko više nastavnih sati nego prije desetak godina, a taj rast se poklopio s davanjem mogućnosti roditeljima da opravdaju do tri dana izostanka svog djeteta, bez liječničke potvrde. Resorni ministar <a href="https://www.telegram.hr/tema/radovan-fuchs/"><strong>Radovan Fuchs</strong></a> je najavljivao da će pokušati novim pravilnikom stati na kraj tom problemu, no sudeći po verziji Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koja je u javnoj raspravi - od toga neće biti ništa. O epidemiji izostanaka, ulozi roditelja, te nedostatku odgovornosti i kapaciteta za osmišljavanje politika u obrazovanju za Prvi glas je govorila naša novinarka <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a>.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP223:</p><ul><li>Koji su razmjeri i uzroci epidemije izostanka u osnovnim i srednjim školama?</li><li>Kako je Fuchs namjeravao smanjiti izostanke?</li><li>Zbog čega je odustao od tih pokušaja?</li><li>Gdje je korijen ovog i još mnogih drugih problema u školstvu?</li><li>Je li prijetnja socijalnom službom u slučaju bojkota nastave - razmjerna?</li><li>Po čemu smo dosad mogli zapamtiti državnu tajnicu zaduženu za prosvjetu, <a href="https://www.telegram.hr/tema/zrinka-muzinic-bikic/"><strong>Zrinku Mužinić Bikić</strong></a>?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićeva najopasnija žetonizacija dosad</title>
      <itunes:title>Plenkovićeva najopasnija žetonizacija dosad</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">1c79ba65-2540-484c-9e59-176eead0db09</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/157ef909</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Andrej Plenković i Zoran Milanović</strong> ponovno su u jeku žestokog sukoba, ali ovaj put ne lete samo uvrede. Šef HDZ-a Vrhovni i Ustavni sud tretira kao žetone u političkoj trgovini koja miriše na otvorenu sabotažu institucija. Jasmin Klarić za Prvi glas objašnjava kontekst.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP223:</p><ul><li>Zašto je tvrda kohabitacija 2.0 praktički osuđena na stalni sukob do idućih izbora?</li><li>Je li Plenkovićevo vezivanje Vrhovnog suda uz izbor Ustavnih sudaca rubno protuustavno ili “samo” bezobrazno?</li><li>Kako je HDZ normalizirao političko pregovaranje tako da danas izgleda kao pijaca institucija?</li><li>Što nam afera Agrokor i priča o istražnom povjerenstvu govori o tome kako vlast kontrolira procese?</li><li>Zašto je kontrola nad Ustavnim sudom “glavni čip” i što slijedi s Bačićevim zakonima i mogućim referendumom?</li><li>Hoće li Rafali, vojska i vanjska politika postati nova stalna fronta Milanović–Plenković?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Andrej Plenković i Zoran Milanović</strong> ponovno su u jeku žestokog sukoba, ali ovaj put ne lete samo uvrede. Šef HDZ-a Vrhovni i Ustavni sud tretira kao žetone u političkoj trgovini koja miriše na otvorenu sabotažu institucija. Jasmin Klarić za Prvi glas objašnjava kontekst.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP223:</p><ul><li>Zašto je tvrda kohabitacija 2.0 praktički osuđena na stalni sukob do idućih izbora?</li><li>Je li Plenkovićevo vezivanje Vrhovnog suda uz izbor Ustavnih sudaca rubno protuustavno ili “samo” bezobrazno?</li><li>Kako je HDZ normalizirao političko pregovaranje tako da danas izgleda kao pijaca institucija?</li><li>Što nam afera Agrokor i priča o istražnom povjerenstvu govori o tome kako vlast kontrolira procese?</li><li>Zašto je kontrola nad Ustavnim sudom “glavni čip” i što slijedi s Bačićevim zakonima i mogućim referendumom?</li><li>Hoće li Rafali, vojska i vanjska politika postati nova stalna fronta Milanović–Plenković?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 15 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/157ef909/873b687d.mp3" length="61182238" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1529</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Andrej Plenković i Zoran Milanović</strong> ponovno su u jeku žestokog sukoba, ali ovaj put ne lete samo uvrede. Šef HDZ-a Vrhovni i Ustavni sud tretira kao žetone u političkoj trgovini koja miriše na otvorenu sabotažu institucija. Jasmin Klarić za Prvi glas objašnjava kontekst.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP223:</p><ul><li>Zašto je tvrda kohabitacija 2.0 praktički osuđena na stalni sukob do idućih izbora?</li><li>Je li Plenkovićevo vezivanje Vrhovnog suda uz izbor Ustavnih sudaca rubno protuustavno ili “samo” bezobrazno?</li><li>Kako je HDZ normalizirao političko pregovaranje tako da danas izgleda kao pijaca institucija?</li><li>Što nam afera Agrokor i priča o istražnom povjerenstvu govori o tome kako vlast kontrolira procese?</li><li>Zašto je kontrola nad Ustavnim sudom “glavni čip” i što slijedi s Bačićevim zakonima i mogućim referendumom?</li><li>Hoće li Rafali, vojska i vanjska politika postati nova stalna fronta Milanović–Plenković?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Trumpova nuklearna opcija: Preuzme li Grenland, NATO nestaje</title>
      <itunes:title>Trumpova nuklearna opcija: Preuzme li Grenland, NATO nestaje</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e67ba5c7-e725-4c7b-978e-c6e3d35953c8</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/62c4725a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Ako <strong>Donald Trump</strong> silom ili političkom ucjenom preuzme Grenland, NATO prestaje postojati. To nije metafora, nego izravna posljedica napada jedne članice Saveza na drugu. U novoj epizodi Prvog glasa Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova govori o Trumpovoj prijetnji Danskoj, raspadu transatlantskog savezništva i povratku svijeta u logiku sile.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP222:</p><ul><li>Je li Grenland sigurnosno pitanje ili Trumpova povijesna ambicija?</li><li>Znači li američko preuzimanje Grenlanda formalni kraj NATO-a?</li><li>Zašto Europa više ne može računati na SAD?</li><li>Što znači “Koalicija voljnih” i pričuvni NATO?</li><li>Gdje je Hrvatska u svijetu koji se raspada?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Ako <strong>Donald Trump</strong> silom ili političkom ucjenom preuzme Grenland, NATO prestaje postojati. To nije metafora, nego izravna posljedica napada jedne članice Saveza na drugu. U novoj epizodi Prvog glasa Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova govori o Trumpovoj prijetnji Danskoj, raspadu transatlantskog savezništva i povratku svijeta u logiku sile.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP222:</p><ul><li>Je li Grenland sigurnosno pitanje ili Trumpova povijesna ambicija?</li><li>Znači li američko preuzimanje Grenlanda formalni kraj NATO-a?</li><li>Zašto Europa više ne može računati na SAD?</li><li>Što znači “Koalicija voljnih” i pričuvni NATO?</li><li>Gdje je Hrvatska u svijetu koji se raspada?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 14 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/62c4725a/ed796f53.mp3" length="73832790" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1846</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Ako <strong>Donald Trump</strong> silom ili političkom ucjenom preuzme Grenland, NATO prestaje postojati. To nije metafora, nego izravna posljedica napada jedne članice Saveza na drugu. U novoj epizodi Prvog glasa Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova govori o Trumpovoj prijetnji Danskoj, raspadu transatlantskog savezništva i povratku svijeta u logiku sile.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP222:</p><ul><li>Je li Grenland sigurnosno pitanje ili Trumpova povijesna ambicija?</li><li>Znači li američko preuzimanje Grenlanda formalni kraj NATO-a?</li><li>Zašto Europa više ne može računati na SAD?</li><li>Što znači “Koalicija voljnih” i pričuvni NATO?</li><li>Gdje je Hrvatska u svijetu koji se raspada?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Iran gori, režim na rubu: Ovo su mogući scenariji</title>
      <itunes:title>Iran gori, režim na rubu: Ovo su mogući scenariji</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">06910a5b-c1fd-4612-8672-01fdd1f7bb8f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/45ec2a5c</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Masovni prosvjedi u Iranu krenuli zbog loše ekonomske situacije prerasli su u otvoreni bunt protiv teokratskog režima. Vlast je odgovorila represijom, ubijeno je više od 500 ljudi. Gledamo li kraj režima, hoće li Amerika intervenirati i koji je najrealniji scenarij za Iran pitamo <strong>Mirka Dautovića</strong>, predavača međunarodnih odnosa i povijesti na Sveučilištu Webster u Taškentu u Uzbekistanu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP211:</p><ul><li>Je li ovo početak kraja iranskog režima?</li><li>Zašto je preferencijski tečaj rijala bio okidač masovnih prosvjeda?</li><li>Koliko je režim spreman ići daleko u represiji?</li><li>Hoće li Amerika intervenirati?</li><li>Hoće li se Trump dogovoriti s dijelovima iranskog režima?</li><li>Ima li Iran ikakve stvarne saveznike u ovom trenutku?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Masovni prosvjedi u Iranu krenuli zbog loše ekonomske situacije prerasli su u otvoreni bunt protiv teokratskog režima. Vlast je odgovorila represijom, ubijeno je više od 500 ljudi. Gledamo li kraj režima, hoće li Amerika intervenirati i koji je najrealniji scenarij za Iran pitamo <strong>Mirka Dautovića</strong>, predavača međunarodnih odnosa i povijesti na Sveučilištu Webster u Taškentu u Uzbekistanu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP211:</p><ul><li>Je li ovo početak kraja iranskog režima?</li><li>Zašto je preferencijski tečaj rijala bio okidač masovnih prosvjeda?</li><li>Koliko je režim spreman ići daleko u represiji?</li><li>Hoće li Amerika intervenirati?</li><li>Hoće li se Trump dogovoriti s dijelovima iranskog režima?</li><li>Ima li Iran ikakve stvarne saveznike u ovom trenutku?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 13 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/45ec2a5c/90f5e4e1.mp3" length="56726805" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1418</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Masovni prosvjedi u Iranu krenuli zbog loše ekonomske situacije prerasli su u otvoreni bunt protiv teokratskog režima. Vlast je odgovorila represijom, ubijeno je više od 500 ljudi. Gledamo li kraj režima, hoće li Amerika intervenirati i koji je najrealniji scenarij za Iran pitamo <strong>Mirka Dautovića</strong>, predavača međunarodnih odnosa i povijesti na Sveučilištu Webster u Taškentu u Uzbekistanu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP211:</p><ul><li>Je li ovo početak kraja iranskog režima?</li><li>Zašto je preferencijski tečaj rijala bio okidač masovnih prosvjeda?</li><li>Koliko je režim spreman ići daleko u represiji?</li><li>Hoće li Amerika intervenirati?</li><li>Hoće li se Trump dogovoriti s dijelovima iranskog režima?</li><li>Ima li Iran ikakve stvarne saveznike u ovom trenutku?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Je li pametno putovati na Mundijal ako ste kritizirali Trumpa?</title>
      <itunes:title>Je li pametno putovati na Mundijal ako ste kritizirali Trumpa?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ebd3efdb-1190-4363-bc7c-c31d8071974f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/405edcc7</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Konačno ste osigurali karte za Svjetsko prvenstvo u nogometu ovog ljeta, a kad ste već online lajkali ste i nečiju objavu u kojoj se dobro sprda namjera Donalda Trumpa da uzme Grenland. Možda odlazak za Vatrenima u SAD ipak nije dobra ideja? O tome i o opasnostima za privatne podatke građana u digitalnom svijetu za Prvi glas je govorio izvršni direktor udruge Politiscope, <strong>Duje Prkut</strong>.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/year-half-off">Pretplati se na Telegram uz 50% popusta!</a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP220:</p><ul><li>Koja su tijela u Hrvatskoj ključna za zaštitu osobnih podataka građana i obavljaju li dobar posao?</li><li>Što bi sve SAD mogle tražiti od turista koji dolaze na Svjetsko prvenstvo ovog ljeta?</li><li>Hoće li trebati predati i korisnička imena na društvenim mrežama za traženje seksualnih partnera, poput Tindera ili Grindra?</li><li>Postoji li mogućnost da se zbog kritike američke politike na društvenim mrežama zabrani ulazak u tu zemlju?</li><li>Što građani mogu napraviti u svakodnevnom životu za zaštitu osobnih podataka?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Konačno ste osigurali karte za Svjetsko prvenstvo u nogometu ovog ljeta, a kad ste već online lajkali ste i nečiju objavu u kojoj se dobro sprda namjera Donalda Trumpa da uzme Grenland. Možda odlazak za Vatrenima u SAD ipak nije dobra ideja? O tome i o opasnostima za privatne podatke građana u digitalnom svijetu za Prvi glas je govorio izvršni direktor udruge Politiscope, <strong>Duje Prkut</strong>.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/year-half-off">Pretplati se na Telegram uz 50% popusta!</a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP220:</p><ul><li>Koja su tijela u Hrvatskoj ključna za zaštitu osobnih podataka građana i obavljaju li dobar posao?</li><li>Što bi sve SAD mogle tražiti od turista koji dolaze na Svjetsko prvenstvo ovog ljeta?</li><li>Hoće li trebati predati i korisnička imena na društvenim mrežama za traženje seksualnih partnera, poput Tindera ili Grindra?</li><li>Postoji li mogućnost da se zbog kritike američke politike na društvenim mrežama zabrani ulazak u tu zemlju?</li><li>Što građani mogu napraviti u svakodnevnom životu za zaštitu osobnih podataka?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 12 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/405edcc7/abe01ca6.mp3" length="60055812" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1501</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Konačno ste osigurali karte za Svjetsko prvenstvo u nogometu ovog ljeta, a kad ste već online lajkali ste i nečiju objavu u kojoj se dobro sprda namjera Donalda Trumpa da uzme Grenland. Možda odlazak za Vatrenima u SAD ipak nije dobra ideja? O tome i o opasnostima za privatne podatke građana u digitalnom svijetu za Prvi glas je govorio izvršni direktor udruge Politiscope, <strong>Duje Prkut</strong>.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/year-half-off">Pretplati se na Telegram uz 50% popusta!</a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP220:</p><ul><li>Koja su tijela u Hrvatskoj ključna za zaštitu osobnih podataka građana i obavljaju li dobar posao?</li><li>Što bi sve SAD mogle tražiti od turista koji dolaze na Svjetsko prvenstvo ovog ljeta?</li><li>Hoće li trebati predati i korisnička imena na društvenim mrežama za traženje seksualnih partnera, poput Tindera ili Grindra?</li><li>Postoji li mogućnost da se zbog kritike američke politike na društvenim mrežama zabrani ulazak u tu zemlju?</li><li>Što građani mogu napraviti u svakodnevnom životu za zaštitu osobnih podataka?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Laž o snijegu i Plenkovićeva šokantna ponuda</title>
      <itunes:title>Laž o snijegu i Plenkovićeva šokantna ponuda</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2e29056c-2881-4990-add4-4a45b5833216</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/8fed6c7a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Dok oporba i dio medija danima proizvode sliku Zagreba u kolapsu zbog snijega, prava politička drama odvija se daleko od ralica i tramvajskih tračnica - u institucijama države. U novoj epizodi Prvog Jasmin Klarić, urednik, novinar i kolumnist Telegrama govori o tome kako se snijeg koristi kao dimna zavjesa i zašto je otvorena trgovina sudovima kakvu nudi Plenković puno opasnija od lošeg vremena.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/year-half-off">Pretplati se na Telegram uz 50% popusta!</a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP219:</p><ul><li>Je li Zagreb doista bio u kaosu zbog snijega ili je riječ o politički napuhanom narativu?</li><li>Zašto se snijeg i zagađenje zraka koriste kao oružje protiv gradske vlasti?</li><li>Što znači Plenkovićeva ponuda: Vrhovni sud u zamjenu za Ustavni sud?</li><li>Je li riječ o najotvorenijem udaru na demokratske institucije dosad?</li><li>Što SDP realno može - i smije - napraviti u ovoj situaciji?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Dok oporba i dio medija danima proizvode sliku Zagreba u kolapsu zbog snijega, prava politička drama odvija se daleko od ralica i tramvajskih tračnica - u institucijama države. U novoj epizodi Prvog Jasmin Klarić, urednik, novinar i kolumnist Telegrama govori o tome kako se snijeg koristi kao dimna zavjesa i zašto je otvorena trgovina sudovima kakvu nudi Plenković puno opasnija od lošeg vremena.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/year-half-off">Pretplati se na Telegram uz 50% popusta!</a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP219:</p><ul><li>Je li Zagreb doista bio u kaosu zbog snijega ili je riječ o politički napuhanom narativu?</li><li>Zašto se snijeg i zagađenje zraka koriste kao oružje protiv gradske vlasti?</li><li>Što znači Plenkovićeva ponuda: Vrhovni sud u zamjenu za Ustavni sud?</li><li>Je li riječ o najotvorenijem udaru na demokratske institucije dosad?</li><li>Što SDP realno može - i smije - napraviti u ovoj situaciji?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 09 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/8fed6c7a/52238f70.mp3" length="49285032" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1232</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Dok oporba i dio medija danima proizvode sliku Zagreba u kolapsu zbog snijega, prava politička drama odvija se daleko od ralica i tramvajskih tračnica - u institucijama države. U novoj epizodi Prvog Jasmin Klarić, urednik, novinar i kolumnist Telegrama govori o tome kako se snijeg koristi kao dimna zavjesa i zašto je otvorena trgovina sudovima kakvu nudi Plenković puno opasnija od lošeg vremena.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/year-half-off">Pretplati se na Telegram uz 50% popusta!</a></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP219:</p><ul><li>Je li Zagreb doista bio u kaosu zbog snijega ili je riječ o politički napuhanom narativu?</li><li>Zašto se snijeg i zagađenje zraka koriste kao oružje protiv gradske vlasti?</li><li>Što znači Plenkovićeva ponuda: Vrhovni sud u zamjenu za Ustavni sud?</li><li>Je li riječ o najotvorenijem udaru na demokratske institucije dosad?</li><li>Što SDP realno može - i smije - napraviti u ovoj situaciji?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Novi šerif Latinske Amerike: Trump ne misli stati</title>
      <itunes:title>Novi šerif Latinske Amerike: Trump ne misli stati</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e8dd97bd-cc21-490a-b68a-a1a5ca43f47b</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/df8524ff</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Amerika je otela predsjednika druge države - i time otvorila novu, opasnu fazu globalne politike u kojoj sila, a ne pravo, određuje pravila igre. U novoj epizodi Prvog glasa <strong>Želimir Brala</strong>, bivši veleposlanik u Portugalu i bivši ministar-savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Brazilu govori o američkoj otmici <strong>Nicolása Madura</strong>, pravim motivima intervencije i posljedicama koje će se godinama osjećati u Latinskoj Americi – i šire.</p><ul><li>Je li cilj američke intervencije doista bio udar na narko kartele ili isključivo nafta?</li><li>Zašto je Maduro uklonjen, ali je njegov režim ostao?</li><li>Je li Venezuela presedan za nove američke intervencije?</li><li>Tko bi mogao biti sljedeći – Kolumbija, Meksiko, Grenland?</li><li>Kako će reagirati Brazil i ostatak Latinske Amerike?</li><li>Što ovakva situacija u Južnoj Americi znači za Kinu?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Amerika je otela predsjednika druge države - i time otvorila novu, opasnu fazu globalne politike u kojoj sila, a ne pravo, određuje pravila igre. U novoj epizodi Prvog glasa <strong>Želimir Brala</strong>, bivši veleposlanik u Portugalu i bivši ministar-savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Brazilu govori o američkoj otmici <strong>Nicolása Madura</strong>, pravim motivima intervencije i posljedicama koje će se godinama osjećati u Latinskoj Americi – i šire.</p><ul><li>Je li cilj američke intervencije doista bio udar na narko kartele ili isključivo nafta?</li><li>Zašto je Maduro uklonjen, ali je njegov režim ostao?</li><li>Je li Venezuela presedan za nove američke intervencije?</li><li>Tko bi mogao biti sljedeći – Kolumbija, Meksiko, Grenland?</li><li>Kako će reagirati Brazil i ostatak Latinske Amerike?</li><li>Što ovakva situacija u Južnoj Americi znači za Kinu?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 08 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/df8524ff/09d5372c.mp3" length="85016372" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2125</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Amerika je otela predsjednika druge države - i time otvorila novu, opasnu fazu globalne politike u kojoj sila, a ne pravo, određuje pravila igre. U novoj epizodi Prvog glasa <strong>Želimir Brala</strong>, bivši veleposlanik u Portugalu i bivši ministar-savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Brazilu govori o američkoj otmici <strong>Nicolása Madura</strong>, pravim motivima intervencije i posljedicama koje će se godinama osjećati u Latinskoj Americi – i šire.</p><ul><li>Je li cilj američke intervencije doista bio udar na narko kartele ili isključivo nafta?</li><li>Zašto je Maduro uklonjen, ali je njegov režim ostao?</li><li>Je li Venezuela presedan za nove američke intervencije?</li><li>Tko bi mogao biti sljedeći – Kolumbija, Meksiko, Grenland?</li><li>Kako će reagirati Brazil i ostatak Latinske Amerike?</li><li>Što ovakva situacija u Južnoj Americi znači za Kinu?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Ako Trump zauzme Grenland, pada Zapad</title>
      <itunes:title>Ako Trump zauzme Grenland, pada Zapad</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b3f0901a-6cdf-4d11-8fd9-1b70808527d0</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/b3411f20</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Amerika je u dva i pol sata srušila režim u Venezueli. Nicolas Maduro je otet, Venezuela ostala bez predsjednika, a Donald Trump poručio da SAD “privremeno upravlja državom”. Brza pobjeda, ali opasna igra čije se posljedice tek otvaraju. Što slijedi, što će biti ako Trump nastavi po ovom modelu pa recimo prisvoji Grenland? Za Prvi glas o stvarnim motivima Washingtona i Trumpovoj vanjskoj politici govori Đivo Đurović.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP218:</p><ul><li>Je li odlazak Madura dobra vijest za Venezuelu?</li><li>Tko stvarno preuzima vlast nakon njegove otmice?</li><li>Je li “Maduro out, Chevron in” dobar opis cijele operacije?</li><li>Što znači ovaj presedan međunarodnog prava?</li><li>Hoće li Trump nastaviti djelovati po ovom modelu?</li><li>Što bi značilo da Amerika zauzme Grenland?</li><li>Gura li Trump svijet prema novoj, opasnoj podjeli zona utjecaja?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Amerika je u dva i pol sata srušila režim u Venezueli. Nicolas Maduro je otet, Venezuela ostala bez predsjednika, a Donald Trump poručio da SAD “privremeno upravlja državom”. Brza pobjeda, ali opasna igra čije se posljedice tek otvaraju. Što slijedi, što će biti ako Trump nastavi po ovom modelu pa recimo prisvoji Grenland? Za Prvi glas o stvarnim motivima Washingtona i Trumpovoj vanjskoj politici govori Đivo Đurović.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP218:</p><ul><li>Je li odlazak Madura dobra vijest za Venezuelu?</li><li>Tko stvarno preuzima vlast nakon njegove otmice?</li><li>Je li “Maduro out, Chevron in” dobar opis cijele operacije?</li><li>Što znači ovaj presedan međunarodnog prava?</li><li>Hoće li Trump nastaviti djelovati po ovom modelu?</li><li>Što bi značilo da Amerika zauzme Grenland?</li><li>Gura li Trump svijet prema novoj, opasnoj podjeli zona utjecaja?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 07 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/b3411f20/75997e23.mp3" length="85017354" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2125</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Amerika je u dva i pol sata srušila režim u Venezueli. Nicolas Maduro je otet, Venezuela ostala bez predsjednika, a Donald Trump poručio da SAD “privremeno upravlja državom”. Brza pobjeda, ali opasna igra čije se posljedice tek otvaraju. Što slijedi, što će biti ako Trump nastavi po ovom modelu pa recimo prisvoji Grenland? Za Prvi glas o stvarnim motivima Washingtona i Trumpovoj vanjskoj politici govori Đivo Đurović.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP218:</p><ul><li>Je li odlazak Madura dobra vijest za Venezuelu?</li><li>Tko stvarno preuzima vlast nakon njegove otmice?</li><li>Je li “Maduro out, Chevron in” dobar opis cijele operacije?</li><li>Što znači ovaj presedan međunarodnog prava?</li><li>Hoće li Trump nastaviti djelovati po ovom modelu?</li><li>Što bi značilo da Amerika zauzme Grenland?</li><li>Gura li Trump svijet prema novoj, opasnoj podjeli zona utjecaja?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Trump je upravo poslao brutalan signal Pekingu i Moskvi</title>
      <itunes:title>Trump je upravo poslao brutalan signal Pekingu i Moskvi</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">a7f5892d-958a-428f-85bd-61d2b5d669bc</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/02cd759d</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Američka vojka u par sati je zarobila predsjednika Venezuele <strong>Nicolasa Madura</strong> i odvela ga u pritvor u New Yorku gdje će mu i suditi. U novoj epizodi Prvog glasa bivši veleposlanik <strong>Božo Kovačević</strong> analizira posljedice ove američke vojno-obavještajne operacije za svijet i poruku koju je Donald Trump time poslao svijetu.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP216:</p><ul><li>Je li Venezuela srušena zbog droge ili zbog nafte i zašto je odgovor priličn očit?</li><li>Što znači Trumpova najava da će Amerika upravljati Venezuelom?</li><li>Što ova operacija znači za Peking i Moskvu?</li><li>Je li ovo dokaz da više ne živimo u liberalnom međunarodnom poruku?</li><li>Što novi svjetski poredak znači za male države?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Američka vojka u par sati je zarobila predsjednika Venezuele <strong>Nicolasa Madura</strong> i odvela ga u pritvor u New Yorku gdje će mu i suditi. U novoj epizodi Prvog glasa bivši veleposlanik <strong>Božo Kovačević</strong> analizira posljedice ove američke vojno-obavještajne operacije za svijet i poruku koju je Donald Trump time poslao svijetu.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP216:</p><ul><li>Je li Venezuela srušena zbog droge ili zbog nafte i zašto je odgovor priličn očit?</li><li>Što znači Trumpova najava da će Amerika upravljati Venezuelom?</li><li>Što ova operacija znači za Peking i Moskvu?</li><li>Je li ovo dokaz da više ne živimo u liberalnom međunarodnom poruku?</li><li>Što novi svjetski poredak znači za male države?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 05 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/02cd759d/6dcc721f.mp3" length="56900213" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1422</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Američka vojka u par sati je zarobila predsjednika Venezuele <strong>Nicolasa Madura</strong> i odvela ga u pritvor u New Yorku gdje će mu i suditi. U novoj epizodi Prvog glasa bivši veleposlanik <strong>Božo Kovačević</strong> analizira posljedice ove američke vojno-obavještajne operacije za svijet i poruku koju je Donald Trump time poslao svijetu.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP216:</p><ul><li>Je li Venezuela srušena zbog droge ili zbog nafte i zašto je odgovor priličn očit?</li><li>Što znači Trumpova najava da će Amerika upravljati Venezuelom?</li><li>Što ova operacija znači za Peking i Moskvu?</li><li>Je li ovo dokaz da više ne živimo u liberalnom međunarodnom poruku?</li><li>Što novi svjetski poredak znači za male države?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Analiziramo ključne izbore 2026. godine</title>
      <itunes:title>Analiziramo ključne izbore 2026. godine</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">7cafc65d-85dd-4c21-9748-f031f717ac23</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c22932ab</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U 2026. čeka nas globalno jedna od najnestabilnijih godina u posljednjem desetljeću. U ovoj epizodi Prvog glasa Telegramov kolumnist <strong>Đivo Đurović</strong> analizira važne izbore koji nas čekaju u 2026. - u Mađarskoj, Srbiji, Izraelu i Americi.</p><p><br></p><p>U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:</p><ul><li>Hoće li <strong>Viktor Orban</strong> izgubiti vlast i što to znači za Mađarsku, regiju i Europu?</li><li>Ima li Srbija kapacitet za stvarnu političku promjenu i život bez <strong>Aleksandra Vučića</strong>?</li><li>Vodi li <strong>Benjamin Netanyahu</strong> bitku za politički poraz ili osobni opstanak</li><li>Mogu li američki midtermsi ozbiljno ograničiti <strong>Donalda Trumpa</strong>?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U 2026. čeka nas globalno jedna od najnestabilnijih godina u posljednjem desetljeću. U ovoj epizodi Prvog glasa Telegramov kolumnist <strong>Đivo Đurović</strong> analizira važne izbore koji nas čekaju u 2026. - u Mađarskoj, Srbiji, Izraelu i Americi.</p><p><br></p><p>U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:</p><ul><li>Hoće li <strong>Viktor Orban</strong> izgubiti vlast i što to znači za Mađarsku, regiju i Europu?</li><li>Ima li Srbija kapacitet za stvarnu političku promjenu i život bez <strong>Aleksandra Vučića</strong>?</li><li>Vodi li <strong>Benjamin Netanyahu</strong> bitku za politički poraz ili osobni opstanak</li><li>Mogu li američki midtermsi ozbiljno ograničiti <strong>Donalda Trumpa</strong>?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 02 Jan 2026 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c22932ab/a86b08db.mp3" length="72771193" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1819</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U 2026. čeka nas globalno jedna od najnestabilnijih godina u posljednjem desetljeću. U ovoj epizodi Prvog glasa Telegramov kolumnist <strong>Đivo Đurović</strong> analizira važne izbore koji nas čekaju u 2026. - u Mađarskoj, Srbiji, Izraelu i Americi.</p><p><br></p><p>U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:</p><ul><li>Hoće li <strong>Viktor Orban</strong> izgubiti vlast i što to znači za Mađarsku, regiju i Europu?</li><li>Ima li Srbija kapacitet za stvarnu političku promjenu i život bez <strong>Aleksandra Vučića</strong>?</li><li>Vodi li <strong>Benjamin Netanyahu</strong> bitku za politički poraz ili osobni opstanak</li><li>Mogu li američki midtermsi ozbiljno ograničiti <strong>Donalda Trumpa</strong>?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Mračna pozadina Thompsonovog desanta</title>
      <itunes:title>Mračna pozadina Thompsonovog desanta</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">467112de-1957-4719-a0f8-cbafc5f5faa0</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/3f797dbb</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa razgovara povjesničar i Telegramov kolumnist <strong>Dragan Markovina</strong> govori o tome kako pjevač <strong>Marko Perković Thompson</strong> već godinama uspijeva nametnuti teme cijeloj zemlji - i tko od zapravo profitira od najnovijeg Thompsonovog napada na <strong>Tomaševića</strong>.</p><ul><li>Je li Thompson krenuo u obračun s Tomaševićem iz interesa ili po nečijem nalogu?</li><li>Zašto koncert postaje politički događaj godine?</li><li>Tko stvarno profitira od radikalne desničarske retorike?</li><li>Je li Zagreb samo povod, a Hrvatska stvarna meta?</li><li>Gdje je granica između demokracije i totalitarne logike većine?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa razgovara povjesničar i Telegramov kolumnist <strong>Dragan Markovina</strong> govori o tome kako pjevač <strong>Marko Perković Thompson</strong> već godinama uspijeva nametnuti teme cijeloj zemlji - i tko od zapravo profitira od najnovijeg Thompsonovog napada na <strong>Tomaševića</strong>.</p><ul><li>Je li Thompson krenuo u obračun s Tomaševićem iz interesa ili po nečijem nalogu?</li><li>Zašto koncert postaje politički događaj godine?</li><li>Tko stvarno profitira od radikalne desničarske retorike?</li><li>Je li Zagreb samo povod, a Hrvatska stvarna meta?</li><li>Gdje je granica između demokracije i totalitarne logike većine?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 31 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/3f797dbb/838ffe4d.mp3" length="47625718" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1191</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa razgovara povjesničar i Telegramov kolumnist <strong>Dragan Markovina</strong> govori o tome kako pjevač <strong>Marko Perković Thompson</strong> već godinama uspijeva nametnuti teme cijeloj zemlji - i tko od zapravo profitira od najnovijeg Thompsonovog napada na <strong>Tomaševića</strong>.</p><ul><li>Je li Thompson krenuo u obračun s Tomaševićem iz interesa ili po nečijem nalogu?</li><li>Zašto koncert postaje politički događaj godine?</li><li>Tko stvarno profitira od radikalne desničarske retorike?</li><li>Je li Zagreb samo povod, a Hrvatska stvarna meta?</li><li>Gdje je granica između demokracije i totalitarne logike većine?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Amerika i svijet voze na turbo pogon koji može eksplodirati</title>
      <itunes:title>Amerika i svijet voze na turbo pogon koji može eksplodirati</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">f16af621-579b-49d6-8b4c-a795ca503bcc</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/d10dcd14</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa razgovaramo s bivšim ministrom gospodarstva i Telegramovim kolumnistom Gorankom Fižulićem o svjetskoj ekonomiji u 2025. godini. Zašto carine Donald Trumpa nisu polučile katastrofalne rezultate što su mnogi predviđali i živi li svjetsko gospodarstvo na AI balonu?</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP213:</p><ul><li>Jesu li Trumpove carine bile ekonomska realnost ili čista predstava?</li><li>Postoji li AI balon i koliko je pucanje blizu?</li><li>Zašto američki rast danas u najvećoj mjeri ovisi o umjetnoj inteligenciji?</li><li>Hoće li AI pojesti više poslova nego što će ih stvoriti?</li><li>Što čeka Europu, a što svijet ako regulacije nema?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa razgovaramo s bivšim ministrom gospodarstva i Telegramovim kolumnistom Gorankom Fižulićem o svjetskoj ekonomiji u 2025. godini. Zašto carine Donald Trumpa nisu polučile katastrofalne rezultate što su mnogi predviđali i živi li svjetsko gospodarstvo na AI balonu?</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP213:</p><ul><li>Jesu li Trumpove carine bile ekonomska realnost ili čista predstava?</li><li>Postoji li AI balon i koliko je pucanje blizu?</li><li>Zašto američki rast danas u najvećoj mjeri ovisi o umjetnoj inteligenciji?</li><li>Hoće li AI pojesti više poslova nego što će ih stvoriti?</li><li>Što čeka Europu, a što svijet ako regulacije nema?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 30 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/d10dcd14/288092ba.mp3" length="69620866" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1740</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa razgovaramo s bivšim ministrom gospodarstva i Telegramovim kolumnistom Gorankom Fižulićem o svjetskoj ekonomiji u 2025. godini. Zašto carine Donald Trumpa nisu polučile katastrofalne rezultate što su mnogi predviđali i živi li svjetsko gospodarstvo na AI balonu?</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP213:</p><ul><li>Jesu li Trumpove carine bile ekonomska realnost ili čista predstava?</li><li>Postoji li AI balon i koliko je pucanje blizu?</li><li>Zašto američki rast danas u najvećoj mjeri ovisi o umjetnoj inteligenciji?</li><li>Hoće li AI pojesti više poslova nego što će ih stvoriti?</li><li>Što čeka Europu, a što svijet ako regulacije nema?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Živimo li danas zaista bolje nego ikad?</title>
      <itunes:title>Živimo li danas zaista bolje nego ikad?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">49060fa4-98a1-4d37-a3ea-a709a29d3a08</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/178597d3</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Živimo li u Hrvatskoj danas bolje nego ikad? Bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist<strong> Goran Fižulić</strong> secira rast, EU novac i stvarni standard građana.</p><p>Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran</p><ul><li><a href="https://open.spotify.com/show/55MUZaIj8pqbxT5ltWh5Ab">Spotify</a>, <a href="https://www.youtube.com/playlist?list=PL3YKTluJTGBqgGQQfP9DcdrDWuFZcSuqE#dmid=9e783f80-5254-4218-9f2b-ed9c12e44613">YouTube</a>, <a href="https://podcasts.apple.com/us/podcast/prvi-glas/id1805133945">Apple Podcasts,</a> <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/gdje-slusati-prvi-glas-telegramov-dnevni-news-podcast-zapratite-nas-na-ovim-platformama/">Ostale platforme</a></li></ul><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP212:</p><ul><li>Tko u Hrvatskoj danas stvarno živi bolje, a tko ne?</li><li>Je li inflacija pojela sav rast plaća i mirovina?</li><li>Na čemu se temeljio gospodarski rast posljednjih godina?</li><li>Je li EU novac potrošen pametno ili kratkovidno?</li><li>Zašto Hrvatska zapinje u “zamci srednjeg dohotka”</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Živimo li u Hrvatskoj danas bolje nego ikad? Bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist<strong> Goran Fižulić</strong> secira rast, EU novac i stvarni standard građana.</p><p>Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran</p><ul><li><a href="https://open.spotify.com/show/55MUZaIj8pqbxT5ltWh5Ab">Spotify</a>, <a href="https://www.youtube.com/playlist?list=PL3YKTluJTGBqgGQQfP9DcdrDWuFZcSuqE#dmid=9e783f80-5254-4218-9f2b-ed9c12e44613">YouTube</a>, <a href="https://podcasts.apple.com/us/podcast/prvi-glas/id1805133945">Apple Podcasts,</a> <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/gdje-slusati-prvi-glas-telegramov-dnevni-news-podcast-zapratite-nas-na-ovim-platformama/">Ostale platforme</a></li></ul><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP212:</p><ul><li>Tko u Hrvatskoj danas stvarno živi bolje, a tko ne?</li><li>Je li inflacija pojela sav rast plaća i mirovina?</li><li>Na čemu se temeljio gospodarski rast posljednjih godina?</li><li>Je li EU novac potrošen pametno ili kratkovidno?</li><li>Zašto Hrvatska zapinje u “zamci srednjeg dohotka”</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 29 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/178597d3/9dd1e1e9.mp3" length="60050606" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1501</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Živimo li u Hrvatskoj danas bolje nego ikad? Bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist<strong> Goran Fižulić</strong> secira rast, EU novac i stvarni standard građana.</p><p>Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran</p><ul><li><a href="https://open.spotify.com/show/55MUZaIj8pqbxT5ltWh5Ab">Spotify</a>, <a href="https://www.youtube.com/playlist?list=PL3YKTluJTGBqgGQQfP9DcdrDWuFZcSuqE#dmid=9e783f80-5254-4218-9f2b-ed9c12e44613">YouTube</a>, <a href="https://podcasts.apple.com/us/podcast/prvi-glas/id1805133945">Apple Podcasts,</a> <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/gdje-slusati-prvi-glas-telegramov-dnevni-news-podcast-zapratite-nas-na-ovim-platformama/">Ostale platforme</a></li></ul><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP212:</p><ul><li>Tko u Hrvatskoj danas stvarno živi bolje, a tko ne?</li><li>Je li inflacija pojela sav rast plaća i mirovina?</li><li>Na čemu se temeljio gospodarski rast posljednjih godina?</li><li>Je li EU novac potrošen pametno ili kratkovidno?</li><li>Zašto Hrvatska zapinje u “zamci srednjeg dohotka”</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Gospodari rata i mira: Ovo je pet najmoćnijih ljudi Bliskog istoka</title>
      <itunes:title>Gospodari rata i mira: Ovo je pet najmoćnijih ljudi Bliskog istoka</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">cfcf7259-de8d-4422-baed-7914b6b4a392</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/b1ecdd4c</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Tko danas stvarno odlučuje o ratu, miru i statusu quo na Bliskom istoku – i zašto je “negativan mir” jedini realan scenarij za 2026.? U specijalnoj epizodi Prvog glasa Filip Pravnić razgovara s Vedranom Obućinom, jednim od vodećih hrvatskih stručnjaka za Bliski istok, o pet ljudi koji su u 2025. godini imali stvarnu moć nad sudbinom regije.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP211:</p><ul><li>Jesu li <strong>Netanyahu, Hamenei, Erdoğan, al-Sisi i Mohammed bin Salman</strong> doista “sudbonosni ljudi” Bliskog istoka?</li><li>Je li Iran slabiji nego ikad – ili je to samo privid?</li><li>Zašto Gaza ostaje nerješiv problem bez obzira na mirovne planove?</li><li>Može li Egipat postati faktor stabilnosti regije?</li><li>Zašto Saudijska Arabija bira ekonomiju umjesto rata?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Tko danas stvarno odlučuje o ratu, miru i statusu quo na Bliskom istoku – i zašto je “negativan mir” jedini realan scenarij za 2026.? U specijalnoj epizodi Prvog glasa Filip Pravnić razgovara s Vedranom Obućinom, jednim od vodećih hrvatskih stručnjaka za Bliski istok, o pet ljudi koji su u 2025. godini imali stvarnu moć nad sudbinom regije.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP211:</p><ul><li>Jesu li <strong>Netanyahu, Hamenei, Erdoğan, al-Sisi i Mohammed bin Salman</strong> doista “sudbonosni ljudi” Bliskog istoka?</li><li>Je li Iran slabiji nego ikad – ili je to samo privid?</li><li>Zašto Gaza ostaje nerješiv problem bez obzira na mirovne planove?</li><li>Može li Egipat postati faktor stabilnosti regije?</li><li>Zašto Saudijska Arabija bira ekonomiju umjesto rata?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 24 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/b1ecdd4c/7ce125fd.mp3" length="85966219" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2149</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Tko danas stvarno odlučuje o ratu, miru i statusu quo na Bliskom istoku – i zašto je “negativan mir” jedini realan scenarij za 2026.? U specijalnoj epizodi Prvog glasa Filip Pravnić razgovara s Vedranom Obućinom, jednim od vodećih hrvatskih stručnjaka za Bliski istok, o pet ljudi koji su u 2025. godini imali stvarnu moć nad sudbinom regije.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP211:</p><ul><li>Jesu li <strong>Netanyahu, Hamenei, Erdoğan, al-Sisi i Mohammed bin Salman</strong> doista “sudbonosni ljudi” Bliskog istoka?</li><li>Je li Iran slabiji nego ikad – ili je to samo privid?</li><li>Zašto Gaza ostaje nerješiv problem bez obzira na mirovne planove?</li><li>Može li Egipat postati faktor stabilnosti regije?</li><li>Zašto Saudijska Arabija bira ekonomiju umjesto rata?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Ovo su ljudi koji vode Europu prema novom svjetskom poretku</title>
      <itunes:title>Ovo su ljudi koji vode Europu prema novom svjetskom poretku</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">d8a477a5-b26d-4435-a336-4426b502ec68</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/395c180d</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Europa je 2025. ušla u otvorenu bitku za vlastitu budućnost - između rata, Trumpova povratka i raspada starog poretka. U Prvom glasu Telegramova novinarka<strong> Irena Frlan Gašparović</strong> analizira tko su pet najmoćljudi koji danas imaju stvarnu moć u Europi - i tko bi je mogao imati sutra.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP210:</p><ul><li>Tko je stvarni lider Europe nakon slabljena Macrona?</li><li>Vraća li se Njemačka kao vojna i politička sila?</li><li>Kolika je stvarna moć šefa NATO-a u Trumpovoj eri?</li><li>Kako je<strong> Giorgia Meloni</strong> postala mainstream Europe?</li><li>Zašto Danska diktira novu migrantsku politiku EU?</li><li>Je li <strong>Ursula von der Leyen</strong> liderica ili samo najjači birokrat?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Europa je 2025. ušla u otvorenu bitku za vlastitu budućnost - između rata, Trumpova povratka i raspada starog poretka. U Prvom glasu Telegramova novinarka<strong> Irena Frlan Gašparović</strong> analizira tko su pet najmoćljudi koji danas imaju stvarnu moć u Europi - i tko bi je mogao imati sutra.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP210:</p><ul><li>Tko je stvarni lider Europe nakon slabljena Macrona?</li><li>Vraća li se Njemačka kao vojna i politička sila?</li><li>Kolika je stvarna moć šefa NATO-a u Trumpovoj eri?</li><li>Kako je<strong> Giorgia Meloni</strong> postala mainstream Europe?</li><li>Zašto Danska diktira novu migrantsku politiku EU?</li><li>Je li <strong>Ursula von der Leyen</strong> liderica ili samo najjači birokrat?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 23 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/395c180d/98cadd7a.mp3" length="48092773" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1202</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Europa je 2025. ušla u otvorenu bitku za vlastitu budućnost - između rata, Trumpova povratka i raspada starog poretka. U Prvom glasu Telegramova novinarka<strong> Irena Frlan Gašparović</strong> analizira tko su pet najmoćljudi koji danas imaju stvarnu moć u Europi - i tko bi je mogao imati sutra.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP210:</p><ul><li>Tko je stvarni lider Europe nakon slabljena Macrona?</li><li>Vraća li se Njemačka kao vojna i politička sila?</li><li>Kolika je stvarna moć šefa NATO-a u Trumpovoj eri?</li><li>Kako je<strong> Giorgia Meloni</strong> postala mainstream Europe?</li><li>Zašto Danska diktira novu migrantsku politiku EU?</li><li>Je li <strong>Ursula von der Leyen</strong> liderica ili samo najjači birokrat?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Rat Milanovića i Plenkovića, podzemlje u kampanji i hrpa oružja</title>
      <itunes:title>Rat Milanovića i Plenkovića, podzemlje u kampanji i hrpa oružja</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">38668052-9247-4db9-b894-198141797fe1</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/8fccbf6b</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Telegramova dnevnog podcasta donosimo rezime hrvatske politike u 2025. Prvi glas izabrao je pet najmoćnijih ljudi hrvatske politike u 2025. – ne po funkciji, nego po stvarnom utjecaju, sukobima i posljedicama koje su ostavili iza sebe. Govori <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP209:</p><ul><li>Zašto je Zoran Milanović sa 75 posto glasova poslao poruku koja i dalje traje?</li><li>Kako je Andrej Plenković preživio šamar na predsjedničkim, ali učvrstio moć na lokalnim izborima?</li><li>Je li Ivan Anušić već danas Plenkovićev nasljednik?</li><li>Zašto je Zagreb ostao izvan dosega institucija koje su pokušale utjecati na izbore?</li><li>Je li Ivan Turudić postao politički faktor kakav Hrvatska još nije imala?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Telegramova dnevnog podcasta donosimo rezime hrvatske politike u 2025. Prvi glas izabrao je pet najmoćnijih ljudi hrvatske politike u 2025. – ne po funkciji, nego po stvarnom utjecaju, sukobima i posljedicama koje su ostavili iza sebe. Govori <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP209:</p><ul><li>Zašto je Zoran Milanović sa 75 posto glasova poslao poruku koja i dalje traje?</li><li>Kako je Andrej Plenković preživio šamar na predsjedničkim, ali učvrstio moć na lokalnim izborima?</li><li>Je li Ivan Anušić već danas Plenkovićev nasljednik?</li><li>Zašto je Zagreb ostao izvan dosega institucija koje su pokušale utjecati na izbore?</li><li>Je li Ivan Turudić postao politički faktor kakav Hrvatska još nije imala?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 22 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/8fccbf6b/7de5b3ea.mp3" length="55235764" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1381</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Telegramova dnevnog podcasta donosimo rezime hrvatske politike u 2025. Prvi glas izabrao je pet najmoćnijih ljudi hrvatske politike u 2025. – ne po funkciji, nego po stvarnom utjecaju, sukobima i posljedicama koje su ostavili iza sebe. Govori <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP209:</p><ul><li>Zašto je Zoran Milanović sa 75 posto glasova poslao poruku koja i dalje traje?</li><li>Kako je Andrej Plenković preživio šamar na predsjedničkim, ali učvrstio moć na lokalnim izborima?</li><li>Je li Ivan Anušić već danas Plenkovićev nasljednik?</li><li>Zašto je Zagreb ostao izvan dosega institucija koje su pokušale utjecati na izbore?</li><li>Je li Ivan Turudić postao politički faktor kakav Hrvatska još nije imala?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Urnebesni Split: Kako je bivši šef SDP-a podržao HDZ</title>
      <itunes:title>Urnebesni Split: Kako je bivši šef SDP-a podržao HDZ</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">686c628e-e746-44b0-b09f-7537f4818293</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/d39080da</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Neće biti izvanrednih izbora za Gradsko vijeće Splita jer je bivši predsjednik tamošnje organizacije SDP-a <a href="https://www.telegram.hr/tema/davor-matijevic/"><strong>Davor Matijević</strong></a> podržao HDZ-ov proračun i omogućio im većinu. O više nego očekivanom kraju ove splitske političke farse za Prvi glas govori naš novinar <a href="https://www.telegram.hr/autor/denis-mahmutovic/"><strong>Denis Mahmutović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP208:</p><ul><li>Što se sve događalo od konstituriranja Gradskog vijeća, a što je ukazivalo na ovakav rasplet?</li><li>Hoće li splitski umirovljenici stvarno uskoro dobiti novi smještaj?</li><li>Koje su najurnebesnije faze Matijevićevog približavanja HDZ-u?</li><li>Koja je uloga Slobodne Dalmacije u cijeloj priči i zašto je sramotna?</li><li>Šlag nije na kraju, nego u zatvoru na Bilicama. Zašto je Kerum iza rešetaka?</li><li>Kako se gradonačelnik <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislav Šuta</strong></a> osramotio na tom slučaju?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Neće biti izvanrednih izbora za Gradsko vijeće Splita jer je bivši predsjednik tamošnje organizacije SDP-a <a href="https://www.telegram.hr/tema/davor-matijevic/"><strong>Davor Matijević</strong></a> podržao HDZ-ov proračun i omogućio im većinu. O više nego očekivanom kraju ove splitske političke farse za Prvi glas govori naš novinar <a href="https://www.telegram.hr/autor/denis-mahmutovic/"><strong>Denis Mahmutović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP208:</p><ul><li>Što se sve događalo od konstituriranja Gradskog vijeća, a što je ukazivalo na ovakav rasplet?</li><li>Hoće li splitski umirovljenici stvarno uskoro dobiti novi smještaj?</li><li>Koje su najurnebesnije faze Matijevićevog približavanja HDZ-u?</li><li>Koja je uloga Slobodne Dalmacije u cijeloj priči i zašto je sramotna?</li><li>Šlag nije na kraju, nego u zatvoru na Bilicama. Zašto je Kerum iza rešetaka?</li><li>Kako se gradonačelnik <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislav Šuta</strong></a> osramotio na tom slučaju?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 19 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/d39080da/040eb087.mp3" length="45562077" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1139</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Neće biti izvanrednih izbora za Gradsko vijeće Splita jer je bivši predsjednik tamošnje organizacije SDP-a <a href="https://www.telegram.hr/tema/davor-matijevic/"><strong>Davor Matijević</strong></a> podržao HDZ-ov proračun i omogućio im većinu. O više nego očekivanom kraju ove splitske političke farse za Prvi glas govori naš novinar <a href="https://www.telegram.hr/autor/denis-mahmutovic/"><strong>Denis Mahmutović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP208:</p><ul><li>Što se sve događalo od konstituriranja Gradskog vijeća, a što je ukazivalo na ovakav rasplet?</li><li>Hoće li splitski umirovljenici stvarno uskoro dobiti novi smještaj?</li><li>Koje su najurnebesnije faze Matijevićevog približavanja HDZ-u?</li><li>Koja je uloga Slobodne Dalmacije u cijeloj priči i zašto je sramotna?</li><li>Šlag nije na kraju, nego u zatvoru na Bilicama. Zašto je Kerum iza rešetaka?</li><li>Kako se gradonačelnik <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislav Šuta</strong></a> osramotio na tom slučaju?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Kraj ruske energije: Europa ima novi kurs</title>
      <itunes:title>Kraj ruske energije: Europa ima novi kurs</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">aa670bc3-e7c6-437c-8321-01f7423282b6</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/496742ce</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Unatoč ratnoj opasnosti i globalnoj nestabilnosti, cijene energenata su u zadnjih mjesec dana najniže u posljednjih deset godina, ističe paradoks energetskog sektora umirovljeni sveučilišni profesor i energetski stručnjak<strong> Igor Dekanić</strong>.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP207:</p><ul><li>Hoće li se smanjiti tenzije u odnosima Mađarske i Hrvatske oko JANAF-a?</li><li>Koji su mogući scenariji razvoja situacije s Naftnom industrijom Srbije te hoće li Srbija otkupiti udjel u toj energetskoj kompaniji?</li><li>Što u praksi znači odluka Europe da napusti opskrbu naftom i plinom iz Rusije?</li><li>Prije li Srbiji nestašica energenata?</li><li>Hoće li sljedeće godine rasti cijene energenata?</li><li>Koju ocjenu zaslužuje energetska politika Plenkovićeve Vlade</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Unatoč ratnoj opasnosti i globalnoj nestabilnosti, cijene energenata su u zadnjih mjesec dana najniže u posljednjih deset godina, ističe paradoks energetskog sektora umirovljeni sveučilišni profesor i energetski stručnjak<strong> Igor Dekanić</strong>.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP207:</p><ul><li>Hoće li se smanjiti tenzije u odnosima Mađarske i Hrvatske oko JANAF-a?</li><li>Koji su mogući scenariji razvoja situacije s Naftnom industrijom Srbije te hoće li Srbija otkupiti udjel u toj energetskoj kompaniji?</li><li>Što u praksi znači odluka Europe da napusti opskrbu naftom i plinom iz Rusije?</li><li>Prije li Srbiji nestašica energenata?</li><li>Hoće li sljedeće godine rasti cijene energenata?</li><li>Koju ocjenu zaslužuje energetska politika Plenkovićeve Vlade</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 18 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/496742ce/c435e3b9.mp3" length="42868265" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1072</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Unatoč ratnoj opasnosti i globalnoj nestabilnosti, cijene energenata su u zadnjih mjesec dana najniže u posljednjih deset godina, ističe paradoks energetskog sektora umirovljeni sveučilišni profesor i energetski stručnjak<strong> Igor Dekanić</strong>.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP207:</p><ul><li>Hoće li se smanjiti tenzije u odnosima Mađarske i Hrvatske oko JANAF-a?</li><li>Koji su mogući scenariji razvoja situacije s Naftnom industrijom Srbije te hoće li Srbija otkupiti udjel u toj energetskoj kompaniji?</li><li>Što u praksi znači odluka Europe da napusti opskrbu naftom i plinom iz Rusije?</li><li>Prije li Srbiji nestašica energenata?</li><li>Hoće li sljedeće godine rasti cijene energenata?</li><li>Koju ocjenu zaslužuje energetska politika Plenkovićeve Vlade</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Vučić hvali hrvatske tenkove: Poruka je jasna</title>
      <itunes:title>Vučić hvali hrvatske tenkove: Poruka je jasna</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">6cf5ff7c-cb17-4a51-b766-c98926952934</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/ba23d57a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Kad <strong>Aleksandar Vučić</strong> hvali hrvatske tenkove, to nije kompliment nego signal. Goran Ređepović, Telegramov vojni analitičar, u Prvom glasu objašnjava zašto iza “hvalospjeva” stoji hladna i cinična poruka.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP206:</p><ul><li>Što Vučić zapravo poručuje kad hvali hrvatske Leoparde?</li><li>Je li Leopard 2A8 doista “najbolji tenk na svijetu”?</li><li>Zašto je rat u Ukrajini promijenio sve što smo znali o tenkovima?</li><li>Jesmo li s Leopardima stavili “sva jaja u jednu košaru”?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Kad <strong>Aleksandar Vučić</strong> hvali hrvatske tenkove, to nije kompliment nego signal. Goran Ređepović, Telegramov vojni analitičar, u Prvom glasu objašnjava zašto iza “hvalospjeva” stoji hladna i cinična poruka.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP206:</p><ul><li>Što Vučić zapravo poručuje kad hvali hrvatske Leoparde?</li><li>Je li Leopard 2A8 doista “najbolji tenk na svijetu”?</li><li>Zašto je rat u Ukrajini promijenio sve što smo znali o tenkovima?</li><li>Jesmo li s Leopardima stavili “sva jaja u jednu košaru”?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 17 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/ba23d57a/24536321.mp3" length="65322128" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1633</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Kad <strong>Aleksandar Vučić</strong> hvali hrvatske tenkove, to nije kompliment nego signal. Goran Ređepović, Telegramov vojni analitičar, u Prvom glasu objašnjava zašto iza “hvalospjeva” stoji hladna i cinična poruka.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP206:</p><ul><li>Što Vučić zapravo poručuje kad hvali hrvatske Leoparde?</li><li>Je li Leopard 2A8 doista “najbolji tenk na svijetu”?</li><li>Zašto je rat u Ukrajini promijenio sve što smo znali o tenkovima?</li><li>Jesmo li s Leopardima stavili “sva jaja u jednu košaru”?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Trump i Putin crtaju novu Europu, Ukrajina je tek početak</title>
      <itunes:title>Trump i Putin crtaju novu Europu, Ukrajina je tek početak</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e49a4406-6a17-4621-9089-f1e66f8a6c25</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/80b26bf0</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Dok traju mirovni pregovori o Ukrajini, njemački kancelar <strong>Merz</strong> povlači paralelu koja odzvanja Europom: Sudeti 1938. Ako Ukrajina padne, upozorava Berlin, rat neće stati - samo će se preseliti. O tome što se zapravo odlučuje za pregovaračkim stolom i kakav se novi poredak rađa, razgovarali smo s <strong>Đanom Lušom</strong>, redovitom profesoricom na Fakultetu političkih znanosti.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP205:</p><ul><li>Znači li mir bez jamstava samo pauzu prije novog rata?</li><li>Može li Ukrajina biti sigurna bez NATO-a?</li><li>Trguju li velike sile Ukrajinom?</li><li>Gubi li Europa ulogu u novom svjetskom poretku?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Dok traju mirovni pregovori o Ukrajini, njemački kancelar <strong>Merz</strong> povlači paralelu koja odzvanja Europom: Sudeti 1938. Ako Ukrajina padne, upozorava Berlin, rat neće stati - samo će se preseliti. O tome što se zapravo odlučuje za pregovaračkim stolom i kakav se novi poredak rađa, razgovarali smo s <strong>Đanom Lušom</strong>, redovitom profesoricom na Fakultetu političkih znanosti.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP205:</p><ul><li>Znači li mir bez jamstava samo pauzu prije novog rata?</li><li>Može li Ukrajina biti sigurna bez NATO-a?</li><li>Trguju li velike sile Ukrajinom?</li><li>Gubi li Europa ulogu u novom svjetskom poretku?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 16 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/80b26bf0/72ec236e.mp3" length="48115817" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1203</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Dok traju mirovni pregovori o Ukrajini, njemački kancelar <strong>Merz</strong> povlači paralelu koja odzvanja Europom: Sudeti 1938. Ako Ukrajina padne, upozorava Berlin, rat neće stati - samo će se preseliti. O tome što se zapravo odlučuje za pregovaračkim stolom i kakav se novi poredak rađa, razgovarali smo s <strong>Đanom Lušom</strong>, redovitom profesoricom na Fakultetu političkih znanosti.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP205:</p><ul><li>Znači li mir bez jamstava samo pauzu prije novog rata?</li><li>Može li Ukrajina biti sigurna bez NATO-a?</li><li>Trguju li velike sile Ukrajinom?</li><li>Gubi li Europa ulogu u novom svjetskom poretku?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>'Otvara se Pandorina kutija': Dva moćna lobija progurala Lex Bačić</title>
      <itunes:title>'Otvara se Pandorina kutija': Dva moćna lobija progurala Lex Bačić</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">6a2e04f5-21d8-4038-b4d5-87226fc979c8</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/ce2e5a95</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Bačićevi</strong> zakoni, set tri zakonska prijedloga o gradnji, energijskoj učinkovitosti i prostornom uređenju izazvali su lavinu negativnih reakcija, <a href="https://www.telegram.hr/komentari/bacicevi-zakoni-guraju-se-u-sumanutoj-zurbi-i-uz-jos-lude-izlike-sve-zaudara-na-pogodovanje/">ujedinili i ljevicu i desnicu u oporbi</a>, a struka  – arhitekti i urbanisti – izbušila je zakonske prijedloge članak po članak. U Prvom glasu profesor emeritus <strong>Tihomir Jukić</strong> s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu popisuje neke od dugoročno najopasnijih točaka.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 204:</p><p>Zašto se Vlada i ministar Bačić žure donijeti set zakona protiv kojih struka iznosi ozbiljne primjedbe?</p><ul><li><ul><li><ul><li>Što su za arhitekte najsporniji elementi?</li><li>Može li se spriječiti <a href="https://www.telegram.hr/tema/priustivo-stanovanje/">priuštivo stanovanje</a> koje zakon gura na rubove gradova, gdje nema infrastrukture, istodobno zaobilazeći donošenje prostornih planova?</li><li>Po kojim elementima se može uočiti da je Vlada popustila hotelskom i građevinskom lobiju, odnosno kapitalu?</li><li>Koje su dalekosežne posljedice zakonom omogućene urbane komasacije, odnosno okrupnjavanja zemljišta s mogućnošću izvlaštenja po kojem se pravo izvlaštenja, uz državu, jedinice regionalne i lokalne samouprave, javno-pravna tijela, sada daje i vlasniku koji ima 51 posto područja?</li><li>Omogućuje li zakon građevinskom lobiju da uz pomoć Ministarstva mimo namjera lokalne samouprave gradi kada i kako želi te zapravo upravlja razvojem gradova?</li><li>Što je loše u odredbi "iskaz interesa za gradnju", po kojoj investitor može iskazati interes za gradnju, investitor sam može izgraditi ceste, infrastrukturu i objekte u skladu s višim planom?</li><li>Znači li to da kad jednom investitor osigura infrastrukturu i ceste - lokalna uprava mora izdati građevinske dozvole?</li><li>Koje su posljedice prakse posljednjih desetljeća u kojem je većina stambenog tržišta prepuštena developerima uz nepostojanje jasnih standarda stana i zgrade?</li></ul></li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Bačićevi</strong> zakoni, set tri zakonska prijedloga o gradnji, energijskoj učinkovitosti i prostornom uređenju izazvali su lavinu negativnih reakcija, <a href="https://www.telegram.hr/komentari/bacicevi-zakoni-guraju-se-u-sumanutoj-zurbi-i-uz-jos-lude-izlike-sve-zaudara-na-pogodovanje/">ujedinili i ljevicu i desnicu u oporbi</a>, a struka  – arhitekti i urbanisti – izbušila je zakonske prijedloge članak po članak. U Prvom glasu profesor emeritus <strong>Tihomir Jukić</strong> s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu popisuje neke od dugoročno najopasnijih točaka.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 204:</p><p>Zašto se Vlada i ministar Bačić žure donijeti set zakona protiv kojih struka iznosi ozbiljne primjedbe?</p><ul><li><ul><li><ul><li>Što su za arhitekte najsporniji elementi?</li><li>Može li se spriječiti <a href="https://www.telegram.hr/tema/priustivo-stanovanje/">priuštivo stanovanje</a> koje zakon gura na rubove gradova, gdje nema infrastrukture, istodobno zaobilazeći donošenje prostornih planova?</li><li>Po kojim elementima se može uočiti da je Vlada popustila hotelskom i građevinskom lobiju, odnosno kapitalu?</li><li>Koje su dalekosežne posljedice zakonom omogućene urbane komasacije, odnosno okrupnjavanja zemljišta s mogućnošću izvlaštenja po kojem se pravo izvlaštenja, uz državu, jedinice regionalne i lokalne samouprave, javno-pravna tijela, sada daje i vlasniku koji ima 51 posto područja?</li><li>Omogućuje li zakon građevinskom lobiju da uz pomoć Ministarstva mimo namjera lokalne samouprave gradi kada i kako želi te zapravo upravlja razvojem gradova?</li><li>Što je loše u odredbi "iskaz interesa za gradnju", po kojoj investitor može iskazati interes za gradnju, investitor sam može izgraditi ceste, infrastrukturu i objekte u skladu s višim planom?</li><li>Znači li to da kad jednom investitor osigura infrastrukturu i ceste - lokalna uprava mora izdati građevinske dozvole?</li><li>Koje su posljedice prakse posljednjih desetljeća u kojem je većina stambenog tržišta prepuštena developerima uz nepostojanje jasnih standarda stana i zgrade?</li></ul></li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 15 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/ce2e5a95/f73e8be0.mp3" length="57550219" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1439</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Bačićevi</strong> zakoni, set tri zakonska prijedloga o gradnji, energijskoj učinkovitosti i prostornom uređenju izazvali su lavinu negativnih reakcija, <a href="https://www.telegram.hr/komentari/bacicevi-zakoni-guraju-se-u-sumanutoj-zurbi-i-uz-jos-lude-izlike-sve-zaudara-na-pogodovanje/">ujedinili i ljevicu i desnicu u oporbi</a>, a struka  – arhitekti i urbanisti – izbušila je zakonske prijedloge članak po članak. U Prvom glasu profesor emeritus <strong>Tihomir Jukić</strong> s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu popisuje neke od dugoročno najopasnijih točaka.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 204:</p><p>Zašto se Vlada i ministar Bačić žure donijeti set zakona protiv kojih struka iznosi ozbiljne primjedbe?</p><ul><li><ul><li><ul><li>Što su za arhitekte najsporniji elementi?</li><li>Može li se spriječiti <a href="https://www.telegram.hr/tema/priustivo-stanovanje/">priuštivo stanovanje</a> koje zakon gura na rubove gradova, gdje nema infrastrukture, istodobno zaobilazeći donošenje prostornih planova?</li><li>Po kojim elementima se može uočiti da je Vlada popustila hotelskom i građevinskom lobiju, odnosno kapitalu?</li><li>Koje su dalekosežne posljedice zakonom omogućene urbane komasacije, odnosno okrupnjavanja zemljišta s mogućnošću izvlaštenja po kojem se pravo izvlaštenja, uz državu, jedinice regionalne i lokalne samouprave, javno-pravna tijela, sada daje i vlasniku koji ima 51 posto područja?</li><li>Omogućuje li zakon građevinskom lobiju da uz pomoć Ministarstva mimo namjera lokalne samouprave gradi kada i kako želi te zapravo upravlja razvojem gradova?</li><li>Što je loše u odredbi "iskaz interesa za gradnju", po kojoj investitor može iskazati interes za gradnju, investitor sam može izgraditi ceste, infrastrukturu i objekte u skladu s višim planom?</li><li>Znači li to da kad jednom investitor osigura infrastrukturu i ceste - lokalna uprava mora izdati građevinske dozvole?</li><li>Koje su posljedice prakse posljednjih desetljeća u kojem je većina stambenog tržišta prepuštena developerima uz nepostojanje jasnih standarda stana i zgrade?</li></ul></li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Detalji sustavne pljačke koja iznutra razara Hrvatsku</title>
      <itunes:title>Detalji sustavne pljačke koja iznutra razara Hrvatsku</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">d4c71fe0-04e9-4ff4-865c-62e6b8bbc06b</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/ad3c90fd</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Korupcija nije produkt ponašanja moralno posrnulog pojedinca, već institucionalne strukture političkog sustava i strukturnih nedostataka u pravnom normama u Hrvatskoj, objašnjavao je ovog tjedna na okruglom stolu u Hrvatskom saboru <a href="https://www.telegram.hr/tema/dario-cepo/"><strong>Dario Čepo</strong></a>, izvanredni profesor na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. O nastupu koji je izazvao i bijesnu <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/turudic-zahtijeva-ispriku-mirele-ahmetovic-napada-me-jer-nisam-dosao-na-okrugli-stol-a-nije-me-ni-zvala/">reakciju</a> glavnog državnog odvjetnika <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-turudic/"><strong>Ivana Turudića</strong></a>, Čepo je govorio za Prvi glas, te detaljnije obrazložio svoje nalaze o razlozima raširenosti korupcije u Hrvatskoj i predložio neke od načina na koje se sustav može početi popravljati.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 203:</p><ul><li>Može li korupcija biti samo stvar individualne odgovornosti?</li><li>Drži li vodu teza da je koruptivno ponašanje dio hrvatske tradicijske kulture?</li><li>Kako je proces pristupanja EU utjecao na strukturu sustava postavljenog da štiti one koji se bave korupcijom</li><li>Kako se taj napredak sistematski razgrađivao u posljednjih desetak godina?</li><li>Može li se Hrvatska danas uopće nazvati demokratskom zemljom?</li><li>Svađa li se glavni državni odjvetnik sa Saborom kao institucijom ili samo političarima i oporbe?</li><li>Kako izaći iz situacije u kojoj, zapravo, same postavke političkog sustava ohrabruju i štite koruptivna ponašanja?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Korupcija nije produkt ponašanja moralno posrnulog pojedinca, već institucionalne strukture političkog sustava i strukturnih nedostataka u pravnom normama u Hrvatskoj, objašnjavao je ovog tjedna na okruglom stolu u Hrvatskom saboru <a href="https://www.telegram.hr/tema/dario-cepo/"><strong>Dario Čepo</strong></a>, izvanredni profesor na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. O nastupu koji je izazvao i bijesnu <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/turudic-zahtijeva-ispriku-mirele-ahmetovic-napada-me-jer-nisam-dosao-na-okrugli-stol-a-nije-me-ni-zvala/">reakciju</a> glavnog državnog odvjetnika <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-turudic/"><strong>Ivana Turudića</strong></a>, Čepo je govorio za Prvi glas, te detaljnije obrazložio svoje nalaze o razlozima raširenosti korupcije u Hrvatskoj i predložio neke od načina na koje se sustav može početi popravljati.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 203:</p><ul><li>Može li korupcija biti samo stvar individualne odgovornosti?</li><li>Drži li vodu teza da je koruptivno ponašanje dio hrvatske tradicijske kulture?</li><li>Kako je proces pristupanja EU utjecao na strukturu sustava postavljenog da štiti one koji se bave korupcijom</li><li>Kako se taj napredak sistematski razgrađivao u posljednjih desetak godina?</li><li>Može li se Hrvatska danas uopće nazvati demokratskom zemljom?</li><li>Svađa li se glavni državni odjvetnik sa Saborom kao institucijom ili samo političarima i oporbe?</li><li>Kako izaći iz situacije u kojoj, zapravo, same postavke političkog sustava ohrabruju i štite koruptivna ponašanja?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 12 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/ad3c90fd/a8de93b5.mp3" length="50988234" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1275</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Korupcija nije produkt ponašanja moralno posrnulog pojedinca, već institucionalne strukture političkog sustava i strukturnih nedostataka u pravnom normama u Hrvatskoj, objašnjavao je ovog tjedna na okruglom stolu u Hrvatskom saboru <a href="https://www.telegram.hr/tema/dario-cepo/"><strong>Dario Čepo</strong></a>, izvanredni profesor na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. O nastupu koji je izazvao i bijesnu <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/turudic-zahtijeva-ispriku-mirele-ahmetovic-napada-me-jer-nisam-dosao-na-okrugli-stol-a-nije-me-ni-zvala/">reakciju</a> glavnog državnog odvjetnika <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-turudic/"><strong>Ivana Turudića</strong></a>, Čepo je govorio za Prvi glas, te detaljnije obrazložio svoje nalaze o razlozima raširenosti korupcije u Hrvatskoj i predložio neke od načina na koje se sustav može početi popravljati.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 203:</p><ul><li>Može li korupcija biti samo stvar individualne odgovornosti?</li><li>Drži li vodu teza da je koruptivno ponašanje dio hrvatske tradicijske kulture?</li><li>Kako je proces pristupanja EU utjecao na strukturu sustava postavljenog da štiti one koji se bave korupcijom</li><li>Kako se taj napredak sistematski razgrađivao u posljednjih desetak godina?</li><li>Može li se Hrvatska danas uopće nazvati demokratskom zemljom?</li><li>Svađa li se glavni državni odjvetnik sa Saborom kao institucijom ili samo političarima i oporbe?</li><li>Kako izaći iz situacije u kojoj, zapravo, same postavke političkog sustava ohrabruju i štite koruptivna ponašanja?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Trumpov plan: Putinu Ukrajina, reset Europe i lom osi Moskva-Peking</title>
      <itunes:title>Trumpov plan: Putinu Ukrajina, reset Europe i lom osi Moskva-Peking</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">40346076-1ae1-47d6-afb6-655219ce6cf4</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/5d675c97</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Što <strong>Trump</strong> zapravo želi postići time što bi <strong>Putinu</strong> prepustio Ukrajinu mirovnim planom koji je izrazito sklon Rusiji? U današnjoj epizodi s bivšim ministrom vanjskih poslova <strong>Mirom Kovačem</strong> govorimo o mirovnom planu, Europi, Rusiji, Kini i geopolitičkoj slici svijeta.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP202:</p><ul><li>Je li Ukrajina u poziciji da može odbiti američki prijedlog?</li><li>Hoće li Putin prihvatiti mirovini plan?</li><li>Što Trumpova nova strategija nacionalne sigurnosti otkriva o pravim američkim prioritetima?</li><li>Kako Europa postaje objekt, a ne igrač u vlastitom dvorištu?</li><li>Zašto SAD želi Rusiju udaljiti od Kine – i zašto bi Ukrajina mogla postati moneta za potkusurivanje?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Što <strong>Trump</strong> zapravo želi postići time što bi <strong>Putinu</strong> prepustio Ukrajinu mirovnim planom koji je izrazito sklon Rusiji? U današnjoj epizodi s bivšim ministrom vanjskih poslova <strong>Mirom Kovačem</strong> govorimo o mirovnom planu, Europi, Rusiji, Kini i geopolitičkoj slici svijeta.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP202:</p><ul><li>Je li Ukrajina u poziciji da može odbiti američki prijedlog?</li><li>Hoće li Putin prihvatiti mirovini plan?</li><li>Što Trumpova nova strategija nacionalne sigurnosti otkriva o pravim američkim prioritetima?</li><li>Kako Europa postaje objekt, a ne igrač u vlastitom dvorištu?</li><li>Zašto SAD želi Rusiju udaljiti od Kine – i zašto bi Ukrajina mogla postati moneta za potkusurivanje?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 11 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/5d675c97/1f3ad357.mp3" length="83290168" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2082</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Što <strong>Trump</strong> zapravo želi postići time što bi <strong>Putinu</strong> prepustio Ukrajinu mirovnim planom koji je izrazito sklon Rusiji? U današnjoj epizodi s bivšim ministrom vanjskih poslova <strong>Mirom Kovačem</strong> govorimo o mirovnom planu, Europi, Rusiji, Kini i geopolitičkoj slici svijeta.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP202:</p><ul><li>Je li Ukrajina u poziciji da može odbiti američki prijedlog?</li><li>Hoće li Putin prihvatiti mirovini plan?</li><li>Što Trumpova nova strategija nacionalne sigurnosti otkriva o pravim američkim prioritetima?</li><li>Kako Europa postaje objekt, a ne igrač u vlastitom dvorištu?</li><li>Zašto SAD želi Rusiju udaljiti od Kine – i zašto bi Ukrajina mogla postati moneta za potkusurivanje?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Kako preživjeti (i iskoristiti) AI revoluciju</title>
      <itunes:title>Kako preživjeti (i iskoristiti) AI revoluciju</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2ccb9496-b3ce-48dd-a1f7-f595b9088090</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/12402caa</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Umjetna inteligencija ulazi u škole, urede i naše svakodnevne odluke - a mi često ni ne znamo da je tamo. U današnjoj epizodi Prvog glasa s <strong>Jurajem Bilićem</strong> iz CARNET-a pokušali smo dati najčišće moguće objašnjenje: što AI zapravo jest, kako je koristiti pametno, gdje su opasnosti i kako izgleda budućnost u kojoj strojevi rade dio posla umjesto nas.</p><p><strong>Ova epizoda nastala je u suradnji s HT-om. <br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP201:</p><ul><li>Što je zapravo generativna umjetna inteligencija i kako funkcionira?</li><li>Hoće li AI zamijeniti tisuće poslova ili stvoriti nove?</li><li>Kako je koristiti u svakodnevici tako da nam bude alat, a ne proteza?</li><li>Tko sve skuplja naše podatke i jesmo li svjesni što se s njima događa?</li><li>Zašto djeca već u osnovnoj školi moraju učiti kako AI utječe na njih?</li><li>Jesu li rizici veći nego koristi — ili samo nismo dovoljno educirani?</li></ul><p><a href="https://www.hrvatskitelekom.hr/ai-ti-to-mozes">Hrvatski Telekom osigurao je svima besplatne edukacije o umjetnoj inteligenciji. Prijavi se na webinare i uzmi certifikate. </a></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Umjetna inteligencija ulazi u škole, urede i naše svakodnevne odluke - a mi često ni ne znamo da je tamo. U današnjoj epizodi Prvog glasa s <strong>Jurajem Bilićem</strong> iz CARNET-a pokušali smo dati najčišće moguće objašnjenje: što AI zapravo jest, kako je koristiti pametno, gdje su opasnosti i kako izgleda budućnost u kojoj strojevi rade dio posla umjesto nas.</p><p><strong>Ova epizoda nastala je u suradnji s HT-om. <br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP201:</p><ul><li>Što je zapravo generativna umjetna inteligencija i kako funkcionira?</li><li>Hoće li AI zamijeniti tisuće poslova ili stvoriti nove?</li><li>Kako je koristiti u svakodnevici tako da nam bude alat, a ne proteza?</li><li>Tko sve skuplja naše podatke i jesmo li svjesni što se s njima događa?</li><li>Zašto djeca već u osnovnoj školi moraju učiti kako AI utječe na njih?</li><li>Jesu li rizici veći nego koristi — ili samo nismo dovoljno educirani?</li></ul><p><a href="https://www.hrvatskitelekom.hr/ai-ti-to-mozes">Hrvatski Telekom osigurao je svima besplatne edukacije o umjetnoj inteligenciji. Prijavi se na webinare i uzmi certifikate. </a></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 10 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/12402caa/5ba372e4.mp3" length="51296463" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1282</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Umjetna inteligencija ulazi u škole, urede i naše svakodnevne odluke - a mi često ni ne znamo da je tamo. U današnjoj epizodi Prvog glasa s <strong>Jurajem Bilićem</strong> iz CARNET-a pokušali smo dati najčišće moguće objašnjenje: što AI zapravo jest, kako je koristiti pametno, gdje su opasnosti i kako izgleda budućnost u kojoj strojevi rade dio posla umjesto nas.</p><p><strong>Ova epizoda nastala je u suradnji s HT-om. <br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP201:</p><ul><li>Što je zapravo generativna umjetna inteligencija i kako funkcionira?</li><li>Hoće li AI zamijeniti tisuće poslova ili stvoriti nove?</li><li>Kako je koristiti u svakodnevici tako da nam bude alat, a ne proteza?</li><li>Tko sve skuplja naše podatke i jesmo li svjesni što se s njima događa?</li><li>Zašto djeca već u osnovnoj školi moraju učiti kako AI utječe na njih?</li><li>Jesu li rizici veći nego koristi — ili samo nismo dovoljno educirani?</li></ul><p><a href="https://www.hrvatskitelekom.hr/ai-ti-to-mozes">Hrvatski Telekom osigurao je svima besplatne edukacije o umjetnoj inteligenciji. Prijavi se na webinare i uzmi certifikate. </a></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Jahta, dva auta i 3D skeniranje: Kako sam otkrila krimi hobotnicu</title>
      <itunes:title>Jahta, dva auta i 3D skeniranje: Kako sam otkrila krimi hobotnicu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">c12ed6ce-0f89-4adc-a6b1-b0251be5986d</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/f595e497</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Afera Geodezija eksplodirala je prošlog tjedna u optužnici protiv čak 29 ljudi, a cijeli ovaj razgranati sustav moći, novca i nevjerojatnog bahatluka počeo se urušavati onog trenutka kada je novinarka Telegrama <strong>Dora Kršul</strong> krenula kopati po jednoj čudnoj jahti, par automobila i sumnjivo preplaćenom 3D skeniranju. U ovoj epizodi, Dora Kršul detaljno objašnjava kako je otkrila najveću akademsko-političku aferu.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/50-popust"><strong>Podrži neovisno istraživačko novinarstv, pretplati se na Telegram s 50 posto popusta.</strong></a></p><p><br>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP200:</p><ul><li>Kako je jedna jahta “za istraživanja” završila u čarteru?</li><li>Tko su ljudi koji su faktički privatizirali javne resurse?</li><li>Zašto je Ministarstvo kulture mjesecima opstruiralo informacije?</li><li>Kako je Telegramova istraga dovela do europskih istražitelja i pada cijele mreže?</li><li>Što otkriva premijerova najnervoznija reakcija ikad?</li><li>Hoće li EPPO do kraja izgurati slučaj unatoč pritiscima?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Afera Geodezija eksplodirala je prošlog tjedna u optužnici protiv čak 29 ljudi, a cijeli ovaj razgranati sustav moći, novca i nevjerojatnog bahatluka počeo se urušavati onog trenutka kada je novinarka Telegrama <strong>Dora Kršul</strong> krenula kopati po jednoj čudnoj jahti, par automobila i sumnjivo preplaćenom 3D skeniranju. U ovoj epizodi, Dora Kršul detaljno objašnjava kako je otkrila najveću akademsko-političku aferu.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/50-popust"><strong>Podrži neovisno istraživačko novinarstv, pretplati se na Telegram s 50 posto popusta.</strong></a></p><p><br>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP200:</p><ul><li>Kako je jedna jahta “za istraživanja” završila u čarteru?</li><li>Tko su ljudi koji su faktički privatizirali javne resurse?</li><li>Zašto je Ministarstvo kulture mjesecima opstruiralo informacije?</li><li>Kako je Telegramova istraga dovela do europskih istražitelja i pada cijele mreže?</li><li>Što otkriva premijerova najnervoznija reakcija ikad?</li><li>Hoće li EPPO do kraja izgurati slučaj unatoč pritiscima?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 09 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/f595e497/faaf3a02.mp3" length="55293170" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1382</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Afera Geodezija eksplodirala je prošlog tjedna u optužnici protiv čak 29 ljudi, a cijeli ovaj razgranati sustav moći, novca i nevjerojatnog bahatluka počeo se urušavati onog trenutka kada je novinarka Telegrama <strong>Dora Kršul</strong> krenula kopati po jednoj čudnoj jahti, par automobila i sumnjivo preplaćenom 3D skeniranju. U ovoj epizodi, Dora Kršul detaljno objašnjava kako je otkrila najveću akademsko-političku aferu.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/50-popust"><strong>Podrži neovisno istraživačko novinarstv, pretplati se na Telegram s 50 posto popusta.</strong></a></p><p><br>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP200:</p><ul><li>Kako je jedna jahta “za istraživanja” završila u čarteru?</li><li>Tko su ljudi koji su faktički privatizirali javne resurse?</li><li>Zašto je Ministarstvo kulture mjesecima opstruiralo informacije?</li><li>Kako je Telegramova istraga dovela do europskih istražitelja i pada cijele mreže?</li><li>Što otkriva premijerova najnervoznija reakcija ikad?</li><li>Hoće li EPPO do kraja izgurati slučaj unatoč pritiscima?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenković složio rezervnu većinu: Domovinski pokret na rubu</title>
      <itunes:title>Plenković složio rezervnu većinu: Domovinski pokret na rubu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">98b89767-e05d-46e5-907a-06bcc42fbbb7</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/7ccccfbd</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Andrej Plenković</strong> je prošlog petka pokazao da više, barem potencijalno, ne ovisi o Domovinskom pokretu - proračun je prošao sa 77 ruku, jedna nova žetončica i nekoliko amandmana liberalnim strankama otvorili su sasvim novu političku matematiku o kojoj smo danas razgovarali s <strong>Jasminom Klarićem.<br></strong><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP199:</strong></p><ul><li>Je li Plenković zapravo složio rezervnu većinu?</li><li>Što znači Boška Ban kao novi HDZ-ov žetončić?</li><li>Kako IDS i Platforma Sjever balansiraju između oporbe i flerta s Vladom?</li><li>Zašto se DP sve manje usuđuje talasati?</li><li>Ima li Plenković snage i želje vratiti se na liberalni kurs bez radikalne desnice?</li><li>Što bi moglo promijeniti dinamiku unutar samog HDZ-a?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Andrej Plenković</strong> je prošlog petka pokazao da više, barem potencijalno, ne ovisi o Domovinskom pokretu - proračun je prošao sa 77 ruku, jedna nova žetončica i nekoliko amandmana liberalnim strankama otvorili su sasvim novu političku matematiku o kojoj smo danas razgovarali s <strong>Jasminom Klarićem.<br></strong><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP199:</strong></p><ul><li>Je li Plenković zapravo složio rezervnu većinu?</li><li>Što znači Boška Ban kao novi HDZ-ov žetončić?</li><li>Kako IDS i Platforma Sjever balansiraju između oporbe i flerta s Vladom?</li><li>Zašto se DP sve manje usuđuje talasati?</li><li>Ima li Plenković snage i želje vratiti se na liberalni kurs bez radikalne desnice?</li><li>Što bi moglo promijeniti dinamiku unutar samog HDZ-a?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 08 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/7ccccfbd/4d3fd147.mp3" length="46547430" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1164</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Andrej Plenković</strong> je prošlog petka pokazao da više, barem potencijalno, ne ovisi o Domovinskom pokretu - proračun je prošao sa 77 ruku, jedna nova žetončica i nekoliko amandmana liberalnim strankama otvorili su sasvim novu političku matematiku o kojoj smo danas razgovarali s <strong>Jasminom Klarićem.<br></strong><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP199:</strong></p><ul><li>Je li Plenković zapravo složio rezervnu većinu?</li><li>Što znači Boška Ban kao novi HDZ-ov žetončić?</li><li>Kako IDS i Platforma Sjever balansiraju između oporbe i flerta s Vladom?</li><li>Zašto se DP sve manje usuđuje talasati?</li><li>Ima li Plenković snage i želje vratiti se na liberalni kurs bez radikalne desnice?</li><li>Što bi moglo promijeniti dinamiku unutar samog HDZ-a?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Putin je shvatio što Trump zapravo želi</title>
      <itunes:title>Putin je shvatio što Trump zapravo želi</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">6a4b068f-b6cd-45fd-ae0d-b904148eb70f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c2157e5d</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Putin</strong> je shvatio što <strong>Trumpova</strong> Amerika zaista želi, natjerao njihove emisare da igraju po ruskim pravilima - i onda srušio cijeli plan. O tome što se zapravo dogodilo i što nam to govori o američkoj politici razgovarali smo s Telegramovim <strong>Đivom Đurovićem</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP198:</p><ul><li>Kako je propao najprorusniji „mirovni plan“ koji je Amerika ikad stavila na stol?</li><li>Što je Putin pročitao u Trumpovom timu?</li><li>Tko su ljudi iz Bijele kuće koji su mjesecima pregovarali s Rusijom iza leđa vlastitih službi?</li><li>Zašto je Rusija odbila čak i plan koji je bio napisan kao popis njezinih želja?</li><li>Što transkripti pregovora otkrivaju o stvarnim motivima - novcu, utjecaju, biznisu?</li><li>Što ovo znači za Europu i može li se više uopće oslanjati na SAD?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Putin</strong> je shvatio što <strong>Trumpova</strong> Amerika zaista želi, natjerao njihove emisare da igraju po ruskim pravilima - i onda srušio cijeli plan. O tome što se zapravo dogodilo i što nam to govori o američkoj politici razgovarali smo s Telegramovim <strong>Đivom Đurovićem</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP198:</p><ul><li>Kako je propao najprorusniji „mirovni plan“ koji je Amerika ikad stavila na stol?</li><li>Što je Putin pročitao u Trumpovom timu?</li><li>Tko su ljudi iz Bijele kuće koji su mjesecima pregovarali s Rusijom iza leđa vlastitih službi?</li><li>Zašto je Rusija odbila čak i plan koji je bio napisan kao popis njezinih želja?</li><li>Što transkripti pregovora otkrivaju o stvarnim motivima - novcu, utjecaju, biznisu?</li><li>Što ovo znači za Europu i može li se više uopće oslanjati na SAD?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 05 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c2157e5d/2f1a12cd.mp3" length="76496255" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1912</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Putin</strong> je shvatio što <strong>Trumpova</strong> Amerika zaista želi, natjerao njihove emisare da igraju po ruskim pravilima - i onda srušio cijeli plan. O tome što se zapravo dogodilo i što nam to govori o američkoj politici razgovarali smo s Telegramovim <strong>Đivom Đurovićem</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP198:</p><ul><li>Kako je propao najprorusniji „mirovni plan“ koji je Amerika ikad stavila na stol?</li><li>Što je Putin pročitao u Trumpovom timu?</li><li>Tko su ljudi iz Bijele kuće koji su mjesecima pregovarali s Rusijom iza leđa vlastitih službi?</li><li>Zašto je Rusija odbila čak i plan koji je bio napisan kao popis njezinih želja?</li><li>Što transkripti pregovora otkrivaju o stvarnim motivima - novcu, utjecaju, biznisu?</li><li>Što ovo znači za Europu i može li se više uopće oslanjati na SAD?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Laž o časnoj sestri zapalila je opasnu hajku</title>
      <itunes:title>Laž o časnoj sestri zapalila je opasnu hajku</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">41933c39-9320-4eef-8d51-91daffd18b1f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/7fcab0fe</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Malo je tako očitih primjera situacije u kojoj se dezinformacija koristi za potpaljivanje mržnje prema nekoj društvenoj skupini kao što je to bio prošlotjedni slučaj “napada” nožem na časnu sestru u Zagrebu. Cijeli vikend su ultra desni aktivisti i mediji otkrivali “informacije” o mučkom napadu migranta iz Afganistana, da bi na kraju, u utorak, policija nakon istrage priopćila da napada nije bilo i da se radilo o samoozlijeđivanju. O društvenom i medijskom kontekstu u kojem je moguće ovakvo ignoriranje činjenica u korist hajke protiv najslabijih u društvu za Prvi glas je govorila <strong>Sanja Despot</strong>, glavna urednica <a href="https://faktograf.hr/">Faktografa</a>, prvog hrvatskog medija za provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP197:</p><ul><li>Živi li teorija o napadu na časnu sestru i dalje na društvenim mrežama, unatoč rezultatu policijske istrage?</li><li>Koje su pouke, medijske i društvene cijelog slučaja?</li><li>Kako postupati u slučaju kad se “informacija” poput ove o napadu na časnu sestru pojavi u javnom prostoru?</li><li>Kako su mainstream mediji u ovom slučaju pokazali da zaslužuju povjerenje javnosti?</li><li>Kako izbjeći slične društvene scenarije u budućnosti?</li></ul><p>Slušajte Prvi glas i pišite nam na prviglas@telegram.hr</p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Malo je tako očitih primjera situacije u kojoj se dezinformacija koristi za potpaljivanje mržnje prema nekoj društvenoj skupini kao što je to bio prošlotjedni slučaj “napada” nožem na časnu sestru u Zagrebu. Cijeli vikend su ultra desni aktivisti i mediji otkrivali “informacije” o mučkom napadu migranta iz Afganistana, da bi na kraju, u utorak, policija nakon istrage priopćila da napada nije bilo i da se radilo o samoozlijeđivanju. O društvenom i medijskom kontekstu u kojem je moguće ovakvo ignoriranje činjenica u korist hajke protiv najslabijih u društvu za Prvi glas je govorila <strong>Sanja Despot</strong>, glavna urednica <a href="https://faktograf.hr/">Faktografa</a>, prvog hrvatskog medija za provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP197:</p><ul><li>Živi li teorija o napadu na časnu sestru i dalje na društvenim mrežama, unatoč rezultatu policijske istrage?</li><li>Koje su pouke, medijske i društvene cijelog slučaja?</li><li>Kako postupati u slučaju kad se “informacija” poput ove o napadu na časnu sestru pojavi u javnom prostoru?</li><li>Kako su mainstream mediji u ovom slučaju pokazali da zaslužuju povjerenje javnosti?</li><li>Kako izbjeći slične društvene scenarije u budućnosti?</li></ul><p>Slušajte Prvi glas i pišite nam na prviglas@telegram.hr</p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 04 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/7fcab0fe/ff2b129b.mp3" length="50602649" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1265</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Malo je tako očitih primjera situacije u kojoj se dezinformacija koristi za potpaljivanje mržnje prema nekoj društvenoj skupini kao što je to bio prošlotjedni slučaj “napada” nožem na časnu sestru u Zagrebu. Cijeli vikend su ultra desni aktivisti i mediji otkrivali “informacije” o mučkom napadu migranta iz Afganistana, da bi na kraju, u utorak, policija nakon istrage priopćila da napada nije bilo i da se radilo o samoozlijeđivanju. O društvenom i medijskom kontekstu u kojem je moguće ovakvo ignoriranje činjenica u korist hajke protiv najslabijih u društvu za Prvi glas je govorila <strong>Sanja Despot</strong>, glavna urednica <a href="https://faktograf.hr/">Faktografa</a>, prvog hrvatskog medija za provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP197:</p><ul><li>Živi li teorija o napadu na časnu sestru i dalje na društvenim mrežama, unatoč rezultatu policijske istrage?</li><li>Koje su pouke, medijske i društvene cijelog slučaja?</li><li>Kako postupati u slučaju kad se “informacija” poput ove o napadu na časnu sestru pojavi u javnom prostoru?</li><li>Kako su mainstream mediji u ovom slučaju pokazali da zaslužuju povjerenje javnosti?</li><li>Kako izbjeći slične društvene scenarije u budućnosti?</li></ul><p>Slušajte Prvi glas i pišite nam na prviglas@telegram.hr</p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićev ključni mit se upravo raspada</title>
      <itunes:title>Plenkovićev ključni mit se upravo raspada</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">cd0d470b-ff53-44b9-b776-9d568889ed1c</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/ce9cc902</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Novinarka <a href="https://www.telegram.hr/tema/mila-moralic/"><strong>Mila Moralić</strong> </a>smatra da premijer zamišlja sebe kao jedinu branu normalnoj Hrvatskoj, dok je zapravo odgovoran za trenutno stanje u društvu. Premijer<a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong> Andrej Plenković</strong></a> nedavno je izjavio kako je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/plenkovic-o-prosvjedima-i-ljevici-hdz-je-zadnja-brana-normalnoj-hrvatskoj/">HDZ zadnja brana normalnoj Hrvatskoj</a>, no Moralić u Prvom glasu tu tezu oštro osporava. "On zamišlja situaciju u kojoj bi on bio jedina brana za spas normalne Hrvatske. Ali, upravo je on u toj brani bušio rupe, dok nije došlo do ovog potpunog izljeva", kaže Moralić. "Andrej Plenković nije zauzeo jasan stav, pogubio se u vlastitim ocjenama tog stanja."</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP196:</p><ul><li>Kako je reagirao HDZ nakon antifašističkog prosvjeda u nedjelju?</li><li>Zašto ne stoji teza da je HDZ jedina brana normalnoj Hrvatskoj?</li><li>Što se može iščitati iz poruka ostalih HDZ-ovih dužnosnika?</li><li>Što stoji iza smjene šefova javnih poduzeća?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Novinarka <a href="https://www.telegram.hr/tema/mila-moralic/"><strong>Mila Moralić</strong> </a>smatra da premijer zamišlja sebe kao jedinu branu normalnoj Hrvatskoj, dok je zapravo odgovoran za trenutno stanje u društvu. Premijer<a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong> Andrej Plenković</strong></a> nedavno je izjavio kako je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/plenkovic-o-prosvjedima-i-ljevici-hdz-je-zadnja-brana-normalnoj-hrvatskoj/">HDZ zadnja brana normalnoj Hrvatskoj</a>, no Moralić u Prvom glasu tu tezu oštro osporava. "On zamišlja situaciju u kojoj bi on bio jedina brana za spas normalne Hrvatske. Ali, upravo je on u toj brani bušio rupe, dok nije došlo do ovog potpunog izljeva", kaže Moralić. "Andrej Plenković nije zauzeo jasan stav, pogubio se u vlastitim ocjenama tog stanja."</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP196:</p><ul><li>Kako je reagirao HDZ nakon antifašističkog prosvjeda u nedjelju?</li><li>Zašto ne stoji teza da je HDZ jedina brana normalnoj Hrvatskoj?</li><li>Što se može iščitati iz poruka ostalih HDZ-ovih dužnosnika?</li><li>Što stoji iza smjene šefova javnih poduzeća?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 03 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/ce9cc902/1b34aeb5.mp3" length="35422365" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>885</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Novinarka <a href="https://www.telegram.hr/tema/mila-moralic/"><strong>Mila Moralić</strong> </a>smatra da premijer zamišlja sebe kao jedinu branu normalnoj Hrvatskoj, dok je zapravo odgovoran za trenutno stanje u društvu. Premijer<a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong> Andrej Plenković</strong></a> nedavno je izjavio kako je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/plenkovic-o-prosvjedima-i-ljevici-hdz-je-zadnja-brana-normalnoj-hrvatskoj/">HDZ zadnja brana normalnoj Hrvatskoj</a>, no Moralić u Prvom glasu tu tezu oštro osporava. "On zamišlja situaciju u kojoj bi on bio jedina brana za spas normalne Hrvatske. Ali, upravo je on u toj brani bušio rupe, dok nije došlo do ovog potpunog izljeva", kaže Moralić. "Andrej Plenković nije zauzeo jasan stav, pogubio se u vlastitim ocjenama tog stanja."</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP196:</p><ul><li>Kako je reagirao HDZ nakon antifašističkog prosvjeda u nedjelju?</li><li>Zašto ne stoji teza da je HDZ jedina brana normalnoj Hrvatskoj?</li><li>Što se može iščitati iz poruka ostalih HDZ-ovih dužnosnika?</li><li>Što stoji iza smjene šefova javnih poduzeća?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Šef IT giganta: Nova akvizicija, AI, Trump i mailovi vikendom</title>
      <itunes:title>Šef IT giganta: Nova akvizicija, AI, Trump i mailovi vikendom</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">680ed1f7-e5f4-4251-b872-6ec02f8c09f0</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/74e80c88</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Infinum ide u novu fazu rasta - preuzeli su britansku cyber security firmu AMR, šire usluge, ulaze dublje u sektor kibernetičke sigurnosti od kojeg u budućnosti puno očekuju. CEO kompanije<strong> Nikola Kapraljević</strong> otvoreno govori o rizicima industrije, juniorima, inflaciji, Trumpu, svojim prednostima i manama kao direktora i slanju mailova vikendom.</p><ul><li>Zašto Infinum kupuje britansku tvrtku za cyber sigurnost i što time žele postići?</li><li>Kako danas izgleda hrvatski i globalni IT sektor - kriza je prošlost?</li><li>Kakav je stvarni utjecaj umjetne inteligencije na developere i hoće li juniori nestati?</li><li>Koji su najveći rizici rada kao IT agencija i zašto Infinum reinvestira gotovo sve?</li><li>Kako se Kapraljević mijenjao kao CEO - i zašto pazi kad šalje mail subotom?</li><li>Koliko im inflacija i rast plaća stvaraju pritisak?</li><li>Trebaju li hrvatski IT direktori „ići kod premijera“ kao što idu američki šefovi tech divova kod <strong>Trumpa</strong>?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Infinum ide u novu fazu rasta - preuzeli su britansku cyber security firmu AMR, šire usluge, ulaze dublje u sektor kibernetičke sigurnosti od kojeg u budućnosti puno očekuju. CEO kompanije<strong> Nikola Kapraljević</strong> otvoreno govori o rizicima industrije, juniorima, inflaciji, Trumpu, svojim prednostima i manama kao direktora i slanju mailova vikendom.</p><ul><li>Zašto Infinum kupuje britansku tvrtku za cyber sigurnost i što time žele postići?</li><li>Kako danas izgleda hrvatski i globalni IT sektor - kriza je prošlost?</li><li>Kakav je stvarni utjecaj umjetne inteligencije na developere i hoće li juniori nestati?</li><li>Koji su najveći rizici rada kao IT agencija i zašto Infinum reinvestira gotovo sve?</li><li>Kako se Kapraljević mijenjao kao CEO - i zašto pazi kad šalje mail subotom?</li><li>Koliko im inflacija i rast plaća stvaraju pritisak?</li><li>Trebaju li hrvatski IT direktori „ići kod premijera“ kao što idu američki šefovi tech divova kod <strong>Trumpa</strong>?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 02 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/74e80c88/e8966d28.mp3" length="70958339" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1774</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Infinum ide u novu fazu rasta - preuzeli su britansku cyber security firmu AMR, šire usluge, ulaze dublje u sektor kibernetičke sigurnosti od kojeg u budućnosti puno očekuju. CEO kompanije<strong> Nikola Kapraljević</strong> otvoreno govori o rizicima industrije, juniorima, inflaciji, Trumpu, svojim prednostima i manama kao direktora i slanju mailova vikendom.</p><ul><li>Zašto Infinum kupuje britansku tvrtku za cyber sigurnost i što time žele postići?</li><li>Kako danas izgleda hrvatski i globalni IT sektor - kriza je prošlost?</li><li>Kakav je stvarni utjecaj umjetne inteligencije na developere i hoće li juniori nestati?</li><li>Koji su najveći rizici rada kao IT agencija i zašto Infinum reinvestira gotovo sve?</li><li>Kako se Kapraljević mijenjao kao CEO - i zašto pazi kad šalje mail subotom?</li><li>Koliko im inflacija i rast plaća stvaraju pritisak?</li><li>Trebaju li hrvatski IT direktori „ići kod premijera“ kao što idu američki šefovi tech divova kod <strong>Trumpa</strong>?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićev šamar moćnim HDZ-ovcima</title>
      <itunes:title>Plenkovićev šamar moćnim HDZ-ovcima</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">d38935d8-5aa2-4803-801c-7969064e5956</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/37ff0cea</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Plenković je smjenama u državnim tvrtkama poslao prilično jasnu i oštru poruku HDZ-ovoj unutarstranačkoj opoziciji dosad. Što se krije u pozadini, kome Plenković točno šalje poruku i kako će na HDZ utjecati uhićenje Andrija Mikulića. Gost Prvog glasa je novinar, kolumnist i urednik Telegrama Jasmin Klarić.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP194:</p><ul><li>Što znači činjenica da je Andrija Mikulić smijenjen doslovno par sati prije uhićenja?</li><li>Je li moguće da Plenković nije znao da će Mikulić biti uhićen, kao što tvrdi?</li><li>Zašto je Plenković baš taj dan počistio uprave Pošte, ACI-ja, HŽ-a i drugih firmi?</li><li>Tko je meta poruke: Butković, Jandroković, Bačić ili svi zajedno?</li><li>Koliko su se zapravo zaoštrili odnosi unutar HDZ-a?</li><li>Može li se u HDZ-u dogoditi scenarij “anything but Plenković”?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Plenković je smjenama u državnim tvrtkama poslao prilično jasnu i oštru poruku HDZ-ovoj unutarstranačkoj opoziciji dosad. Što se krije u pozadini, kome Plenković točno šalje poruku i kako će na HDZ utjecati uhićenje Andrija Mikulića. Gost Prvog glasa je novinar, kolumnist i urednik Telegrama Jasmin Klarić.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP194:</p><ul><li>Što znači činjenica da je Andrija Mikulić smijenjen doslovno par sati prije uhićenja?</li><li>Je li moguće da Plenković nije znao da će Mikulić biti uhićen, kao što tvrdi?</li><li>Zašto je Plenković baš taj dan počistio uprave Pošte, ACI-ja, HŽ-a i drugih firmi?</li><li>Tko je meta poruke: Butković, Jandroković, Bačić ili svi zajedno?</li><li>Koliko su se zapravo zaoštrili odnosi unutar HDZ-a?</li><li>Može li se u HDZ-u dogoditi scenarij “anything but Plenković”?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 01 Dec 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/37ff0cea/01208919.mp3" length="50534647" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1263</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Plenković je smjenama u državnim tvrtkama poslao prilično jasnu i oštru poruku HDZ-ovoj unutarstranačkoj opoziciji dosad. Što se krije u pozadini, kome Plenković točno šalje poruku i kako će na HDZ utjecati uhićenje Andrija Mikulića. Gost Prvog glasa je novinar, kolumnist i urednik Telegrama Jasmin Klarić.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP194:</p><ul><li>Što znači činjenica da je Andrija Mikulić smijenjen doslovno par sati prije uhićenja?</li><li>Je li moguće da Plenković nije znao da će Mikulić biti uhićen, kao što tvrdi?</li><li>Zašto je Plenković baš taj dan počistio uprave Pošte, ACI-ja, HŽ-a i drugih firmi?</li><li>Tko je meta poruke: Butković, Jandroković, Bačić ili svi zajedno?</li><li>Koliko su se zapravo zaoštrili odnosi unutar HDZ-a?</li><li>Može li se u HDZ-u dogoditi scenarij “anything but Plenković”?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Detalji EU proračuna: Milijarde se dijele po novom modelu</title>
      <itunes:title>Detalji EU proračuna: Milijarde se dijele po novom modelu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e73930f3-6d7f-4a47-8d7a-3eced990ec3f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/a2436465</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Novi EU proračun donosi najveću promjenu sustava fondova u posljednjem desetljeću - milijarde se dijele po potpuno novom modelu, a pokušali smo otkriti što to znači za Hrvatsku i njezine projekte. U ovoj epizodi Prvog glasa gostuje <strong>Ana Fresl</strong>, konzultantica za EU fondove i dopredsjednica Udruge profesionalaca za fondove EU pri HUP-u.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP193:</p><ul><li>Zašto je dosad iz prošlog razdoblja potrošeno tek 8,4% sredstava i je li to problem?</li><li>Koliko novca Hrvatska dobiva u novom proračunu i zašto se sustav dijeljenja mijenja?</li><li>Što znači pravilo fleksibilnosti i zašto će 25% sredstava biti “pod ključem”?</li><li>Kako će izgledati jedan veliki centralni fond umjesto desetaka manjih?</li><li>Hoće li Hrvatska moći konkurirati velikim zemljama u Fondu za konkurentnost?</li><li>Što čeka male, a što velike zemlje članice u novim pravilima?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Novi EU proračun donosi najveću promjenu sustava fondova u posljednjem desetljeću - milijarde se dijele po potpuno novom modelu, a pokušali smo otkriti što to znači za Hrvatsku i njezine projekte. U ovoj epizodi Prvog glasa gostuje <strong>Ana Fresl</strong>, konzultantica za EU fondove i dopredsjednica Udruge profesionalaca za fondove EU pri HUP-u.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP193:</p><ul><li>Zašto je dosad iz prošlog razdoblja potrošeno tek 8,4% sredstava i je li to problem?</li><li>Koliko novca Hrvatska dobiva u novom proračunu i zašto se sustav dijeljenja mijenja?</li><li>Što znači pravilo fleksibilnosti i zašto će 25% sredstava biti “pod ključem”?</li><li>Kako će izgledati jedan veliki centralni fond umjesto desetaka manjih?</li><li>Hoće li Hrvatska moći konkurirati velikim zemljama u Fondu za konkurentnost?</li><li>Što čeka male, a što velike zemlje članice u novim pravilima?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 28 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/a2436465/e8e8dd8f.mp3" length="47304977" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1183</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Novi EU proračun donosi najveću promjenu sustava fondova u posljednjem desetljeću - milijarde se dijele po potpuno novom modelu, a pokušali smo otkriti što to znači za Hrvatsku i njezine projekte. U ovoj epizodi Prvog glasa gostuje <strong>Ana Fresl</strong>, konzultantica za EU fondove i dopredsjednica Udruge profesionalaca za fondove EU pri HUP-u.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP193:</p><ul><li>Zašto je dosad iz prošlog razdoblja potrošeno tek 8,4% sredstava i je li to problem?</li><li>Koliko novca Hrvatska dobiva u novom proračunu i zašto se sustav dijeljenja mijenja?</li><li>Što znači pravilo fleksibilnosti i zašto će 25% sredstava biti “pod ključem”?</li><li>Kako će izgledati jedan veliki centralni fond umjesto desetaka manjih?</li><li>Hoće li Hrvatska moći konkurirati velikim zemljama u Fondu za konkurentnost?</li><li>Što čeka male, a što velike zemlje članice u novim pravilima?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>'Nedjeljni prosvjed protiv fašizma je samo početak'</title>
      <itunes:title>'Nedjeljni prosvjed protiv fašizma je samo početak'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">4ea9d2cc-1cbc-41d8-85bb-d85fea773d3f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/1293234f</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Ove nedjelje u 12 sati se u četiri hrvatska grada, Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli, održati prosvjed Ujedinjeni protiv fašizma. O motivima, namjerama, očekivanjima i planovima za Prvi glas govori <strong>Ivona Grgurinović</strong>, docentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo u epizodi pokušali odgovoriti u EP192:</p><ul><li>Kakva su očekivanja od prosvjednog marša?</li><li>Postoje li planovi za daljnje aktivnosti ili je ovo jednokratni prosvjed?</li><li>Tko stoji iza organizacije i kako se prosvjed financira?</li><li>Je li ih podržala neka politička stranka?</li><li>Očekuju li provokacije?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Ove nedjelje u 12 sati se u četiri hrvatska grada, Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli, održati prosvjed Ujedinjeni protiv fašizma. O motivima, namjerama, očekivanjima i planovima za Prvi glas govori <strong>Ivona Grgurinović</strong>, docentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo u epizodi pokušali odgovoriti u EP192:</p><ul><li>Kakva su očekivanja od prosvjednog marša?</li><li>Postoje li planovi za daljnje aktivnosti ili je ovo jednokratni prosvjed?</li><li>Tko stoji iza organizacije i kako se prosvjed financira?</li><li>Je li ih podržala neka politička stranka?</li><li>Očekuju li provokacije?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 27 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/1293234f/33d2f0b5.mp3" length="37203936" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>930</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Ove nedjelje u 12 sati se u četiri hrvatska grada, Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli, održati prosvjed Ujedinjeni protiv fašizma. O motivima, namjerama, očekivanjima i planovima za Prvi glas govori <strong>Ivona Grgurinović</strong>, docentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo u epizodi pokušali odgovoriti u EP192:</p><ul><li>Kakva su očekivanja od prosvjednog marša?</li><li>Postoje li planovi za daljnje aktivnosti ili je ovo jednokratni prosvjed?</li><li>Tko stoji iza organizacije i kako se prosvjed financira?</li><li>Je li ih podržala neka politička stranka?</li><li>Očekuju li provokacije?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Boris Jokić: Mladi su zapušteni, utišani i ostavljeni algoritmima</title>
      <itunes:title>Boris Jokić: Mladi su zapušteni, utišani i ostavljeni algoritmima</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">f68eadd9-4b5e-4306-a3a0-4cdd57b19a74</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/cb4f300b</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"Simbolika požara koji je poharao <a href="https://www.telegram.hr/tema/vjesnik/">Vjesnikov neboder</a> je upravo to - kao društvo zapustili smo prostor, ne samo fizičke zgrade nego prostor općenito, a zapustili smo i ljude", dijagnosticira stanje hrvatskog društva <a href="https://www.telegram.hr/tema/boris-jokic/"><strong>Boris Jokić</strong></a>, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. "Kada kombiniraš zapušten prostor i zapuštene ljude, katastrofe koje se događaju nisu slučajni."  Jokić upozorava i na alarmantne podatke o mladima i digitalnim tehnologijama. Djecu nam odgajaju algoritmi, digitalna pismenost im je manjkava, sami mladi prepoznaju digitalnu ovisnost kao generacijski problem, no politika, tvrdi, ne želi po tom pitanju poduzeti ništa.</p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"Simbolika požara koji je poharao <a href="https://www.telegram.hr/tema/vjesnik/">Vjesnikov neboder</a> je upravo to - kao društvo zapustili smo prostor, ne samo fizičke zgrade nego prostor općenito, a zapustili smo i ljude", dijagnosticira stanje hrvatskog društva <a href="https://www.telegram.hr/tema/boris-jokic/"><strong>Boris Jokić</strong></a>, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. "Kada kombiniraš zapušten prostor i zapuštene ljude, katastrofe koje se događaju nisu slučajni."  Jokić upozorava i na alarmantne podatke o mladima i digitalnim tehnologijama. Djecu nam odgajaju algoritmi, digitalna pismenost im je manjkava, sami mladi prepoznaju digitalnu ovisnost kao generacijski problem, no politika, tvrdi, ne želi po tom pitanju poduzeti ništa.</p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 26 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/cb4f300b/6b8b3985.mp3" length="63006676" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1575</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"Simbolika požara koji je poharao <a href="https://www.telegram.hr/tema/vjesnik/">Vjesnikov neboder</a> je upravo to - kao društvo zapustili smo prostor, ne samo fizičke zgrade nego prostor općenito, a zapustili smo i ljude", dijagnosticira stanje hrvatskog društva <a href="https://www.telegram.hr/tema/boris-jokic/"><strong>Boris Jokić</strong></a>, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. "Kada kombiniraš zapušten prostor i zapuštene ljude, katastrofe koje se događaju nisu slučajni."  Jokić upozorava i na alarmantne podatke o mladima i digitalnim tehnologijama. Djecu nam odgajaju algoritmi, digitalna pismenost im je manjkava, sami mladi prepoznaju digitalnu ovisnost kao generacijski problem, no politika, tvrdi, ne želi po tom pitanju poduzeti ništa.</p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Putin neće prihvatiti Trumpov plan: Upravo gledamo ruski manevar</title>
      <itunes:title>Putin neće prihvatiti Trumpov plan: Upravo gledamo ruski manevar</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2e490aa0-e15d-4120-8852-aaff293fcd91</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/6b12eb33</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Trumpov “mirovni plan” za Ukrajinu možda izgleda kao diplomatski dokument, ali naš gost, kolumnist Telegrama Đivo Đurović, objašnjava da je riječ o sofisticiranoj zamci koju je Kremlj dizajnirao upravo za - Trumpove slabe točke.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo u epizodi pokušali odgovoriti u EP190:</p><ul><li>Kako Putin manipulira Trumpovim slabostima i privatnim interesima?</li><li>Što se stvarno krije iza plana u 28 točaka – i zašto ga Ukrajina nikako ne može prihvatiti?</li><li>Jesu li pregovori u Ženevi obrat ili samo igrokaz za Trumpa?</li><li>Zašto Putin ne bi potpisao nikakvu verziju sporazuma?</li><li>Kako ovaj plan otvara Pandorinu kutiju za Europu, Balkan i svaku buduću granicu?</li><li>Što zapravo znači 300 milijardi zamrznutog ruskog novca - i zašto je to možda Trumpova glavna motivacija?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Trumpov “mirovni plan” za Ukrajinu možda izgleda kao diplomatski dokument, ali naš gost, kolumnist Telegrama Đivo Đurović, objašnjava da je riječ o sofisticiranoj zamci koju je Kremlj dizajnirao upravo za - Trumpove slabe točke.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo u epizodi pokušali odgovoriti u EP190:</p><ul><li>Kako Putin manipulira Trumpovim slabostima i privatnim interesima?</li><li>Što se stvarno krije iza plana u 28 točaka – i zašto ga Ukrajina nikako ne može prihvatiti?</li><li>Jesu li pregovori u Ženevi obrat ili samo igrokaz za Trumpa?</li><li>Zašto Putin ne bi potpisao nikakvu verziju sporazuma?</li><li>Kako ovaj plan otvara Pandorinu kutiju za Europu, Balkan i svaku buduću granicu?</li><li>Što zapravo znači 300 milijardi zamrznutog ruskog novca - i zašto je to možda Trumpova glavna motivacija?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 25 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/6b12eb33/1c7ba08f.mp3" length="61025546" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1526</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Trumpov “mirovni plan” za Ukrajinu možda izgleda kao diplomatski dokument, ali naš gost, kolumnist Telegrama Đivo Đurović, objašnjava da je riječ o sofisticiranoj zamci koju je Kremlj dizajnirao upravo za - Trumpove slabe točke.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo u epizodi pokušali odgovoriti u EP190:</p><ul><li>Kako Putin manipulira Trumpovim slabostima i privatnim interesima?</li><li>Što se stvarno krije iza plana u 28 točaka – i zašto ga Ukrajina nikako ne može prihvatiti?</li><li>Jesu li pregovori u Ženevi obrat ili samo igrokaz za Trumpa?</li><li>Zašto Putin ne bi potpisao nikakvu verziju sporazuma?</li><li>Kako ovaj plan otvara Pandorinu kutiju za Europu, Balkan i svaku buduću granicu?</li><li>Što zapravo znači 300 milijardi zamrznutog ruskog novca - i zašto je to možda Trumpova glavna motivacija?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Bačićev zakon za Divlji zapad: Devastacija i urbanistički kaos</title>
      <itunes:title>Bačićev zakon za Divlji zapad: Devastacija i urbanistički kaos</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">18563476-4216-4a3b-bc74-2c413f77efb5</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/d385e115</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Bačićevi zakon kako se već kolokvijalno naziva set akata među kojima je najsporniji prijedlog Zakona o prostornom uređenju izazvali su snažne reakcije arhitektonske struke. <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/komora-i-sva-vaznija-udruzenja-arhitekata-pokopali-bacicev-zakon-stetan-opasan-neustavan-antidemokratski/">Hrvatski arhitekti u važnom pismu upozoravaju</a> da predloženi zakonski paket uništava prostorne planove i otvara vrata divljoj gradnji, a u Prvom glasu <strong>Rajka Bunjevac</strong>, predsjednica Hrvatske komore arhitekata ističe ključne probleme.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP189:</p><ul><li>Tko bi po zakonskom prijedlogu donosio ključne odluke o planiranju prostora?</li><li>Zašto država isključuje lokalnu zajednicu iz procesa donošenja odluka o vlastitom prostoru?</li><li>Što za građane znači mogućnost da se površine za sunčane elektrane i priuštivo stanovanje mogu graditi neposredno temeljem Zakona, čak i kada je to protivno prostornom planu?</li><li>Može li omogućavanje gradnje solarne elektrane rezultirati situacijom da se uz vašu kuću, na rubu građevinskog područja naselja, izgradi višehektarska sunčana elektrana bez da budete upoznati s tim kroz prostorni plan te da pritom budete i izvlašteni s vlastitog zemljišta?</li><li>Kome je u interesu da odluku o smještaju primjerice sunčane elektrane donosi investitor, jednostrano temeljem Zakona, bez mogućnosti sudjelovanja javnosti?</li><li>Hoće li ukidanje svih važećih prostornih planova, kao i onih koji su trenutno u izradi, u roku od 5 godina izazvati pravni vakuum i prostorni kaos?</li><li>Zašto se baca više od 17 milijuna eura javnih sredstava ukidanjem planova „nove generacije"?</li><li>Je li realno u roku od 5 godina ponovno donijeti više od 3.500 prostornih planova u Republici Hrvatskoj?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Bačićevi zakon kako se već kolokvijalno naziva set akata među kojima je najsporniji prijedlog Zakona o prostornom uređenju izazvali su snažne reakcije arhitektonske struke. <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/komora-i-sva-vaznija-udruzenja-arhitekata-pokopali-bacicev-zakon-stetan-opasan-neustavan-antidemokratski/">Hrvatski arhitekti u važnom pismu upozoravaju</a> da predloženi zakonski paket uništava prostorne planove i otvara vrata divljoj gradnji, a u Prvom glasu <strong>Rajka Bunjevac</strong>, predsjednica Hrvatske komore arhitekata ističe ključne probleme.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP189:</p><ul><li>Tko bi po zakonskom prijedlogu donosio ključne odluke o planiranju prostora?</li><li>Zašto država isključuje lokalnu zajednicu iz procesa donošenja odluka o vlastitom prostoru?</li><li>Što za građane znači mogućnost da se površine za sunčane elektrane i priuštivo stanovanje mogu graditi neposredno temeljem Zakona, čak i kada je to protivno prostornom planu?</li><li>Može li omogućavanje gradnje solarne elektrane rezultirati situacijom da se uz vašu kuću, na rubu građevinskog područja naselja, izgradi višehektarska sunčana elektrana bez da budete upoznati s tim kroz prostorni plan te da pritom budete i izvlašteni s vlastitog zemljišta?</li><li>Kome je u interesu da odluku o smještaju primjerice sunčane elektrane donosi investitor, jednostrano temeljem Zakona, bez mogućnosti sudjelovanja javnosti?</li><li>Hoće li ukidanje svih važećih prostornih planova, kao i onih koji su trenutno u izradi, u roku od 5 godina izazvati pravni vakuum i prostorni kaos?</li><li>Zašto se baca više od 17 milijuna eura javnih sredstava ukidanjem planova „nove generacije"?</li><li>Je li realno u roku od 5 godina ponovno donijeti više od 3.500 prostornih planova u Republici Hrvatskoj?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 24 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/d385e115/80b7b367.mp3" length="72593607" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1815</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Bačićevi zakon kako se već kolokvijalno naziva set akata među kojima je najsporniji prijedlog Zakona o prostornom uređenju izazvali su snažne reakcije arhitektonske struke. <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/komora-i-sva-vaznija-udruzenja-arhitekata-pokopali-bacicev-zakon-stetan-opasan-neustavan-antidemokratski/">Hrvatski arhitekti u važnom pismu upozoravaju</a> da predloženi zakonski paket uništava prostorne planove i otvara vrata divljoj gradnji, a u Prvom glasu <strong>Rajka Bunjevac</strong>, predsjednica Hrvatske komore arhitekata ističe ključne probleme.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP189:</p><ul><li>Tko bi po zakonskom prijedlogu donosio ključne odluke o planiranju prostora?</li><li>Zašto država isključuje lokalnu zajednicu iz procesa donošenja odluka o vlastitom prostoru?</li><li>Što za građane znači mogućnost da se površine za sunčane elektrane i priuštivo stanovanje mogu graditi neposredno temeljem Zakona, čak i kada je to protivno prostornom planu?</li><li>Može li omogućavanje gradnje solarne elektrane rezultirati situacijom da se uz vašu kuću, na rubu građevinskog područja naselja, izgradi višehektarska sunčana elektrana bez da budete upoznati s tim kroz prostorni plan te da pritom budete i izvlašteni s vlastitog zemljišta?</li><li>Kome je u interesu da odluku o smještaju primjerice sunčane elektrane donosi investitor, jednostrano temeljem Zakona, bez mogućnosti sudjelovanja javnosti?</li><li>Hoće li ukidanje svih važećih prostornih planova, kao i onih koji su trenutno u izradi, u roku od 5 godina izazvati pravni vakuum i prostorni kaos?</li><li>Zašto se baca više od 17 milijuna eura javnih sredstava ukidanjem planova „nove generacije"?</li><li>Je li realno u roku od 5 godina ponovno donijeti više od 3.500 prostornih planova u Republici Hrvatskoj?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Otkrivamo megaskandal s osiguranjem Vjesnika</title>
      <itunes:title>Otkrivamo megaskandal s osiguranjem Vjesnika</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">84d0a4d6-862e-43ab-bdd6-e5466b40af77</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/ae967245</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>„Motiv je novac”, kaže novinar Telegrama <strong>Denis Mahmutović</strong> koji je otkrio <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/telegram-otkriva-megaskandal-vjesnik-je-osiguran-kao-stambena-zgrada-vandelic-drzava-bi-mogla-izgubiti-milijune/">megaskandal u kojem je zgrada Vjesnika osigurana kao stambena, a ne kao poslovna nekretnina</a>. „Razlika u premiji osiguranja između poslovne i stambene zgrade višestruka je, a potencijalni gubitak za državu mjeri se desecima milijuna eura”, objašnjava Mahmutović koji je na priči o neobičnom osiguranju počeo raditi samo par sati nakon što je <a href="https://www.telegram.hr/tema/vjesnik/">vatra devastirala zgradu Vjesnika</a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP188:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Zašto je Vjesnik, iako je poslovna zgrada, osiguran kao stambena?</li><li>Koliko je niža premija za stambene zgrade u odnosu na poslovne?</li><li>Kolika će šteta biti isplaćena?</li><li>Je li Vjesnik procijenjen kao visokorizična zgrada?</li><li>Tko je ugovorio policu prije više od dva mjeseca?</li><li>Koliki je potencijalni gubitak za državu?</li></ul></li></ul></li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>„Motiv je novac”, kaže novinar Telegrama <strong>Denis Mahmutović</strong> koji je otkrio <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/telegram-otkriva-megaskandal-vjesnik-je-osiguran-kao-stambena-zgrada-vandelic-drzava-bi-mogla-izgubiti-milijune/">megaskandal u kojem je zgrada Vjesnika osigurana kao stambena, a ne kao poslovna nekretnina</a>. „Razlika u premiji osiguranja između poslovne i stambene zgrade višestruka je, a potencijalni gubitak za državu mjeri se desecima milijuna eura”, objašnjava Mahmutović koji je na priči o neobičnom osiguranju počeo raditi samo par sati nakon što je <a href="https://www.telegram.hr/tema/vjesnik/">vatra devastirala zgradu Vjesnika</a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP188:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Zašto je Vjesnik, iako je poslovna zgrada, osiguran kao stambena?</li><li>Koliko je niža premija za stambene zgrade u odnosu na poslovne?</li><li>Kolika će šteta biti isplaćena?</li><li>Je li Vjesnik procijenjen kao visokorizična zgrada?</li><li>Tko je ugovorio policu prije više od dva mjeseca?</li><li>Koliki je potencijalni gubitak za državu?</li></ul></li></ul></li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 21 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/ae967245/dd723fd5.mp3" length="43428333" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1086</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>„Motiv je novac”, kaže novinar Telegrama <strong>Denis Mahmutović</strong> koji je otkrio <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/telegram-otkriva-megaskandal-vjesnik-je-osiguran-kao-stambena-zgrada-vandelic-drzava-bi-mogla-izgubiti-milijune/">megaskandal u kojem je zgrada Vjesnika osigurana kao stambena, a ne kao poslovna nekretnina</a>. „Razlika u premiji osiguranja između poslovne i stambene zgrade višestruka je, a potencijalni gubitak za državu mjeri se desecima milijuna eura”, objašnjava Mahmutović koji je na priči o neobičnom osiguranju počeo raditi samo par sati nakon što je <a href="https://www.telegram.hr/tema/vjesnik/">vatra devastirala zgradu Vjesnika</a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP188:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Zašto je Vjesnik, iako je poslovna zgrada, osiguran kao stambena?</li><li>Koliko je niža premija za stambene zgrade u odnosu na poslovne?</li><li>Kolika će šteta biti isplaćena?</li><li>Je li Vjesnik procijenjen kao visokorizična zgrada?</li><li>Tko je ugovorio policu prije više od dva mjeseca?</li><li>Koliki je potencijalni gubitak za državu?</li></ul></li></ul></li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Ovako danas izgleda život u Palestini</title>
      <itunes:title>Ovako danas izgleda život u Palestini</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">67763e08-51c1-4d8e-bcac-440682296e1a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/bbbd2127</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Nera Valentić</strong> i <strong>Hrvoje Krešić</strong> s <a href="https://n1info.hr/">N1 televizije</a> ovog su se tjedna vratili sa Zapadne obale. Ovaj dio pod kontrolom palestinske samouprave, za razliku od Gaze, nije zahvaćen destrukcijom i sukobima koji su izbili nakon Hamasovog terorističkog upada u Izrael 2023. godine. O mučnoj atmosferi, nabijenoj napetošću, strahom, diskriminacijom i potmulim nasiljem Krešić i Valentić pričaju u Prvom glasu.</p><p>Reporteri N1 nakon povratka sa Zapadne obale: Podijeljenost, neizvjesnost i - aparthejd</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP187:</p><ul><li>Kako se najjasnije vide podjele na Zapadnoj obali?</li><li>Radi li se, zapravo, o svojversnom aparthejdu?</li><li>Koliko se stanje danas razlikuje od onog prije 15-ak godina?</li><li>Na koji su način izraleski doseljenici privilegirani u odnosu na Palestince?</li><li>Kako izgleda raditi novinarski posao u takvim uvjetima?</li><li>Što očekivati od daljnjeg razvoja situacije i koja je budućnost tog teritorija?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Nera Valentić</strong> i <strong>Hrvoje Krešić</strong> s <a href="https://n1info.hr/">N1 televizije</a> ovog su se tjedna vratili sa Zapadne obale. Ovaj dio pod kontrolom palestinske samouprave, za razliku od Gaze, nije zahvaćen destrukcijom i sukobima koji su izbili nakon Hamasovog terorističkog upada u Izrael 2023. godine. O mučnoj atmosferi, nabijenoj napetošću, strahom, diskriminacijom i potmulim nasiljem Krešić i Valentić pričaju u Prvom glasu.</p><p>Reporteri N1 nakon povratka sa Zapadne obale: Podijeljenost, neizvjesnost i - aparthejd</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP187:</p><ul><li>Kako se najjasnije vide podjele na Zapadnoj obali?</li><li>Radi li se, zapravo, o svojversnom aparthejdu?</li><li>Koliko se stanje danas razlikuje od onog prije 15-ak godina?</li><li>Na koji su način izraleski doseljenici privilegirani u odnosu na Palestince?</li><li>Kako izgleda raditi novinarski posao u takvim uvjetima?</li><li>Što očekivati od daljnjeg razvoja situacije i koja je budućnost tog teritorija?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 20 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/bbbd2127/62f18b02.mp3" length="51871141" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1297</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Nera Valentić</strong> i <strong>Hrvoje Krešić</strong> s <a href="https://n1info.hr/">N1 televizije</a> ovog su se tjedna vratili sa Zapadne obale. Ovaj dio pod kontrolom palestinske samouprave, za razliku od Gaze, nije zahvaćen destrukcijom i sukobima koji su izbili nakon Hamasovog terorističkog upada u Izrael 2023. godine. O mučnoj atmosferi, nabijenoj napetošću, strahom, diskriminacijom i potmulim nasiljem Krešić i Valentić pričaju u Prvom glasu.</p><p>Reporteri N1 nakon povratka sa Zapadne obale: Podijeljenost, neizvjesnost i - aparthejd</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP187:</p><ul><li>Kako se najjasnije vide podjele na Zapadnoj obali?</li><li>Radi li se, zapravo, o svojversnom aparthejdu?</li><li>Koliko se stanje danas razlikuje od onog prije 15-ak godina?</li><li>Na koji su način izraleski doseljenici privilegirani u odnosu na Palestince?</li><li>Kako izgleda raditi novinarski posao u takvim uvjetima?</li><li>Što očekivati od daljnjeg razvoja situacije i koja je budućnost tog teritorija?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Kako je Tuđman primio vijest o padu Vukovara</title>
      <itunes:title>Kako je Tuđman primio vijest o padu Vukovara</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">cd383b29-4c1c-4178-a919-653f4c6dbf88</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/585ab961</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Što se u trenucima kada je objavljena najtužnija vijest u modernoj hrvatskoj povijesti - pao je Vukovar - događalo u iza zatvorenih vrata Tuđmanova ureda za Prvi glas otkriva tadašnja Tuđmanova savjetnica za odnose s medijima Vesna Škare Ožbolt. Razgovaramo i o tzv. Manolićevoj komisiji koja je teško optužila dva posljednja zapovjednika obrane Vukovara Milu Dedakovića i Branka Borkovića i okrivila ih za pad Vukovara.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP186:</p><ul><li>Kako je predsjednik Franjo Tuđman dočekao vijest o padu Vukovara?</li><li>Tko je prvi objavio pad grada?</li><li>Zašto je Manolićeva komisija za pad Vukovara optužila dva posljednja zapovjednika obrane Vukovara Dedakovića i Borkovića?</li><li>Jesu li priče o izdaji Vukovara dio specijalnog rata obavještajnih službi?</li><li>Je li Paraga ozbiljno planirao državni udar nakon pada Vukovara?</li><li>Kako je spriječen pokušaj atentata na Tuđmana?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Što se u trenucima kada je objavljena najtužnija vijest u modernoj hrvatskoj povijesti - pao je Vukovar - događalo u iza zatvorenih vrata Tuđmanova ureda za Prvi glas otkriva tadašnja Tuđmanova savjetnica za odnose s medijima Vesna Škare Ožbolt. Razgovaramo i o tzv. Manolićevoj komisiji koja je teško optužila dva posljednja zapovjednika obrane Vukovara Milu Dedakovića i Branka Borkovića i okrivila ih za pad Vukovara.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP186:</p><ul><li>Kako je predsjednik Franjo Tuđman dočekao vijest o padu Vukovara?</li><li>Tko je prvi objavio pad grada?</li><li>Zašto je Manolićeva komisija za pad Vukovara optužila dva posljednja zapovjednika obrane Vukovara Dedakovića i Borkovića?</li><li>Jesu li priče o izdaji Vukovara dio specijalnog rata obavještajnih službi?</li><li>Je li Paraga ozbiljno planirao državni udar nakon pada Vukovara?</li><li>Kako je spriječen pokušaj atentata na Tuđmana?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 19 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/585ab961/346576be.mp3" length="52358077" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1309</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Što se u trenucima kada je objavljena najtužnija vijest u modernoj hrvatskoj povijesti - pao je Vukovar - događalo u iza zatvorenih vrata Tuđmanova ureda za Prvi glas otkriva tadašnja Tuđmanova savjetnica za odnose s medijima Vesna Škare Ožbolt. Razgovaramo i o tzv. Manolićevoj komisiji koja je teško optužila dva posljednja zapovjednika obrane Vukovara Milu Dedakovića i Branka Borkovića i okrivila ih za pad Vukovara.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP186:</p><ul><li>Kako je predsjednik Franjo Tuđman dočekao vijest o padu Vukovara?</li><li>Tko je prvi objavio pad grada?</li><li>Zašto je Manolićeva komisija za pad Vukovara optužila dva posljednja zapovjednika obrane Vukovara Dedakovića i Borkovića?</li><li>Jesu li priče o izdaji Vukovara dio specijalnog rata obavještajnih službi?</li><li>Je li Paraga ozbiljno planirao državni udar nakon pada Vukovara?</li><li>Kako je spriječen pokušaj atentata na Tuđmana?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Turbo vod: Kako smo razarali tenkove i spašavali civile u Vukovaru</title>
      <itunes:title>Turbo vod: Kako smo razarali tenkove i spašavali civile u Vukovaru</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">db412686-bd31-4dd1-918a-4afe1e1122db</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/e0fa713c</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi donosimo intimnu ispovijest vukovarskog branitelja <strong>Stipe Mlinarića Ćipe</strong>, pripadnika Turbo voda, interventne jedinice koja je u Vukovaru uništavala tenkove, držala Trpinjsku cestu i spašavala hrvatske i srpske civile u posljednjim satima prije pada Vukovara 18. studenog 1991.</p><p>Pitanja na koja odgovaramo u EP185:</p><ul><li>Kako je zapravo izgledala borba Turbo voda na Trpinskoj cesti?</li><li>Kako je izgledalo spašavanje civila u kućama i podrumima uoči pada Vukovara?</li><li>Kako je poginuo Blago Zadro i kako su izvlačili tijelo?</li><li>Zašto je upravo prijateljstvo i zajedništvo branitelja Vukovara bilo ključno za 3 mjeseca obrane grada?</li><li>Zašto su civili spašeni u posljednjim satima borbe bili najveća pobjeda Turbo voda?</li></ul><p>Pred sam pad grada, Turbo vod prelazi u svoju posljednju misiju - spašavanje civila po kućama i podrumima, za koju Stipo Mlinarić kaže da je bila najvažnija. “Ušli smo u svaki podrum, i srpski i hrvatski. Rekli smo ljudima: mi smo zadnji hrvatski vojnici, iza nas dolaze četnici.”  Mnogi srpske nacionalnosti su odlučili ostati, a neki su pošli s njima. “To je bila naša najveća akcija. Grad se može obnoviti, ali ljudski život ne može.” Tada su, kaže nam naš sugovornik, napravili nešto važnije od svih uništenih tenkova.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi donosimo intimnu ispovijest vukovarskog branitelja <strong>Stipe Mlinarića Ćipe</strong>, pripadnika Turbo voda, interventne jedinice koja je u Vukovaru uništavala tenkove, držala Trpinjsku cestu i spašavala hrvatske i srpske civile u posljednjim satima prije pada Vukovara 18. studenog 1991.</p><p>Pitanja na koja odgovaramo u EP185:</p><ul><li>Kako je zapravo izgledala borba Turbo voda na Trpinskoj cesti?</li><li>Kako je izgledalo spašavanje civila u kućama i podrumima uoči pada Vukovara?</li><li>Kako je poginuo Blago Zadro i kako su izvlačili tijelo?</li><li>Zašto je upravo prijateljstvo i zajedništvo branitelja Vukovara bilo ključno za 3 mjeseca obrane grada?</li><li>Zašto su civili spašeni u posljednjim satima borbe bili najveća pobjeda Turbo voda?</li></ul><p>Pred sam pad grada, Turbo vod prelazi u svoju posljednju misiju - spašavanje civila po kućama i podrumima, za koju Stipo Mlinarić kaže da je bila najvažnija. “Ušli smo u svaki podrum, i srpski i hrvatski. Rekli smo ljudima: mi smo zadnji hrvatski vojnici, iza nas dolaze četnici.”  Mnogi srpske nacionalnosti su odlučili ostati, a neki su pošli s njima. “To je bila naša najveća akcija. Grad se može obnoviti, ali ljudski život ne može.” Tada su, kaže nam naš sugovornik, napravili nešto važnije od svih uništenih tenkova.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 18 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/e0fa713c/def8bae3.mp3" length="67142382" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1678</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi donosimo intimnu ispovijest vukovarskog branitelja <strong>Stipe Mlinarića Ćipe</strong>, pripadnika Turbo voda, interventne jedinice koja je u Vukovaru uništavala tenkove, držala Trpinjsku cestu i spašavala hrvatske i srpske civile u posljednjim satima prije pada Vukovara 18. studenog 1991.</p><p>Pitanja na koja odgovaramo u EP185:</p><ul><li>Kako je zapravo izgledala borba Turbo voda na Trpinskoj cesti?</li><li>Kako je izgledalo spašavanje civila u kućama i podrumima uoči pada Vukovara?</li><li>Kako je poginuo Blago Zadro i kako su izvlačili tijelo?</li><li>Zašto je upravo prijateljstvo i zajedništvo branitelja Vukovara bilo ključno za 3 mjeseca obrane grada?</li><li>Zašto su civili spašeni u posljednjim satima borbe bili najveća pobjeda Turbo voda?</li></ul><p>Pred sam pad grada, Turbo vod prelazi u svoju posljednju misiju - spašavanje civila po kućama i podrumima, za koju Stipo Mlinarić kaže da je bila najvažnija. “Ušli smo u svaki podrum, i srpski i hrvatski. Rekli smo ljudima: mi smo zadnji hrvatski vojnici, iza nas dolaze četnici.”  Mnogi srpske nacionalnosti su odlučili ostati, a neki su pošli s njima. “To je bila naša najveća akcija. Grad se može obnoviti, ali ljudski život ne može.” Tada su, kaže nam naš sugovornik, napravili nešto važnije od svih uništenih tenkova.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Putin nema plan za ispunjenje svog glavnog cilja u Ukrajini</title>
      <itunes:title>Putin nema plan za ispunjenje svog glavnog cilja u Ukrajini</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">00b4a252-1c47-4118-8371-6c9babac1aa5</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/4661a006</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Rat koji je prema ruskim procjenama trebao trajati 48 sati ili maksimalno nekoliko tjedana 10. lipnja 2026. postat će duži od Prvog svjetskog rata.  “Putin nema apsolutno nikakav plan kako ga završiti, osim da se nastavi beskonačno”, kaže gost današnje epizode Prvog glasa Đivo Đurović koji odgovara na pitanje što Putin uopće može, a što više nikako ne može postići u Ukrajini.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP184:</p><ul><li>Ima li Putin stvarnu strategiju za završetak rata ili mu odgovara da traje vječno?</li><li>Zašto osvajanje Pokrovska - ili bilo kojeg grada - ne mijenja ništa bitno?</li><li>Što su realne vojne i političke mogućnosti Rusije u sljedećih godinu-dvije?</li><li>Može li Trump ponoviti “veliki zaokret” i pomoći Putinu?</li><li>Koliko je Zapad spreman financirati Ukrajinu i može li Putin čekati bankrot Kijeva?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Rat koji je prema ruskim procjenama trebao trajati 48 sati ili maksimalno nekoliko tjedana 10. lipnja 2026. postat će duži od Prvog svjetskog rata.  “Putin nema apsolutno nikakav plan kako ga završiti, osim da se nastavi beskonačno”, kaže gost današnje epizode Prvog glasa Đivo Đurović koji odgovara na pitanje što Putin uopće može, a što više nikako ne može postići u Ukrajini.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP184:</p><ul><li>Ima li Putin stvarnu strategiju za završetak rata ili mu odgovara da traje vječno?</li><li>Zašto osvajanje Pokrovska - ili bilo kojeg grada - ne mijenja ništa bitno?</li><li>Što su realne vojne i političke mogućnosti Rusije u sljedećih godinu-dvije?</li><li>Može li Trump ponoviti “veliki zaokret” i pomoći Putinu?</li><li>Koliko je Zapad spreman financirati Ukrajinu i može li Putin čekati bankrot Kijeva?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 17 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/4661a006/08b6f6a1.mp3" length="64466324" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1612</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Rat koji je prema ruskim procjenama trebao trajati 48 sati ili maksimalno nekoliko tjedana 10. lipnja 2026. postat će duži od Prvog svjetskog rata.  “Putin nema apsolutno nikakav plan kako ga završiti, osim da se nastavi beskonačno”, kaže gost današnje epizode Prvog glasa Đivo Đurović koji odgovara na pitanje što Putin uopće može, a što više nikako ne može postići u Ukrajini.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP184:</p><ul><li>Ima li Putin stvarnu strategiju za završetak rata ili mu odgovara da traje vječno?</li><li>Zašto osvajanje Pokrovska - ili bilo kojeg grada - ne mijenja ništa bitno?</li><li>Što su realne vojne i političke mogućnosti Rusije u sljedećih godinu-dvije?</li><li>Može li Trump ponoviti “veliki zaokret” i pomoći Putinu?</li><li>Koliko je Zapad spreman financirati Ukrajinu i može li Putin čekati bankrot Kijeva?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićeve optužbe - zeleno svjetlo za napad na novinare</title>
      <itunes:title>Plenkovićeve optužbe - zeleno svjetlo za napad na novinare</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">9db48089-cd3e-4724-8978-d7e18567568e</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/13c55b24</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Samo dan-dva nakon što je vlast krivnju za desničarske ulične inicidente i prijetnje s “histerične ljevice” krenula prebacivati i na medije, u centru Zagreba fizički je napadnuta ekipa N1 televizije. O poziciji novinara u današnjoj Hrvatskoj razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva, <a href="https://www.telegram.hr/tema/hrvoje-zovko/"><strong>Hrvojem Zovkom</strong></a>.</p><p><br></p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/black-friday/"><strong>Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP183:</p><ul><li>Je li napad na novinare u ovakvoj društvenoj atmosferi bio očekivan?</li><li>Kako vladajuća politika huška na medije?</li><li>Koliko je HND zabilježio napada na novinare u ovoj godini?</li><li>Što ako se napadi nastave?</li><li>Primjenjuje li se zloglasni Lex AP, zašto ne i zbog čega je ipak ispunio svoju svrhu?</li><li>Zbog čega se u Hrvatskoj stvara atmosfera kao da su tenkovi JNA opet pred hrvatskim gradovima?</li><li>Zašto je priča o zakonskoj zaštiti Deklaracije o Domovinskom ratu najveća uvreda za Domovinski rat?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Samo dan-dva nakon što je vlast krivnju za desničarske ulične inicidente i prijetnje s “histerične ljevice” krenula prebacivati i na medije, u centru Zagreba fizički je napadnuta ekipa N1 televizije. O poziciji novinara u današnjoj Hrvatskoj razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva, <a href="https://www.telegram.hr/tema/hrvoje-zovko/"><strong>Hrvojem Zovkom</strong></a>.</p><p><br></p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/black-friday/"><strong>Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP183:</p><ul><li>Je li napad na novinare u ovakvoj društvenoj atmosferi bio očekivan?</li><li>Kako vladajuća politika huška na medije?</li><li>Koliko je HND zabilježio napada na novinare u ovoj godini?</li><li>Što ako se napadi nastave?</li><li>Primjenjuje li se zloglasni Lex AP, zašto ne i zbog čega je ipak ispunio svoju svrhu?</li><li>Zbog čega se u Hrvatskoj stvara atmosfera kao da su tenkovi JNA opet pred hrvatskim gradovima?</li><li>Zašto je priča o zakonskoj zaštiti Deklaracije o Domovinskom ratu najveća uvreda za Domovinski rat?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 14 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/13c55b24/d5240f12.mp3" length="49658089" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1241</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Samo dan-dva nakon što je vlast krivnju za desničarske ulične inicidente i prijetnje s “histerične ljevice” krenula prebacivati i na medije, u centru Zagreba fizički je napadnuta ekipa N1 televizije. O poziciji novinara u današnjoj Hrvatskoj razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva, <a href="https://www.telegram.hr/tema/hrvoje-zovko/"><strong>Hrvojem Zovkom</strong></a>.</p><p><br></p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/black-friday/"><strong>Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP183:</p><ul><li>Je li napad na novinare u ovakvoj društvenoj atmosferi bio očekivan?</li><li>Kako vladajuća politika huška na medije?</li><li>Koliko je HND zabilježio napada na novinare u ovoj godini?</li><li>Što ako se napadi nastave?</li><li>Primjenjuje li se zloglasni Lex AP, zašto ne i zbog čega je ipak ispunio svoju svrhu?</li><li>Zbog čega se u Hrvatskoj stvara atmosfera kao da su tenkovi JNA opet pred hrvatskim gradovima?</li><li>Zašto je priča o zakonskoj zaštiti Deklaracije o Domovinskom ratu najveća uvreda za Domovinski rat?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Trumpov poklon Orbanu zatresao Hrvatsku: Što može Plenković?</title>
      <itunes:title>Trumpov poklon Orbanu zatresao Hrvatsku: Što može Plenković?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">eee7cfbc-2521-496b-b237-7f7b2bf2b18f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/41225073</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Mađarska igra svoju igru, premijer ima pravo u oštroj reakciji i zaštiti Janafa, INA-u smo izgubili zauvijek, Lukoilove crpke u Hrvatskoj mogli bi kupiti <strong>Čermak</strong> ili Petrol, a ministar <strong>Šušnjar</strong> ne bi trebao juriti prema Kazahstanu, sumira energetski stručnjak <a href="https://www.telegram.hr/tema/davor-stern/"><strong>Davor Štern</strong></a>. U Prvom glasu analizira <a href="https://www.telegram.hr/vijesti/trump-nahvalio-orbana-i-najavio-zaokret-madarska-bi-mogla-biti-izuzeta-od-sankcija-za-rusku-naftu/">Trumpov poklon Orbanu</a>, spor oko JANAF-a i nove nedoumice hrvatske energetike.</p><p> </p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/black-friday/"><strong>Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1</strong></a><strong><br></strong><br></p><p><strong>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP182:</strong></p><ul><li>Zašto je Trump popustio Orbanu i dopustio izuzeće od ruskih sanckija?</li><li>Što je Orban obećao zauzvrat?</li><li>Što je srž mađarskih primjedbi na kapacitete i poslovnu politiku JANAF-a?</li><li>Tko bi mogao biti kupac Lukoilovih pumpi u Hrvatskoj?</li><li>Koliko su realne najave da će Vlada preko JANAF-a ući u naftni sektor kupujući naftno polje u Kazahstanu?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Mađarska igra svoju igru, premijer ima pravo u oštroj reakciji i zaštiti Janafa, INA-u smo izgubili zauvijek, Lukoilove crpke u Hrvatskoj mogli bi kupiti <strong>Čermak</strong> ili Petrol, a ministar <strong>Šušnjar</strong> ne bi trebao juriti prema Kazahstanu, sumira energetski stručnjak <a href="https://www.telegram.hr/tema/davor-stern/"><strong>Davor Štern</strong></a>. U Prvom glasu analizira <a href="https://www.telegram.hr/vijesti/trump-nahvalio-orbana-i-najavio-zaokret-madarska-bi-mogla-biti-izuzeta-od-sankcija-za-rusku-naftu/">Trumpov poklon Orbanu</a>, spor oko JANAF-a i nove nedoumice hrvatske energetike.</p><p> </p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/black-friday/"><strong>Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1</strong></a><strong><br></strong><br></p><p><strong>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP182:</strong></p><ul><li>Zašto je Trump popustio Orbanu i dopustio izuzeće od ruskih sanckija?</li><li>Što je Orban obećao zauzvrat?</li><li>Što je srž mađarskih primjedbi na kapacitete i poslovnu politiku JANAF-a?</li><li>Tko bi mogao biti kupac Lukoilovih pumpi u Hrvatskoj?</li><li>Koliko su realne najave da će Vlada preko JANAF-a ući u naftni sektor kupujući naftno polje u Kazahstanu?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 13 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/41225073/476d169c.mp3" length="47540083" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1188</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Mađarska igra svoju igru, premijer ima pravo u oštroj reakciji i zaštiti Janafa, INA-u smo izgubili zauvijek, Lukoilove crpke u Hrvatskoj mogli bi kupiti <strong>Čermak</strong> ili Petrol, a ministar <strong>Šušnjar</strong> ne bi trebao juriti prema Kazahstanu, sumira energetski stručnjak <a href="https://www.telegram.hr/tema/davor-stern/"><strong>Davor Štern</strong></a>. U Prvom glasu analizira <a href="https://www.telegram.hr/vijesti/trump-nahvalio-orbana-i-najavio-zaokret-madarska-bi-mogla-biti-izuzeta-od-sankcija-za-rusku-naftu/">Trumpov poklon Orbanu</a>, spor oko JANAF-a i nove nedoumice hrvatske energetike.</p><p> </p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/black-friday/"><strong>Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1</strong></a><strong><br></strong><br></p><p><strong>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP182:</strong></p><ul><li>Zašto je Trump popustio Orbanu i dopustio izuzeće od ruskih sanckija?</li><li>Što je Orban obećao zauzvrat?</li><li>Što je srž mađarskih primjedbi na kapacitete i poslovnu politiku JANAF-a?</li><li>Tko bi mogao biti kupac Lukoilovih pumpi u Hrvatskoj?</li><li>Koliko su realne najave da će Vlada preko JANAF-a ući u naftni sektor kupujući naftno polje u Kazahstanu?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>'Bila je sjajna': Dosje Žalac skriva mračnu tajnu USKOK-a</title>
      <itunes:title>'Bila je sjajna': Dosje Žalac skriva mračnu tajnu USKOK-a</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e3e2cefc-4823-4135-b75e-715c98749cad</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/dc13db53</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>„Bila je sjajna“, rekao je<strong> Andrej Plenković</strong> dan nakon njezina uhićenja. Šest godina kasnije, <strong>Gabrijela Žalac</strong> završila je u zatvoru . a s njom i priča o tome koliko duboko je hrvatsko pravosuđe spremno šutjeti. U današnjoj epizodi razgovaramo s <strong>Andrejem Dimitrijevićem</strong>, novinarom Faktografa, i <strong>Dragom Hedlom</strong> iz Telegrama - dvojcem koji je otkrio afere Softver i Rođendan pišući za Telegram te su time srušili nekad moćnu ministricu koja se ovog tjedna javila na odsluženje zatvorske kazne u Remetinec.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/black-friday/"><strong>Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP181:</p><ul><li>Kako je Telegram otkrio da je softver vrijedan 2,9 milijuna prodan za 16 milijuna kuna?</li><li>Zašto je USKOK šutio iako je imao dokaze još 2019.?</li><li>Kako je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) preuzeo slučaj koji Hrvatska nije htjela dirati?</li><li>Što je Dimitrijević napisao u dopisu OLAF-u o Žalac?</li><li>Zašto je Plenković do samog kraja branio ministricu Žalac?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>„Bila je sjajna“, rekao je<strong> Andrej Plenković</strong> dan nakon njezina uhićenja. Šest godina kasnije, <strong>Gabrijela Žalac</strong> završila je u zatvoru . a s njom i priča o tome koliko duboko je hrvatsko pravosuđe spremno šutjeti. U današnjoj epizodi razgovaramo s <strong>Andrejem Dimitrijevićem</strong>, novinarom Faktografa, i <strong>Dragom Hedlom</strong> iz Telegrama - dvojcem koji je otkrio afere Softver i Rođendan pišući za Telegram te su time srušili nekad moćnu ministricu koja se ovog tjedna javila na odsluženje zatvorske kazne u Remetinec.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/black-friday/"><strong>Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP181:</p><ul><li>Kako je Telegram otkrio da je softver vrijedan 2,9 milijuna prodan za 16 milijuna kuna?</li><li>Zašto je USKOK šutio iako je imao dokaze još 2019.?</li><li>Kako je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) preuzeo slučaj koji Hrvatska nije htjela dirati?</li><li>Što je Dimitrijević napisao u dopisu OLAF-u o Žalac?</li><li>Zašto je Plenković do samog kraja branio ministricu Žalac?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 12 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/dc13db53/e22ecc97.mp3" length="41142166" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1028</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>„Bila je sjajna“, rekao je<strong> Andrej Plenković</strong> dan nakon njezina uhićenja. Šest godina kasnije, <strong>Gabrijela Žalac</strong> završila je u zatvoru . a s njom i priča o tome koliko duboko je hrvatsko pravosuđe spremno šutjeti. U današnjoj epizodi razgovaramo s <strong>Andrejem Dimitrijevićem</strong>, novinarom Faktografa, i <strong>Dragom Hedlom</strong> iz Telegrama - dvojcem koji je otkrio afere Softver i Rođendan pišući za Telegram te su time srušili nekad moćnu ministricu koja se ovog tjedna javila na odsluženje zatvorske kazne u Remetinec.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/pretplata/black-friday/"><strong>Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1</strong></a><strong><br></strong><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP181:</p><ul><li>Kako je Telegram otkrio da je softver vrijedan 2,9 milijuna prodan za 16 milijuna kuna?</li><li>Zašto je USKOK šutio iako je imao dokaze još 2019.?</li><li>Kako je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) preuzeo slučaj koji Hrvatska nije htjela dirati?</li><li>Što je Dimitrijević napisao u dopisu OLAF-u o Žalac?</li><li>Zašto je Plenković do samog kraja branio ministricu Žalac?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićev HDZ je razbio Tuđmanovu pomirdbu</title>
      <itunes:title>Plenkovićev HDZ je razbio Tuđmanovu pomirdbu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">86d0d2ab-8a10-4ee7-a9ad-ce4113345cb5</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/5ed36bf5</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Od Thompsona do zakona ulice - razgovarali smo s <strong>Ivanom Roškom</strong>, sociologom i povjesničarom, koji tvrdi da je <strong>Plenkovićev</strong> HDZ razbio <strong>Tuđmanovu</strong> politiku pomirbe i time otvorio prostor ekstremnoj desnici. Pitali smo ga tko vuče konce, zašto država šuti i može li se uopće zaustaviti ovaj novi kulturni rat.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP180:</p><ul><li>Kako smo od koncerata sa „Za dom spremni“ došli do maskiranih napada na kulturne događaje?</li><li>Zašto HDZ više ne kontrolira vlastitu desnicu?</li><li>Ima li kraja kulturnom ratu?</li><li>Je li HDZ ubio Tuđmanovu ideju pomirdbe ustaša i partizana?</li><li>Što slijedi u hrvatskom društvu?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Od Thompsona do zakona ulice - razgovarali smo s <strong>Ivanom Roškom</strong>, sociologom i povjesničarom, koji tvrdi da je <strong>Plenkovićev</strong> HDZ razbio <strong>Tuđmanovu</strong> politiku pomirbe i time otvorio prostor ekstremnoj desnici. Pitali smo ga tko vuče konce, zašto država šuti i može li se uopće zaustaviti ovaj novi kulturni rat.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP180:</p><ul><li>Kako smo od koncerata sa „Za dom spremni“ došli do maskiranih napada na kulturne događaje?</li><li>Zašto HDZ više ne kontrolira vlastitu desnicu?</li><li>Ima li kraja kulturnom ratu?</li><li>Je li HDZ ubio Tuđmanovu ideju pomirdbe ustaša i partizana?</li><li>Što slijedi u hrvatskom društvu?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 11 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/5ed36bf5/aba4a538.mp3" length="72195463" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1805</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Od Thompsona do zakona ulice - razgovarali smo s <strong>Ivanom Roškom</strong>, sociologom i povjesničarom, koji tvrdi da je <strong>Plenkovićev</strong> HDZ razbio <strong>Tuđmanovu</strong> politiku pomirbe i time otvorio prostor ekstremnoj desnici. Pitali smo ga tko vuče konce, zašto država šuti i može li se uopće zaustaviti ovaj novi kulturni rat.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP180:</p><ul><li>Kako smo od koncerata sa „Za dom spremni“ došli do maskiranih napada na kulturne događaje?</li><li>Zašto HDZ više ne kontrolira vlastitu desnicu?</li><li>Ima li kraja kulturnom ratu?</li><li>Je li HDZ ubio Tuđmanovu ideju pomirdbe ustaša i partizana?</li><li>Što slijedi u hrvatskom društvu?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Počela je HDZ-ova bitka za život poslije Plenkovića</title>
      <itunes:title>Počela je HDZ-ova bitka za život poslije Plenkovića</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">8a2a2ce9-9403-419e-8811-3c7377cda7f5</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/05c1dd5d</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Premijer<strong> Andrej Plenković</strong> nalazi se u jednoj od najnezavidnijih pozicija od preuzimanja HDZ-a dosad i mora igrati između unutarstranačke opozicije i koalicijskih partnera, kaže novinarka i urednica <strong>Nataša Božić Šarić</strong> koja u prvom glasu govori krizi u HDZ-u, prvom prosvjedu branitelja protiv vladajuće stranke i 'zakonu ulice' koji trese Hrvatsku.</p><p><br></p><p>Pitanja koja postavljamo u EP 179:</p><ul><li>Zašto se premijer nije postavio čvršće i zašto je relativizirao incidente u Splitu i Zagrebu?</li><li>Što se može iščitati iz poruka sa splitske Rive?</li><li>Je li više HDZ promijenio Plenkovića, nego što je on uspio, kako je dolaskom na vlast najavio, promijeniti HDZ da bi promijenio Hrvatsku?</li><li>Ima li snage Plenković vratiti HDZ u centar?</li><li>Tko se u vladajućoj stranci najžešće priprema za post-Plenkovićevo razdoblje?</li><li>Kako treba protumačiti poteze i ponašanja <strong>Gordana Jandrovića</strong> i <strong>Ivana Anušića</strong>?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Premijer<strong> Andrej Plenković</strong> nalazi se u jednoj od najnezavidnijih pozicija od preuzimanja HDZ-a dosad i mora igrati između unutarstranačke opozicije i koalicijskih partnera, kaže novinarka i urednica <strong>Nataša Božić Šarić</strong> koja u prvom glasu govori krizi u HDZ-u, prvom prosvjedu branitelja protiv vladajuće stranke i 'zakonu ulice' koji trese Hrvatsku.</p><p><br></p><p>Pitanja koja postavljamo u EP 179:</p><ul><li>Zašto se premijer nije postavio čvršće i zašto je relativizirao incidente u Splitu i Zagrebu?</li><li>Što se može iščitati iz poruka sa splitske Rive?</li><li>Je li više HDZ promijenio Plenkovića, nego što je on uspio, kako je dolaskom na vlast najavio, promijeniti HDZ da bi promijenio Hrvatsku?</li><li>Ima li snage Plenković vratiti HDZ u centar?</li><li>Tko se u vladajućoj stranci najžešće priprema za post-Plenkovićevo razdoblje?</li><li>Kako treba protumačiti poteze i ponašanja <strong>Gordana Jandrovića</strong> i <strong>Ivana Anušića</strong>?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 10 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/05c1dd5d/2fd02229.mp3" length="70938464" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1773</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Premijer<strong> Andrej Plenković</strong> nalazi se u jednoj od najnezavidnijih pozicija od preuzimanja HDZ-a dosad i mora igrati između unutarstranačke opozicije i koalicijskih partnera, kaže novinarka i urednica <strong>Nataša Božić Šarić</strong> koja u prvom glasu govori krizi u HDZ-u, prvom prosvjedu branitelja protiv vladajuće stranke i 'zakonu ulice' koji trese Hrvatsku.</p><p><br></p><p>Pitanja koja postavljamo u EP 179:</p><ul><li>Zašto se premijer nije postavio čvršće i zašto je relativizirao incidente u Splitu i Zagrebu?</li><li>Što se može iščitati iz poruka sa splitske Rive?</li><li>Je li više HDZ promijenio Plenkovića, nego što je on uspio, kako je dolaskom na vlast najavio, promijeniti HDZ da bi promijenio Hrvatsku?</li><li>Ima li snage Plenković vratiti HDZ u centar?</li><li>Tko se u vladajućoj stranci najžešće priprema za post-Plenkovićevo razdoblje?</li><li>Kako treba protumačiti poteze i ponašanja <strong>Gordana Jandrovića</strong> i <strong>Ivana Anušića</strong>?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Kakva je to, uopće, hrabrost prijetiti djeci i bakicama? No pasaran</title>
      <itunes:title>Kakva je to, uopće, hrabrost prijetiti djeci i bakicama? No pasaran</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">12230e41-c8d1-4ef5-b8f1-5a224a985814</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/d5830221</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Upad više desetaka maskiranih huligana na folklornu priredbu djece i umirovljenika koje se trebala održati u sklopu Dana srpske kulture i dalje je glavna tema u zemlji. O neobičnoj poziciji lokalne politike, licemjerju nacionalne, hrabrosti, sportu i <strong>Marku Žaji</strong>, za Prvi glas je govorio <a href="https://www.telegram.hr/autor/denis-mahmutovic/"><strong>Denis Mahmutović</strong></a>.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP178:</p><ul><li>Kako je splitska desnica došla od zgražanja tobože prljavom kampanjom za lokalne izbore do opravdavanja ovog napada?</li><li>Na kome je politička odgovornost i jesu li poduzete mjere dovoljne?</li><li>Bi li napadači došli spriječiti koncert koji osiguravaju zaštitari <a href="https://www.telegram.hr/tema/marko-zaja/"><strong>Marka Žaje</strong></a>?</li><li>Ima li problema s koncertima turbo-folkera u Splitu u "mjesecu obilježavanja žrtve Vukovara"?</li><li>Gdje je, zaboga, nestao <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislav Šuta</strong></a>?</li><li>Treba li premijer održati tiskovnu konferenciju o tome što će biti s hrvatskim sportom nakon Žajine smjene?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Upad više desetaka maskiranih huligana na folklornu priredbu djece i umirovljenika koje se trebala održati u sklopu Dana srpske kulture i dalje je glavna tema u zemlji. O neobičnoj poziciji lokalne politike, licemjerju nacionalne, hrabrosti, sportu i <strong>Marku Žaji</strong>, za Prvi glas je govorio <a href="https://www.telegram.hr/autor/denis-mahmutovic/"><strong>Denis Mahmutović</strong></a>.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP178:</p><ul><li>Kako je splitska desnica došla od zgražanja tobože prljavom kampanjom za lokalne izbore do opravdavanja ovog napada?</li><li>Na kome je politička odgovornost i jesu li poduzete mjere dovoljne?</li><li>Bi li napadači došli spriječiti koncert koji osiguravaju zaštitari <a href="https://www.telegram.hr/tema/marko-zaja/"><strong>Marka Žaje</strong></a>?</li><li>Ima li problema s koncertima turbo-folkera u Splitu u "mjesecu obilježavanja žrtve Vukovara"?</li><li>Gdje je, zaboga, nestao <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislav Šuta</strong></a>?</li><li>Treba li premijer održati tiskovnu konferenciju o tome što će biti s hrvatskim sportom nakon Žajine smjene?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 07 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/d5830221/8b6ea257.mp3" length="55698660" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1392</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Upad više desetaka maskiranih huligana na folklornu priredbu djece i umirovljenika koje se trebala održati u sklopu Dana srpske kulture i dalje je glavna tema u zemlji. O neobičnoj poziciji lokalne politike, licemjerju nacionalne, hrabrosti, sportu i <strong>Marku Žaji</strong>, za Prvi glas je govorio <a href="https://www.telegram.hr/autor/denis-mahmutovic/"><strong>Denis Mahmutović</strong></a>.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP178:</p><ul><li>Kako je splitska desnica došla od zgražanja tobože prljavom kampanjom za lokalne izbore do opravdavanja ovog napada?</li><li>Na kome je politička odgovornost i jesu li poduzete mjere dovoljne?</li><li>Bi li napadači došli spriječiti koncert koji osiguravaju zaštitari <a href="https://www.telegram.hr/tema/marko-zaja/"><strong>Marka Žaje</strong></a>?</li><li>Ima li problema s koncertima turbo-folkera u Splitu u "mjesecu obilježavanja žrtve Vukovara"?</li><li>Gdje je, zaboga, nestao <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislav Šuta</strong></a>?</li><li>Treba li premijer održati tiskovnu konferenciju o tome što će biti s hrvatskim sportom nakon Žajine smjene?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Stižu milijarde: Ovo su detalji europske bitke koji će odrediti i našu budućnost</title>
      <itunes:title>Stižu milijarde: Ovo su detalji europske bitke koji će odrediti i našu budućnost</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">f4f2bb3b-a00d-4380-bd00-897a1af37595</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/abe20af6</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Bruxelles mijenja pravila igre: Europska unija planira proračun od 2028. do 2034., a Hrvatsku čeka 16,8 milijardi eura s nešto drugačijim pravilima i većom ulogom nacionalnih vlada. Osniva se i novi fond koji je posvađao velike zemlje poput Njemačke s jedne strane i male među kojima je i Hrvatska s druge strane. Irena Frlan Gašparović objašnjava što to znači za Zagreb, poljoprivredu i tko će zapravo odlučivati kako se troši europski novac.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP177:</p><ul><li>Koliko novca Hrvatskoj donosi novi EU proračun i za što će se trošiti?</li><li>Zašto se mijenja struktura fondova i tko dobiva više moći?</li><li>Što gube gradovi poput Zagreba u novom modelu?</li><li>Hoće li biti manje novca za poljoprivredu i tko pokriva razliku?</li><li>Tko dobiva, a tko gubi u novom fondu za konkurentnost?</li><li>Hoće li u Europskom parlamentu proći prijedlog Komisije?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Bruxelles mijenja pravila igre: Europska unija planira proračun od 2028. do 2034., a Hrvatsku čeka 16,8 milijardi eura s nešto drugačijim pravilima i većom ulogom nacionalnih vlada. Osniva se i novi fond koji je posvađao velike zemlje poput Njemačke s jedne strane i male među kojima je i Hrvatska s druge strane. Irena Frlan Gašparović objašnjava što to znači za Zagreb, poljoprivredu i tko će zapravo odlučivati kako se troši europski novac.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP177:</p><ul><li>Koliko novca Hrvatskoj donosi novi EU proračun i za što će se trošiti?</li><li>Zašto se mijenja struktura fondova i tko dobiva više moći?</li><li>Što gube gradovi poput Zagreba u novom modelu?</li><li>Hoće li biti manje novca za poljoprivredu i tko pokriva razliku?</li><li>Tko dobiva, a tko gubi u novom fondu za konkurentnost?</li><li>Hoće li u Europskom parlamentu proći prijedlog Komisije?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 06 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/abe20af6/e127fe0f.mp3" length="45145217" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1129</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Bruxelles mijenja pravila igre: Europska unija planira proračun od 2028. do 2034., a Hrvatsku čeka 16,8 milijardi eura s nešto drugačijim pravilima i većom ulogom nacionalnih vlada. Osniva se i novi fond koji je posvađao velike zemlje poput Njemačke s jedne strane i male među kojima je i Hrvatska s druge strane. Irena Frlan Gašparović objašnjava što to znači za Zagreb, poljoprivredu i tko će zapravo odlučivati kako se troši europski novac.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP177:</p><ul><li>Koliko novca Hrvatskoj donosi novi EU proračun i za što će se trošiti?</li><li>Zašto se mijenja struktura fondova i tko dobiva više moći?</li><li>Što gube gradovi poput Zagreba u novom modelu?</li><li>Hoće li biti manje novca za poljoprivredu i tko pokriva razliku?</li><li>Tko dobiva, a tko gubi u novom fondu za konkurentnost?</li><li>Hoće li u Europskom parlamentu proći prijedlog Komisije?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Premijeru, čestitamo: Fašizam se valja ulicama Hrvatske</title>
      <itunes:title>Premijeru, čestitamo: Fašizam se valja ulicama Hrvatske</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">4203c8c2-f04f-4bd6-bec2-531958663518</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/41222e17</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U Splitu su se djevojčice u narodnim nošnjama sklanjale pred ruljom koja je urlala “Za dom spremni”. Upad huligana spriječio je održavanje folklorne skupine iz Novog Sada čiji je jedini krimen bio taj što su Srbi. Više nismo u fazi revizionizma - fašizam se slobodno valja ulicama <strong>Plenkovićeve</strong> Hrvatske. Za Prvi glas govori povjesničar i Telegramov kolumnist <strong>Dragan Markovina.</strong></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP176:</p><ul><li>Kako se dogodilo da pedesetak maskiranih huligana zabrani kulturnu manifestaciju u Splitu?</li><li>Zašto je ovo fašizam u najizvornijem obliku</li><li>Koliku odgovornost snosi Plenković za šutnju i relativizaciju?</li><li>Kakva je odgovornost Katoličke crkve za revizionizam u društvu?</li><li>Može li se društvo još oduprijeti otvorenom fašizmu?</li><li>I gdje sve to zapravo vodi?</li><li>Može li Plenković ovo zaustaviti? I želi li uopće?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U Splitu su se djevojčice u narodnim nošnjama sklanjale pred ruljom koja je urlala “Za dom spremni”. Upad huligana spriječio je održavanje folklorne skupine iz Novog Sada čiji je jedini krimen bio taj što su Srbi. Više nismo u fazi revizionizma - fašizam se slobodno valja ulicama <strong>Plenkovićeve</strong> Hrvatske. Za Prvi glas govori povjesničar i Telegramov kolumnist <strong>Dragan Markovina.</strong></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP176:</p><ul><li>Kako se dogodilo da pedesetak maskiranih huligana zabrani kulturnu manifestaciju u Splitu?</li><li>Zašto je ovo fašizam u najizvornijem obliku</li><li>Koliku odgovornost snosi Plenković za šutnju i relativizaciju?</li><li>Kakva je odgovornost Katoličke crkve za revizionizam u društvu?</li><li>Može li se društvo još oduprijeti otvorenom fašizmu?</li><li>I gdje sve to zapravo vodi?</li><li>Može li Plenković ovo zaustaviti? I želi li uopće?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 05 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/41222e17/6ec55ec4.mp3" length="60691230" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1517</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U Splitu su se djevojčice u narodnim nošnjama sklanjale pred ruljom koja je urlala “Za dom spremni”. Upad huligana spriječio je održavanje folklorne skupine iz Novog Sada čiji je jedini krimen bio taj što su Srbi. Više nismo u fazi revizionizma - fašizam se slobodno valja ulicama <strong>Plenkovićeve</strong> Hrvatske. Za Prvi glas govori povjesničar i Telegramov kolumnist <strong>Dragan Markovina.</strong></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP176:</p><ul><li>Kako se dogodilo da pedesetak maskiranih huligana zabrani kulturnu manifestaciju u Splitu?</li><li>Zašto je ovo fašizam u najizvornijem obliku</li><li>Koliku odgovornost snosi Plenković za šutnju i relativizaciju?</li><li>Kakva je odgovornost Katoličke crkve za revizionizam u društvu?</li><li>Može li se društvo još oduprijeti otvorenom fašizmu?</li><li>I gdje sve to zapravo vodi?</li><li>Može li Plenković ovo zaustaviti? I želi li uopće?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Počinje frontalni rat: Milanović ustaje protiv Plenkovićeve v.d. Hrvatske</title>
      <itunes:title>Počinje frontalni rat: Milanović ustaje protiv Plenkovićeve v.d. Hrvatske</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">a5bbddea-2831-4399-85c9-ee3309a763f6</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/904769a1</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa gostuje Telegramov novinar, urednik i kolumnist <strong>Jasmin Klarić</strong> o novom sukobu predsjednika i premijera - o tome zašto <strong>Zoran Milanović</strong> kaže da je “očajna ljubavnica koja pristaje na sve”, kako <strong>Andrej Plenković</strong> već pet godina blokira imenovanja veleposlanika i zašto Hrvatska sve više izgleda kao - država pod v.d. upravom.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP175:</p><ul><li>Zašto su odnosi Milanovića i Plenkovića ponovno eksplodirali?</li><li>Zašto Plenković godinama blokira imenovanje veleposlanika</li><li>Kako je moguće da Vlada dio kandidata odbija jer su dio sustava Ministarstva vanjskih poslova, a dio jer su izvan sustava?</li><li>Što znači “v.d. Hrvatska” i koliko je ta praksa opasna za državu?</li><li>Ima li Ustavni sud ikakav alat da reagira u ovom sukobu?</li><li>Hoće li Milanović nastaviti šutnju ili pojačati napade na Vladu</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa gostuje Telegramov novinar, urednik i kolumnist <strong>Jasmin Klarić</strong> o novom sukobu predsjednika i premijera - o tome zašto <strong>Zoran Milanović</strong> kaže da je “očajna ljubavnica koja pristaje na sve”, kako <strong>Andrej Plenković</strong> već pet godina blokira imenovanja veleposlanika i zašto Hrvatska sve više izgleda kao - država pod v.d. upravom.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP175:</p><ul><li>Zašto su odnosi Milanovića i Plenkovića ponovno eksplodirali?</li><li>Zašto Plenković godinama blokira imenovanje veleposlanika</li><li>Kako je moguće da Vlada dio kandidata odbija jer su dio sustava Ministarstva vanjskih poslova, a dio jer su izvan sustava?</li><li>Što znači “v.d. Hrvatska” i koliko je ta praksa opasna za državu?</li><li>Ima li Ustavni sud ikakav alat da reagira u ovom sukobu?</li><li>Hoće li Milanović nastaviti šutnju ili pojačati napade na Vladu</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 04 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/904769a1/984ef506.mp3" length="31343146" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>783</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa gostuje Telegramov novinar, urednik i kolumnist <strong>Jasmin Klarić</strong> o novom sukobu predsjednika i premijera - o tome zašto <strong>Zoran Milanović</strong> kaže da je “očajna ljubavnica koja pristaje na sve”, kako <strong>Andrej Plenković</strong> već pet godina blokira imenovanja veleposlanika i zašto Hrvatska sve više izgleda kao - država pod v.d. upravom.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP175:</p><ul><li>Zašto su odnosi Milanovića i Plenkovića ponovno eksplodirali?</li><li>Zašto Plenković godinama blokira imenovanje veleposlanika</li><li>Kako je moguće da Vlada dio kandidata odbija jer su dio sustava Ministarstva vanjskih poslova, a dio jer su izvan sustava?</li><li>Što znači “v.d. Hrvatska” i koliko je ta praksa opasna za državu?</li><li>Ima li Ustavni sud ikakav alat da reagira u ovom sukobu?</li><li>Hoće li Milanović nastaviti šutnju ili pojačati napade na Vladu</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Vučićevih 48 sati histerije: Srbija pred lomom</title>
      <itunes:title>Vučićevih 48 sati histerije: Srbija pred lomom</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">4290d4b9-fab1-4fef-89c7-2928232e558b</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/df6eef1a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Uoči velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu gdje se na obljetnicu pada nadstrešnice okupilo više od 100.000 ljudi, <strong>Aleksandar Vučić</strong> je ušao u svojih najkaotičnijih 48 sati otkad je na vlasti - histerija, kontradikcije, lažne isprike i nervozni potezi pokazuju da je režim pred pucanjem, a <strong>Ana Lalić Hegediš</strong>, predsjednica Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine kaže za Prvi glas kako Vučičeva “kriminalna kamarila” samo čeka da prođe EXPO i uzme posljednju proviziju prije bijega.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP174:</p><ul><li>Je li Srbija već ušla u posljednju fazu Vučićeve vladavine?</li><li>Je li iznenađujuće da su prosvjedi u Novom Sadu prošli mirno, bez provokacija režima?</li><li>Što zapravo znači Vučićeva nagla “isprika” i poziv na dijalog?</li><li>Hoće li studenti u svoju aktivnosti uključiti opoziciju?</li><li>Zašto je EXPO ključan događaj za Vučića?</li><li>Hoće li se nakon Vučićevog pada u Srbiji dogoditi lustracija?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Uoči velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu gdje se na obljetnicu pada nadstrešnice okupilo više od 100.000 ljudi, <strong>Aleksandar Vučić</strong> je ušao u svojih najkaotičnijih 48 sati otkad je na vlasti - histerija, kontradikcije, lažne isprike i nervozni potezi pokazuju da je režim pred pucanjem, a <strong>Ana Lalić Hegediš</strong>, predsjednica Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine kaže za Prvi glas kako Vučičeva “kriminalna kamarila” samo čeka da prođe EXPO i uzme posljednju proviziju prije bijega.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP174:</p><ul><li>Je li Srbija već ušla u posljednju fazu Vučićeve vladavine?</li><li>Je li iznenađujuće da su prosvjedi u Novom Sadu prošli mirno, bez provokacija režima?</li><li>Što zapravo znači Vučićeva nagla “isprika” i poziv na dijalog?</li><li>Hoće li studenti u svoju aktivnosti uključiti opoziciju?</li><li>Zašto je EXPO ključan događaj za Vučića?</li><li>Hoće li se nakon Vučićevog pada u Srbiji dogoditi lustracija?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 03 Nov 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/df6eef1a/afd2dc3b.mp3" length="53537769" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1338</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Uoči velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu gdje se na obljetnicu pada nadstrešnice okupilo više od 100.000 ljudi, <strong>Aleksandar Vučić</strong> je ušao u svojih najkaotičnijih 48 sati otkad je na vlasti - histerija, kontradikcije, lažne isprike i nervozni potezi pokazuju da je režim pred pucanjem, a <strong>Ana Lalić Hegediš</strong>, predsjednica Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine kaže za Prvi glas kako Vučičeva “kriminalna kamarila” samo čeka da prođe EXPO i uzme posljednju proviziju prije bijega.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP174:</p><ul><li>Je li Srbija već ušla u posljednju fazu Vučićeve vladavine?</li><li>Je li iznenađujuće da su prosvjedi u Novom Sadu prošli mirno, bez provokacija režima?</li><li>Što zapravo znači Vučićeva nagla “isprika” i poziv na dijalog?</li><li>Hoće li studenti u svoju aktivnosti uključiti opoziciju?</li><li>Zašto je EXPO ključan događaj za Vučića?</li><li>Hoće li se nakon Vučićevog pada u Srbiji dogoditi lustracija?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Trese se Srbija, puca najvažniji Vučićev mit</title>
      <itunes:title>Trese se Srbija, puca najvažniji Vučićev mit</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">36c47bc0-6ca8-4cd5-a416-e7b701662eb1</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/2ff8b260</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Zemlja i dalje vrije na svakom koraku", kaže <a href="https://www.telegram.hr/tema/dragan-popovic/"><strong>Dragan Popović</strong></a>, povjesničar, aktivist i direktor Centra za praktičnu politiku u Beogradu uoči godišnjice <a href="https://www.telegram.hr/vijesti/video-objavljena-uznemirujuca-snimka-trenutka-uzasa-u-novom-sadu-krov-je-u-sekundi-pao-na-ljude/">tragedije u Novom Sadu</a> koja je pokrenula val masovnih prosvjeda. Objašnjava kako je zapravo iznenađujuća pat pozicija sukobljenih strana političke krize koja već godinu dana traje u Srbiji. „Nevjerojatno je da uopće imamo pat poziciju u kojoj je s jedne strane vlast koja ima svu moć u svojim rukama i s druge strane <a href="https://www.telegram.hr/tema/prosvjedi-u-srbiji/">veliki broj građana koje predvode studenti</a>." Popović objašnjava kako je pukao najvažniji Vučićev mit - onaj o stabilnoj Srbiji s njim na čelu</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo htjeli odgovoriti u EP 173:</p><ul><li>Kakav se ton i odgovor vlasti očekuje na masovnoj komemoraciji stradalima 1. studenog u Novom Sadu?</li><li>Neki analitičari stanje nazivaju ravnotežom nemoći – nitko ne vidi epilog političke krize u skorom vremenu. Kako izgleda prolazni rezultat u igri iscrpljivanja studenata i vlasti?</li><li>Na koji način režim pokušava omekšati studente i akademsku zajednicu, a kako ih zastrašuje?</li><li>Iako su izbori klasičan rasplet političkih kriza, predsjednik Srbije <a href="https://www.telegram.hr/tema/aleksandar-vucic/"><strong>Aleksandar Vučić</strong></a> najavio je izbore za nadolazeću godinu, ali nije rekao točno kada. Spekulira li se o mogućem datumu?</li><li>Koliko su sankcije Naftnoj industriji Srbije naštetile Aleksandru Vučiću?</li><li>Kakav je rejting vladajuće <a href="https://www.telegram.hr/tema/sns/">Srpske napredne stranke</a>?</li><li>Prema nekim anketama agencija za istraživanje javnog mnijenja, studentska lista ima prednost iako formalno još ne postoji. Navodno je lista kandidata spremna – ali je tajna. Zašto su studenti diskretni oko imena kandidata?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Zemlja i dalje vrije na svakom koraku", kaže <a href="https://www.telegram.hr/tema/dragan-popovic/"><strong>Dragan Popović</strong></a>, povjesničar, aktivist i direktor Centra za praktičnu politiku u Beogradu uoči godišnjice <a href="https://www.telegram.hr/vijesti/video-objavljena-uznemirujuca-snimka-trenutka-uzasa-u-novom-sadu-krov-je-u-sekundi-pao-na-ljude/">tragedije u Novom Sadu</a> koja je pokrenula val masovnih prosvjeda. Objašnjava kako je zapravo iznenađujuća pat pozicija sukobljenih strana političke krize koja već godinu dana traje u Srbiji. „Nevjerojatno je da uopće imamo pat poziciju u kojoj je s jedne strane vlast koja ima svu moć u svojim rukama i s druge strane <a href="https://www.telegram.hr/tema/prosvjedi-u-srbiji/">veliki broj građana koje predvode studenti</a>." Popović objašnjava kako je pukao najvažniji Vučićev mit - onaj o stabilnoj Srbiji s njim na čelu</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo htjeli odgovoriti u EP 173:</p><ul><li>Kakav se ton i odgovor vlasti očekuje na masovnoj komemoraciji stradalima 1. studenog u Novom Sadu?</li><li>Neki analitičari stanje nazivaju ravnotežom nemoći – nitko ne vidi epilog političke krize u skorom vremenu. Kako izgleda prolazni rezultat u igri iscrpljivanja studenata i vlasti?</li><li>Na koji način režim pokušava omekšati studente i akademsku zajednicu, a kako ih zastrašuje?</li><li>Iako su izbori klasičan rasplet političkih kriza, predsjednik Srbije <a href="https://www.telegram.hr/tema/aleksandar-vucic/"><strong>Aleksandar Vučić</strong></a> najavio je izbore za nadolazeću godinu, ali nije rekao točno kada. Spekulira li se o mogućem datumu?</li><li>Koliko su sankcije Naftnoj industriji Srbije naštetile Aleksandru Vučiću?</li><li>Kakav je rejting vladajuće <a href="https://www.telegram.hr/tema/sns/">Srpske napredne stranke</a>?</li><li>Prema nekim anketama agencija za istraživanje javnog mnijenja, studentska lista ima prednost iako formalno još ne postoji. Navodno je lista kandidata spremna – ali je tajna. Zašto su studenti diskretni oko imena kandidata?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 31 Oct 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/2ff8b260/704bc401.mp3" length="55164671" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1379</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Zemlja i dalje vrije na svakom koraku", kaže <a href="https://www.telegram.hr/tema/dragan-popovic/"><strong>Dragan Popović</strong></a>, povjesničar, aktivist i direktor Centra za praktičnu politiku u Beogradu uoči godišnjice <a href="https://www.telegram.hr/vijesti/video-objavljena-uznemirujuca-snimka-trenutka-uzasa-u-novom-sadu-krov-je-u-sekundi-pao-na-ljude/">tragedije u Novom Sadu</a> koja je pokrenula val masovnih prosvjeda. Objašnjava kako je zapravo iznenađujuća pat pozicija sukobljenih strana političke krize koja već godinu dana traje u Srbiji. „Nevjerojatno je da uopće imamo pat poziciju u kojoj je s jedne strane vlast koja ima svu moć u svojim rukama i s druge strane <a href="https://www.telegram.hr/tema/prosvjedi-u-srbiji/">veliki broj građana koje predvode studenti</a>." Popović objašnjava kako je pukao najvažniji Vučićev mit - onaj o stabilnoj Srbiji s njim na čelu</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo htjeli odgovoriti u EP 173:</p><ul><li>Kakav se ton i odgovor vlasti očekuje na masovnoj komemoraciji stradalima 1. studenog u Novom Sadu?</li><li>Neki analitičari stanje nazivaju ravnotežom nemoći – nitko ne vidi epilog političke krize u skorom vremenu. Kako izgleda prolazni rezultat u igri iscrpljivanja studenata i vlasti?</li><li>Na koji način režim pokušava omekšati studente i akademsku zajednicu, a kako ih zastrašuje?</li><li>Iako su izbori klasičan rasplet političkih kriza, predsjednik Srbije <a href="https://www.telegram.hr/tema/aleksandar-vucic/"><strong>Aleksandar Vučić</strong></a> najavio je izbore za nadolazeću godinu, ali nije rekao točno kada. Spekulira li se o mogućem datumu?</li><li>Koliko su sankcije Naftnoj industriji Srbije naštetile Aleksandru Vučiću?</li><li>Kakav je rejting vladajuće <a href="https://www.telegram.hr/tema/sns/">Srpske napredne stranke</a>?</li><li>Prema nekim anketama agencija za istraživanje javnog mnijenja, studentska lista ima prednost iako formalno još ne postoji. Navodno je lista kandidata spremna – ali je tajna. Zašto su studenti diskretni oko imena kandidata?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Fejk brojke, prljavi keš i prava pozadina enormnih cijena stanova</title>
      <itunes:title>Fejk brojke, prljavi keš i prava pozadina enormnih cijena stanova</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">53b83b94-9fab-4308-864d-d6224a2cf967</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/85e19526</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Gost Telegramovog podcasta Prvi glas je arhitekt <strong>Janko Kralj</strong>, jedan od najistaknutijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih arhitekata, koji je u eksplozivnom razgovoru razbio mitove o tržištu nekretnina, prozvao državu zbog loših standarda i subvencija koje povećavaju cijene te ponudio rješenje kroz javno-privatno partnerstvo gradnje stanova za mlade.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP172:</p><ul><li>Je li prosječna cijena stana u Zagrebu od 3800 eura realna?</li><li>Tko zapravo diže cijene - građevinari, država ili kupci?</li><li>Zašto država nema pojma koliko iznosi cijena kvadrata?</li><li>A zašto ne znaju kako izgleda spavaća soba?</li><li>Kako izgleda pravi model priuštivog stanovanja?</li><li>Zašto je pravilnik Ministarstva potpuno promašen?</li><li>I zašto novi zagrebački GUP nije krivac, nego nužna korekcija?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Gost Telegramovog podcasta Prvi glas je arhitekt <strong>Janko Kralj</strong>, jedan od najistaknutijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih arhitekata, koji je u eksplozivnom razgovoru razbio mitove o tržištu nekretnina, prozvao državu zbog loših standarda i subvencija koje povećavaju cijene te ponudio rješenje kroz javno-privatno partnerstvo gradnje stanova za mlade.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP172:</p><ul><li>Je li prosječna cijena stana u Zagrebu od 3800 eura realna?</li><li>Tko zapravo diže cijene - građevinari, država ili kupci?</li><li>Zašto država nema pojma koliko iznosi cijena kvadrata?</li><li>A zašto ne znaju kako izgleda spavaća soba?</li><li>Kako izgleda pravi model priuštivog stanovanja?</li><li>Zašto je pravilnik Ministarstva potpuno promašen?</li><li>I zašto novi zagrebački GUP nije krivac, nego nužna korekcija?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 30 Oct 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/85e19526/e972210f.mp3" length="101345023" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2534</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Gost Telegramovog podcasta Prvi glas je arhitekt <strong>Janko Kralj</strong>, jedan od najistaknutijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih arhitekata, koji je u eksplozivnom razgovoru razbio mitove o tržištu nekretnina, prozvao državu zbog loših standarda i subvencija koje povećavaju cijene te ponudio rješenje kroz javno-privatno partnerstvo gradnje stanova za mlade.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP172:</p><ul><li>Je li prosječna cijena stana u Zagrebu od 3800 eura realna?</li><li>Tko zapravo diže cijene - građevinari, država ili kupci?</li><li>Zašto država nema pojma koliko iznosi cijena kvadrata?</li><li>A zašto ne znaju kako izgleda spavaća soba?</li><li>Kako izgleda pravi model priuštivog stanovanja?</li><li>Zašto je pravilnik Ministarstva potpuno promašen?</li><li>I zašto novi zagrebački GUP nije krivac, nego nužna korekcija?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Ivana Kekin: 'Plenković bježi od rejtinga i inflacije pa izmišlja neprijatelje'</title>
      <itunes:title>Ivana Kekin: 'Plenković bježi od rejtinga i inflacije pa izmišlja neprijatelje'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">bd1992bf-10b7-4b0e-bd18-4c52115d985d</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/df39105e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"Kad pogledate ankete posljednjih mjeseci, one za Plenkovića nisu povoljne.Imamo visoku inflaciju, ljude koji se utapaju u siromaštvu, pa onda desnica smišlja nove neprijatelje poput jugoslavena kako bi se o tome pričalo", odgovarala Ivana Kekin premijeru na optužbe da su oni ti koji se bave ideologijom. "Mi samo poštujemo Ustav", kaže govoreći o zabrani Thompsonovog koncerta u Zagrebu.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo postavili u EP171:</p><ul><li>Zašto Zagreb dopušta jedan, a zabranjuje drugi Thompsonov koncert?</li><li>Vodi li zabrana Thompsonovog koncerta u nove zabrane?</li><li>Kako su negatori zločina u Jasenovcu dospjeli u Sabor?</li><li>Zašto je afera Beroš najgora Plenkovićeva afera?</li><li>Čime ljevica planira osvojiti srca i umove birača?</li><li>Što donosi zakon o digitalnoj zaštiti djece koji predlaže Možemo?</li><li>Kako klinci u zagrebačkim školama funkcioniraju bez mobitela?</li></ul><p>🎉 Telegramov Prvi glas dobitnik je SoMo Borac nagrade za najbolji digitalni proizvod godine. Hvala svima što nas pratite! </p><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em><br></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"Kad pogledate ankete posljednjih mjeseci, one za Plenkovića nisu povoljne.Imamo visoku inflaciju, ljude koji se utapaju u siromaštvu, pa onda desnica smišlja nove neprijatelje poput jugoslavena kako bi se o tome pričalo", odgovarala Ivana Kekin premijeru na optužbe da su oni ti koji se bave ideologijom. "Mi samo poštujemo Ustav", kaže govoreći o zabrani Thompsonovog koncerta u Zagrebu.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo postavili u EP171:</p><ul><li>Zašto Zagreb dopušta jedan, a zabranjuje drugi Thompsonov koncert?</li><li>Vodi li zabrana Thompsonovog koncerta u nove zabrane?</li><li>Kako su negatori zločina u Jasenovcu dospjeli u Sabor?</li><li>Zašto je afera Beroš najgora Plenkovićeva afera?</li><li>Čime ljevica planira osvojiti srca i umove birača?</li><li>Što donosi zakon o digitalnoj zaštiti djece koji predlaže Možemo?</li><li>Kako klinci u zagrebačkim školama funkcioniraju bez mobitela?</li></ul><p>🎉 Telegramov Prvi glas dobitnik je SoMo Borac nagrade za najbolji digitalni proizvod godine. Hvala svima što nas pratite! </p><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em><br></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 29 Oct 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/df39105e/05883be9.mp3" length="85490814" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2137</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"Kad pogledate ankete posljednjih mjeseci, one za Plenkovića nisu povoljne.Imamo visoku inflaciju, ljude koji se utapaju u siromaštvu, pa onda desnica smišlja nove neprijatelje poput jugoslavena kako bi se o tome pričalo", odgovarala Ivana Kekin premijeru na optužbe da su oni ti koji se bave ideologijom. "Mi samo poštujemo Ustav", kaže govoreći o zabrani Thompsonovog koncerta u Zagrebu.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo postavili u EP171:</p><ul><li>Zašto Zagreb dopušta jedan, a zabranjuje drugi Thompsonov koncert?</li><li>Vodi li zabrana Thompsonovog koncerta u nove zabrane?</li><li>Kako su negatori zločina u Jasenovcu dospjeli u Sabor?</li><li>Zašto je afera Beroš najgora Plenkovićeva afera?</li><li>Čime ljevica planira osvojiti srca i umove birača?</li><li>Što donosi zakon o digitalnoj zaštiti djece koji predlaže Možemo?</li><li>Kako klinci u zagrebačkim školama funkcioniraju bez mobitela?</li></ul><p>🎉 Telegramov Prvi glas dobitnik je SoMo Borac nagrade za najbolji digitalni proizvod godine. Hvala svima što nas pratite! </p><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em><br></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Ljevica krenula sa zabranama, desnica uzvraća ludilom o Jasenovcu</title>
      <itunes:title>Ljevica krenula sa zabranama, desnica uzvraća ludilom o Jasenovcu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">9f0f79c5-b601-4d86-ba94-414752d3a34c</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/2662d771</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa s Telegramovim<strong> Jasminom Klarićem</strong> analiziramo drugu kontraofenzivu ljevice - nakon promjene ulica nazvanih po ljudima povezanima s ustaškim režimom, sada stiže zabrana Thompsonovog koncerta. A dok se Zagreb bavi koncertima, u Saboru se događa najluđa stvar dosad - Domino i Hrvatski suverenisti organiziraju okrugli stol o Jasenovcu na koji dovode povijesne revizioniste koji negiraju zločine u ustaškom logoru.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Je li zabrana Thompsonovog koncerta politički dobitak ili pogreška?</li><li>Koliko daleko planira ići ljevica u “kontraofenzivi” na ideološkom terenu?</li><li>Što stvarno znači HDZ-ov napad na Zagreb s kritikom "woke ideologije"</li><li>Zašto je saborski okrugli stol o Jasenovcu najopasniji primjer revizionizma dosad?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa s Telegramovim<strong> Jasminom Klarićem</strong> analiziramo drugu kontraofenzivu ljevice - nakon promjene ulica nazvanih po ljudima povezanima s ustaškim režimom, sada stiže zabrana Thompsonovog koncerta. A dok se Zagreb bavi koncertima, u Saboru se događa najluđa stvar dosad - Domino i Hrvatski suverenisti organiziraju okrugli stol o Jasenovcu na koji dovode povijesne revizioniste koji negiraju zločine u ustaškom logoru.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Je li zabrana Thompsonovog koncerta politički dobitak ili pogreška?</li><li>Koliko daleko planira ići ljevica u “kontraofenzivi” na ideološkom terenu?</li><li>Što stvarno znači HDZ-ov napad na Zagreb s kritikom "woke ideologije"</li><li>Zašto je saborski okrugli stol o Jasenovcu najopasniji primjer revizionizma dosad?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 28 Oct 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/2662d771/d481da65.mp3" length="47206814" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1180</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa s Telegramovim<strong> Jasminom Klarićem</strong> analiziramo drugu kontraofenzivu ljevice - nakon promjene ulica nazvanih po ljudima povezanima s ustaškim režimom, sada stiže zabrana Thompsonovog koncerta. A dok se Zagreb bavi koncertima, u Saboru se događa najluđa stvar dosad - Domino i Hrvatski suverenisti organiziraju okrugli stol o Jasenovcu na koji dovode povijesne revizioniste koji negiraju zločine u ustaškom logoru.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Je li zabrana Thompsonovog koncerta politički dobitak ili pogreška?</li><li>Koliko daleko planira ići ljevica u “kontraofenzivi” na ideološkom terenu?</li><li>Što stvarno znači HDZ-ov napad na Zagreb s kritikom "woke ideologije"</li><li>Zašto je saborski okrugli stol o Jasenovcu najopasniji primjer revizionizma dosad?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićev proračun eksplodirao: Velimir Šonje analizira što nas čeka</title>
      <itunes:title>Plenkovićev proračun eksplodirao: Velimir Šonje analizira što nas čeka</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e85d89fc-af83-4ed1-9fe9-1d110d56decf</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/938bc161</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Inflacija će se prema kraju godine smirivati, prognozira ekonomski analitičar <strong>Velimir Šonje</strong>. „Međutim, imamo dva zabrinjavajuća efekta koji se tiču cijene energenata. Prvi, prilagođavanje cijena za kućanstva, bio je iznuđen, ali je neizbježan i neće dramatično utjecati na inflaciju. No, novi rast cijena nafte generiran proširenjem američkih sankcija otvara pitanje kako će se dalje razvijati. Vjerojatno će morati doći do korekcije cijena na crpkama, pa će se moći očekivati pritisak", kaže Šonje koji procjenjuje da će se u Hrvatskoj <a href="https://www.telegram.hr/tema/inflacija/">inflacija</a> smiriti prvenstveno zbog cijena hrane koje će reagirati na stanje na svjetskom tržištu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 169:</p><ul><li>Što je dovelo do eksplozije središnjeg državnog proračuna?</li><li>Može li sada, kad su prihodi rasli sporije nego je planirano, Vlada povući ručnu na plaće i što ako to ne napravi?</li><li>Što obično radi politika kad zagusti u javnim financijama? Što će najprije rezati?</li><li>Koliko će te <a href="https://www.telegram.hr/tema/rast-placa/">plaće</a> u idućim godinama nastaviti rasti?</li><li>Hoće li se inflacija smirivati prema kraju godine ili to neće biti moguće zbog rasta cijena energenta?</li><li>Zašto premijer sada nakon četiri i pol godine inflacije vidi krivnju u poslodavcima?</li><li>Bi li inflacija bila manja da su trgovački lanci u domaćim rukama i da Vlada ima politički utjecaj na njih?</li><li>Jesu li i milijarde iz <a href="https://www.telegram.hr/tema/eu-fondovi/">EU fondova</a>, koje su sigurno podigle inflaciju, učinile hrvatsko gospodarstvo otpornijim i konkurentnijim ako nam produktivnost pada?</li></ul><p>Podcast Prvi glas, najslušaniji domaći news podcast, dobitnik je nagrade SoMo Borac za najbolji digitalni proizvod. Hvala vam što nas pratite!</p><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Inflacija će se prema kraju godine smirivati, prognozira ekonomski analitičar <strong>Velimir Šonje</strong>. „Međutim, imamo dva zabrinjavajuća efekta koji se tiču cijene energenata. Prvi, prilagođavanje cijena za kućanstva, bio je iznuđen, ali je neizbježan i neće dramatično utjecati na inflaciju. No, novi rast cijena nafte generiran proširenjem američkih sankcija otvara pitanje kako će se dalje razvijati. Vjerojatno će morati doći do korekcije cijena na crpkama, pa će se moći očekivati pritisak", kaže Šonje koji procjenjuje da će se u Hrvatskoj <a href="https://www.telegram.hr/tema/inflacija/">inflacija</a> smiriti prvenstveno zbog cijena hrane koje će reagirati na stanje na svjetskom tržištu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 169:</p><ul><li>Što je dovelo do eksplozije središnjeg državnog proračuna?</li><li>Može li sada, kad su prihodi rasli sporije nego je planirano, Vlada povući ručnu na plaće i što ako to ne napravi?</li><li>Što obično radi politika kad zagusti u javnim financijama? Što će najprije rezati?</li><li>Koliko će te <a href="https://www.telegram.hr/tema/rast-placa/">plaće</a> u idućim godinama nastaviti rasti?</li><li>Hoće li se inflacija smirivati prema kraju godine ili to neće biti moguće zbog rasta cijena energenta?</li><li>Zašto premijer sada nakon četiri i pol godine inflacije vidi krivnju u poslodavcima?</li><li>Bi li inflacija bila manja da su trgovački lanci u domaćim rukama i da Vlada ima politički utjecaj na njih?</li><li>Jesu li i milijarde iz <a href="https://www.telegram.hr/tema/eu-fondovi/">EU fondova</a>, koje su sigurno podigle inflaciju, učinile hrvatsko gospodarstvo otpornijim i konkurentnijim ako nam produktivnost pada?</li></ul><p>Podcast Prvi glas, najslušaniji domaći news podcast, dobitnik je nagrade SoMo Borac za najbolji digitalni proizvod. Hvala vam što nas pratite!</p><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 27 Oct 2025 04:30:00 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/938bc161/94811195.mp3" length="63853049" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1596</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Inflacija će se prema kraju godine smirivati, prognozira ekonomski analitičar <strong>Velimir Šonje</strong>. „Međutim, imamo dva zabrinjavajuća efekta koji se tiču cijene energenata. Prvi, prilagođavanje cijena za kućanstva, bio je iznuđen, ali je neizbježan i neće dramatično utjecati na inflaciju. No, novi rast cijena nafte generiran proširenjem američkih sankcija otvara pitanje kako će se dalje razvijati. Vjerojatno će morati doći do korekcije cijena na crpkama, pa će se moći očekivati pritisak", kaže Šonje koji procjenjuje da će se u Hrvatskoj <a href="https://www.telegram.hr/tema/inflacija/">inflacija</a> smiriti prvenstveno zbog cijena hrane koje će reagirati na stanje na svjetskom tržištu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 169:</p><ul><li>Što je dovelo do eksplozije središnjeg državnog proračuna?</li><li>Može li sada, kad su prihodi rasli sporije nego je planirano, Vlada povući ručnu na plaće i što ako to ne napravi?</li><li>Što obično radi politika kad zagusti u javnim financijama? Što će najprije rezati?</li><li>Koliko će te <a href="https://www.telegram.hr/tema/rast-placa/">plaće</a> u idućim godinama nastaviti rasti?</li><li>Hoće li se inflacija smirivati prema kraju godine ili to neće biti moguće zbog rasta cijena energenta?</li><li>Zašto premijer sada nakon četiri i pol godine inflacije vidi krivnju u poslodavcima?</li><li>Bi li inflacija bila manja da su trgovački lanci u domaćim rukama i da Vlada ima politički utjecaj na njih?</li><li>Jesu li i milijarde iz <a href="https://www.telegram.hr/tema/eu-fondovi/">EU fondova</a>, koje su sigurno podigle inflaciju, učinile hrvatsko gospodarstvo otpornijim i konkurentnijim ako nam produktivnost pada?</li></ul><p>Podcast Prvi glas, najslušaniji domaći news podcast, dobitnik je nagrade SoMo Borac za najbolji digitalni proizvod. Hvala vam što nas pratite!</p><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Represija na Filozofskom: Dekan studentima zabranio studiranje</title>
      <itunes:title>Represija na Filozofskom: Dekan studentima zabranio studiranje</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">772a7509-e9c5-49e4-833d-b5b62525f972</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/fa5d3f4e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Filozofski fakultet u Zagrebu posljednjih je desetljeća, u vremenima endemske društvene apatije, uvijek bio na glasu kao iznimka. Kao mjesto na kojem studenti, ali i profesori, uporno i žustro ne pristaju na poziciju nebitnih promatrača vlastite i sudbine cijelog društva. Ta slika se upravo pokušava promijeniti.</p><p><br>I to na dosta brutalan način - udarom s pozicije najveće fakultetske moći, s pozicije dekana - u akademske sudbine i živote troje studenata koji su bili među nekoliko desetaka sudionika još jednog (mirnog) prosvjeda protiv komercijalizacije studiranja. Oni su pod suspenzijom do okončanja stegovnog postupka, što znači da ne mogu sudjelovati na predavanjima, polagati ispite, niti braniti diplomske radove. Za Prvi glas govore dvoje suspendiranih studenata, <strong>Eva Marija Jurešić</strong> i <strong>Patrik Peica</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP168:</p><ul><li>U čemu je suština ovog sukoba studenata s vodstvom fakulteta?</li><li>Kako je izgledao prosvjed zbog kojeg su suspendirani?</li><li>Je li se sjednica Fakultetskog vijeća koju su prekinuli kasnije mogla održati?</li><li>Zbog čega je, od nekoliko desetaka prosvjednika, kažnjeno baš njih troje?</li><li>Koliko suspenzije utječu na njihove akademske i životne planove?</li><li>Postoji li otpor među zaposlenima na fakultetu ovakvom postupanju vodstva ustanove?</li><li>Govore li ovakvi potezi nešto i o širem stanju u društvu?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Filozofski fakultet u Zagrebu posljednjih je desetljeća, u vremenima endemske društvene apatije, uvijek bio na glasu kao iznimka. Kao mjesto na kojem studenti, ali i profesori, uporno i žustro ne pristaju na poziciju nebitnih promatrača vlastite i sudbine cijelog društva. Ta slika se upravo pokušava promijeniti.</p><p><br>I to na dosta brutalan način - udarom s pozicije najveće fakultetske moći, s pozicije dekana - u akademske sudbine i živote troje studenata koji su bili među nekoliko desetaka sudionika još jednog (mirnog) prosvjeda protiv komercijalizacije studiranja. Oni su pod suspenzijom do okončanja stegovnog postupka, što znači da ne mogu sudjelovati na predavanjima, polagati ispite, niti braniti diplomske radove. Za Prvi glas govore dvoje suspendiranih studenata, <strong>Eva Marija Jurešić</strong> i <strong>Patrik Peica</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP168:</p><ul><li>U čemu je suština ovog sukoba studenata s vodstvom fakulteta?</li><li>Kako je izgledao prosvjed zbog kojeg su suspendirani?</li><li>Je li se sjednica Fakultetskog vijeća koju su prekinuli kasnije mogla održati?</li><li>Zbog čega je, od nekoliko desetaka prosvjednika, kažnjeno baš njih troje?</li><li>Koliko suspenzije utječu na njihove akademske i životne planove?</li><li>Postoji li otpor među zaposlenima na fakultetu ovakvom postupanju vodstva ustanove?</li><li>Govore li ovakvi potezi nešto i o širem stanju u društvu?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 24 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/fa5d3f4e/ca50c152.mp3" length="52379990" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1309</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Filozofski fakultet u Zagrebu posljednjih je desetljeća, u vremenima endemske društvene apatije, uvijek bio na glasu kao iznimka. Kao mjesto na kojem studenti, ali i profesori, uporno i žustro ne pristaju na poziciju nebitnih promatrača vlastite i sudbine cijelog društva. Ta slika se upravo pokušava promijeniti.</p><p><br>I to na dosta brutalan način - udarom s pozicije najveće fakultetske moći, s pozicije dekana - u akademske sudbine i živote troje studenata koji su bili među nekoliko desetaka sudionika još jednog (mirnog) prosvjeda protiv komercijalizacije studiranja. Oni su pod suspenzijom do okončanja stegovnog postupka, što znači da ne mogu sudjelovati na predavanjima, polagati ispite, niti braniti diplomske radove. Za Prvi glas govore dvoje suspendiranih studenata, <strong>Eva Marija Jurešić</strong> i <strong>Patrik Peica</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP168:</p><ul><li>U čemu je suština ovog sukoba studenata s vodstvom fakulteta?</li><li>Kako je izgledao prosvjed zbog kojeg su suspendirani?</li><li>Je li se sjednica Fakultetskog vijeća koju su prekinuli kasnije mogla održati?</li><li>Zbog čega je, od nekoliko desetaka prosvjednika, kažnjeno baš njih troje?</li><li>Koliko suspenzije utječu na njihove akademske i životne planove?</li><li>Postoji li otpor među zaposlenima na fakultetu ovakvom postupanju vodstva ustanove?</li><li>Govore li ovakvi potezi nešto i o širem stanju u društvu?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Putin je upravo ponizio Trumpa: Jedan poziv iz Kremlja srušio cijeli američki plan</title>
      <itunes:title>Putin je upravo ponizio Trumpa: Jedan poziv iz Kremlja srušio cijeli američki plan</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">9a6c1780-7d8a-4f59-8c65-3c6262247dfd</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/38cf01ce</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Kako je Vladimir Putin jedim pozivom prema Bijeloj kući srušio čitav američi plan o slanju Tomahawka i povratku cijelog ukrajinskog teritorija? U Prvom glasu Telegramov Đivo Đurović govori o otkazanom sastanku Trumpa i Putina u Budimpešti, američkoj poziciji prema ratu, Putinovim stvarnim ciljevima i sukobu između jastrebova i poduzetnika u američkog administraciji.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP167:</p><ul><li>Je li Putin ponovno izigrao i ponizio Trumpa?</li><li>Zašto je Rusija odbila i ponudu SAD-a o zamrzavanju sukoba?</li><li>Koliko Trump razumije svijet u kojem odlučuje o ratu i miru?</li><li>Tko zapravo vodi američku vanjsku politiku – jastrebovi, dvorjani ili građevinari?</li><li>Može li američki predsjednik uopće zaustaviti rat u Ukrajini?</li></ul><p><em>*Epizoda je snimljena prije nego što je objavljena vijest da SAD uvodi sankcije ruskim naftnim kompanijama Rosnjeftu i Lukoilu</em></p><p>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta <a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Kako je Vladimir Putin jedim pozivom prema Bijeloj kući srušio čitav američi plan o slanju Tomahawka i povratku cijelog ukrajinskog teritorija? U Prvom glasu Telegramov Đivo Đurović govori o otkazanom sastanku Trumpa i Putina u Budimpešti, američkoj poziciji prema ratu, Putinovim stvarnim ciljevima i sukobu između jastrebova i poduzetnika u američkog administraciji.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP167:</p><ul><li>Je li Putin ponovno izigrao i ponizio Trumpa?</li><li>Zašto je Rusija odbila i ponudu SAD-a o zamrzavanju sukoba?</li><li>Koliko Trump razumije svijet u kojem odlučuje o ratu i miru?</li><li>Tko zapravo vodi američku vanjsku politiku – jastrebovi, dvorjani ili građevinari?</li><li>Može li američki predsjednik uopće zaustaviti rat u Ukrajini?</li></ul><p><em>*Epizoda je snimljena prije nego što je objavljena vijest da SAD uvodi sankcije ruskim naftnim kompanijama Rosnjeftu i Lukoilu</em></p><p>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta <a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 23 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/38cf01ce/74ea59a7.mp3" length="56773890" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1419</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Kako je Vladimir Putin jedim pozivom prema Bijeloj kući srušio čitav američi plan o slanju Tomahawka i povratku cijelog ukrajinskog teritorija? U Prvom glasu Telegramov Đivo Đurović govori o otkazanom sastanku Trumpa i Putina u Budimpešti, američkoj poziciji prema ratu, Putinovim stvarnim ciljevima i sukobu između jastrebova i poduzetnika u američkog administraciji.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP167:</p><ul><li>Je li Putin ponovno izigrao i ponizio Trumpa?</li><li>Zašto je Rusija odbila i ponudu SAD-a o zamrzavanju sukoba?</li><li>Koliko Trump razumije svijet u kojem odlučuje o ratu i miru?</li><li>Tko zapravo vodi američku vanjsku politiku – jastrebovi, dvorjani ili građevinari?</li><li>Može li američki predsjednik uopće zaustaviti rat u Ukrajini?</li></ul><p><em>*Epizoda je snimljena prije nego što je objavljena vijest da SAD uvodi sankcije ruskim naftnim kompanijama Rosnjeftu i Lukoilu</em></p><p>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta <a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Čeka nas kaos oko vojnog roka?</title>
      <itunes:title>Čeka nas kaos oko vojnog roka?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">0e7bda3a-46d0-4196-8ef0-d69f47646071</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/5b677124</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Pučka pravobraniteljica<a href="https://www.telegram.hr/tema/tena-simonovic-einwalter/"><strong> Tena Šimonović Einwalter</strong></a> morala je prošlog tjedna na saborskom Odboru za obranu slušati žestoke kritike nazočnih HDZ-ovaca zbog vojnog roka. Naime, usudila se primjetiti da je projekt nedovoljno dorađen, jer će se dosta detalja regulirati naknadno, nakon usvajanja izmjena Zakona o obrani i da je potencijalno upitan iz perspektive diskriminacije.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP166:</p><ul><li>Koji su najveći problemi s ovakvim povratkom vojnog roka?</li><li>Što bi bili uvjerljivi razlozi za prigovor savjesti i tko će to procjenjivati? Tko će kontrolirati takve odluke?</li><li>Postoji li pravo žalbe na odluku o prigovoru savjesti?</li><li>Koja je razlika između tretiranja prigovora savjesti u medicini i u obrani?</li><li>Tko će i na koji način određivati, kod usvojenog prigovora savjesti, koji regruti idu u civilnu zaštitu, a koji ostaju kod kuće i rok odrađuju u jedinicama lokalne samouprave?</li><li>Hoće li se služenje vojnog roka u jedinicama lokalne samouprave pretvoriti u ispijanje kava i kopiranje papira?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Pučka pravobraniteljica<a href="https://www.telegram.hr/tema/tena-simonovic-einwalter/"><strong> Tena Šimonović Einwalter</strong></a> morala je prošlog tjedna na saborskom Odboru za obranu slušati žestoke kritike nazočnih HDZ-ovaca zbog vojnog roka. Naime, usudila se primjetiti da je projekt nedovoljno dorađen, jer će se dosta detalja regulirati naknadno, nakon usvajanja izmjena Zakona o obrani i da je potencijalno upitan iz perspektive diskriminacije.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP166:</p><ul><li>Koji su najveći problemi s ovakvim povratkom vojnog roka?</li><li>Što bi bili uvjerljivi razlozi za prigovor savjesti i tko će to procjenjivati? Tko će kontrolirati takve odluke?</li><li>Postoji li pravo žalbe na odluku o prigovoru savjesti?</li><li>Koja je razlika između tretiranja prigovora savjesti u medicini i u obrani?</li><li>Tko će i na koji način određivati, kod usvojenog prigovora savjesti, koji regruti idu u civilnu zaštitu, a koji ostaju kod kuće i rok odrađuju u jedinicama lokalne samouprave?</li><li>Hoće li se služenje vojnog roka u jedinicama lokalne samouprave pretvoriti u ispijanje kava i kopiranje papira?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 22 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/5b677124/b6a0cad6.mp3" length="56284774" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1407</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Pučka pravobraniteljica<a href="https://www.telegram.hr/tema/tena-simonovic-einwalter/"><strong> Tena Šimonović Einwalter</strong></a> morala je prošlog tjedna na saborskom Odboru za obranu slušati žestoke kritike nazočnih HDZ-ovaca zbog vojnog roka. Naime, usudila se primjetiti da je projekt nedovoljno dorađen, jer će se dosta detalja regulirati naknadno, nakon usvajanja izmjena Zakona o obrani i da je potencijalno upitan iz perspektive diskriminacije.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP166:</p><ul><li>Koji su najveći problemi s ovakvim povratkom vojnog roka?</li><li>Što bi bili uvjerljivi razlozi za prigovor savjesti i tko će to procjenjivati? Tko će kontrolirati takve odluke?</li><li>Postoji li pravo žalbe na odluku o prigovoru savjesti?</li><li>Koja je razlika između tretiranja prigovora savjesti u medicini i u obrani?</li><li>Tko će i na koji način određivati, kod usvojenog prigovora savjesti, koji regruti idu u civilnu zaštitu, a koji ostaju kod kuće i rok odrađuju u jedinicama lokalne samouprave?</li><li>Hoće li se služenje vojnog roka u jedinicama lokalne samouprave pretvoriti u ispijanje kava i kopiranje papira?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Siniša Hajdaš Dončić: Moj manifest za Plenkovićev kraj</title>
      <itunes:title>Siniša Hajdaš Dončić: Moj manifest za Plenkovićev kraj</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ad6be1e5-f1a9-488c-baaa-9f844ec1d64a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/f884b5c4</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Šef oporbe <strong>Siniša Hajdaš Dončić</strong> u Prvom glasu objašnjava zašto misli da smo potratili ogroman novac iz EU fondova i zašto danas živimo lošije nego prije 9 godina kad je Plenković došao na vlast. Nakon promjena imena ustaških ulica u Zagrebu najavljuje ulicu 8. svibnja, datuma kada je oslobođen Zagreb i pobijeđen fašizam, a sa Tomaševićem će razgovarati i o povratku imena Trga maršala Tita.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP165:</p><ul><li>Je li Plenković zaista promijenio HDZ i Hrvatsku ili je “rast” samo zamaskirao društvene probleme?</li><li>Što znači razvoj nasuprot rastu – i zašto je nejednakost “rak-rana” Hrvatske?</li><li>Presušuju li EU fondovi i kako izbjeći “beton bez industrije” i uvoznu ovisnost?</li><li>Tko je kriv za inflaciju: Vlada, oligopoli ili “povećanje plaća”?</li><li>Kako do priuštivog stanovanja – državna/javna stanogradnja ili subvencije?</li><li>Zašto će SDP inzistirati na izboru 3 ustavna suca?</li><li>Hoće li SDP i Možemo vratiti Trg maršala Tita?</li><li>Može li SDP s Možemo složiti većinu - i hoće li Hajdaš Dončić biti premijer?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Šef oporbe <strong>Siniša Hajdaš Dončić</strong> u Prvom glasu objašnjava zašto misli da smo potratili ogroman novac iz EU fondova i zašto danas živimo lošije nego prije 9 godina kad je Plenković došao na vlast. Nakon promjena imena ustaških ulica u Zagrebu najavljuje ulicu 8. svibnja, datuma kada je oslobođen Zagreb i pobijeđen fašizam, a sa Tomaševićem će razgovarati i o povratku imena Trga maršala Tita.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP165:</p><ul><li>Je li Plenković zaista promijenio HDZ i Hrvatsku ili je “rast” samo zamaskirao društvene probleme?</li><li>Što znači razvoj nasuprot rastu – i zašto je nejednakost “rak-rana” Hrvatske?</li><li>Presušuju li EU fondovi i kako izbjeći “beton bez industrije” i uvoznu ovisnost?</li><li>Tko je kriv za inflaciju: Vlada, oligopoli ili “povećanje plaća”?</li><li>Kako do priuštivog stanovanja – državna/javna stanogradnja ili subvencije?</li><li>Zašto će SDP inzistirati na izboru 3 ustavna suca?</li><li>Hoće li SDP i Možemo vratiti Trg maršala Tita?</li><li>Može li SDP s Možemo složiti većinu - i hoće li Hajdaš Dončić biti premijer?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 21 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/f884b5c4/74e5f9f4.mp3" length="121973376" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>3049</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Šef oporbe <strong>Siniša Hajdaš Dončić</strong> u Prvom glasu objašnjava zašto misli da smo potratili ogroman novac iz EU fondova i zašto danas živimo lošije nego prije 9 godina kad je Plenković došao na vlast. Nakon promjena imena ustaških ulica u Zagrebu najavljuje ulicu 8. svibnja, datuma kada je oslobođen Zagreb i pobijeđen fašizam, a sa Tomaševićem će razgovarati i o povratku imena Trga maršala Tita.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP165:</p><ul><li>Je li Plenković zaista promijenio HDZ i Hrvatsku ili je “rast” samo zamaskirao društvene probleme?</li><li>Što znači razvoj nasuprot rastu – i zašto je nejednakost “rak-rana” Hrvatske?</li><li>Presušuju li EU fondovi i kako izbjeći “beton bez industrije” i uvoznu ovisnost?</li><li>Tko je kriv za inflaciju: Vlada, oligopoli ili “povećanje plaća”?</li><li>Kako do priuštivog stanovanja – državna/javna stanogradnja ili subvencije?</li><li>Zašto će SDP inzistirati na izboru 3 ustavna suca?</li><li>Hoće li SDP i Možemo vratiti Trg maršala Tita?</li><li>Može li SDP s Možemo složiti većinu - i hoće li Hajdaš Dončić biti premijer?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Pozadina Trumpove revolucije koja trese svijet</title>
      <itunes:title>Pozadina Trumpove revolucije koja trese svijet</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">3adb415f-a135-47b1-9647-692badd4cabd</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/a4bd7302</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Nakon druge pobjede <a href="https://www.telegram.hr/tema/donald-trump/"><strong>Donalda Trumpa</strong></a> zavladala je rezignacija na liberalno-demokratskoj strani. "Začuđujuća je pasivnost svih struktura. Mislio sam da je američko društvo stabilno i da su institucije poput medija, sveučilišta, velikih kompanija, vojske jake te da ih je nemoguće destabilizirati. Pokazale su se puno manje čvrste", konstatira dr. <strong>Dražen Prelec</strong>, jedan od uglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu. Profesor Prelec radi na prestižnom Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu gdje drži tri profesorske pozicije, na Sloan School of Managementu, te na odjelima ekonomije i neuroznanosti.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo postavili u epizodi 164:</p><ul><li>Koliko je Donald Trump polarizirao Sjedinjene Države i zašto američki predsjednik postaje neka vrsta diferencijatora u društvu?</li><li>Po kojoj se liniji danas dijeli Amerika; jesu li podjele geografske, po državama, rasne, ideološke ili klasne?</li><li>Zašto nema jačeg otpora protiv Trumpove politike?</li><li>Kako će atentat na <a href="https://www.telegram.hr/tema/charlie-kirk/"><strong>Charlija Kirka</strong></a> formirati javnu i političku scenu?</li><li>Zašto smatra da je radikalizam veći kod liberala?</li><li>Što je krajnji cilj Trumpovog rata protiv američkih sveučilišta i znanstvenih institucija?</li><li>Što je tako privlačno u američkom valu konzervatizma da se tako lako prenosi u Europu?</li></ul><p>Prelec misli da otpora protiv Trumpa nema jer ga je teško ideološki smjestiti. "On je u nekim pozicijama desno, a na nekim pozicijama više naginje lijevo. Njega se ne može promatrati kroz prizmu desno-lijevo, naročito ne kroz europske sheme. Otpora nema i zato što njegov program izvršava i vodi manja skupina ljudi koji dolaze iz same elite američkog društva. Za razliku od prvog mandata jako su dobro organizirani i skoro imaju nekakve, rekao bih, boljševičke karakteristike."</p><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Nakon druge pobjede <a href="https://www.telegram.hr/tema/donald-trump/"><strong>Donalda Trumpa</strong></a> zavladala je rezignacija na liberalno-demokratskoj strani. "Začuđujuća je pasivnost svih struktura. Mislio sam da je američko društvo stabilno i da su institucije poput medija, sveučilišta, velikih kompanija, vojske jake te da ih je nemoguće destabilizirati. Pokazale su se puno manje čvrste", konstatira dr. <strong>Dražen Prelec</strong>, jedan od uglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu. Profesor Prelec radi na prestižnom Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu gdje drži tri profesorske pozicije, na Sloan School of Managementu, te na odjelima ekonomije i neuroznanosti.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo postavili u epizodi 164:</p><ul><li>Koliko je Donald Trump polarizirao Sjedinjene Države i zašto američki predsjednik postaje neka vrsta diferencijatora u društvu?</li><li>Po kojoj se liniji danas dijeli Amerika; jesu li podjele geografske, po državama, rasne, ideološke ili klasne?</li><li>Zašto nema jačeg otpora protiv Trumpove politike?</li><li>Kako će atentat na <a href="https://www.telegram.hr/tema/charlie-kirk/"><strong>Charlija Kirka</strong></a> formirati javnu i političku scenu?</li><li>Zašto smatra da je radikalizam veći kod liberala?</li><li>Što je krajnji cilj Trumpovog rata protiv američkih sveučilišta i znanstvenih institucija?</li><li>Što je tako privlačno u američkom valu konzervatizma da se tako lako prenosi u Europu?</li></ul><p>Prelec misli da otpora protiv Trumpa nema jer ga je teško ideološki smjestiti. "On je u nekim pozicijama desno, a na nekim pozicijama više naginje lijevo. Njega se ne može promatrati kroz prizmu desno-lijevo, naročito ne kroz europske sheme. Otpora nema i zato što njegov program izvršava i vodi manja skupina ljudi koji dolaze iz same elite američkog društva. Za razliku od prvog mandata jako su dobro organizirani i skoro imaju nekakve, rekao bih, boljševičke karakteristike."</p><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 20 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/a4bd7302/1107951c.mp3" length="49696678" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1242</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Nakon druge pobjede <a href="https://www.telegram.hr/tema/donald-trump/"><strong>Donalda Trumpa</strong></a> zavladala je rezignacija na liberalno-demokratskoj strani. "Začuđujuća je pasivnost svih struktura. Mislio sam da je američko društvo stabilno i da su institucije poput medija, sveučilišta, velikih kompanija, vojske jake te da ih je nemoguće destabilizirati. Pokazale su se puno manje čvrste", konstatira dr. <strong>Dražen Prelec</strong>, jedan od uglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu. Profesor Prelec radi na prestižnom Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu gdje drži tri profesorske pozicije, na Sloan School of Managementu, te na odjelima ekonomije i neuroznanosti.</p><p><br></p><p>Pitanja koja smo postavili u epizodi 164:</p><ul><li>Koliko je Donald Trump polarizirao Sjedinjene Države i zašto američki predsjednik postaje neka vrsta diferencijatora u društvu?</li><li>Po kojoj se liniji danas dijeli Amerika; jesu li podjele geografske, po državama, rasne, ideološke ili klasne?</li><li>Zašto nema jačeg otpora protiv Trumpove politike?</li><li>Kako će atentat na <a href="https://www.telegram.hr/tema/charlie-kirk/"><strong>Charlija Kirka</strong></a> formirati javnu i političku scenu?</li><li>Zašto smatra da je radikalizam veći kod liberala?</li><li>Što je krajnji cilj Trumpovog rata protiv američkih sveučilišta i znanstvenih institucija?</li><li>Što je tako privlačno u američkom valu konzervatizma da se tako lako prenosi u Europu?</li></ul><p>Prelec misli da otpora protiv Trumpa nema jer ga je teško ideološki smjestiti. "On je u nekim pozicijama desno, a na nekim pozicijama više naginje lijevo. Njega se ne može promatrati kroz prizmu desno-lijevo, naročito ne kroz europske sheme. Otpora nema i zato što njegov program izvršava i vodi manja skupina ljudi koji dolaze iz same elite američkog društva. Za razliku od prvog mandata jako su dobro organizirani i skoro imaju nekakve, rekao bih, boljševičke karakteristike."</p><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Andrej Plenković: 3 riječi koje objašnjavaju sve</title>
      <itunes:title>Andrej Plenković: 3 riječi koje objašnjavaju sve</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">cd4f4449-ce5b-40cf-a025-1e7c7c64fa98</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/39900bc0</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>'Mogu što hoću' slogan je Plenkovićevih 9 godina na vlasti. Živimo u doba kleptoautokracije i raširenog otuđivanja javnih resursa od strane političara koji su u poziciji vlasti ili pri vlasti. U zemlji je demokracija de facto suspendirana, a u isto vrijeme se njeguje kult ličnosti neupitnog vođe. Tako izgleda Hrvatska nakon devet godina koje je oblikovao <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong>,</a> zaključuju Telegramovi novinari u velikoj analizi premijerove vladavine.</p><p><br></p><p>Kako se promijenila Hrvatska od 19. listopada 2016., kada je Plenković prvi put ušao u Banske dvore, koji su mu najveći grijesi, kako bira svoje ljude, žasto smo propustili šansu da se Hrvatska modernizira, gdje su sve podignuta premijerova Potemkinova sela, živimo li, kako ponavlja iz Vlade, bolje nego ikada, te što se kroz devet godina promijenilo u njegovom načinu vladanja seciraju u podcast specijalu <strong>Irena Frljan Gašparović</strong> i <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p><p>Pitanja na koja odgovaramo u epizodi 163:</p><ul><li>Koja je najgora afera Plenkovićeve devetogodišnje vladavine?</li><li>Koje su prilike za modernizaciju zemlje propuštene?</li><li>Od Martine Dalić do Vilija Beroša - kako su i zašto otišli, te kako su spašavani posrnuli Plenkovićevi ministri?</li><li>Neki su ekonomski pokazatelji bolji, no što kada se hvali rezultatima premijer izostavlja iz šire slike?</li><li>Na čiji račun zapravo živimo i što će se dogoditi kad presuši europska blagajna?</li><li>Zašto premijer njeguje v.d. Hrvatsku?</li><li>Koje je sve institucije zarobio i što još može anestezirati?</li><li>Kako je premijer suspendirao demokraciju?</li><li>Što se Plenkoviću može ubrojiti u plus?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>'Mogu što hoću' slogan je Plenkovićevih 9 godina na vlasti. Živimo u doba kleptoautokracije i raširenog otuđivanja javnih resursa od strane političara koji su u poziciji vlasti ili pri vlasti. U zemlji je demokracija de facto suspendirana, a u isto vrijeme se njeguje kult ličnosti neupitnog vođe. Tako izgleda Hrvatska nakon devet godina koje je oblikovao <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong>,</a> zaključuju Telegramovi novinari u velikoj analizi premijerove vladavine.</p><p><br></p><p>Kako se promijenila Hrvatska od 19. listopada 2016., kada je Plenković prvi put ušao u Banske dvore, koji su mu najveći grijesi, kako bira svoje ljude, žasto smo propustili šansu da se Hrvatska modernizira, gdje su sve podignuta premijerova Potemkinova sela, živimo li, kako ponavlja iz Vlade, bolje nego ikada, te što se kroz devet godina promijenilo u njegovom načinu vladanja seciraju u podcast specijalu <strong>Irena Frljan Gašparović</strong> i <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p><p>Pitanja na koja odgovaramo u epizodi 163:</p><ul><li>Koja je najgora afera Plenkovićeve devetogodišnje vladavine?</li><li>Koje su prilike za modernizaciju zemlje propuštene?</li><li>Od Martine Dalić do Vilija Beroša - kako su i zašto otišli, te kako su spašavani posrnuli Plenkovićevi ministri?</li><li>Neki su ekonomski pokazatelji bolji, no što kada se hvali rezultatima premijer izostavlja iz šire slike?</li><li>Na čiji račun zapravo živimo i što će se dogoditi kad presuši europska blagajna?</li><li>Zašto premijer njeguje v.d. Hrvatsku?</li><li>Koje je sve institucije zarobio i što još može anestezirati?</li><li>Kako je premijer suspendirao demokraciju?</li><li>Što se Plenkoviću može ubrojiti u plus?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 17 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/39900bc0/af8ab25f.mp3" length="129341984" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>3233</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>'Mogu što hoću' slogan je Plenkovićevih 9 godina na vlasti. Živimo u doba kleptoautokracije i raširenog otuđivanja javnih resursa od strane političara koji su u poziciji vlasti ili pri vlasti. U zemlji je demokracija de facto suspendirana, a u isto vrijeme se njeguje kult ličnosti neupitnog vođe. Tako izgleda Hrvatska nakon devet godina koje je oblikovao <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong>,</a> zaključuju Telegramovi novinari u velikoj analizi premijerove vladavine.</p><p><br></p><p>Kako se promijenila Hrvatska od 19. listopada 2016., kada je Plenković prvi put ušao u Banske dvore, koji su mu najveći grijesi, kako bira svoje ljude, žasto smo propustili šansu da se Hrvatska modernizira, gdje su sve podignuta premijerova Potemkinova sela, živimo li, kako ponavlja iz Vlade, bolje nego ikada, te što se kroz devet godina promijenilo u njegovom načinu vladanja seciraju u podcast specijalu <strong>Irena Frljan Gašparović</strong> i <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p><p>Pitanja na koja odgovaramo u epizodi 163:</p><ul><li>Koja je najgora afera Plenkovićeve devetogodišnje vladavine?</li><li>Koje su prilike za modernizaciju zemlje propuštene?</li><li>Od Martine Dalić do Vilija Beroša - kako su i zašto otišli, te kako su spašavani posrnuli Plenkovićevi ministri?</li><li>Neki su ekonomski pokazatelji bolji, no što kada se hvali rezultatima premijer izostavlja iz šire slike?</li><li>Na čiji račun zapravo živimo i što će se dogoditi kad presuši europska blagajna?</li><li>Zašto premijer njeguje v.d. Hrvatsku?</li><li>Koje je sve institucije zarobio i što još može anestezirati?</li><li>Kako je premijer suspendirao demokraciju?</li><li>Što se Plenkoviću može ubrojiti u plus?</li></ul><p><em>*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta </em><a href="https://osis.bg/?p=4914&amp;lang=en"><em>Media Resilience</em></a><em>. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.</em></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Je li OK da svaka kobasica sebi uzima za pravo da se zove kobasicom?</title>
      <itunes:title>Je li OK da svaka kobasica sebi uzima za pravo da se zove kobasicom?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">cba55342-90b7-4d39-98f3-8e01b4600e64</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/f5a9788c</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Identitetske bitke raznih oblika i veličina već odavno izlaze na nos manje ostrašćenim pratiteljima društvenih zbivanja u zemlji i svijetu. No, jedna od najnovijih ipak, barem na prvu loptu, nosi dašak zabave. Smiju li se, kako stoji taksativno nabrojano u (izglasanom!) prijedlogu Europskog parlamenta, “odrezak, šnicla, kobasica, burger, hamburger, žumanjak i bjelanjak” tako nazivati ako su - biljnog porijekla?</p><p>Je li “vege burger” ili “tuna steak” nepodnošljiva prevara kupaca ili se radi o politikantskoj vegetarijanskoj kosti bačenoj na stol europskoj javnosti, te zbog čega se sva ova zbrka uopće događa, za Prvi glas je objašnjavala Telegramova novinarka<a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"> <strong>Irena Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p><br></p><p> Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 162:</p><ul><li>Smatraju li doista kupci masovno da je “vege burger” napravljen od egzotične vrste svinje?</li><li>Zbog čega desnica, koja bitku protiv pretjerane EU birokracije odavno stavila na svoju zastavu, zahtijeva pretjeranu EU birokraciju u ovom slučaju?</li><li>Po kojoj liniji se podijelio EPP i kako to da su HDZ-ovi eurozastupnici uvijek na desnijoj strani te podjele?</li><li>Kakva veze s ovom temom ima nekadašnja zabrana marmelade? A zakrivljenost krastavaca</li><li>Što je to“napitak od soje” i kakve veze pak on ima sa šniclom od tofua?</li><li>Može li ova inicijativa, koju podržava i hrvatska Vlada, naštetiti hrvatskoj poljoprivredi?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Identitetske bitke raznih oblika i veličina već odavno izlaze na nos manje ostrašćenim pratiteljima društvenih zbivanja u zemlji i svijetu. No, jedna od najnovijih ipak, barem na prvu loptu, nosi dašak zabave. Smiju li se, kako stoji taksativno nabrojano u (izglasanom!) prijedlogu Europskog parlamenta, “odrezak, šnicla, kobasica, burger, hamburger, žumanjak i bjelanjak” tako nazivati ako su - biljnog porijekla?</p><p>Je li “vege burger” ili “tuna steak” nepodnošljiva prevara kupaca ili se radi o politikantskoj vegetarijanskoj kosti bačenoj na stol europskoj javnosti, te zbog čega se sva ova zbrka uopće događa, za Prvi glas je objašnjavala Telegramova novinarka<a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"> <strong>Irena Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p><br></p><p> Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 162:</p><ul><li>Smatraju li doista kupci masovno da je “vege burger” napravljen od egzotične vrste svinje?</li><li>Zbog čega desnica, koja bitku protiv pretjerane EU birokracije odavno stavila na svoju zastavu, zahtijeva pretjeranu EU birokraciju u ovom slučaju?</li><li>Po kojoj liniji se podijelio EPP i kako to da su HDZ-ovi eurozastupnici uvijek na desnijoj strani te podjele?</li><li>Kakva veze s ovom temom ima nekadašnja zabrana marmelade? A zakrivljenost krastavaca</li><li>Što je to“napitak od soje” i kakve veze pak on ima sa šniclom od tofua?</li><li>Može li ova inicijativa, koju podržava i hrvatska Vlada, naštetiti hrvatskoj poljoprivredi?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 16 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/f5a9788c/ef76b36c.mp3" length="42520339" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1063</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Identitetske bitke raznih oblika i veličina već odavno izlaze na nos manje ostrašćenim pratiteljima društvenih zbivanja u zemlji i svijetu. No, jedna od najnovijih ipak, barem na prvu loptu, nosi dašak zabave. Smiju li se, kako stoji taksativno nabrojano u (izglasanom!) prijedlogu Europskog parlamenta, “odrezak, šnicla, kobasica, burger, hamburger, žumanjak i bjelanjak” tako nazivati ako su - biljnog porijekla?</p><p>Je li “vege burger” ili “tuna steak” nepodnošljiva prevara kupaca ili se radi o politikantskoj vegetarijanskoj kosti bačenoj na stol europskoj javnosti, te zbog čega se sva ova zbrka uopće događa, za Prvi glas je objašnjavala Telegramova novinarka<a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"> <strong>Irena Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p><br></p><p> Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 162:</p><ul><li>Smatraju li doista kupci masovno da je “vege burger” napravljen od egzotične vrste svinje?</li><li>Zbog čega desnica, koja bitku protiv pretjerane EU birokracije odavno stavila na svoju zastavu, zahtijeva pretjeranu EU birokraciju u ovom slučaju?</li><li>Po kojoj liniji se podijelio EPP i kako to da su HDZ-ovi eurozastupnici uvijek na desnijoj strani te podjele?</li><li>Kakva veze s ovom temom ima nekadašnja zabrana marmelade? A zakrivljenost krastavaca</li><li>Što je to“napitak od soje” i kakve veze pak on ima sa šniclom od tofua?</li><li>Može li ova inicijativa, koju podržava i hrvatska Vlada, naštetiti hrvatskoj poljoprivredi?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>'Šef ustavnog suda ne bi trebao primiti nagradu od tog režima'</title>
      <itunes:title>'Šef ustavnog suda ne bi trebao primiti nagradu od tog režima'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">4d301599-29bb-42eb-9a83-bab0dff9fddb</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/381286db</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu se danas bavimo izborom predsjednika i zamjenice Ustavnog suda kojim je, sumnja se, HDZ osigurao većinu na sudu, kao i kontroverzama oko odlikovanja koje predsjednik USUD-a <strong>Frane Staničić</strong> danas prima od Mađarske. Naš gost je <strong>Matija Miloš</strong>, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Je li sporno da predsjednik Ustavnog suda primi odlikovanje od Mađarske?</li><li>Što znači promjena prakse u izboru predsjednika Ustavnog suda?</li><li>Kako politički pritisci utječu na neovisnost Ustavnog suda?</li><li>Je li naš Ustavni sud podijeljen u konzervativni i liberalni blok?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu se danas bavimo izborom predsjednika i zamjenice Ustavnog suda kojim je, sumnja se, HDZ osigurao većinu na sudu, kao i kontroverzama oko odlikovanja koje predsjednik USUD-a <strong>Frane Staničić</strong> danas prima od Mađarske. Naš gost je <strong>Matija Miloš</strong>, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Je li sporno da predsjednik Ustavnog suda primi odlikovanje od Mađarske?</li><li>Što znači promjena prakse u izboru predsjednika Ustavnog suda?</li><li>Kako politički pritisci utječu na neovisnost Ustavnog suda?</li><li>Je li naš Ustavni sud podijeljen u konzervativni i liberalni blok?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 15 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/381286db/06b73949.mp3" length="66898911" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1672</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu se danas bavimo izborom predsjednika i zamjenice Ustavnog suda kojim je, sumnja se, HDZ osigurao većinu na sudu, kao i kontroverzama oko odlikovanja koje predsjednik USUD-a <strong>Frane Staničić</strong> danas prima od Mađarske. Naš gost je <strong>Matija Miloš</strong>, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Je li sporno da predsjednik Ustavnog suda primi odlikovanje od Mađarske?</li><li>Što znači promjena prakse u izboru predsjednika Ustavnog suda?</li><li>Kako politički pritisci utječu na neovisnost Ustavnog suda?</li><li>Je li naš Ustavni sud podijeljen u konzervativni i liberalni blok?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Kineski mega udar: Upravo su protiv Amerike odigrali svoju najjaču kartu</title>
      <itunes:title>Kineski mega udar: Upravo su protiv Amerike odigrali svoju najjaču kartu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">70d6bb22-5fd0-44fc-b820-e5de53e5349c</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/261d245a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Kina je upravo pokazala da u globalnoj igri moći ima kartu koju Amerika ne može ignorirati - kontrolu nad 92 posto svjetske proizvodnje ključnih rijetkih minerala bez kojih nema proizvodnje električnih auta, baterija, vojnih radara, aviona, mobitela... U današnjem Prvom glasu gost je <strong>Ivica Bakota</strong>, docent na Odsjeku za povijest Sveučilišta Capital Normal u Pekingu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP160:</p><ul><li>Je li Peking ovim potezom otvorio novi trgovinski rat s Amerikom?</li><li>Kako će Trump reagirati i koliko su opasne njegove carine?</li><li>Može li Xi Jinping iskoristiti trenutak i natjerati Washington na ustupke oko Tajvana?</li><li>Je li Kina još uvijek status quo sila ili postaje revizionistička velesila?</li><li>Kako na Zapad i Ameriku danas gledaju sami Kinezi?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Kina je upravo pokazala da u globalnoj igri moći ima kartu koju Amerika ne može ignorirati - kontrolu nad 92 posto svjetske proizvodnje ključnih rijetkih minerala bez kojih nema proizvodnje električnih auta, baterija, vojnih radara, aviona, mobitela... U današnjem Prvom glasu gost je <strong>Ivica Bakota</strong>, docent na Odsjeku za povijest Sveučilišta Capital Normal u Pekingu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP160:</p><ul><li>Je li Peking ovim potezom otvorio novi trgovinski rat s Amerikom?</li><li>Kako će Trump reagirati i koliko su opasne njegove carine?</li><li>Može li Xi Jinping iskoristiti trenutak i natjerati Washington na ustupke oko Tajvana?</li><li>Je li Kina još uvijek status quo sila ili postaje revizionistička velesila?</li><li>Kako na Zapad i Ameriku danas gledaju sami Kinezi?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 14 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/261d245a/9f55c6d2.mp3" length="43648921" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1091</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Kina je upravo pokazala da u globalnoj igri moći ima kartu koju Amerika ne može ignorirati - kontrolu nad 92 posto svjetske proizvodnje ključnih rijetkih minerala bez kojih nema proizvodnje električnih auta, baterija, vojnih radara, aviona, mobitela... U današnjem Prvom glasu gost je <strong>Ivica Bakota</strong>, docent na Odsjeku za povijest Sveučilišta Capital Normal u Pekingu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP160:</p><ul><li>Je li Peking ovim potezom otvorio novi trgovinski rat s Amerikom?</li><li>Kako će Trump reagirati i koliko su opasne njegove carine?</li><li>Može li Xi Jinping iskoristiti trenutak i natjerati Washington na ustupke oko Tajvana?</li><li>Je li Kina još uvijek status quo sila ili postaje revizionistička velesila?</li><li>Kako na Zapad i Ameriku danas gledaju sami Kinezi?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Vučić na rubu: Puca europska podrška, režim strepi od 1. studenog</title>
      <itunes:title>Vučić na rubu: Puca europska podrška, režim strepi od 1. studenog</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">dd3fbcc2-fc17-4f73-a4a1-f3a86d9c1af6</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/83fd8576</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Aleksandar Vučić</strong> gubi podršku EU koju je godinama uživao, a istovremeno mu se u zemlji sprema novi udar – 1. studenog studenti najavljuju masovni prosvjed u Novom Sadu pod sloganom „Na korak do pravde“. Kad će izbori, kakav je odnos snaga, u što zapravo vjeruju studenti te može li Vučiću naštetiti kraj opskrbe naftom iz Hrvatske zbog ruskih sankcija NIS-u u Prvom glasu objašjava <strong>Dejan Bursać</strong>, politolog i znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</strong></p><ul><li>Zašto režim Aleksandra Vučića sve teže kontrolira situaciju u Srbiji?</li><li>Što očekivati 1. studenog kada studenti ponovno izlaze na ulice?</li><li>Zašto se Vučić boji izbora i zašto ih izbjegava?</li><li>Kako je moguće da su se studenti pretvorili u najjaču političku prijetnju režimu?</li><li>I koliko Vučića može uzdrmati gubitak podrške iz Bruxellesa?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Aleksandar Vučić</strong> gubi podršku EU koju je godinama uživao, a istovremeno mu se u zemlji sprema novi udar – 1. studenog studenti najavljuju masovni prosvjed u Novom Sadu pod sloganom „Na korak do pravde“. Kad će izbori, kakav je odnos snaga, u što zapravo vjeruju studenti te može li Vučiću naštetiti kraj opskrbe naftom iz Hrvatske zbog ruskih sankcija NIS-u u Prvom glasu objašjava <strong>Dejan Bursać</strong>, politolog i znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</strong></p><ul><li>Zašto režim Aleksandra Vučića sve teže kontrolira situaciju u Srbiji?</li><li>Što očekivati 1. studenog kada studenti ponovno izlaze na ulice?</li><li>Zašto se Vučić boji izbora i zašto ih izbjegava?</li><li>Kako je moguće da su se studenti pretvorili u najjaču političku prijetnju režimu?</li><li>I koliko Vučića može uzdrmati gubitak podrške iz Bruxellesa?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 13 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/83fd8576/0d92d71d.mp3" length="82898394" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2072</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Aleksandar Vučić</strong> gubi podršku EU koju je godinama uživao, a istovremeno mu se u zemlji sprema novi udar – 1. studenog studenti najavljuju masovni prosvjed u Novom Sadu pod sloganom „Na korak do pravde“. Kad će izbori, kakav je odnos snaga, u što zapravo vjeruju studenti te može li Vučiću naštetiti kraj opskrbe naftom iz Hrvatske zbog ruskih sankcija NIS-u u Prvom glasu objašjava <strong>Dejan Bursać</strong>, politolog i znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</strong></p><ul><li>Zašto režim Aleksandra Vučića sve teže kontrolira situaciju u Srbiji?</li><li>Što očekivati 1. studenog kada studenti ponovno izlaze na ulice?</li><li>Zašto se Vučić boji izbora i zašto ih izbjegava?</li><li>Kako je moguće da su se studenti pretvorili u najjaču političku prijetnju režimu?</li><li>I koliko Vučića može uzdrmati gubitak podrške iz Bruxellesa?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Upravo je završio rat u Gazi: Amerika je pokazala moć</title>
      <itunes:title>Upravo je završio rat u Gazi: Amerika je pokazala moć</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">c004b7b4-f37b-47c7-80ea-9ef8c9a2d60a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/d4285df0</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U izvanrednoj epizodi Prvog glasa Telegramov <strong>Đivo Đurović</strong> analizira kako je SAD natjerao Izrael i Hamas na primirje, zašto je Trump ostao bez Nobela i što slijedi za Bliski istok.</p><p>U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:</p><ul><li>Je li ovo kraj rata koji će donijeti trajni mir?</li><li>Kako je Amerika uspjela zaustaviti rat bez ispaljenog metka?</li><li>Može li se Hamas doista razoružati i nestati iz Gaze?</li><li>Što znači Trumpov plan za Izrael, Palestince i cijeli Bliski istok?</li><li>Zašto je Trump ostao bez Nobelove nagrade za mir?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U izvanrednoj epizodi Prvog glasa Telegramov <strong>Đivo Đurović</strong> analizira kako je SAD natjerao Izrael i Hamas na primirje, zašto je Trump ostao bez Nobela i što slijedi za Bliski istok.</p><p>U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:</p><ul><li>Je li ovo kraj rata koji će donijeti trajni mir?</li><li>Kako je Amerika uspjela zaustaviti rat bez ispaljenog metka?</li><li>Može li se Hamas doista razoružati i nestati iz Gaze?</li><li>Što znači Trumpov plan za Izrael, Palestince i cijeli Bliski istok?</li><li>Zašto je Trump ostao bez Nobelove nagrade za mir?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 10 Oct 2025 13:47:45 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/d4285df0/ecb514f2.mp3" length="65884297" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1647</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U izvanrednoj epizodi Prvog glasa Telegramov <strong>Đivo Đurović</strong> analizira kako je SAD natjerao Izrael i Hamas na primirje, zašto je Trump ostao bez Nobela i što slijedi za Bliski istok.</p><p>U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:</p><ul><li>Je li ovo kraj rata koji će donijeti trajni mir?</li><li>Kako je Amerika uspjela zaustaviti rat bez ispaljenog metka?</li><li>Može li se Hamas doista razoružati i nestati iz Gaze?</li><li>Što znači Trumpov plan za Izrael, Palestince i cijeli Bliski istok?</li><li>Zašto je Trump ostao bez Nobelove nagrade za mir?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Stipe Božić o tragediji naših planinara: 'Lavina ne bira'</title>
      <itunes:title>Stipe Božić o tragediji naših planinara: 'Lavina ne bira'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">3de4ef4f-4a26-41ab-90e1-7898565d713d</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/7d4d2fab</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>„Nisu bili amateri, bili su iskusni i dobro opremljeni. Napadalo je mnogo mokrog snijega, nitko nije očekivao takve uvjete. Na stazi ih je pokupila lavina. Splet nesretnih okolnosti“, kaže <a href="https://www.telegram.hr/tema/stipe-bozic/"><strong>Stipe Božić</strong></a> o nesreći koja je u Julijskim Alpama odijela živote troje hrvatskih planinara. Lavine, objašnjava, najčešći su uzrok pogibija u planinama: gotovo 60 posto hrvatskih alpinista poginulo je upravo u njima. „Lavina ne bira, može se dogoditi i na Biokovu ili Velebitu“, upozorava Božić.</p><p> </p><p>Iza ovog alpinista, putopisaca, redatelja i dugogodišnjeg člana HGSS-a je osvajanje sedam najviših vrhova svih sedam kontinenata, tri najviša vrha svijeta i tri kultna osamtisućnjaka. Božić je više od 25 puta bio na Himalaji, dvaput se popeo na Everest. "U nekim slučajevima može se predvidjeti lavina. Iz iskustva znamo da ako hodamo sa skijama i gazimo po nečemu što se malo ulegne, ili se čuje tuplji zvuk. Ali kad se lavina odvoji, onda je prekasno. To su niske frekvencije zvuka nakon kojeg više nema spasa."</p><p>Pitanja na koja smo postavili u EP157:</p><ul><li>Što je najčešći uzrok planinarskim nesrećama?</li><li>Postoji li neki znak koji iskusni alpinisti prepoznaju kao upozorenje na opasnost od lavine?</li><li>Koji su tragični događaji zauvijek obilježili Božićevu alpinističku karijeru?</li><li>Je li ikada Božić na svojim usponima pomislio da je gotovo?</li><li>Što planinare, unatoč riziku i tragičnim incidentima goni da i dalje osvajaju vrhunce?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>„Nisu bili amateri, bili su iskusni i dobro opremljeni. Napadalo je mnogo mokrog snijega, nitko nije očekivao takve uvjete. Na stazi ih je pokupila lavina. Splet nesretnih okolnosti“, kaže <a href="https://www.telegram.hr/tema/stipe-bozic/"><strong>Stipe Božić</strong></a> o nesreći koja je u Julijskim Alpama odijela živote troje hrvatskih planinara. Lavine, objašnjava, najčešći su uzrok pogibija u planinama: gotovo 60 posto hrvatskih alpinista poginulo je upravo u njima. „Lavina ne bira, može se dogoditi i na Biokovu ili Velebitu“, upozorava Božić.</p><p> </p><p>Iza ovog alpinista, putopisaca, redatelja i dugogodišnjeg člana HGSS-a je osvajanje sedam najviših vrhova svih sedam kontinenata, tri najviša vrha svijeta i tri kultna osamtisućnjaka. Božić je više od 25 puta bio na Himalaji, dvaput se popeo na Everest. "U nekim slučajevima može se predvidjeti lavina. Iz iskustva znamo da ako hodamo sa skijama i gazimo po nečemu što se malo ulegne, ili se čuje tuplji zvuk. Ali kad se lavina odvoji, onda je prekasno. To su niske frekvencije zvuka nakon kojeg više nema spasa."</p><p>Pitanja na koja smo postavili u EP157:</p><ul><li>Što je najčešći uzrok planinarskim nesrećama?</li><li>Postoji li neki znak koji iskusni alpinisti prepoznaju kao upozorenje na opasnost od lavine?</li><li>Koji su tragični događaji zauvijek obilježili Božićevu alpinističku karijeru?</li><li>Je li ikada Božić na svojim usponima pomislio da je gotovo?</li><li>Što planinare, unatoč riziku i tragičnim incidentima goni da i dalje osvajaju vrhunce?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 10 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/7d4d2fab/008b20ca.mp3" length="73937334" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1848</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>„Nisu bili amateri, bili su iskusni i dobro opremljeni. Napadalo je mnogo mokrog snijega, nitko nije očekivao takve uvjete. Na stazi ih je pokupila lavina. Splet nesretnih okolnosti“, kaže <a href="https://www.telegram.hr/tema/stipe-bozic/"><strong>Stipe Božić</strong></a> o nesreći koja je u Julijskim Alpama odijela živote troje hrvatskih planinara. Lavine, objašnjava, najčešći su uzrok pogibija u planinama: gotovo 60 posto hrvatskih alpinista poginulo je upravo u njima. „Lavina ne bira, može se dogoditi i na Biokovu ili Velebitu“, upozorava Božić.</p><p> </p><p>Iza ovog alpinista, putopisaca, redatelja i dugogodišnjeg člana HGSS-a je osvajanje sedam najviših vrhova svih sedam kontinenata, tri najviša vrha svijeta i tri kultna osamtisućnjaka. Božić je više od 25 puta bio na Himalaji, dvaput se popeo na Everest. "U nekim slučajevima može se predvidjeti lavina. Iz iskustva znamo da ako hodamo sa skijama i gazimo po nečemu što se malo ulegne, ili se čuje tuplji zvuk. Ali kad se lavina odvoji, onda je prekasno. To su niske frekvencije zvuka nakon kojeg više nema spasa."</p><p>Pitanja na koja smo postavili u EP157:</p><ul><li>Što je najčešći uzrok planinarskim nesrećama?</li><li>Postoji li neki znak koji iskusni alpinisti prepoznaju kao upozorenje na opasnost od lavine?</li><li>Koji su tragični događaji zauvijek obilježili Božićevu alpinističku karijeru?</li><li>Je li ikada Božić na svojim usponima pomislio da je gotovo?</li><li>Što planinare, unatoč riziku i tragičnim incidentima goni da i dalje osvajaju vrhunce?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>HDZ je morao spasiti Beroša, ne pitajte zašto</title>
      <itunes:title>HDZ je morao spasiti Beroša, ne pitajte zašto</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">131789cf-af39-4b0d-9602-386144bdb4e7</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/4611e732</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Čovjek optužen da je potkradao hrvatsko zdravstvo sada se - bez trunke nelagode - vraća upravo tamo. <strong>Vili Beroš</strong>, bivši ministar zdravstva i optuženik u aferi “Mikroskopi”, "Mali" iz <strong>Petračevih</strong> prepiska, dobio je posao neurokirurga u KBC-u Sestara milosrdnica.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP156:</p><ul><li>Zašto je HDZ odlučio spasiti Beroša?</li><li>Kako je promjena zakona omogućila njegov povratak?</li><li>Ima li u svemu ovome i dubljih, mračnijih motiva ili možda moćnijih ljudi koje Beroš štiti?</li><li>Kako je Turudić preuzeo istragu od EPPO-a i tako se dokopao svih tajni iz Beroševog mobitela?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Čovjek optužen da je potkradao hrvatsko zdravstvo sada se - bez trunke nelagode - vraća upravo tamo. <strong>Vili Beroš</strong>, bivši ministar zdravstva i optuženik u aferi “Mikroskopi”, "Mali" iz <strong>Petračevih</strong> prepiska, dobio je posao neurokirurga u KBC-u Sestara milosrdnica.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP156:</p><ul><li>Zašto je HDZ odlučio spasiti Beroša?</li><li>Kako je promjena zakona omogućila njegov povratak?</li><li>Ima li u svemu ovome i dubljih, mračnijih motiva ili možda moćnijih ljudi koje Beroš štiti?</li><li>Kako je Turudić preuzeo istragu od EPPO-a i tako se dokopao svih tajni iz Beroševog mobitela?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 09 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/4611e732/cacf19b3.mp3" length="47721865" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1193</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Čovjek optužen da je potkradao hrvatsko zdravstvo sada se - bez trunke nelagode - vraća upravo tamo. <strong>Vili Beroš</strong>, bivši ministar zdravstva i optuženik u aferi “Mikroskopi”, "Mali" iz <strong>Petračevih</strong> prepiska, dobio je posao neurokirurga u KBC-u Sestara milosrdnica.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP156:</p><ul><li>Zašto je HDZ odlučio spasiti Beroša?</li><li>Kako je promjena zakona omogućila njegov povratak?</li><li>Ima li u svemu ovome i dubljih, mračnijih motiva ili možda moćnijih ljudi koje Beroš štiti?</li><li>Kako je Turudić preuzeo istragu od EPPO-a i tako se dokopao svih tajni iz Beroševog mobitela?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Nova fronta kulturnog rata kreće s Kaptola</title>
      <itunes:title>Nova fronta kulturnog rata kreće s Kaptola</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">fac1d7e7-e4dd-4653-8aaa-9f6df51fe19c</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/9ccbbe96</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U Zagrebu se sprema nova runda kulturnog rata. Gradska vlast najavila je uvođenje izvannastavnog predmeta zdravstveni odgoj i obrazovanje, koji bi učenicima viših razreda osnovnih škola trebao donijeti teme o mentalnom zdravlju, ovisnostima i reproduktivnom zdravlju – a to je odmah izazvalo žestoku reakciju Crkve i konzervativnih udruga. U današnjoj epizodi gošća je Lana Bobić, feministička teologinja, koja govori o reakciji Crkve, pojmu “rodne ideologije”, ali i o pravoj prirodi kulturnog rata koji se vodi u hrvatskom društvu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP155:</p><ul><li>Zašto Crkva ponovno diže paniku oko zdravstvenog odgoja?</li><li>Kome koristi moralna histerija oko “rodne ideologije”?</li><li>Treba li Crkva imati riječ u izradi kurikuluma?</li><li>Jesu li žene danas ravnopravne u Hrvatskoj?</li><li>I kako iz ovih rovova izaći bez još jednog društvenog rata?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U Zagrebu se sprema nova runda kulturnog rata. Gradska vlast najavila je uvođenje izvannastavnog predmeta zdravstveni odgoj i obrazovanje, koji bi učenicima viših razreda osnovnih škola trebao donijeti teme o mentalnom zdravlju, ovisnostima i reproduktivnom zdravlju – a to je odmah izazvalo žestoku reakciju Crkve i konzervativnih udruga. U današnjoj epizodi gošća je Lana Bobić, feministička teologinja, koja govori o reakciji Crkve, pojmu “rodne ideologije”, ali i o pravoj prirodi kulturnog rata koji se vodi u hrvatskom društvu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP155:</p><ul><li>Zašto Crkva ponovno diže paniku oko zdravstvenog odgoja?</li><li>Kome koristi moralna histerija oko “rodne ideologije”?</li><li>Treba li Crkva imati riječ u izradi kurikuluma?</li><li>Jesu li žene danas ravnopravne u Hrvatskoj?</li><li>I kako iz ovih rovova izaći bez još jednog društvenog rata?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 08 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/9ccbbe96/47c97328.mp3" length="40115002" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1003</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U Zagrebu se sprema nova runda kulturnog rata. Gradska vlast najavila je uvođenje izvannastavnog predmeta zdravstveni odgoj i obrazovanje, koji bi učenicima viših razreda osnovnih škola trebao donijeti teme o mentalnom zdravlju, ovisnostima i reproduktivnom zdravlju – a to je odmah izazvalo žestoku reakciju Crkve i konzervativnih udruga. U današnjoj epizodi gošća je Lana Bobić, feministička teologinja, koja govori o reakciji Crkve, pojmu “rodne ideologije”, ali i o pravoj prirodi kulturnog rata koji se vodi u hrvatskom društvu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP155:</p><ul><li>Zašto Crkva ponovno diže paniku oko zdravstvenog odgoja?</li><li>Kome koristi moralna histerija oko “rodne ideologije”?</li><li>Treba li Crkva imati riječ u izradi kurikuluma?</li><li>Jesu li žene danas ravnopravne u Hrvatskoj?</li><li>I kako iz ovih rovova izaći bez još jednog društvenog rata?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Dan kad je Izrael šokiran: Kreće lov na Osovinu otpora</title>
      <itunes:title>Dan kad je Izrael šokiran: Kreće lov na Osovinu otpora</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">a0957736-b184-4fa7-9dea-08b7656b65b6</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/8a4af9c1</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U rano jutro 7. listopada 2023. nebo iznad juga Izraela prekrile su tisuće raketa, a Hamasovi militanti upali su u zemlju iz Gaze kopnom, morem i zrakom. U svega nekoliko sati Izrael je doživio sigurnosni šok - i započeo rat koji će dvije godine kasnije preoblikovati cijeli Bliski istok. U današnjoj epizodi Prvog glasa povjesničar i urednik HRT-ove emisije Povijest četvrtkom Dario Špelić analizira kako je došlo do tog napada, kako je izraelski odgovor prerastao u brutalan sukob i što danas znači Trumpov plan za Gazu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP154:</p><ul><li>Kako je moguće da izraelske službe nisu predvidjele napad 7.10?</li><li>Je li Hamas napao kako bi minirao pregovore Izraela i Saudijske Arabije?</li><li>Kako je Izrael rasturio Osovinu otpora?</li><li>Ima li Trumpov plan za Gazu šanse za uspjeh?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U rano jutro 7. listopada 2023. nebo iznad juga Izraela prekrile su tisuće raketa, a Hamasovi militanti upali su u zemlju iz Gaze kopnom, morem i zrakom. U svega nekoliko sati Izrael je doživio sigurnosni šok - i započeo rat koji će dvije godine kasnije preoblikovati cijeli Bliski istok. U današnjoj epizodi Prvog glasa povjesničar i urednik HRT-ove emisije Povijest četvrtkom Dario Špelić analizira kako je došlo do tog napada, kako je izraelski odgovor prerastao u brutalan sukob i što danas znači Trumpov plan za Gazu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP154:</p><ul><li>Kako je moguće da izraelske službe nisu predvidjele napad 7.10?</li><li>Je li Hamas napao kako bi minirao pregovore Izraela i Saudijske Arabije?</li><li>Kako je Izrael rasturio Osovinu otpora?</li><li>Ima li Trumpov plan za Gazu šanse za uspjeh?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 07 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/8a4af9c1/3c5ceb24.mp3" length="87252462" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2181</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U rano jutro 7. listopada 2023. nebo iznad juga Izraela prekrile su tisuće raketa, a Hamasovi militanti upali su u zemlju iz Gaze kopnom, morem i zrakom. U svega nekoliko sati Izrael je doživio sigurnosni šok - i započeo rat koji će dvije godine kasnije preoblikovati cijeli Bliski istok. U današnjoj epizodi Prvog glasa povjesničar i urednik HRT-ove emisije Povijest četvrtkom Dario Špelić analizira kako je došlo do tog napada, kako je izraelski odgovor prerastao u brutalan sukob i što danas znači Trumpov plan za Gazu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP154:</p><ul><li>Kako je moguće da izraelske službe nisu predvidjele napad 7.10?</li><li>Je li Hamas napao kako bi minirao pregovore Izraela i Saudijske Arabije?</li><li>Kako je Izrael rasturio Osovinu otpora?</li><li>Ima li Trumpov plan za Gazu šanse za uspjeh?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Orbanov udar na nas je propao, ali cilj ostaje isti</title>
      <itunes:title>Orbanov udar na nas je propao, ali cilj ostaje isti</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">429d099c-a26e-4f6b-ac5b-7c0c39782292</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/8b7fbab9</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>„U srži cijelog spora je svota od milijardu dolara i interes mađarske kompanije MOL za nastavkom uvoza jeftinije ruske nafte”, kaže energetski stručnjak i konzultant <a href="https://www.telegram.hr/tema/jasminko-umicevic/"><strong>Jasminko Umičević</strong></a>. U financijskom interesu vidi motive diplomatske kriza između Hrvatske i Mađarske koja je eskalirala teškim optužbama iz Budimpešte, uključujući i optužbe za ratno profiterstvo. Tenzije su naglo popustile krajem proteklog tjedna kada su <a href="https://www.telegram.hr/tema/viktor-orban/"><strong>Viktor Orban</strong></a> i <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> sjeli za stol u Kopenhagenu nakon čega je mađarski lider poručio kako Hrvatsku vidi kao "povijesnog strateškog partnera".</p><p><br></p><p>"Cijelu ovu priču i cijelu operaciju kupnje ruske nafte treba gledati kroz MOL," objašnjava Umičević. "MOL je jedna od najvećih naftnih kompanija u ovom dijelu Europe i zapravo je platforma iz koje mnogi profitiraju, prvenstveno mađarska poslovna elita", komentira Umičević bilateralnu krizu iza koje se krije priča o novcu, ruskoj nafti i poslovnim interesima.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Koji su stvarni motivi pokrenuli oštre tonove mađarske diplomacije koja je proteklog tjedna optužila Hrvatsku za ratno profiterstvo?</li><li>Zašto je na marginama summita u Danskoj <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/sastanak-u-danskoj-plenkovic-se-nije-orbanu-u-lice-usudio-ponoviti-da-je-bezobrazan-a-ni-orban-njemu-da-je-ratni-profiter/">došlo do preokreta u Orbanovom stajalištu prema Hrvatskoj</a>?</li><li>Je li ključna, kako se čuje od Mađara, cijena transporta nafte kroz Hrvatsku za koju premijer Orban i dalje tvrdi da je previsoka? Je li cijena realna?</li><li>Može li se dati kakva aproksimacija koliko je niža cijena nafte po kojoj Mađarska nabavlja naftu od Rusije, odnosno može li se usporediti s cijenom koju plaćaju sve ostale zemlje Europske unije?</li><li>Kakve bi posljedice izazvalo eventualno zaustavljanje transporta nafte prema Srbiji koja nema alternativnog načina da dopremi sirovu naftu, niti da osigura dovoljne količine derivata za vlastito tržište?</li><li>Stoji li teza koja se provlači u medijima da je <a href="https://www.telegram.hr/tema/janaf/">Janaf</a> uz podršku hrvatske Vlade spasio <a href="https://www.telegram.hr/tema/aleksandar-vucic/"><strong>Aleksandra</strong> <strong>Vučića</strong>,</a>izlobiravši novu licencu za isporuku nafte ruskoj rafineriji u Pančevu?</li><li>Zašto je premijer Plenković ponovno aktualizirao prodaju, ali i potencijalnu kupovinu Ine te zašto Mađari nikada neće pristati na prodaju Ine?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>„U srži cijelog spora je svota od milijardu dolara i interes mađarske kompanije MOL za nastavkom uvoza jeftinije ruske nafte”, kaže energetski stručnjak i konzultant <a href="https://www.telegram.hr/tema/jasminko-umicevic/"><strong>Jasminko Umičević</strong></a>. U financijskom interesu vidi motive diplomatske kriza između Hrvatske i Mađarske koja je eskalirala teškim optužbama iz Budimpešte, uključujući i optužbe za ratno profiterstvo. Tenzije su naglo popustile krajem proteklog tjedna kada su <a href="https://www.telegram.hr/tema/viktor-orban/"><strong>Viktor Orban</strong></a> i <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> sjeli za stol u Kopenhagenu nakon čega je mađarski lider poručio kako Hrvatsku vidi kao "povijesnog strateškog partnera".</p><p><br></p><p>"Cijelu ovu priču i cijelu operaciju kupnje ruske nafte treba gledati kroz MOL," objašnjava Umičević. "MOL je jedna od najvećih naftnih kompanija u ovom dijelu Europe i zapravo je platforma iz koje mnogi profitiraju, prvenstveno mađarska poslovna elita", komentira Umičević bilateralnu krizu iza koje se krije priča o novcu, ruskoj nafti i poslovnim interesima.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Koji su stvarni motivi pokrenuli oštre tonove mađarske diplomacije koja je proteklog tjedna optužila Hrvatsku za ratno profiterstvo?</li><li>Zašto je na marginama summita u Danskoj <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/sastanak-u-danskoj-plenkovic-se-nije-orbanu-u-lice-usudio-ponoviti-da-je-bezobrazan-a-ni-orban-njemu-da-je-ratni-profiter/">došlo do preokreta u Orbanovom stajalištu prema Hrvatskoj</a>?</li><li>Je li ključna, kako se čuje od Mađara, cijena transporta nafte kroz Hrvatsku za koju premijer Orban i dalje tvrdi da je previsoka? Je li cijena realna?</li><li>Može li se dati kakva aproksimacija koliko je niža cijena nafte po kojoj Mađarska nabavlja naftu od Rusije, odnosno može li se usporediti s cijenom koju plaćaju sve ostale zemlje Europske unije?</li><li>Kakve bi posljedice izazvalo eventualno zaustavljanje transporta nafte prema Srbiji koja nema alternativnog načina da dopremi sirovu naftu, niti da osigura dovoljne količine derivata za vlastito tržište?</li><li>Stoji li teza koja se provlači u medijima da je <a href="https://www.telegram.hr/tema/janaf/">Janaf</a> uz podršku hrvatske Vlade spasio <a href="https://www.telegram.hr/tema/aleksandar-vucic/"><strong>Aleksandra</strong> <strong>Vučića</strong>,</a>izlobiravši novu licencu za isporuku nafte ruskoj rafineriji u Pančevu?</li><li>Zašto je premijer Plenković ponovno aktualizirao prodaju, ali i potencijalnu kupovinu Ine te zašto Mađari nikada neće pristati na prodaju Ine?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 06 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/8b7fbab9/cf4356e7.mp3" length="44760237" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1119</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>„U srži cijelog spora je svota od milijardu dolara i interes mađarske kompanije MOL za nastavkom uvoza jeftinije ruske nafte”, kaže energetski stručnjak i konzultant <a href="https://www.telegram.hr/tema/jasminko-umicevic/"><strong>Jasminko Umičević</strong></a>. U financijskom interesu vidi motive diplomatske kriza između Hrvatske i Mađarske koja je eskalirala teškim optužbama iz Budimpešte, uključujući i optužbe za ratno profiterstvo. Tenzije su naglo popustile krajem proteklog tjedna kada su <a href="https://www.telegram.hr/tema/viktor-orban/"><strong>Viktor Orban</strong></a> i <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> sjeli za stol u Kopenhagenu nakon čega je mađarski lider poručio kako Hrvatsku vidi kao "povijesnog strateškog partnera".</p><p><br></p><p>"Cijelu ovu priču i cijelu operaciju kupnje ruske nafte treba gledati kroz MOL," objašnjava Umičević. "MOL je jedna od najvećih naftnih kompanija u ovom dijelu Europe i zapravo je platforma iz koje mnogi profitiraju, prvenstveno mađarska poslovna elita", komentira Umičević bilateralnu krizu iza koje se krije priča o novcu, ruskoj nafti i poslovnim interesima.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Koji su stvarni motivi pokrenuli oštre tonove mađarske diplomacije koja je proteklog tjedna optužila Hrvatsku za ratno profiterstvo?</li><li>Zašto je na marginama summita u Danskoj <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/sastanak-u-danskoj-plenkovic-se-nije-orbanu-u-lice-usudio-ponoviti-da-je-bezobrazan-a-ni-orban-njemu-da-je-ratni-profiter/">došlo do preokreta u Orbanovom stajalištu prema Hrvatskoj</a>?</li><li>Je li ključna, kako se čuje od Mađara, cijena transporta nafte kroz Hrvatsku za koju premijer Orban i dalje tvrdi da je previsoka? Je li cijena realna?</li><li>Može li se dati kakva aproksimacija koliko je niža cijena nafte po kojoj Mađarska nabavlja naftu od Rusije, odnosno može li se usporediti s cijenom koju plaćaju sve ostale zemlje Europske unije?</li><li>Kakve bi posljedice izazvalo eventualno zaustavljanje transporta nafte prema Srbiji koja nema alternativnog načina da dopremi sirovu naftu, niti da osigura dovoljne količine derivata za vlastito tržište?</li><li>Stoji li teza koja se provlači u medijima da je <a href="https://www.telegram.hr/tema/janaf/">Janaf</a> uz podršku hrvatske Vlade spasio <a href="https://www.telegram.hr/tema/aleksandar-vucic/"><strong>Aleksandra</strong> <strong>Vučića</strong>,</a>izlobiravši novu licencu za isporuku nafte ruskoj rafineriji u Pančevu?</li><li>Zašto je premijer Plenković ponovno aktualizirao prodaju, ali i potencijalnu kupovinu Ine te zašto Mađari nikada neće pristati na prodaju Ine?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Nova faza rata: Ukrajina gađa Ahilovu petu Rusije</title>
      <itunes:title>Nova faza rata: Ukrajina gađa Ahilovu petu Rusije</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">4ba53277-a5b5-4bdb-b6df-4746119ebe15</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/1f85f0fa</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu razgovarali smo s vojnim analitičarom <strong>Marinkom Ogorecom</strong> o tome kako<strong> Trumpove</strong> odluke, <strong>Putinove</strong>provokacije i europski strahovi oblikuju novu fazu rata u Ukrajini.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti</p><ul><li>Može li američka obavještajna potpora ofenzivnim akcijama Kijeva nešto promijeniti?</li><li>Pogađa li Ukrajina doista „Ahilovu petu“ Rusije?</li><li>Što bi značilo da Kijev dobije Tomahawke?</li><li>Je li Europa već u hibridnom ratu s Rusijom?</li><li>Kakav je cilj Putinovih provokacija dronovima?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu razgovarali smo s vojnim analitičarom <strong>Marinkom Ogorecom</strong> o tome kako<strong> Trumpove</strong> odluke, <strong>Putinove</strong>provokacije i europski strahovi oblikuju novu fazu rata u Ukrajini.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti</p><ul><li>Može li američka obavještajna potpora ofenzivnim akcijama Kijeva nešto promijeniti?</li><li>Pogađa li Ukrajina doista „Ahilovu petu“ Rusije?</li><li>Što bi značilo da Kijev dobije Tomahawke?</li><li>Je li Europa već u hibridnom ratu s Rusijom?</li><li>Kakav je cilj Putinovih provokacija dronovima?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 03 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/1f85f0fa/ecf31816.mp3" length="43905906" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1098</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu razgovarali smo s vojnim analitičarom <strong>Marinkom Ogorecom</strong> o tome kako<strong> Trumpove</strong> odluke, <strong>Putinove</strong>provokacije i europski strahovi oblikuju novu fazu rata u Ukrajini.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti</p><ul><li>Može li američka obavještajna potpora ofenzivnim akcijama Kijeva nešto promijeniti?</li><li>Pogađa li Ukrajina doista „Ahilovu petu“ Rusije?</li><li>Što bi značilo da Kijev dobije Tomahawke?</li><li>Je li Europa već u hibridnom ratu s Rusijom?</li><li>Kakav je cilj Putinovih provokacija dronovima?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Operacija USUD: Plenković nastavio rasturati institucije</title>
      <itunes:title>Operacija USUD: Plenković nastavio rasturati institucije</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">33e9c431-3081-40a3-a5cc-6d6de937c0a6</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/3a47a80a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Gost Prvog glasa Telegramov <strong>Jasmin Klarić</strong> objašnjava zašto je HDZ novim manevrom na Ustavnom sudu praktički srušio plan oporbe i stavio <strong>Plenkovića</strong> u poziciju da je bliži kontroli USUD-a još osam godina. Ipak, sve je i dalje na oporbi, no pred njima je neugodna dilema.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kako je jedan izbor zamjenice predsjednika promijenio odnose snaga na Ustavnom sudu?</li><li>Može li se <strong>Maša Marochini Zrinski</strong> sada pribrajati HDZ-ovoj većini?</li><li>Zašto je ta većina presudna za demokratski sustav?</li><li>Što opozicija uopće može napraviti u travnju kad se bira novih troje sudaca?</li><li>Hoće li oporba pristati na izbor još 2 ili 3 suca čime bi HDZ-u osigurali većinu ili bojkotirati izbor i naći se na udaru HDZ-a?</li></ul><p><br></p><p>HDZ je, kako kaže Jasmin Klarić, „napravio veliki korak prema nastavku kontrole Ustavnog suda“, jer je novi izbor zamjenice predsjednika promijenio do sada jasnu računicu. „Maša Marochini Zrinski je u svom dosadašnjem radu glasala protiv većine HDZ-ovih odluka, a sad je stala uz njih i postala zamjenica predsjednika Ustavnog suda“, objašnjava Klarić.</p><p>Ova promjena znači da se više ne može govoriti o stabilnom odnosu šest prema šest između vladajućih i oporbe, jer se otvorila mogućnost da HDZ u svakom trenutku dobije presudan sedmi glas. „Ako sam ja znao prije tjedan dana da su se dogovorili, onda je valjda kvragu neki dogovor postojao“, rekao je Klarić o njenom navodnom dogovoru sa <strong>Šeparovićem</strong>.</p><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr">OVDJE</a>. <br></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Gost Prvog glasa Telegramov <strong>Jasmin Klarić</strong> objašnjava zašto je HDZ novim manevrom na Ustavnom sudu praktički srušio plan oporbe i stavio <strong>Plenkovića</strong> u poziciju da je bliži kontroli USUD-a još osam godina. Ipak, sve je i dalje na oporbi, no pred njima je neugodna dilema.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kako je jedan izbor zamjenice predsjednika promijenio odnose snaga na Ustavnom sudu?</li><li>Može li se <strong>Maša Marochini Zrinski</strong> sada pribrajati HDZ-ovoj većini?</li><li>Zašto je ta većina presudna za demokratski sustav?</li><li>Što opozicija uopće može napraviti u travnju kad se bira novih troje sudaca?</li><li>Hoće li oporba pristati na izbor još 2 ili 3 suca čime bi HDZ-u osigurali većinu ili bojkotirati izbor i naći se na udaru HDZ-a?</li></ul><p><br></p><p>HDZ je, kako kaže Jasmin Klarić, „napravio veliki korak prema nastavku kontrole Ustavnog suda“, jer je novi izbor zamjenice predsjednika promijenio do sada jasnu računicu. „Maša Marochini Zrinski je u svom dosadašnjem radu glasala protiv većine HDZ-ovih odluka, a sad je stala uz njih i postala zamjenica predsjednika Ustavnog suda“, objašnjava Klarić.</p><p>Ova promjena znači da se više ne može govoriti o stabilnom odnosu šest prema šest između vladajućih i oporbe, jer se otvorila mogućnost da HDZ u svakom trenutku dobije presudan sedmi glas. „Ako sam ja znao prije tjedan dana da su se dogovorili, onda je valjda kvragu neki dogovor postojao“, rekao je Klarić o njenom navodnom dogovoru sa <strong>Šeparovićem</strong>.</p><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr">OVDJE</a>. <br></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 02 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/3a47a80a/bbd76474.mp3" length="48054164" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1201</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Gost Prvog glasa Telegramov <strong>Jasmin Klarić</strong> objašnjava zašto je HDZ novim manevrom na Ustavnom sudu praktički srušio plan oporbe i stavio <strong>Plenkovića</strong> u poziciju da je bliži kontroli USUD-a još osam godina. Ipak, sve je i dalje na oporbi, no pred njima je neugodna dilema.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kako je jedan izbor zamjenice predsjednika promijenio odnose snaga na Ustavnom sudu?</li><li>Može li se <strong>Maša Marochini Zrinski</strong> sada pribrajati HDZ-ovoj većini?</li><li>Zašto je ta većina presudna za demokratski sustav?</li><li>Što opozicija uopće može napraviti u travnju kad se bira novih troje sudaca?</li><li>Hoće li oporba pristati na izbor još 2 ili 3 suca čime bi HDZ-u osigurali većinu ili bojkotirati izbor i naći se na udaru HDZ-a?</li></ul><p><br></p><p>HDZ je, kako kaže Jasmin Klarić, „napravio veliki korak prema nastavku kontrole Ustavnog suda“, jer je novi izbor zamjenice predsjednika promijenio do sada jasnu računicu. „Maša Marochini Zrinski je u svom dosadašnjem radu glasala protiv većine HDZ-ovih odluka, a sad je stala uz njih i postala zamjenica predsjednika Ustavnog suda“, objašnjava Klarić.</p><p>Ova promjena znači da se više ne može govoriti o stabilnom odnosu šest prema šest između vladajućih i oporbe, jer se otvorila mogućnost da HDZ u svakom trenutku dobije presudan sedmi glas. „Ako sam ja znao prije tjedan dana da su se dogovorili, onda je valjda kvragu neki dogovor postojao“, rekao je Klarić o njenom navodnom dogovoru sa <strong>Šeparovićem</strong>.</p><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr">OVDJE</a>. <br></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Gaza na prekretnici: Trumpov plan donosi mir ili totalni rat</title>
      <itunes:title>Gaza na prekretnici: Trumpov plan donosi mir ili totalni rat</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">3a2cc40c-2691-4ecb-b2a1-8e31360cbd17</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/61fedff0</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Trumpov</strong> plan za Gazu je na stolu: gost Prvog glasa <strong>Đivo Đurović</strong>, kolumnist i urednik Telegrama, objašnjava što stoji iza tog poteza, može li donijeti mir u Gazi i je li ovaj plan zametak palestinske države te može li Hamas pristati, prijeti li pad izraelske vlade i zašto se uopće spominje Nobelova nagrada za mir.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovor:</p><ul><li>Može li Trumpov plan zaustaviti rat u Gazi?</li><li>Što će Hamas odlučiti i je li uopće suveren u toj odluci?</li><li>Pada li Netanjahuova vlada pod pritiskom radikalne desnice?</li><li>Je li ovaj plan stvarno put prema palestinskoj državi ili još jedan provizorij?</li><li>Može li Trump iz ovoga izvući Nobelovu nagradu za mir?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Trumpov</strong> plan za Gazu je na stolu: gost Prvog glasa <strong>Đivo Đurović</strong>, kolumnist i urednik Telegrama, objašnjava što stoji iza tog poteza, može li donijeti mir u Gazi i je li ovaj plan zametak palestinske države te može li Hamas pristati, prijeti li pad izraelske vlade i zašto se uopće spominje Nobelova nagrada za mir.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovor:</p><ul><li>Može li Trumpov plan zaustaviti rat u Gazi?</li><li>Što će Hamas odlučiti i je li uopće suveren u toj odluci?</li><li>Pada li Netanjahuova vlada pod pritiskom radikalne desnice?</li><li>Je li ovaj plan stvarno put prema palestinskoj državi ili još jedan provizorij?</li><li>Može li Trump iz ovoga izvući Nobelovu nagradu za mir?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 01 Oct 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/61fedff0/4adcfe5a.mp3" length="76049016" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1901</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Trumpov</strong> plan za Gazu je na stolu: gost Prvog glasa <strong>Đivo Đurović</strong>, kolumnist i urednik Telegrama, objašnjava što stoji iza tog poteza, može li donijeti mir u Gazi i je li ovaj plan zametak palestinske države te može li Hamas pristati, prijeti li pad izraelske vlade i zašto se uopće spominje Nobelova nagrada za mir.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovor:</p><ul><li>Može li Trumpov plan zaustaviti rat u Gazi?</li><li>Što će Hamas odlučiti i je li uopće suveren u toj odluci?</li><li>Pada li Netanjahuova vlada pod pritiskom radikalne desnice?</li><li>Je li ovaj plan stvarno put prema palestinskoj državi ili još jedan provizorij?</li><li>Može li Trump iz ovoga izvući Nobelovu nagradu za mir?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>U pozadini Orbanovog udara na Hrvatsku je tajni deal s Putinom</title>
      <itunes:title>U pozadini Orbanovog udara na Hrvatsku je tajni deal s Putinom</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">1a65f521-e9ea-4f5e-ae16-1d7c1b111940</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/06774d36</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U „Prvom glasu“ gostuje <strong>Goranko Fižulić,</strong> bivši ministar gospodarstva, koji hladno rastavlja Szijjártóvu optužbu da je „Hrvatska ratni profiter“ i tvrdi da je ključ priče <strong>Orbanov</strong> dogovor s <strong>Putinom </strong>sklopljen još 2011., MOL-ova pozicija i ruski diskont - a ne Janaf.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP148</p><ul><li>Što zapravo stoji iza Szijjártóve tvrdnje da je Hrvatska ratni profiter?</li><li>Je li 2011. došlo do Orban–Putin dogovora koji je promijenio mađarsku politiku?</li><li>MOL vs. Janaf: imaju li hrvatske rute kapacitet i zašto smetaju Budimpešti?</li><li>Tko u regiji stvarno profitira na ruskom diskontu - i koliko?</li><li>Može li EU (i treba li) disciplinirati Mađarsku?</li><li>Što ova kriza otkriva o energetici u eri AI-ja?</li></ul><p>Fižulić vraća priču „dvadeset i pet godina unatrag“: od Orbana kao „darlinga Europe“ do preokreta nakon ulaska ruskog Surguta u MOL i mađarskog otkupa tog paketa. „Godinu dana traju tajni pregovori između njega i Putina i sklapa se deala u kojem mađarska država otkupljuje tih dvadeset i jedan posto od Surguta“, kaže, uz napomenu da je cijena bila oko 1,8 mlrd €, a detalji nikad objavljeni. Posljedica? „Mađarska je zapravo promijenila stranu“ - uz Paks II i dublji ulaz Gazproma u regionalni plinski biznis.</p><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr">OVDJE.</a></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U „Prvom glasu“ gostuje <strong>Goranko Fižulić,</strong> bivši ministar gospodarstva, koji hladno rastavlja Szijjártóvu optužbu da je „Hrvatska ratni profiter“ i tvrdi da je ključ priče <strong>Orbanov</strong> dogovor s <strong>Putinom </strong>sklopljen još 2011., MOL-ova pozicija i ruski diskont - a ne Janaf.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP148</p><ul><li>Što zapravo stoji iza Szijjártóve tvrdnje da je Hrvatska ratni profiter?</li><li>Je li 2011. došlo do Orban–Putin dogovora koji je promijenio mađarsku politiku?</li><li>MOL vs. Janaf: imaju li hrvatske rute kapacitet i zašto smetaju Budimpešti?</li><li>Tko u regiji stvarno profitira na ruskom diskontu - i koliko?</li><li>Može li EU (i treba li) disciplinirati Mađarsku?</li><li>Što ova kriza otkriva o energetici u eri AI-ja?</li></ul><p>Fižulić vraća priču „dvadeset i pet godina unatrag“: od Orbana kao „darlinga Europe“ do preokreta nakon ulaska ruskog Surguta u MOL i mađarskog otkupa tog paketa. „Godinu dana traju tajni pregovori između njega i Putina i sklapa se deala u kojem mađarska država otkupljuje tih dvadeset i jedan posto od Surguta“, kaže, uz napomenu da je cijena bila oko 1,8 mlrd €, a detalji nikad objavljeni. Posljedica? „Mađarska je zapravo promijenila stranu“ - uz Paks II i dublji ulaz Gazproma u regionalni plinski biznis.</p><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr">OVDJE.</a></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 30 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/06774d36/738a4f7b.mp3" length="65449573" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1636</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U „Prvom glasu“ gostuje <strong>Goranko Fižulić,</strong> bivši ministar gospodarstva, koji hladno rastavlja Szijjártóvu optužbu da je „Hrvatska ratni profiter“ i tvrdi da je ključ priče <strong>Orbanov</strong> dogovor s <strong>Putinom </strong>sklopljen još 2011., MOL-ova pozicija i ruski diskont - a ne Janaf.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP148</p><ul><li>Što zapravo stoji iza Szijjártóve tvrdnje da je Hrvatska ratni profiter?</li><li>Je li 2011. došlo do Orban–Putin dogovora koji je promijenio mađarsku politiku?</li><li>MOL vs. Janaf: imaju li hrvatske rute kapacitet i zašto smetaju Budimpešti?</li><li>Tko u regiji stvarno profitira na ruskom diskontu - i koliko?</li><li>Može li EU (i treba li) disciplinirati Mađarsku?</li><li>Što ova kriza otkriva o energetici u eri AI-ja?</li></ul><p>Fižulić vraća priču „dvadeset i pet godina unatrag“: od Orbana kao „darlinga Europe“ do preokreta nakon ulaska ruskog Surguta u MOL i mađarskog otkupa tog paketa. „Godinu dana traju tajni pregovori između njega i Putina i sklapa se deala u kojem mađarska država otkupljuje tih dvadeset i jedan posto od Surguta“, kaže, uz napomenu da je cijena bila oko 1,8 mlrd €, a detalji nikad objavljeni. Posljedica? „Mađarska je zapravo promijenila stranu“ - uz Paks II i dublji ulaz Gazproma u regionalni plinski biznis.</p><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr">OVDJE.</a></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Marko Rakar: Banke građanima duguju puno više</title>
      <itunes:title>Marko Rakar: Banke građanima duguju puno više</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">50503df7-0d30-4b86-9b1d-d3f3106339db</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/ef57d741</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"Iako banke tvrde da je konverzija bila obeštećenje, sudska praksa jasno pokazuje i dokazuje da je njome potrošačima vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom", tvrdi <a href="https://www.telegram.hr/autor/marko-rakar/"><strong>Marko Rakar</strong></a>, IT stručnjak, politički konzultant, te osnivač <a href="https://www.telegram.hr/komentari/covjek-koji-je-pokrenuo-tvrtku-za-spas-gradana-ostecenih-svicarcima-odgovara-na-napade/">Druge fundacije</a> - tvrtke koja pokušava osigurati obeštećenje potrošačima oštećenima ugovorima o kreditu. "Konverzija je bila isključivo politički mehanizam da se CHF krediti prebace u eure i stabilizira bankarski sustav i nije bilo nikakve namjere da se potrošači obeštete", kaže Rakar koji je nedavno na svojoj <a href="https://mrak.org/2025/09/18/konverzija-i-bankarsko-zamagljivanje-konverzija-nije-obestecenje-viii/">platformi objavio seriju tekstova</a> o konverziji kredita u švicarskim francima. "Potrošačima je vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom."</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Zloupotrebljavaju li hrvatske banke proces konverzije?</li><li>Koja je razlika između konverzije i restitucije?</li><li>Kakvo je trenutno stanje na sudovima, koliko su ujednačene presude i revizije te što govore po potrošače nepovoljne revizije?</li><li>Koje su šanse da se proglasi potpuna ništetnost ugovora?</li><li>Zašto nikada javnost nije doznala što je <a href="https://www.telegram.hr/tema/krediti-u-svicarcima/">sadržaj nagodbe Vlade</a> sa šest banaka?</li></ul></li></ul></li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"Iako banke tvrde da je konverzija bila obeštećenje, sudska praksa jasno pokazuje i dokazuje da je njome potrošačima vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom", tvrdi <a href="https://www.telegram.hr/autor/marko-rakar/"><strong>Marko Rakar</strong></a>, IT stručnjak, politički konzultant, te osnivač <a href="https://www.telegram.hr/komentari/covjek-koji-je-pokrenuo-tvrtku-za-spas-gradana-ostecenih-svicarcima-odgovara-na-napade/">Druge fundacije</a> - tvrtke koja pokušava osigurati obeštećenje potrošačima oštećenima ugovorima o kreditu. "Konverzija je bila isključivo politički mehanizam da se CHF krediti prebace u eure i stabilizira bankarski sustav i nije bilo nikakve namjere da se potrošači obeštete", kaže Rakar koji je nedavno na svojoj <a href="https://mrak.org/2025/09/18/konverzija-i-bankarsko-zamagljivanje-konverzija-nije-obestecenje-viii/">platformi objavio seriju tekstova</a> o konverziji kredita u švicarskim francima. "Potrošačima je vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom."</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Zloupotrebljavaju li hrvatske banke proces konverzije?</li><li>Koja je razlika između konverzije i restitucije?</li><li>Kakvo je trenutno stanje na sudovima, koliko su ujednačene presude i revizije te što govore po potrošače nepovoljne revizije?</li><li>Koje su šanse da se proglasi potpuna ništetnost ugovora?</li><li>Zašto nikada javnost nije doznala što je <a href="https://www.telegram.hr/tema/krediti-u-svicarcima/">sadržaj nagodbe Vlade</a> sa šest banaka?</li></ul></li></ul></li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 29 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/ef57d741/8fc5bf1b.mp3" length="47464820" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1187</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"Iako banke tvrde da je konverzija bila obeštećenje, sudska praksa jasno pokazuje i dokazuje da je njome potrošačima vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom", tvrdi <a href="https://www.telegram.hr/autor/marko-rakar/"><strong>Marko Rakar</strong></a>, IT stručnjak, politički konzultant, te osnivač <a href="https://www.telegram.hr/komentari/covjek-koji-je-pokrenuo-tvrtku-za-spas-gradana-ostecenih-svicarcima-odgovara-na-napade/">Druge fundacije</a> - tvrtke koja pokušava osigurati obeštećenje potrošačima oštećenima ugovorima o kreditu. "Konverzija je bila isključivo politički mehanizam da se CHF krediti prebace u eure i stabilizira bankarski sustav i nije bilo nikakve namjere da se potrošači obeštete", kaže Rakar koji je nedavno na svojoj <a href="https://mrak.org/2025/09/18/konverzija-i-bankarsko-zamagljivanje-konverzija-nije-obestecenje-viii/">platformi objavio seriju tekstova</a> o konverziji kredita u švicarskim francima. "Potrošačima je vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom."</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li><ul><li><ul><li>Zloupotrebljavaju li hrvatske banke proces konverzije?</li><li>Koja je razlika između konverzije i restitucije?</li><li>Kakvo je trenutno stanje na sudovima, koliko su ujednačene presude i revizije te što govore po potrošače nepovoljne revizije?</li><li>Koje su šanse da se proglasi potpuna ništetnost ugovora?</li><li>Zašto nikada javnost nije doznala što je <a href="https://www.telegram.hr/tema/krediti-u-svicarcima/">sadržaj nagodbe Vlade</a> sa šest banaka?</li></ul></li></ul></li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Putinova ofenziva nije uspjela, Moskva kreće s hibridnim kaosom</title>
      <itunes:title>Putinova ofenziva nije uspjela, Moskva kreće s hibridnim kaosom</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">0d5058ef-e90d-43c4-8ba9-b74c2c780adc</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/26682a1d</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Putinova ljetna ofenziva ne ide po planu, nije ostvaren niti jedan strateški cilj, pa se Rusija okreće hibridnom ratovanju dronovima. Što to znači za Europu, gdje je crvena linija NATO saveza, može li Ukrajina vratiti cijeli svoj teritorij kako to kaže Donald Trump i kako bi izgledala ta ukrajinska ofenziva? Za Prvi glas govori vojni analitičar Goran Redžepović.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP147:</p><ul><li>Je li Trumpov zaokret u retorici znak promjene američke strategije?</li><li>Može li Ukrajina vratiti teritorij izgubljen 2022., pa čak i Krim?</li><li>Zašto je ruska ljetna ofenziva zakazala unatoč ljudskoj i brojčanoj nadmoći?</li><li>Kako Putin koristi dronove i sabotaže da bi nadoknadio slabost na bojištu?</li><li>Ima li NATO jasnu crvenu liniju prema Rusiji?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Putinova ljetna ofenziva ne ide po planu, nije ostvaren niti jedan strateški cilj, pa se Rusija okreće hibridnom ratovanju dronovima. Što to znači za Europu, gdje je crvena linija NATO saveza, može li Ukrajina vratiti cijeli svoj teritorij kako to kaže Donald Trump i kako bi izgledala ta ukrajinska ofenziva? Za Prvi glas govori vojni analitičar Goran Redžepović.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP147:</p><ul><li>Je li Trumpov zaokret u retorici znak promjene američke strategije?</li><li>Može li Ukrajina vratiti teritorij izgubljen 2022., pa čak i Krim?</li><li>Zašto je ruska ljetna ofenziva zakazala unatoč ljudskoj i brojčanoj nadmoći?</li><li>Kako Putin koristi dronove i sabotaže da bi nadoknadio slabost na bojištu?</li><li>Ima li NATO jasnu crvenu liniju prema Rusiji?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 26 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/26682a1d/cb9a1a0a.mp3" length="63447615" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1586</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Putinova ljetna ofenziva ne ide po planu, nije ostvaren niti jedan strateški cilj, pa se Rusija okreće hibridnom ratovanju dronovima. Što to znači za Europu, gdje je crvena linija NATO saveza, može li Ukrajina vratiti cijeli svoj teritorij kako to kaže Donald Trump i kako bi izgledala ta ukrajinska ofenziva? Za Prvi glas govori vojni analitičar Goran Redžepović.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP147:</p><ul><li>Je li Trumpov zaokret u retorici znak promjene američke strategije?</li><li>Može li Ukrajina vratiti teritorij izgubljen 2022., pa čak i Krim?</li><li>Zašto je ruska ljetna ofenziva zakazala unatoč ljudskoj i brojčanoj nadmoći?</li><li>Kako Putin koristi dronove i sabotaže da bi nadoknadio slabost na bojištu?</li><li>Ima li NATO jasnu crvenu liniju prema Rusiji?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Cijene neće rasti zbog svinjske kuge, svi trpimo posljedice puno većeg problema</title>
      <itunes:title>Cijene neće rasti zbog svinjske kuge, svi trpimo posljedice puno većeg problema</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">6758711e-676f-41fa-8cc4-6a9c8637b2b6</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/0e021355</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Gošća današnjeg Prvog glasa je Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu. Otvorili smo pitanja hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine, koliko je domaća proizvodnja ugrožena, zašto puno uvozimo i sve što jedemo skupo plaćamo.</p><p> </p><p>U razgovoru smo pokušali odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja:</p><ul><li>Hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine?</li><li>Što se događa s domaćom proizvodnjom i farmama?</li><li>Zašto Hrvatska sve više ovisi o uvozu hrane?</li><li>Jesu li poljoprivredne politike pogriješile u smjeru ulaganja?</li><li>Zašto je hrana tako skupa</li></ul><p><strong>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti </strong><a href="https://knjige.telegram.hr/"><strong>OVDJE.</strong></a> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Gošća današnjeg Prvog glasa je Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu. Otvorili smo pitanja hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine, koliko je domaća proizvodnja ugrožena, zašto puno uvozimo i sve što jedemo skupo plaćamo.</p><p> </p><p>U razgovoru smo pokušali odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja:</p><ul><li>Hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine?</li><li>Što se događa s domaćom proizvodnjom i farmama?</li><li>Zašto Hrvatska sve više ovisi o uvozu hrane?</li><li>Jesu li poljoprivredne politike pogriješile u smjeru ulaganja?</li><li>Zašto je hrana tako skupa</li></ul><p><strong>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti </strong><a href="https://knjige.telegram.hr/"><strong>OVDJE.</strong></a> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 25 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/0e021355/e525a208.mp3" length="43424268" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1086</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Gošća današnjeg Prvog glasa je Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu. Otvorili smo pitanja hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine, koliko je domaća proizvodnja ugrožena, zašto puno uvozimo i sve što jedemo skupo plaćamo.</p><p> </p><p>U razgovoru smo pokušali odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja:</p><ul><li>Hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine?</li><li>Što se događa s domaćom proizvodnjom i farmama?</li><li>Zašto Hrvatska sve više ovisi o uvozu hrane?</li><li>Jesu li poljoprivredne politike pogriješile u smjeru ulaganja?</li><li>Zašto je hrana tako skupa</li></ul><p><strong>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti </strong><a href="https://knjige.telegram.hr/"><strong>OVDJE.</strong></a> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Šokantan Trumpov zaokret: Udario po novoj meti</title>
      <itunes:title>Šokantan Trumpov zaokret: Udario po novoj meti</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">85b13418-0c7e-44cf-9240-0b98a1ac665e</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/1f10ce87</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Donald Trump</strong> odradio je najduži govor jednog američkog predsjednika pred Općom skupštinom UN-a - čak 56 minuta. Fokus nije bio na Rusiji, Kini ili Gazi, svoju je poruku pretvorio u ideološki obračun s migrantima i klimatskim promjenama, uz salve uvreda prema saveznicima. MAGA ide globalno.</p><p><br></p><p>U ovoj epizodi otvorili smo pitanja:</p><ul><li>Je li Trump u UN-u napravio zaokret?</li><li>Zašto je glavni fokus prebacio na migracije i klimatske promjene?</li><li>Kako se postavio prema ratu u Gazi i ruskoj agresiji na Ukrajinu?</li><li>Što znači to da gotovo nije spomenuo Kinu?</li><li>Može li njegov govor poslužiti Putinu i ekstremnoj desnici?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Donald Trump</strong> odradio je najduži govor jednog američkog predsjednika pred Općom skupštinom UN-a - čak 56 minuta. Fokus nije bio na Rusiji, Kini ili Gazi, svoju je poruku pretvorio u ideološki obračun s migrantima i klimatskim promjenama, uz salve uvreda prema saveznicima. MAGA ide globalno.</p><p><br></p><p>U ovoj epizodi otvorili smo pitanja:</p><ul><li>Je li Trump u UN-u napravio zaokret?</li><li>Zašto je glavni fokus prebacio na migracije i klimatske promjene?</li><li>Kako se postavio prema ratu u Gazi i ruskoj agresiji na Ukrajinu?</li><li>Što znači to da gotovo nije spomenuo Kinu?</li><li>Može li njegov govor poslužiti Putinu i ekstremnoj desnici?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 24 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/1f10ce87/428f0c36.mp3" length="74849507" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1871</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Donald Trump</strong> odradio je najduži govor jednog američkog predsjednika pred Općom skupštinom UN-a - čak 56 minuta. Fokus nije bio na Rusiji, Kini ili Gazi, svoju je poruku pretvorio u ideološki obračun s migrantima i klimatskim promjenama, uz salve uvreda prema saveznicima. MAGA ide globalno.</p><p><br></p><p>U ovoj epizodi otvorili smo pitanja:</p><ul><li>Je li Trump u UN-u napravio zaokret?</li><li>Zašto je glavni fokus prebacio na migracije i klimatske promjene?</li><li>Kako se postavio prema ratu u Gazi i ruskoj agresiji na Ukrajinu?</li><li>Što znači to da gotovo nije spomenuo Kinu?</li><li>Može li njegov govor poslužiti Putinu i ekstremnoj desnici?</li></ul><p>F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti <a href="https://knjige.telegram.hr/">OVDJE.</a></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Izraelu upravo stigla moćna opomena sa Sinaja</title>
      <itunes:title>Izraelu upravo stigla moćna opomena sa Sinaja</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">154d8ba3-24ad-46a3-bd5f-b97506513193</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/144d5812</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Zapad priznaje Palestinu, ali dok svijet šalje simbole, Izrael je već slomio sve neprijatelje Bliskog istoka. Netanyahu ne želi dvodržavno rješenje, a kakav je izraelski plan i kakvu poruku Izraelu šalju Turska i Egipat zajedničkom vojnim vježbama na sinajskom poluotoku za Prvi glas objašnjava politolog i teolog Vedran Obućina, jedan od naših vodećih stručnjaka za Bliski istok.</p><p>Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP144:</p><ul><li>Što znači val priznanja Palestine od strane zapadnih zemalja?</li><li>Jesu li to samo simbolične geste ili početak stvarnih promjena?</li><li>Može li Palestina uopće funkcionirati kao država bez jasnih granica, legitimne vlasti i infrastrukture?</li><li>Što je krajnji cilj Netanyahua i njegove vlade?</li><li>Zašto je SAD ključan u ovoj priči?</li><li>Je li Turska jedina sila koja se Izraelu može suprotstaviti?</li><li>Kakvu poruku Turska i Egipat šalju Izraelu vojnim vježbama na Sinajskom poluotoku?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Zapad priznaje Palestinu, ali dok svijet šalje simbole, Izrael je već slomio sve neprijatelje Bliskog istoka. Netanyahu ne želi dvodržavno rješenje, a kakav je izraelski plan i kakvu poruku Izraelu šalju Turska i Egipat zajedničkom vojnim vježbama na sinajskom poluotoku za Prvi glas objašnjava politolog i teolog Vedran Obućina, jedan od naših vodećih stručnjaka za Bliski istok.</p><p>Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP144:</p><ul><li>Što znači val priznanja Palestine od strane zapadnih zemalja?</li><li>Jesu li to samo simbolične geste ili početak stvarnih promjena?</li><li>Može li Palestina uopće funkcionirati kao država bez jasnih granica, legitimne vlasti i infrastrukture?</li><li>Što je krajnji cilj Netanyahua i njegove vlade?</li><li>Zašto je SAD ključan u ovoj priči?</li><li>Je li Turska jedina sila koja se Izraelu može suprotstaviti?</li><li>Kakvu poruku Turska i Egipat šalju Izraelu vojnim vježbama na Sinajskom poluotoku?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 23 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/144d5812/50a6a99b.mp3" length="47880689" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1197</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Zapad priznaje Palestinu, ali dok svijet šalje simbole, Izrael je već slomio sve neprijatelje Bliskog istoka. Netanyahu ne želi dvodržavno rješenje, a kakav je izraelski plan i kakvu poruku Izraelu šalju Turska i Egipat zajedničkom vojnim vježbama na sinajskom poluotoku za Prvi glas objašnjava politolog i teolog Vedran Obućina, jedan od naših vodećih stručnjaka za Bliski istok.</p><p>Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP144:</p><ul><li>Što znači val priznanja Palestine od strane zapadnih zemalja?</li><li>Jesu li to samo simbolične geste ili početak stvarnih promjena?</li><li>Može li Palestina uopće funkcionirati kao država bez jasnih granica, legitimne vlasti i infrastrukture?</li><li>Što je krajnji cilj Netanyahua i njegove vlade?</li><li>Zašto je SAD ključan u ovoj priči?</li><li>Je li Turska jedina sila koja se Izraelu može suprotstaviti?</li><li>Kakvu poruku Turska i Egipat šalju Izraelu vojnim vježbama na Sinajskom poluotoku?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Laži oko kartica seksalica: Što će djeca učiti u školama?</title>
      <itunes:title>Laži oko kartica seksalica: Što će djeca učiti u školama?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">11669693-b2c5-459a-8bfb-d00f71297b8b</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/0da37bfc</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Gošća Prvog glasa bila je <strong>Anamarija Sočo</strong> iz udruge StatusM - razgovarali smo o lažima koje se šire oko kartica seksalica, o tome zdravstvenom odgoju koji kreće u zagrebačkim školama u okviru kojeg će djeca učiti i o seksualnosti i zašto ga smatra nužnim za mlade.</p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore:</p><ul><li>Kartice seksalice nisu za školsku djecu. Zašto neki uporno lažu da jesu?</li><li>Tko ih je osmislio i s kojom svrhom?</li><li>Kako su desni političari i mediji stvorili paniku?</li><li>Što zapravo znači sveobuhvatna seksualna edukacija?</li><li>Jesu li strahovi roditelja opravdani ili mit?</li><li>Kakve posljedice ima širenje dezinformacija?</li></ul><p>00:00 Uvod: panika oko ‘seksalica’<br>03:10 Tko ih je osmislio i zašto<br>06:00 Dezinformacije i moralna panika<br>09:30 Što znači sveobuhvatna seksualna edukacija<br>13:00 Mitovi i strahovi roditelja<br>17:00 Financiranje i suradnja s Gradom Zagrebom<br>20:30 Prijetnje, lov na vještice i zaključak</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Gošća Prvog glasa bila je <strong>Anamarija Sočo</strong> iz udruge StatusM - razgovarali smo o lažima koje se šire oko kartica seksalica, o tome zdravstvenom odgoju koji kreće u zagrebačkim školama u okviru kojeg će djeca učiti i o seksualnosti i zašto ga smatra nužnim za mlade.</p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore:</p><ul><li>Kartice seksalice nisu za školsku djecu. Zašto neki uporno lažu da jesu?</li><li>Tko ih je osmislio i s kojom svrhom?</li><li>Kako su desni političari i mediji stvorili paniku?</li><li>Što zapravo znači sveobuhvatna seksualna edukacija?</li><li>Jesu li strahovi roditelja opravdani ili mit?</li><li>Kakve posljedice ima širenje dezinformacija?</li></ul><p>00:00 Uvod: panika oko ‘seksalica’<br>03:10 Tko ih je osmislio i zašto<br>06:00 Dezinformacije i moralna panika<br>09:30 Što znači sveobuhvatna seksualna edukacija<br>13:00 Mitovi i strahovi roditelja<br>17:00 Financiranje i suradnja s Gradom Zagrebom<br>20:30 Prijetnje, lov na vještice i zaključak</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 22 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/0da37bfc/0dd34444.mp3" length="52245252" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1306</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Gošća Prvog glasa bila je <strong>Anamarija Sočo</strong> iz udruge StatusM - razgovarali smo o lažima koje se šire oko kartica seksalica, o tome zdravstvenom odgoju koji kreće u zagrebačkim školama u okviru kojeg će djeca učiti i o seksualnosti i zašto ga smatra nužnim za mlade.</p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovore:</p><ul><li>Kartice seksalice nisu za školsku djecu. Zašto neki uporno lažu da jesu?</li><li>Tko ih je osmislio i s kojom svrhom?</li><li>Kako su desni političari i mediji stvorili paniku?</li><li>Što zapravo znači sveobuhvatna seksualna edukacija?</li><li>Jesu li strahovi roditelja opravdani ili mit?</li><li>Kakve posljedice ima širenje dezinformacija?</li></ul><p>00:00 Uvod: panika oko ‘seksalica’<br>03:10 Tko ih je osmislio i zašto<br>06:00 Dezinformacije i moralna panika<br>09:30 Što znači sveobuhvatna seksualna edukacija<br>13:00 Mitovi i strahovi roditelja<br>17:00 Financiranje i suradnja s Gradom Zagrebom<br>20:30 Prijetnje, lov na vještice i zaključak</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Đivo Đurović i Mate Mijić o ubojstvu koje je zapalilo Ameriku</title>
      <itunes:title>Đivo Đurović i Mate Mijić o ubojstvu koje je zapalilo Ameriku</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">39b8c54a-2fe0-46cb-bf36-33737c15b0fd</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/05c7bc93</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu kolumnist i urednik Telegrama <strong>Đivo Đurović </strong>i politički konzultant i kolumnist Večernjeg lista<strong> Mate Mijić</strong>raspravljaju o ubojstvu <strong>Charlieja Kirka</strong>, polarizaciji SAD-a, cancel kulturi, desnim i lijevom radikalima i oružju. Je li Amerika na rubu?</p><p>Pitanja koja su otvorena u razgovoru:</p><ul><li>Tko je stvorio klimu za ubojstvo Charlieja Kirka i tko snosi odgovornost osim atentatora?</li><li>Je li atentat prijelomna točka za američko društvo i demokraciju?</li><li>Kako se uklapa otkazivanje Jimmya Kimmela i Stephen Colberta u priču o cancel cultureu?</li><li>Jesu li američka sveučilišta izgubila status mjesta slobode govora?</li><li>Što danas zapravo danas donosi Drugi amandman - pravo naroda na oružje ili opasnost po javnu sigurnost?</li><li>Može li se govoriti o mogućem građanskom ratu u Americi?</li><li>Hoće li MAGA pokret preživjeti Trumpa i kako se mijenja Republikanska stranka?</li><li>Je li problem američkog društva više desni ili lijevi ekstremizam?</li><li>Je li rasizam i dalje trajni i neriješeni problem američke politike?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu kolumnist i urednik Telegrama <strong>Đivo Đurović </strong>i politički konzultant i kolumnist Večernjeg lista<strong> Mate Mijić</strong>raspravljaju o ubojstvu <strong>Charlieja Kirka</strong>, polarizaciji SAD-a, cancel kulturi, desnim i lijevom radikalima i oružju. Je li Amerika na rubu?</p><p>Pitanja koja su otvorena u razgovoru:</p><ul><li>Tko je stvorio klimu za ubojstvo Charlieja Kirka i tko snosi odgovornost osim atentatora?</li><li>Je li atentat prijelomna točka za američko društvo i demokraciju?</li><li>Kako se uklapa otkazivanje Jimmya Kimmela i Stephen Colberta u priču o cancel cultureu?</li><li>Jesu li američka sveučilišta izgubila status mjesta slobode govora?</li><li>Što danas zapravo danas donosi Drugi amandman - pravo naroda na oružje ili opasnost po javnu sigurnost?</li><li>Može li se govoriti o mogućem građanskom ratu u Americi?</li><li>Hoće li MAGA pokret preživjeti Trumpa i kako se mijenja Republikanska stranka?</li><li>Je li problem američkog društva više desni ili lijevi ekstremizam?</li><li>Je li rasizam i dalje trajni i neriješeni problem američke politike?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 19 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/05c7bc93/6654f8fb.mp3" length="131134010" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>3278</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu kolumnist i urednik Telegrama <strong>Đivo Đurović </strong>i politički konzultant i kolumnist Večernjeg lista<strong> Mate Mijić</strong>raspravljaju o ubojstvu <strong>Charlieja Kirka</strong>, polarizaciji SAD-a, cancel kulturi, desnim i lijevom radikalima i oružju. Je li Amerika na rubu?</p><p>Pitanja koja su otvorena u razgovoru:</p><ul><li>Tko je stvorio klimu za ubojstvo Charlieja Kirka i tko snosi odgovornost osim atentatora?</li><li>Je li atentat prijelomna točka za američko društvo i demokraciju?</li><li>Kako se uklapa otkazivanje Jimmya Kimmela i Stephen Colberta u priču o cancel cultureu?</li><li>Jesu li američka sveučilišta izgubila status mjesta slobode govora?</li><li>Što danas zapravo danas donosi Drugi amandman - pravo naroda na oružje ili opasnost po javnu sigurnost?</li><li>Može li se govoriti o mogućem građanskom ratu u Americi?</li><li>Hoće li MAGA pokret preživjeti Trumpa i kako se mijenja Republikanska stranka?</li><li>Je li problem američkog društva više desni ili lijevi ekstremizam?</li><li>Je li rasizam i dalje trajni i neriješeni problem američke politike?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Ivan Turudić je ispunio Plenkovićevu misiju</title>
      <itunes:title>Ivan Turudić je ispunio Plenkovićevu misiju</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">652861ee-3524-46c6-8b05-03bbe9926541</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/560870d6</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"<a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-turudic/"><strong>Ivan Turudić</strong></a> opravdao je očekivanja onih koji su ga postavili za glavnog državnog odvjetnika, kaže novinar i književnik <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-dikic/"><strong>Ivica Đikić</strong></a> komentirajući saborsku raspravu o izvješću o radu glavnog državnog odvjetnika koji je ustvrdio kako građani više vjeruju DORH-u nego EPPO-u. "To nije iznenađenje uzme li se u obzir njegova biografija, proces kojim je izabran i način na koji on javno govori uključujući komunikaciju sa saborskim zastupnicima gdje se postavlja kao zastupnik vladajuće većine. Nitko više njegovu poziciju ne dovodi pretjerano u pitanje. HDZ može zaista biti zadovoljan s osobom koju su odabrali za tu poziciju."</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti?</p><ul><li>Što pokazuje analiza Turudićevih rezultata i je li glavni državni odvjetnik opravdao očekivanja vladajućih?</li><li>Zašto je Domovinski pokret podržao Turudićevo izvješće iako su se zbog slučaja Dabre prijetili da ga neće podržati?</li><li>Zašto nitko od oporbenih zastupnika nije pitao Turudića o slučaju novinarke Danke Derifaj protiv koje je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo optužnicu zbog navodnog narušavanja nepovredivosti doma pjevača Marka Perkovića Thompsona?</li><li>Što o funkcioniranju države govori činjenica da još uvijek nije izabrana čelna osoba Vrhovnog suda, da u SOA-u vodi zamjenik ravnatelja više od godinu dana, da USKOK i dalje nema šefa, te da nema pomaka ni u imenovanjima diplomata?</li><li>Kako će se SDP postaviti pri izboru tri nova suca Ustavnog suda?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"<a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-turudic/"><strong>Ivan Turudić</strong></a> opravdao je očekivanja onih koji su ga postavili za glavnog državnog odvjetnika, kaže novinar i književnik <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-dikic/"><strong>Ivica Đikić</strong></a> komentirajući saborsku raspravu o izvješću o radu glavnog državnog odvjetnika koji je ustvrdio kako građani više vjeruju DORH-u nego EPPO-u. "To nije iznenađenje uzme li se u obzir njegova biografija, proces kojim je izabran i način na koji on javno govori uključujući komunikaciju sa saborskim zastupnicima gdje se postavlja kao zastupnik vladajuće većine. Nitko više njegovu poziciju ne dovodi pretjerano u pitanje. HDZ može zaista biti zadovoljan s osobom koju su odabrali za tu poziciju."</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti?</p><ul><li>Što pokazuje analiza Turudićevih rezultata i je li glavni državni odvjetnik opravdao očekivanja vladajućih?</li><li>Zašto je Domovinski pokret podržao Turudićevo izvješće iako su se zbog slučaja Dabre prijetili da ga neće podržati?</li><li>Zašto nitko od oporbenih zastupnika nije pitao Turudića o slučaju novinarke Danke Derifaj protiv koje je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo optužnicu zbog navodnog narušavanja nepovredivosti doma pjevača Marka Perkovića Thompsona?</li><li>Što o funkcioniranju države govori činjenica da još uvijek nije izabrana čelna osoba Vrhovnog suda, da u SOA-u vodi zamjenik ravnatelja više od godinu dana, da USKOK i dalje nema šefa, te da nema pomaka ni u imenovanjima diplomata?</li><li>Kako će se SDP postaviti pri izboru tri nova suca Ustavnog suda?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 18 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/560870d6/90ef52a7.mp3" length="49398922" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1235</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"<a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-turudic/"><strong>Ivan Turudić</strong></a> opravdao je očekivanja onih koji su ga postavili za glavnog državnog odvjetnika, kaže novinar i književnik <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-dikic/"><strong>Ivica Đikić</strong></a> komentirajući saborsku raspravu o izvješću o radu glavnog državnog odvjetnika koji je ustvrdio kako građani više vjeruju DORH-u nego EPPO-u. "To nije iznenađenje uzme li se u obzir njegova biografija, proces kojim je izabran i način na koji on javno govori uključujući komunikaciju sa saborskim zastupnicima gdje se postavlja kao zastupnik vladajuće većine. Nitko više njegovu poziciju ne dovodi pretjerano u pitanje. HDZ može zaista biti zadovoljan s osobom koju su odabrali za tu poziciju."</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti?</p><ul><li>Što pokazuje analiza Turudićevih rezultata i je li glavni državni odvjetnik opravdao očekivanja vladajućih?</li><li>Zašto je Domovinski pokret podržao Turudićevo izvješće iako su se zbog slučaja Dabre prijetili da ga neće podržati?</li><li>Zašto nitko od oporbenih zastupnika nije pitao Turudića o slučaju novinarke Danke Derifaj protiv koje je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo optužnicu zbog navodnog narušavanja nepovredivosti doma pjevača Marka Perkovića Thompsona?</li><li>Što o funkcioniranju države govori činjenica da još uvijek nije izabrana čelna osoba Vrhovnog suda, da u SOA-u vodi zamjenik ravnatelja više od godinu dana, da USKOK i dalje nema šefa, te da nema pomaka ni u imenovanjima diplomata?</li><li>Kako će se SDP postaviti pri izboru tri nova suca Ustavnog suda?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>'Oportunizam je otvorio vrata fašizmu. ZDS je pljuska Ustavu'</title>
      <itunes:title>'Oportunizam je otvorio vrata fašizmu. ZDS je pljuska Ustavu'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">fa7c2a90-b89d-4a7f-b6e5-5806469a7a5c</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/b0c7a065</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"Plenković je kriv jer nije poduzeo ništa, dopustio je fašizaciju i ustašizaciju Hrvatske", kaže Viktor Gotovac, bivši šef zagrebačkog SDP-a i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu gostujući u Prvom glasu. Gotovac bi ustaški pozdrav ZDS zagranio, a Zagrebu bi vratio Trg maršala Tita.</p><p>U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:</p><ul><li>Je li Hrvatska ušla u fazu fašizacije?</li><li>Što Plenkovićev oportunizam znači za društvo i demokraciju?</li><li>Zašto bi Gotovac zabranio ZDS, ali i Thompsonove koncerte?</li><li>Zašto misli da je SDP izdao građansku Hrvatsku?</li><li>Zašto bi vratio Trg maršala Tita?</li><li>Ima li ljevica uopće snage odgovoriti na rigidnu desnicu?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"Plenković je kriv jer nije poduzeo ništa, dopustio je fašizaciju i ustašizaciju Hrvatske", kaže Viktor Gotovac, bivši šef zagrebačkog SDP-a i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu gostujući u Prvom glasu. Gotovac bi ustaški pozdrav ZDS zagranio, a Zagrebu bi vratio Trg maršala Tita.</p><p>U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:</p><ul><li>Je li Hrvatska ušla u fazu fašizacije?</li><li>Što Plenkovićev oportunizam znači za društvo i demokraciju?</li><li>Zašto bi Gotovac zabranio ZDS, ali i Thompsonove koncerte?</li><li>Zašto misli da je SDP izdao građansku Hrvatsku?</li><li>Zašto bi vratio Trg maršala Tita?</li><li>Ima li ljevica uopće snage odgovoriti na rigidnu desnicu?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 17 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/b0c7a065/b21accf8.mp3" length="52403040" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1310</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"Plenković je kriv jer nije poduzeo ništa, dopustio je fašizaciju i ustašizaciju Hrvatske", kaže Viktor Gotovac, bivši šef zagrebačkog SDP-a i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu gostujući u Prvom glasu. Gotovac bi ustaški pozdrav ZDS zagranio, a Zagrebu bi vratio Trg maršala Tita.</p><p>U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:</p><ul><li>Je li Hrvatska ušla u fazu fašizacije?</li><li>Što Plenkovićev oportunizam znači za društvo i demokraciju?</li><li>Zašto bi Gotovac zabranio ZDS, ali i Thompsonove koncerte?</li><li>Zašto misli da je SDP izdao građansku Hrvatsku?</li><li>Zašto bi vratio Trg maršala Tita?</li><li>Ima li ljevica uopće snage odgovoriti na rigidnu desnicu?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Rusija gura svijet u totalni kaos: Zapad na rubu</title>
      <itunes:title>Rusija gura svijet u totalni kaos: Zapad na rubu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">dbe911cf-11bb-4e0c-ba87-bb67cfe2a2dc</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/854354ab</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Ruski dronovi ulijeću u zračni prostor NATO članica, Poljska i Rumunjska dižu uzbunu, a Baltičke zemlje otvoreno strahuju. Je li ovo trenutak koji će odrediti hoće li svijet skliznuti u otvoreni globalni sukob ili u zamrznuti mir? U novoj epizodi Prvog glasa, Telegramovog dnevnog news podcasta, gost nam je vanjskopolitički analitičar<strong> Denis Avdagić</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja tražimo odgovor:</strong></p><ul><li>Jesu li dronovi koji probijaju NATO zračni prostor samo provokacija ili početak otvorenog sukoba?</li><li>Gdje je granica strpljenja Zapada i hoće li Savez odgovoriti?</li><li>Zašto Trump prijeti “konačnim sankcijama” i što bi one značile za globalnu ekonomiju?</li><li>Može li Kina zaustaviti rat i je li novi globalni poredak već u nastajanju?</li><li>Je li realnije zamrzavanje sukoba u Ukrajini ili potpuni kaos?</li></ul><p>00:00 Uvod: Ruski dronovi i prijetnja NATO-u<br>04:15 Poljska na udaru: provokacija ili slučajnost<br>09:30 Najozbiljniji trenutak za NATO od Hladnog rata<br>15:00 Trump, sankcije i globalna ekonomska kriza<br>21:00 Uloga Kine: status quo ili novi svjetski poredak<br>28:00 Ukrajina između zamrzavanja sukoba i nastavka rata<br>35:00 Što dalje: scenariji za NATO, Rusiju i Zapad</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Ruski dronovi ulijeću u zračni prostor NATO članica, Poljska i Rumunjska dižu uzbunu, a Baltičke zemlje otvoreno strahuju. Je li ovo trenutak koji će odrediti hoće li svijet skliznuti u otvoreni globalni sukob ili u zamrznuti mir? U novoj epizodi Prvog glasa, Telegramovog dnevnog news podcasta, gost nam je vanjskopolitički analitičar<strong> Denis Avdagić</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja tražimo odgovor:</strong></p><ul><li>Jesu li dronovi koji probijaju NATO zračni prostor samo provokacija ili početak otvorenog sukoba?</li><li>Gdje je granica strpljenja Zapada i hoće li Savez odgovoriti?</li><li>Zašto Trump prijeti “konačnim sankcijama” i što bi one značile za globalnu ekonomiju?</li><li>Može li Kina zaustaviti rat i je li novi globalni poredak već u nastajanju?</li><li>Je li realnije zamrzavanje sukoba u Ukrajini ili potpuni kaos?</li></ul><p>00:00 Uvod: Ruski dronovi i prijetnja NATO-u<br>04:15 Poljska na udaru: provokacija ili slučajnost<br>09:30 Najozbiljniji trenutak za NATO od Hladnog rata<br>15:00 Trump, sankcije i globalna ekonomska kriza<br>21:00 Uloga Kine: status quo ili novi svjetski poredak<br>28:00 Ukrajina između zamrzavanja sukoba i nastavka rata<br>35:00 Što dalje: scenariji za NATO, Rusiju i Zapad</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 16 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/854354ab/b98d2597.mp3" length="98223829" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2456</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Ruski dronovi ulijeću u zračni prostor NATO članica, Poljska i Rumunjska dižu uzbunu, a Baltičke zemlje otvoreno strahuju. Je li ovo trenutak koji će odrediti hoće li svijet skliznuti u otvoreni globalni sukob ili u zamrznuti mir? U novoj epizodi Prvog glasa, Telegramovog dnevnog news podcasta, gost nam je vanjskopolitički analitičar<strong> Denis Avdagić</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja tražimo odgovor:</strong></p><ul><li>Jesu li dronovi koji probijaju NATO zračni prostor samo provokacija ili početak otvorenog sukoba?</li><li>Gdje je granica strpljenja Zapada i hoće li Savez odgovoriti?</li><li>Zašto Trump prijeti “konačnim sankcijama” i što bi one značile za globalnu ekonomiju?</li><li>Može li Kina zaustaviti rat i je li novi globalni poredak već u nastajanju?</li><li>Je li realnije zamrzavanje sukoba u Ukrajini ili potpuni kaos?</li></ul><p>00:00 Uvod: Ruski dronovi i prijetnja NATO-u<br>04:15 Poljska na udaru: provokacija ili slučajnost<br>09:30 Najozbiljniji trenutak za NATO od Hladnog rata<br>15:00 Trump, sankcije i globalna ekonomska kriza<br>21:00 Uloga Kine: status quo ili novi svjetski poredak<br>28:00 Ukrajina između zamrzavanja sukoba i nastavka rata<br>35:00 Što dalje: scenariji za NATO, Rusiju i Zapad</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenković slomio Penavu: Turudić pokazao tko vlada</title>
      <itunes:title>Plenković slomio Penavu: Turudić pokazao tko vlada</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">421cd096-876d-4cc7-bc55-550da52f9d93</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/9dd9bb08</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Uoči izvješća glavnog državnog odvjetnika <strong>Ivana Turudića</strong> u Saboru koje je predviđeno za srijedu, postalo je jasno da se Domovinski pokret mijenja svoj stav prema Turudiću. Penava je nakon uhićenja Josipa Dabre govorio o cirkusantima koji vode državu, dubokoj državi i kleo se da neće nikad podržati Turudića u Saboru. Sada pak kaže da nije sramota promijeniti stav.. Gost podcasta Prvi glas je Jasmin Klarić, urednik i kolumnist Telegrama.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovor u EP138:</p><ul><li>Je li Ivan Penava od buntovnika postao poslušnik?</li><li>Kako Turudić simbolizira potpunu pokornost Domovinskog pokreta?</li><li>Može li Plenković riskirati i riješiti se Domovinskog pokreta?</li><li>Kakva je budućnost te stranke i imaju li ikakav politički potencijal?</li><li>Može li doći do novih preslagivanja u Saboru?</li></ul><p>00:00 – Turudić pred Saborom i Plenkovićev test<br>02:00 – Penava od „cirkusanata“ do poslušnika<br>05:00 – Kako je Domovinski pokret izgubio kralježnicu<br>09:00 – Turudić i obračun s Hrvatskim šumama<br>12:00 – Stabilna koalicija ili Plenkovićevo preslagivanje?</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Uoči izvješća glavnog državnog odvjetnika <strong>Ivana Turudića</strong> u Saboru koje je predviđeno za srijedu, postalo je jasno da se Domovinski pokret mijenja svoj stav prema Turudiću. Penava je nakon uhićenja Josipa Dabre govorio o cirkusantima koji vode državu, dubokoj državi i kleo se da neće nikad podržati Turudića u Saboru. Sada pak kaže da nije sramota promijeniti stav.. Gost podcasta Prvi glas je Jasmin Klarić, urednik i kolumnist Telegrama.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovor u EP138:</p><ul><li>Je li Ivan Penava od buntovnika postao poslušnik?</li><li>Kako Turudić simbolizira potpunu pokornost Domovinskog pokreta?</li><li>Može li Plenković riskirati i riješiti se Domovinskog pokreta?</li><li>Kakva je budućnost te stranke i imaju li ikakav politički potencijal?</li><li>Može li doći do novih preslagivanja u Saboru?</li></ul><p>00:00 – Turudić pred Saborom i Plenkovićev test<br>02:00 – Penava od „cirkusanata“ do poslušnika<br>05:00 – Kako je Domovinski pokret izgubio kralježnicu<br>09:00 – Turudić i obračun s Hrvatskim šumama<br>12:00 – Stabilna koalicija ili Plenkovićevo preslagivanje?</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 15 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/9dd9bb08/b96f1589.mp3" length="38605140" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>965</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Uoči izvješća glavnog državnog odvjetnika <strong>Ivana Turudića</strong> u Saboru koje je predviđeno za srijedu, postalo je jasno da se Domovinski pokret mijenja svoj stav prema Turudiću. Penava je nakon uhićenja Josipa Dabre govorio o cirkusantima koji vode državu, dubokoj državi i kleo se da neće nikad podržati Turudića u Saboru. Sada pak kaže da nije sramota promijeniti stav.. Gost podcasta Prvi glas je Jasmin Klarić, urednik i kolumnist Telegrama.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo tražili odgovor u EP138:</p><ul><li>Je li Ivan Penava od buntovnika postao poslušnik?</li><li>Kako Turudić simbolizira potpunu pokornost Domovinskog pokreta?</li><li>Može li Plenković riskirati i riješiti se Domovinskog pokreta?</li><li>Kakva je budućnost te stranke i imaju li ikakav politički potencijal?</li><li>Može li doći do novih preslagivanja u Saboru?</li></ul><p>00:00 – Turudić pred Saborom i Plenkovićev test<br>02:00 – Penava od „cirkusanata“ do poslušnika<br>05:00 – Kako je Domovinski pokret izgubio kralježnicu<br>09:00 – Turudić i obračun s Hrvatskim šumama<br>12:00 – Stabilna koalicija ili Plenkovićevo preslagivanje?</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Zašto Hrvatska ne želi obrazovati mlade za život u demokraciji?</title>
      <itunes:title>Zašto Hrvatska ne želi obrazovati mlade za život u demokraciji?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">8d409655-b310-4c72-b90b-45f9e46cc3a5</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/b9af668a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Prije nekoliko dana GONG je <a href="https://gong.hr/2025/09/10/za-gradansko-obrazovanje-treba-vise-politicke-volje-i-novca/">objavio</a> analizu “Lokalne inicijative i europski primjeri: Put prema kvalitetnijem građanskom obrazovanju”, koja se bavi stvarnošću i sudbinom građanskog odgoja u ovoj zemlji. U Prvom glasu smo ugostili autora analize, <strong>Nikolu Baketu</strong>, znanstvenog suradnika i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i člana Vijeća Gonga.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Zbog čega je toliko bitno obrazovati mlade o političkom sustavu, demokraciji i pravima i obavezama građana?</li><li>Koji su problemi s međupredmetnim građanskim odgojem, kakav postoji u hrvatskom školstvu?</li><li>Što donose lokalne inicijative, uglavnom u srednima u kojima na vlasti nije HDZ, koje uvode neku vrstu predmeta koji se bavi građanskim odgojem u škole?</li><li>Koji su europski primjeri uspješnog školskog obrazovanja građana i što se od tih iskustava može primjeniti u Hrvatskoj?</li><li>Treba li građanski odgoj postati zaseban i obavezan predmet?</li><li>Kolike su šanse da se to doista i dogodi u Hrvatskoj?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Prije nekoliko dana GONG je <a href="https://gong.hr/2025/09/10/za-gradansko-obrazovanje-treba-vise-politicke-volje-i-novca/">objavio</a> analizu “Lokalne inicijative i europski primjeri: Put prema kvalitetnijem građanskom obrazovanju”, koja se bavi stvarnošću i sudbinom građanskog odgoja u ovoj zemlji. U Prvom glasu smo ugostili autora analize, <strong>Nikolu Baketu</strong>, znanstvenog suradnika i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i člana Vijeća Gonga.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Zbog čega je toliko bitno obrazovati mlade o političkom sustavu, demokraciji i pravima i obavezama građana?</li><li>Koji su problemi s međupredmetnim građanskim odgojem, kakav postoji u hrvatskom školstvu?</li><li>Što donose lokalne inicijative, uglavnom u srednima u kojima na vlasti nije HDZ, koje uvode neku vrstu predmeta koji se bavi građanskim odgojem u škole?</li><li>Koji su europski primjeri uspješnog školskog obrazovanja građana i što se od tih iskustava može primjeniti u Hrvatskoj?</li><li>Treba li građanski odgoj postati zaseban i obavezan predmet?</li><li>Kolike su šanse da se to doista i dogodi u Hrvatskoj?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 12 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/b9af668a/9283c3e8.mp3" length="50773003" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1269</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Prije nekoliko dana GONG je <a href="https://gong.hr/2025/09/10/za-gradansko-obrazovanje-treba-vise-politicke-volje-i-novca/">objavio</a> analizu “Lokalne inicijative i europski primjeri: Put prema kvalitetnijem građanskom obrazovanju”, koja se bavi stvarnošću i sudbinom građanskog odgoja u ovoj zemlji. U Prvom glasu smo ugostili autora analize, <strong>Nikolu Baketu</strong>, znanstvenog suradnika i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i člana Vijeća Gonga.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Zbog čega je toliko bitno obrazovati mlade o političkom sustavu, demokraciji i pravima i obavezama građana?</li><li>Koji su problemi s međupredmetnim građanskim odgojem, kakav postoji u hrvatskom školstvu?</li><li>Što donose lokalne inicijative, uglavnom u srednima u kojima na vlasti nije HDZ, koje uvode neku vrstu predmeta koji se bavi građanskim odgojem u škole?</li><li>Koji su europski primjeri uspješnog školskog obrazovanja građana i što se od tih iskustava može primjeniti u Hrvatskoj?</li><li>Treba li građanski odgoj postati zaseban i obavezan predmet?</li><li>Kolike su šanse da se to doista i dogodi u Hrvatskoj?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Putinov posljednji test: Ako Zapad padne slijedi horor</title>
      <itunes:title>Putinov posljednji test: Ako Zapad padne slijedi horor</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">242ea321-bf69-4c8b-976a-87f1be0742eb</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/cbbe7db5</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U noći sa utorka na srijedu devetnaest ruskih dronova probilo je poljski zračni prostor. Poljska vojska ih je oborila, a to je prvi put od početka rata u Ukrajini da je jedna NATO država izravno oborila ruske mete. Gost Telegramovog podcasta Prvi glas bio je vojni analitičar i naš kolumnist<strong> Goran Redžepović.<br></strong><br></p><p>Pokušali smo odgovoriti na pitanja:</p><ul><li>Je li ovo čin agresije i prvi pravi test NATO-a?</li><li>Zašto Rusija riskira i šalje dronove u Poljsku?</li><li>Može li se ovo tumačiti kao uvod u članak 5?</li><li>Jesu li saveznici pokazali spremnost ili slabost?</li><li>Je li ovo početak šire eskalacije i uvertira u vježbu „Zapad 2025“?</li><li>Kako je uopće izgledalo obaranje dronova noću?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U noći sa utorka na srijedu devetnaest ruskih dronova probilo je poljski zračni prostor. Poljska vojska ih je oborila, a to je prvi put od početka rata u Ukrajini da je jedna NATO država izravno oborila ruske mete. Gost Telegramovog podcasta Prvi glas bio je vojni analitičar i naš kolumnist<strong> Goran Redžepović.<br></strong><br></p><p>Pokušali smo odgovoriti na pitanja:</p><ul><li>Je li ovo čin agresije i prvi pravi test NATO-a?</li><li>Zašto Rusija riskira i šalje dronove u Poljsku?</li><li>Može li se ovo tumačiti kao uvod u članak 5?</li><li>Jesu li saveznici pokazali spremnost ili slabost?</li><li>Je li ovo početak šire eskalacije i uvertira u vježbu „Zapad 2025“?</li><li>Kako je uopće izgledalo obaranje dronova noću?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 11 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/cbbe7db5/4914916f.mp3" length="47674806" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1192</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U noći sa utorka na srijedu devetnaest ruskih dronova probilo je poljski zračni prostor. Poljska vojska ih je oborila, a to je prvi put od početka rata u Ukrajini da je jedna NATO država izravno oborila ruske mete. Gost Telegramovog podcasta Prvi glas bio je vojni analitičar i naš kolumnist<strong> Goran Redžepović.<br></strong><br></p><p>Pokušali smo odgovoriti na pitanja:</p><ul><li>Je li ovo čin agresije i prvi pravi test NATO-a?</li><li>Zašto Rusija riskira i šalje dronove u Poljsku?</li><li>Može li se ovo tumačiti kao uvod u članak 5?</li><li>Jesu li saveznici pokazali spremnost ili slabost?</li><li>Je li ovo početak šire eskalacije i uvertira u vježbu „Zapad 2025“?</li><li>Kako je uopće izgledalo obaranje dronova noću?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Meta radikala: 'Loši' Hrvati i premijerova miljenica</title>
      <itunes:title>Meta radikala: 'Loši' Hrvati i premijerova miljenica</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">bc421cd5-4b7a-49ed-bdb8-4d9bb9f84a36</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/617124e6</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"<a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> je na neki način 'karamarkizirao' umjesto da 'dekaramarkizira' HDZ. Na kraju krajeva, sada taj pritisak ide odozdo – iz društva, iz okruženja, iz njegove baze", kaže novinar i publicist <a href="https://www.telegram.hr/tema/boris-raseta/"><strong>Boris Rašeta</strong></a> komentirajući staru premijerovu najavu kako će promijeniti <a href="https://www.telegram.hr/tema/hdz/">HDZ</a> kako bi promijenio Hrvatsku.  Devet godina kasnije ovoljetne teme pokazuju da se Hrvatska vratila u 2016. godinu, kada je na vlasti bio HDZ <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-karamarko/"><strong>Tomislava Karamarka</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:</p><ul><li><ul><li>Koliko je Plenkovićeva Hrvatska iz 2025. slična slici Hrvatske kakvu je 2016. forsirao Tomislav Karamarko?</li><li>Je li Plenković političar koji će "izgubiti pobjeđujući"?</li><li>Po čemu se ovoljetni prosvjedi branitelja razlikuju od dosadašnjih te koje su krajnje mete i ciljevi?</li><li>Koliko je ozbiljna najava <a href="https://www.telegram.hr/tema/gordan-jandrokovic/">Gordana Jandrokovića</a> koji će u Hrvatsko saboru ocjenjivati primjerenost pokliča Za dom spremni?</li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"<a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> je na neki način 'karamarkizirao' umjesto da 'dekaramarkizira' HDZ. Na kraju krajeva, sada taj pritisak ide odozdo – iz društva, iz okruženja, iz njegove baze", kaže novinar i publicist <a href="https://www.telegram.hr/tema/boris-raseta/"><strong>Boris Rašeta</strong></a> komentirajući staru premijerovu najavu kako će promijeniti <a href="https://www.telegram.hr/tema/hdz/">HDZ</a> kako bi promijenio Hrvatsku.  Devet godina kasnije ovoljetne teme pokazuju da se Hrvatska vratila u 2016. godinu, kada je na vlasti bio HDZ <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-karamarko/"><strong>Tomislava Karamarka</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:</p><ul><li><ul><li>Koliko je Plenkovićeva Hrvatska iz 2025. slična slici Hrvatske kakvu je 2016. forsirao Tomislav Karamarko?</li><li>Je li Plenković političar koji će "izgubiti pobjeđujući"?</li><li>Po čemu se ovoljetni prosvjedi branitelja razlikuju od dosadašnjih te koje su krajnje mete i ciljevi?</li><li>Koliko je ozbiljna najava <a href="https://www.telegram.hr/tema/gordan-jandrokovic/">Gordana Jandrokovića</a> koji će u Hrvatsko saboru ocjenjivati primjerenost pokliča Za dom spremni?</li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 10 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/617124e6/49273cf2.mp3" length="54187707" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1355</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"<a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> je na neki način 'karamarkizirao' umjesto da 'dekaramarkizira' HDZ. Na kraju krajeva, sada taj pritisak ide odozdo – iz društva, iz okruženja, iz njegove baze", kaže novinar i publicist <a href="https://www.telegram.hr/tema/boris-raseta/"><strong>Boris Rašeta</strong></a> komentirajući staru premijerovu najavu kako će promijeniti <a href="https://www.telegram.hr/tema/hdz/">HDZ</a> kako bi promijenio Hrvatsku.  Devet godina kasnije ovoljetne teme pokazuju da se Hrvatska vratila u 2016. godinu, kada je na vlasti bio HDZ <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-karamarko/"><strong>Tomislava Karamarka</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:</p><ul><li><ul><li>Koliko je Plenkovićeva Hrvatska iz 2025. slična slici Hrvatske kakvu je 2016. forsirao Tomislav Karamarko?</li><li>Je li Plenković političar koji će "izgubiti pobjeđujući"?</li><li>Po čemu se ovoljetni prosvjedi branitelja razlikuju od dosadašnjih te koje su krajnje mete i ciljevi?</li><li>Koliko je ozbiljna najava <a href="https://www.telegram.hr/tema/gordan-jandrokovic/">Gordana Jandrokovića</a> koji će u Hrvatsko saboru ocjenjivati primjerenost pokliča Za dom spremni?</li></ul></li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Ustaše i partizani, traume i sjećanja: Priča o obitelji Dražena Lalića</title>
      <itunes:title>Ustaše i partizani, traume i sjećanja: Priča o obitelji Dražena Lalića</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">3fcf674a-e840-47d4-9e9b-9fdfd50d903f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/80a273fb</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Gonila ga je opsesija, piše u uvodu, "jer opsesije su poput obitelji, teško ih je napustiti." Motiv je bio intiman, pisanje je osjećao i kao dužnost i kao privilegiju, metoda i alati kojima se služio bili su znanstveni, a rezultat je vrijedna i okrepljujuća knjiga „Dvije kuće iznad mora – kultura sjećanja dalmatinskih obitelji" koja je prije nekoliko mjeseci objavljena u izdanju Tim Pressa. Autor <a href="https://www.telegram.hr/tema/drazen-lalic/"><strong>Dražen Lalić</strong></a>, poznati sociolog i politolog, kaže da su mu među svim njegovim brojnim naslovima <a href="https://www.telegram.hr/kultura/dalmacija-nikad-nije-bila-sklona-ustasama-a-vazna-laliceva-knjiga-potrest-ce-svakoga-s-imalo-empatije/">"Dvije kuće iznad mora"</a> i najvažnije djelo. Htio je svojim precima produžiti život, sada mu čitatelji govore da svoje djedove i bake, majke i očeve, barbe i tete prepoznaju u njegovoj knjizi.  "Dogodilo se neko Ujevićevo pobratimstvo ljudi u svemiru", kaže Lalić koji je gost specijalnog izdanja našeg Telegramovog podcasta:</p><p> </p><p>U fokus 450 stranica knjige su Lalići iz Tučepa i Baničevići iz sela Čara s otoka Korčule, preko čijih se leđa i na pragovima njihovih domova prelamaju dramatični događaji, a Lalić ispisuje paralelnu obiteljsku sagu s fokusom na traume iz Drugog svjetskog rata. Jedna je obitelj partizanska, čiji su se članovi borili na Sutjesci i bili žrtve ustaškog terora, drugoj je patrijarh, kulak i katolički konzervativac  po završetku rata završio na robiji Lepoglavi.</p><p>Autor u knjizi otvara pitanja suočavanja s prošlošću, propituje kulturu sjećanja u Dalmaciji, istražuje kolektivno pamćenje, analizira konstrukciju identiteta. „Ovo nije više samo mala povijest ili povijest ispričana iz motrišta obitelji, nego i otvaranje teme kako su se traume izazvane ubojstvom i nasiljem iz prošlog stoljeća, najviše četrdesetih godina, pokušavale prevladati ili barem ublažiti. Ne samo traume izravnih sudionika, nego i traume njihove djece i potomaka različitih generacija. Zanimalo me i kakva se kultura sjećanja uzgajala. Kako smo se mi – pripadnici tih obitelji i izdanci tih obitelji – brinuli ili nismo za to naše sjećanje." Lalić knjigom dokazuje kako se često 'velika povijest najbolje razumije iz 'male' povijesti.</p><p>0:00 – Uvod &amp; “Dvije kuće iznad mora”<br>0:44 – Motiv: obitelji, sjećanje, Allende efekt<br>5:57 – Žanr hibrid &amp; metoda (intervjui, dokumenti)<br>8:31 – Baka Ivka: čast, otpor, empatija<br>16:38 – Hrvatska kontradikcija + “Za dom spremni”<br>22:51 – Suočavanje s prošlošću: WWII vs Domovinski, revizionizam<br>33:50 – Snošljivost i završna poruka (pamtiti, ne mrziti)</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Gonila ga je opsesija, piše u uvodu, "jer opsesije su poput obitelji, teško ih je napustiti." Motiv je bio intiman, pisanje je osjećao i kao dužnost i kao privilegiju, metoda i alati kojima se služio bili su znanstveni, a rezultat je vrijedna i okrepljujuća knjiga „Dvije kuće iznad mora – kultura sjećanja dalmatinskih obitelji" koja je prije nekoliko mjeseci objavljena u izdanju Tim Pressa. Autor <a href="https://www.telegram.hr/tema/drazen-lalic/"><strong>Dražen Lalić</strong></a>, poznati sociolog i politolog, kaže da su mu među svim njegovim brojnim naslovima <a href="https://www.telegram.hr/kultura/dalmacija-nikad-nije-bila-sklona-ustasama-a-vazna-laliceva-knjiga-potrest-ce-svakoga-s-imalo-empatije/">"Dvije kuće iznad mora"</a> i najvažnije djelo. Htio je svojim precima produžiti život, sada mu čitatelji govore da svoje djedove i bake, majke i očeve, barbe i tete prepoznaju u njegovoj knjizi.  "Dogodilo se neko Ujevićevo pobratimstvo ljudi u svemiru", kaže Lalić koji je gost specijalnog izdanja našeg Telegramovog podcasta:</p><p> </p><p>U fokus 450 stranica knjige su Lalići iz Tučepa i Baničevići iz sela Čara s otoka Korčule, preko čijih se leđa i na pragovima njihovih domova prelamaju dramatični događaji, a Lalić ispisuje paralelnu obiteljsku sagu s fokusom na traume iz Drugog svjetskog rata. Jedna je obitelj partizanska, čiji su se članovi borili na Sutjesci i bili žrtve ustaškog terora, drugoj je patrijarh, kulak i katolički konzervativac  po završetku rata završio na robiji Lepoglavi.</p><p>Autor u knjizi otvara pitanja suočavanja s prošlošću, propituje kulturu sjećanja u Dalmaciji, istražuje kolektivno pamćenje, analizira konstrukciju identiteta. „Ovo nije više samo mala povijest ili povijest ispričana iz motrišta obitelji, nego i otvaranje teme kako su se traume izazvane ubojstvom i nasiljem iz prošlog stoljeća, najviše četrdesetih godina, pokušavale prevladati ili barem ublažiti. Ne samo traume izravnih sudionika, nego i traume njihove djece i potomaka različitih generacija. Zanimalo me i kakva se kultura sjećanja uzgajala. Kako smo se mi – pripadnici tih obitelji i izdanci tih obitelji – brinuli ili nismo za to naše sjećanje." Lalić knjigom dokazuje kako se često 'velika povijest najbolje razumije iz 'male' povijesti.</p><p>0:00 – Uvod &amp; “Dvije kuće iznad mora”<br>0:44 – Motiv: obitelji, sjećanje, Allende efekt<br>5:57 – Žanr hibrid &amp; metoda (intervjui, dokumenti)<br>8:31 – Baka Ivka: čast, otpor, empatija<br>16:38 – Hrvatska kontradikcija + “Za dom spremni”<br>22:51 – Suočavanje s prošlošću: WWII vs Domovinski, revizionizam<br>33:50 – Snošljivost i završna poruka (pamtiti, ne mrziti)</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 09 Sep 2025 17:45:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/80a273fb/db71e507.mp3" length="93465421" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2337</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Gonila ga je opsesija, piše u uvodu, "jer opsesije su poput obitelji, teško ih je napustiti." Motiv je bio intiman, pisanje je osjećao i kao dužnost i kao privilegiju, metoda i alati kojima se služio bili su znanstveni, a rezultat je vrijedna i okrepljujuća knjiga „Dvije kuće iznad mora – kultura sjećanja dalmatinskih obitelji" koja je prije nekoliko mjeseci objavljena u izdanju Tim Pressa. Autor <a href="https://www.telegram.hr/tema/drazen-lalic/"><strong>Dražen Lalić</strong></a>, poznati sociolog i politolog, kaže da su mu među svim njegovim brojnim naslovima <a href="https://www.telegram.hr/kultura/dalmacija-nikad-nije-bila-sklona-ustasama-a-vazna-laliceva-knjiga-potrest-ce-svakoga-s-imalo-empatije/">"Dvije kuće iznad mora"</a> i najvažnije djelo. Htio je svojim precima produžiti život, sada mu čitatelji govore da svoje djedove i bake, majke i očeve, barbe i tete prepoznaju u njegovoj knjizi.  "Dogodilo se neko Ujevićevo pobratimstvo ljudi u svemiru", kaže Lalić koji je gost specijalnog izdanja našeg Telegramovog podcasta:</p><p> </p><p>U fokus 450 stranica knjige su Lalići iz Tučepa i Baničevići iz sela Čara s otoka Korčule, preko čijih se leđa i na pragovima njihovih domova prelamaju dramatični događaji, a Lalić ispisuje paralelnu obiteljsku sagu s fokusom na traume iz Drugog svjetskog rata. Jedna je obitelj partizanska, čiji su se članovi borili na Sutjesci i bili žrtve ustaškog terora, drugoj je patrijarh, kulak i katolički konzervativac  po završetku rata završio na robiji Lepoglavi.</p><p>Autor u knjizi otvara pitanja suočavanja s prošlošću, propituje kulturu sjećanja u Dalmaciji, istražuje kolektivno pamćenje, analizira konstrukciju identiteta. „Ovo nije više samo mala povijest ili povijest ispričana iz motrišta obitelji, nego i otvaranje teme kako su se traume izazvane ubojstvom i nasiljem iz prošlog stoljeća, najviše četrdesetih godina, pokušavale prevladati ili barem ublažiti. Ne samo traume izravnih sudionika, nego i traume njihove djece i potomaka različitih generacija. Zanimalo me i kakva se kultura sjećanja uzgajala. Kako smo se mi – pripadnici tih obitelji i izdanci tih obitelji – brinuli ili nismo za to naše sjećanje." Lalić knjigom dokazuje kako se često 'velika povijest najbolje razumije iz 'male' povijesti.</p><p>0:00 – Uvod &amp; “Dvije kuće iznad mora”<br>0:44 – Motiv: obitelji, sjećanje, Allende efekt<br>5:57 – Žanr hibrid &amp; metoda (intervjui, dokumenti)<br>8:31 – Baka Ivka: čast, otpor, empatija<br>16:38 – Hrvatska kontradikcija + “Za dom spremni”<br>22:51 – Suočavanje s prošlošću: WWII vs Domovinski, revizionizam<br>33:50 – Snošljivost i završna poruka (pamtiti, ne mrziti)</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Putinova utrka s vremenom: Trump ponižen, mira nema</title>
      <itunes:title>Putinova utrka s vremenom: Trump ponižen, mira nema</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">65a95e24-b7d2-4dd4-9fc6-92414b6145ff</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/7c2b2afd</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Najveći ruski napadi od početka invazije - 800 dronova nad Ukrajinom i pogođena zgrada vlade u Kijevu - pokazuju da Putin mir ne želi te da je zapravo ismijao i ponizio Trumpa s kojim pregovara o miru u Ukrajini. Gost Telegramovog podcasta Prvi glas bio je kolumnist <strong>Đivo Đurović</strong>.</p><p>Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:</p><ul><li>Zašto Putin sada udara najžešće?</li><li>Kako koristi T<strong>rumpa, Xija</strong> i<strong> Modija</strong> da izađe iz izolacije?</li><li>Je li realna <strong>Orbanova</strong> ideja o podjeli Ukrajine?</li><li>Što zapravo stoji iza Trumpovih kontradiktornih poruka?</li><li>Kako reagira Europa i što znači nova odlučnost?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Najveći ruski napadi od početka invazije - 800 dronova nad Ukrajinom i pogođena zgrada vlade u Kijevu - pokazuju da Putin mir ne želi te da je zapravo ismijao i ponizio Trumpa s kojim pregovara o miru u Ukrajini. Gost Telegramovog podcasta Prvi glas bio je kolumnist <strong>Đivo Đurović</strong>.</p><p>Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:</p><ul><li>Zašto Putin sada udara najžešće?</li><li>Kako koristi T<strong>rumpa, Xija</strong> i<strong> Modija</strong> da izađe iz izolacije?</li><li>Je li realna <strong>Orbanova</strong> ideja o podjeli Ukrajine?</li><li>Što zapravo stoji iza Trumpovih kontradiktornih poruka?</li><li>Kako reagira Europa i što znači nova odlučnost?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 09 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/7c2b2afd/e439959f.mp3" length="44219379" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1105</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Najveći ruski napadi od početka invazije - 800 dronova nad Ukrajinom i pogođena zgrada vlade u Kijevu - pokazuju da Putin mir ne želi te da je zapravo ismijao i ponizio Trumpa s kojim pregovara o miru u Ukrajini. Gost Telegramovog podcasta Prvi glas bio je kolumnist <strong>Đivo Đurović</strong>.</p><p>Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:</p><ul><li>Zašto Putin sada udara najžešće?</li><li>Kako koristi T<strong>rumpa, Xija</strong> i<strong> Modija</strong> da izađe iz izolacije?</li><li>Je li realna <strong>Orbanova</strong> ideja o podjeli Ukrajine?</li><li>Što zapravo stoji iza Trumpovih kontradiktornih poruka?</li><li>Kako reagira Europa i što znači nova odlučnost?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Chat Control: Hoće li nam, tko i zašto čitati poruke</title>
      <itunes:title>Chat Control: Hoće li nam, tko i zašto čitati poruke</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">abf1b08a-ecf6-4571-a35a-679af221b37a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/d4b233b2</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>„<a href="https://www.telegram.hr/tema/europska-unija/">Europska unija</a> neće nadzirati niti pratiti pola milijarde svojih stanovnika. To je praktički nemoguće i nije cilj uredbe koja se odnosi isključivo na pronalaženje sadržaja seksualnog iskorištavanja djece", kategoričan je <strong>Renato Grgurić</strong>, voditelj službe kibernetičke sigurnosti u Ravnateljstvu policije. Ta institucija očekivano brani zakonski prijedlog kolokvijalno nazvan <a href="https://www.telegram.hr/tema/chat-control/">Chat Control</a> koji je uoči rasprave u <a href="https://www.telegram.hr/tema/europski-parlament/">Europskom parlament</a>u naglo postao jedna od političkih tema. Iako kritičari prijedloga ističu kako prijedlog, koji je motiviran zaštitom djece od seksualnog zlostavljanja na internetu, otvara prostor za masovni nadzor komunikacije građana na digitalnim platformama, Grgurić tvrdi da su kritike koje se čuju u javnosti pretjerane i neutemeljene.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP:</p><ul><li>Zašto Hrvatska podržava zakonski prijedlog poznat pod imenom Chat Control?</li><li>Koja su jamstva da neće biti masovnog nadzora građana budući da kritičari ove regulative navode da je pokušaj kontrole privatne komunikacije bez presedana i obvezni nadzor nad kompletnom online komunikacijom europskih građana?</li><li>Postoje li manje invazivne metode?</li><li>Ako bi prema prijedlogu nadzor morale provoditi same tvrtke koje nude aplikacije za chat kao što su Facebook Messenger i WhatsApp te web usluge elektroničke pošte poput Gmaila i Yahoo-a, tko će kontrolirati pružatelje platformi?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>„<a href="https://www.telegram.hr/tema/europska-unija/">Europska unija</a> neće nadzirati niti pratiti pola milijarde svojih stanovnika. To je praktički nemoguće i nije cilj uredbe koja se odnosi isključivo na pronalaženje sadržaja seksualnog iskorištavanja djece", kategoričan je <strong>Renato Grgurić</strong>, voditelj službe kibernetičke sigurnosti u Ravnateljstvu policije. Ta institucija očekivano brani zakonski prijedlog kolokvijalno nazvan <a href="https://www.telegram.hr/tema/chat-control/">Chat Control</a> koji je uoči rasprave u <a href="https://www.telegram.hr/tema/europski-parlament/">Europskom parlament</a>u naglo postao jedna od političkih tema. Iako kritičari prijedloga ističu kako prijedlog, koji je motiviran zaštitom djece od seksualnog zlostavljanja na internetu, otvara prostor za masovni nadzor komunikacije građana na digitalnim platformama, Grgurić tvrdi da su kritike koje se čuju u javnosti pretjerane i neutemeljene.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP:</p><ul><li>Zašto Hrvatska podržava zakonski prijedlog poznat pod imenom Chat Control?</li><li>Koja su jamstva da neće biti masovnog nadzora građana budući da kritičari ove regulative navode da je pokušaj kontrole privatne komunikacije bez presedana i obvezni nadzor nad kompletnom online komunikacijom europskih građana?</li><li>Postoje li manje invazivne metode?</li><li>Ako bi prema prijedlogu nadzor morale provoditi same tvrtke koje nude aplikacije za chat kao što su Facebook Messenger i WhatsApp te web usluge elektroničke pošte poput Gmaila i Yahoo-a, tko će kontrolirati pružatelje platformi?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 08 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/d4b233b2/0dba0964.mp3" length="39189234" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>980</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>„<a href="https://www.telegram.hr/tema/europska-unija/">Europska unija</a> neće nadzirati niti pratiti pola milijarde svojih stanovnika. To je praktički nemoguće i nije cilj uredbe koja se odnosi isključivo na pronalaženje sadržaja seksualnog iskorištavanja djece", kategoričan je <strong>Renato Grgurić</strong>, voditelj službe kibernetičke sigurnosti u Ravnateljstvu policije. Ta institucija očekivano brani zakonski prijedlog kolokvijalno nazvan <a href="https://www.telegram.hr/tema/chat-control/">Chat Control</a> koji je uoči rasprave u <a href="https://www.telegram.hr/tema/europski-parlament/">Europskom parlament</a>u naglo postao jedna od političkih tema. Iako kritičari prijedloga ističu kako prijedlog, koji je motiviran zaštitom djece od seksualnog zlostavljanja na internetu, otvara prostor za masovni nadzor komunikacije građana na digitalnim platformama, Grgurić tvrdi da su kritike koje se čuju u javnosti pretjerane i neutemeljene.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP:</p><ul><li>Zašto Hrvatska podržava zakonski prijedlog poznat pod imenom Chat Control?</li><li>Koja su jamstva da neće biti masovnog nadzora građana budući da kritičari ove regulative navode da je pokušaj kontrole privatne komunikacije bez presedana i obvezni nadzor nad kompletnom online komunikacijom europskih građana?</li><li>Postoje li manje invazivne metode?</li><li>Ako bi prema prijedlogu nadzor morale provoditi same tvrtke koje nude aplikacije za chat kao što su Facebook Messenger i WhatsApp te web usluge elektroničke pošte poput Gmaila i Yahoo-a, tko će kontrolirati pružatelje platformi?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Bitka na Sutjesci zainteresirala i Milanovića: Partizani protiv nacista</title>
      <itunes:title>Bitka na Sutjesci zainteresirala i Milanovića: Partizani protiv nacista</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">565f5cf2-8328-4310-b436-b404f925ba56</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/6fd6a965</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Hrvatski predsjednik <strong>Zoran Milanović</strong> nenajavljeno je došao na šibenski festival FALIŠ. Bio je u publici na predstavljanju knjige “Sutjeska: bitka svih bitaka”,<strong> Šimuna Cimermana</strong>. Ovaj se dolazak promatra kao značajna gesta predjednika u trenucima kada svjedočimo snažnom povijesnom revizionizmu, zabranama i pokušajima zabrana festivala i prijetnji istaknutim intelektualcima i piscima. Tim povodom repriziramo epizodu Prvog glasa u kojoj autor knjige Sutjeska bitka svih bitaka Šimun Cimerman sa Silvanom Menđušić razgovara bitci koja je, kako kaže autor, mogla izrisati Hrvatsku jer je povijest mogla krenuti u sasvim drugom smjeru.</p><p>“Da su njemačke snage uspjele ukloniti Vrhovni štab Josipa Broza Tita, partizanski pokret bi se raspao, Britanci bi dalje nastavili pomagati četnike, Crvena armija preuzela veći dio Jugoslavije, stvorila bi mogućnost da se formira Velika Srbija, a Dalmacija bi mogla pripasti Italiji kao dar što je prešla na savezničku stranu. Pitanje je bi li bilo Hrvatske”, kaže Šimun Cimerman, autor hit knjige „Bitka na Sutjesci”</p><p>Ključna pitanja ove epizode:</p><ul><li>Kako autor objašnjava interes domaće publike za tematiku partizanske bitke 82 godine otkako se odvijala?</li><li>Što je bio razlog zašto Nijemci i njihovi saveznici, unatoč ogromnoj nadmoći u brojevima, oružju i tehnici, nisu uspjeli ostvariti svoj cilj u operacijama “Schwarz” i “Weiss” (odnosno bitkama na Neretvi i Sutjesci)?</li><li>Zašto savjetuje ljudima da pročitaju ‘Sutjesku‘ ako misle da im u životu ide loše – i zašto tvrdi da će im nakon čitanja biti bolje?</li><li>Kako je bilo moguće da partizanska vojska od dvadesetak tisuća ljudi, od kojih je bilo i četiri tisuće ranjenika, preživi neprijateljsku vojsku koja broji oko 130.000 vojnika?</li><li>Je li operacija Schwarz bila prekretnica u Drugom svjetskom ratuna prostoru bivše Jugoslavije?</li><li>Kako bi izgledala Hrvatska da nije bilo te bitke?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Hrvatski predsjednik <strong>Zoran Milanović</strong> nenajavljeno je došao na šibenski festival FALIŠ. Bio je u publici na predstavljanju knjige “Sutjeska: bitka svih bitaka”,<strong> Šimuna Cimermana</strong>. Ovaj se dolazak promatra kao značajna gesta predjednika u trenucima kada svjedočimo snažnom povijesnom revizionizmu, zabranama i pokušajima zabrana festivala i prijetnji istaknutim intelektualcima i piscima. Tim povodom repriziramo epizodu Prvog glasa u kojoj autor knjige Sutjeska bitka svih bitaka Šimun Cimerman sa Silvanom Menđušić razgovara bitci koja je, kako kaže autor, mogla izrisati Hrvatsku jer je povijest mogla krenuti u sasvim drugom smjeru.</p><p>“Da su njemačke snage uspjele ukloniti Vrhovni štab Josipa Broza Tita, partizanski pokret bi se raspao, Britanci bi dalje nastavili pomagati četnike, Crvena armija preuzela veći dio Jugoslavije, stvorila bi mogućnost da se formira Velika Srbija, a Dalmacija bi mogla pripasti Italiji kao dar što je prešla na savezničku stranu. Pitanje je bi li bilo Hrvatske”, kaže Šimun Cimerman, autor hit knjige „Bitka na Sutjesci”</p><p>Ključna pitanja ove epizode:</p><ul><li>Kako autor objašnjava interes domaće publike za tematiku partizanske bitke 82 godine otkako se odvijala?</li><li>Što je bio razlog zašto Nijemci i njihovi saveznici, unatoč ogromnoj nadmoći u brojevima, oružju i tehnici, nisu uspjeli ostvariti svoj cilj u operacijama “Schwarz” i “Weiss” (odnosno bitkama na Neretvi i Sutjesci)?</li><li>Zašto savjetuje ljudima da pročitaju ‘Sutjesku‘ ako misle da im u životu ide loše – i zašto tvrdi da će im nakon čitanja biti bolje?</li><li>Kako je bilo moguće da partizanska vojska od dvadesetak tisuća ljudi, od kojih je bilo i četiri tisuće ranjenika, preživi neprijateljsku vojsku koja broji oko 130.000 vojnika?</li><li>Je li operacija Schwarz bila prekretnica u Drugom svjetskom ratuna prostoru bivše Jugoslavije?</li><li>Kako bi izgledala Hrvatska da nije bilo te bitke?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 05 Sep 2025 12:07:46 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/6fd6a965/529c9d37.mp3" length="74029313" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1851</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Hrvatski predsjednik <strong>Zoran Milanović</strong> nenajavljeno je došao na šibenski festival FALIŠ. Bio je u publici na predstavljanju knjige “Sutjeska: bitka svih bitaka”,<strong> Šimuna Cimermana</strong>. Ovaj se dolazak promatra kao značajna gesta predjednika u trenucima kada svjedočimo snažnom povijesnom revizionizmu, zabranama i pokušajima zabrana festivala i prijetnji istaknutim intelektualcima i piscima. Tim povodom repriziramo epizodu Prvog glasa u kojoj autor knjige Sutjeska bitka svih bitaka Šimun Cimerman sa Silvanom Menđušić razgovara bitci koja je, kako kaže autor, mogla izrisati Hrvatsku jer je povijest mogla krenuti u sasvim drugom smjeru.</p><p>“Da su njemačke snage uspjele ukloniti Vrhovni štab Josipa Broza Tita, partizanski pokret bi se raspao, Britanci bi dalje nastavili pomagati četnike, Crvena armija preuzela veći dio Jugoslavije, stvorila bi mogućnost da se formira Velika Srbija, a Dalmacija bi mogla pripasti Italiji kao dar što je prešla na savezničku stranu. Pitanje je bi li bilo Hrvatske”, kaže Šimun Cimerman, autor hit knjige „Bitka na Sutjesci”</p><p>Ključna pitanja ove epizode:</p><ul><li>Kako autor objašnjava interes domaće publike za tematiku partizanske bitke 82 godine otkako se odvijala?</li><li>Što je bio razlog zašto Nijemci i njihovi saveznici, unatoč ogromnoj nadmoći u brojevima, oružju i tehnici, nisu uspjeli ostvariti svoj cilj u operacijama “Schwarz” i “Weiss” (odnosno bitkama na Neretvi i Sutjesci)?</li><li>Zašto savjetuje ljudima da pročitaju ‘Sutjesku‘ ako misle da im u životu ide loše – i zašto tvrdi da će im nakon čitanja biti bolje?</li><li>Kako je bilo moguće da partizanska vojska od dvadesetak tisuća ljudi, od kojih je bilo i četiri tisuće ranjenika, preživi neprijateljsku vojsku koja broji oko 130.000 vojnika?</li><li>Je li operacija Schwarz bila prekretnica u Drugom svjetskom ratuna prostoru bivše Jugoslavije?</li><li>Kako bi izgledala Hrvatska da nije bilo te bitke?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićeva paralelna stvarnost: Pronađen krivac za radikalizaciju</title>
      <itunes:title>Plenkovićeva paralelna stvarnost: Pronađen krivac za radikalizaciju</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">5767fe70-2e69-41bd-b352-6d7254402352</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/17e3a82a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Nakon još jednog ljeta bez sezone kiselih krastavaca, s novinarom N1 televizije <strong>Hrvojem Krešićem</strong> smo za Prvi glas razgovarali o ključnim političkim temama kolovoških noći koje su za nama i rujanskih dana koji uglavnom tek slijede.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Što znači toliko odmicanja od stvarnosti u tumačenju vladajućih koji za desničarske prijetnje i zabrane okrivljavaju - ljevicu?</li><li>Jesu li doista sve sličniji <strong>Aleksandar Vučić</strong> i <strong>Andrej Plenković</strong>?</li><li>Ponaša li se itko u hrvatskoj javnosti prema braniteljima kao da su branili - Srbiju?</li><li>Zašto je dinamika odnosa Plenković-<strong>Milanović</strong> u drugom mandatu dosad toliko različita nego u prvom?</li><li>Gledamo li stvarno posljednji ples Zorana Milanovića?</li><li>Kako to da je još jedna presuda protiv Plenkovićeve sjajne ministrice <strong>Gabrijele Žalac</strong> ostala u krajnje sporednom planu?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Nakon još jednog ljeta bez sezone kiselih krastavaca, s novinarom N1 televizije <strong>Hrvojem Krešićem</strong> smo za Prvi glas razgovarali o ključnim političkim temama kolovoških noći koje su za nama i rujanskih dana koji uglavnom tek slijede.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Što znači toliko odmicanja od stvarnosti u tumačenju vladajućih koji za desničarske prijetnje i zabrane okrivljavaju - ljevicu?</li><li>Jesu li doista sve sličniji <strong>Aleksandar Vučić</strong> i <strong>Andrej Plenković</strong>?</li><li>Ponaša li se itko u hrvatskoj javnosti prema braniteljima kao da su branili - Srbiju?</li><li>Zašto je dinamika odnosa Plenković-<strong>Milanović</strong> u drugom mandatu dosad toliko različita nego u prvom?</li><li>Gledamo li stvarno posljednji ples Zorana Milanovića?</li><li>Kako to da je još jedna presuda protiv Plenkovićeve sjajne ministrice <strong>Gabrijele Žalac</strong> ostala u krajnje sporednom planu?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 05 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/17e3a82a/2a6e576f.mp3" length="54082203" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1352</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Nakon još jednog ljeta bez sezone kiselih krastavaca, s novinarom N1 televizije <strong>Hrvojem Krešićem</strong> smo za Prvi glas razgovarali o ključnim političkim temama kolovoških noći koje su za nama i rujanskih dana koji uglavnom tek slijede.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Što znači toliko odmicanja od stvarnosti u tumačenju vladajućih koji za desničarske prijetnje i zabrane okrivljavaju - ljevicu?</li><li>Jesu li doista sve sličniji <strong>Aleksandar Vučić</strong> i <strong>Andrej Plenković</strong>?</li><li>Ponaša li se itko u hrvatskoj javnosti prema braniteljima kao da su branili - Srbiju?</li><li>Zašto je dinamika odnosa Plenković-<strong>Milanović</strong> u drugom mandatu dosad toliko različita nego u prvom?</li><li>Gledamo li stvarno posljednji ples Zorana Milanovića?</li><li>Kako to da je još jedna presuda protiv Plenkovićeve sjajne ministrice <strong>Gabrijele Žalac</strong> ostala u krajnje sporednom planu?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Što Xi zapravo želi i kako u tom planu vidi Putina</title>
      <itunes:title>Što Xi zapravo želi i kako u tom planu vidi Putina</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ef2dad69-e0b0-4057-80c3-4d497dcf49ab</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/cb319d4b</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Što znači najveća vojna parada u Pekingu u povijesti, zašto <strong>Xi </strong>i<strong> Putin</strong> šalju poruke zajedništva, i gdje zapravo pucaju šavovi njihova odnosa? Gost podcasta Prvi glas bio je <strong>Zvonimir Stopić</strong>, profesor povijesti na Sveučilištu Capital Normal (CNU) u Pekingu i predavač na ZŠEM-u u Zagrebu.</p><p><br>Pitanja na koja smo tražili odgovor:</p><ul><li>Je li Kina doista ponudila svijetu alternativu zapadnom poretku?</li><li>Može li Šangajska organizacija postati pandan zapadnim savezima?</li><li>Što za Kinu znači povratak na narative iz Drugog svjetskog rata?</li><li>Koliko su bliski Xi i Putin - i gdje počinje nepovjerenje?</li><li>Hoće li Xi zauzeti Tajvan?</li><li>Zašto je Tajvan kineska crvena linija?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Što znači najveća vojna parada u Pekingu u povijesti, zašto <strong>Xi </strong>i<strong> Putin</strong> šalju poruke zajedništva, i gdje zapravo pucaju šavovi njihova odnosa? Gost podcasta Prvi glas bio je <strong>Zvonimir Stopić</strong>, profesor povijesti na Sveučilištu Capital Normal (CNU) u Pekingu i predavač na ZŠEM-u u Zagrebu.</p><p><br>Pitanja na koja smo tražili odgovor:</p><ul><li>Je li Kina doista ponudila svijetu alternativu zapadnom poretku?</li><li>Može li Šangajska organizacija postati pandan zapadnim savezima?</li><li>Što za Kinu znači povratak na narative iz Drugog svjetskog rata?</li><li>Koliko su bliski Xi i Putin - i gdje počinje nepovjerenje?</li><li>Hoće li Xi zauzeti Tajvan?</li><li>Zašto je Tajvan kineska crvena linija?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 04 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/cb319d4b/16a41661.mp3" length="91170821" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2279</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Što znači najveća vojna parada u Pekingu u povijesti, zašto <strong>Xi </strong>i<strong> Putin</strong> šalju poruke zajedništva, i gdje zapravo pucaju šavovi njihova odnosa? Gost podcasta Prvi glas bio je <strong>Zvonimir Stopić</strong>, profesor povijesti na Sveučilištu Capital Normal (CNU) u Pekingu i predavač na ZŠEM-u u Zagrebu.</p><p><br>Pitanja na koja smo tražili odgovor:</p><ul><li>Je li Kina doista ponudila svijetu alternativu zapadnom poretku?</li><li>Može li Šangajska organizacija postati pandan zapadnim savezima?</li><li>Što za Kinu znači povratak na narative iz Drugog svjetskog rata?</li><li>Koliko su bliski Xi i Putin - i gdje počinje nepovjerenje?</li><li>Hoće li Xi zauzeti Tajvan?</li><li>Zašto je Tajvan kineska crvena linija?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Pozadina 'suludog' plana kojim EU želi čitati sve naše poruke</title>
      <itunes:title>Pozadina 'suludog' plana kojim EU želi čitati sve naše poruke</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">57c41266-e158-4d36-aba2-cdc4cfc35b89</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/dc8ca5b4</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Zakonski prijedlog poput Chat Controla ne bi se u demokratskim društvima uopće trebao pojaviti jer više odgovara legislativi Kine ili Sjeverne Koreje", kaže za Prvi glas<strong> Lucijan Carić</strong>, informatički stručnjak i ekspert za računalnu sigurnost o kontroverznom europskom zakonskom prijedlogu kolokvijalno nazvanom Chat Control, a kojim bi se, pojednostavljeno, omogućilo državi i policiji da pregledavaju poruke građana na aplikacijama poput WhatsAppa, Facebook Messengera i Signala.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 127:</p><ul><li>Koje su najspornije točke zakonskog prijedloga "Regulation to Prevent and Combat Child Sexual Abuse"?</li><li>Na koji način će komunikacija građana biti nadzirana prođe li zakon?</li><li>Postoje li pristupi koji su manje invazivni?</li><li>Je li poznato koji lobisti stoje iza prijedloga, odnosno tko je "pomogao" formulirati tekst zakona?</li><li>Koji se elementi tog europskog propisa protive hrvatskom Ustavu?</li><li>Hoće li političari biti izuzeti od ovakve vrste nadzora?</li><li>Što o zakonodavcima govori nekonzistentnost politike Europske unije u pitanjima tehnologije?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Zakonski prijedlog poput Chat Controla ne bi se u demokratskim društvima uopće trebao pojaviti jer više odgovara legislativi Kine ili Sjeverne Koreje", kaže za Prvi glas<strong> Lucijan Carić</strong>, informatički stručnjak i ekspert za računalnu sigurnost o kontroverznom europskom zakonskom prijedlogu kolokvijalno nazvanom Chat Control, a kojim bi se, pojednostavljeno, omogućilo državi i policiji da pregledavaju poruke građana na aplikacijama poput WhatsAppa, Facebook Messengera i Signala.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 127:</p><ul><li>Koje su najspornije točke zakonskog prijedloga "Regulation to Prevent and Combat Child Sexual Abuse"?</li><li>Na koji način će komunikacija građana biti nadzirana prođe li zakon?</li><li>Postoje li pristupi koji su manje invazivni?</li><li>Je li poznato koji lobisti stoje iza prijedloga, odnosno tko je "pomogao" formulirati tekst zakona?</li><li>Koji se elementi tog europskog propisa protive hrvatskom Ustavu?</li><li>Hoće li političari biti izuzeti od ovakve vrste nadzora?</li><li>Što o zakonodavcima govori nekonzistentnost politike Europske unije u pitanjima tehnologije?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 03 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/dc8ca5b4/504509ec.mp3" length="48277783" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1207</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Zakonski prijedlog poput Chat Controla ne bi se u demokratskim društvima uopće trebao pojaviti jer više odgovara legislativi Kine ili Sjeverne Koreje", kaže za Prvi glas<strong> Lucijan Carić</strong>, informatički stručnjak i ekspert za računalnu sigurnost o kontroverznom europskom zakonskom prijedlogu kolokvijalno nazvanom Chat Control, a kojim bi se, pojednostavljeno, omogućilo državi i policiji da pregledavaju poruke građana na aplikacijama poput WhatsAppa, Facebook Messengera i Signala.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 127:</p><ul><li>Koje su najspornije točke zakonskog prijedloga "Regulation to Prevent and Combat Child Sexual Abuse"?</li><li>Na koji način će komunikacija građana biti nadzirana prođe li zakon?</li><li>Postoje li pristupi koji su manje invazivni?</li><li>Je li poznato koji lobisti stoje iza prijedloga, odnosno tko je "pomogao" formulirati tekst zakona?</li><li>Koji se elementi tog europskog propisa protive hrvatskom Ustavu?</li><li>Hoće li političari biti izuzeti od ovakve vrste nadzora?</li><li>Što o zakonodavcima govori nekonzistentnost politike Europske unije u pitanjima tehnologije?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>U sjeni kulturnog rata Plenković dokrajčio elitne istražitelje</title>
      <itunes:title>U sjeni kulturnog rata Plenković dokrajčio elitne istražitelje</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">5c1222ed-2044-40c5-aba4-7f29809e5106</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/b47b4a75</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U sjeni kulturnog rata odvija se još jedna prilično opasna operacija - Plenković je dokrajčio porezni USKOK, elitno tijelo istražitelja koje je obučavao FBI, a na piku cijelo desetljeće imao HDZ. O tome smo razgovarali s Jasminom Klarićem, novinarom, urednikom i kolumnistom Telegrama.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Zašto baš sada pada Porezni USKOK?</li><li>Je li slučaj Geodezija razlog za smjene u Poreznom USKOK-u?</li><li>Kako je HDZ postupno lomio ovu instituciju od 2015. do danas?</li><li>Hoće li smjene u Poreznom USKOK-u značiti gašenje još jedne neovisne institucije u RH?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U sjeni kulturnog rata odvija se još jedna prilično opasna operacija - Plenković je dokrajčio porezni USKOK, elitno tijelo istražitelja koje je obučavao FBI, a na piku cijelo desetljeće imao HDZ. O tome smo razgovarali s Jasminom Klarićem, novinarom, urednikom i kolumnistom Telegrama.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Zašto baš sada pada Porezni USKOK?</li><li>Je li slučaj Geodezija razlog za smjene u Poreznom USKOK-u?</li><li>Kako je HDZ postupno lomio ovu instituciju od 2015. do danas?</li><li>Hoće li smjene u Poreznom USKOK-u značiti gašenje još jedne neovisne institucije u RH?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 02 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/b47b4a75/a970dbe6.mp3" length="44772152" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1119</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U sjeni kulturnog rata odvija se još jedna prilično opasna operacija - Plenković je dokrajčio porezni USKOK, elitno tijelo istražitelja koje je obučavao FBI, a na piku cijelo desetljeće imao HDZ. O tome smo razgovarali s Jasminom Klarićem, novinarom, urednikom i kolumnistom Telegrama.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Zašto baš sada pada Porezni USKOK?</li><li>Je li slučaj Geodezija razlog za smjene u Poreznom USKOK-u?</li><li>Kako je HDZ postupno lomio ovu instituciju od 2015. do danas?</li><li>Hoće li smjene u Poreznom USKOK-u značiti gašenje još jedne neovisne institucije u RH?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Katarina Peović: 'Liberalne elite su prizvale fašizam i nasilje'</title>
      <itunes:title>Katarina Peović: 'Liberalne elite su prizvale fašizam i nasilje'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ecafea43-2eb5-4dd8-8691-d4d1d5f424a4</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/d14de0a9</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Kulturni rat u Hrvatskoj više nije samo retorika - on se odvija na ulicama, u simbolima i u javnom prostoru. Prijeteći grafiti, relativizacija povijesti i normalizacija ustaškog naslijeđa samo su manifestacije puno dubljeg problema. O tome smo razgovarali s <strong>Katarinom Peović</strong>, čelnicom Radničke fronte i bivšom saborskom zastupnicom.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP126:</p><ul><li>Tko je odgovoran za novi val radikalizacije i nasilja u Hrvatskoj?</li><li>Jesu li Milanović i Plenković doista na suprotnim stranama ili je razlika tek simbolička?</li><li>Zašto desnica šuti dok se ustaški pozdrav normalizira na ulicama?</li><li>Mogu li simboli poput Trga maršala Tita zaustaviti relativizaciju povijesti?</li><li>Zašto Peović smatra da ne postoji kapitalizam s ljudskim licem?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Kulturni rat u Hrvatskoj više nije samo retorika - on se odvija na ulicama, u simbolima i u javnom prostoru. Prijeteći grafiti, relativizacija povijesti i normalizacija ustaškog naslijeđa samo su manifestacije puno dubljeg problema. O tome smo razgovarali s <strong>Katarinom Peović</strong>, čelnicom Radničke fronte i bivšom saborskom zastupnicom.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP126:</p><ul><li>Tko je odgovoran za novi val radikalizacije i nasilja u Hrvatskoj?</li><li>Jesu li Milanović i Plenković doista na suprotnim stranama ili je razlika tek simbolička?</li><li>Zašto desnica šuti dok se ustaški pozdrav normalizira na ulicama?</li><li>Mogu li simboli poput Trga maršala Tita zaustaviti relativizaciju povijesti?</li><li>Zašto Peović smatra da ne postoji kapitalizam s ljudskim licem?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 01 Sep 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/d14de0a9/7903ef6b.mp3" length="77334311" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1933</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Kulturni rat u Hrvatskoj više nije samo retorika - on se odvija na ulicama, u simbolima i u javnom prostoru. Prijeteći grafiti, relativizacija povijesti i normalizacija ustaškog naslijeđa samo su manifestacije puno dubljeg problema. O tome smo razgovarali s <strong>Katarinom Peović</strong>, čelnicom Radničke fronte i bivšom saborskom zastupnicom.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP126:</p><ul><li>Tko je odgovoran za novi val radikalizacije i nasilja u Hrvatskoj?</li><li>Jesu li Milanović i Plenković doista na suprotnim stranama ili je razlika tek simbolička?</li><li>Zašto desnica šuti dok se ustaški pozdrav normalizira na ulicama?</li><li>Mogu li simboli poput Trga maršala Tita zaustaviti relativizaciju povijesti?</li><li>Zašto Peović smatra da ne postoji kapitalizam s ljudskim licem?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Putin i Xi spremaju potez koji može promijeniti svijet</title>
      <itunes:title>Putin i Xi spremaju potez koji može promijeniti svijet</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">5cc4b037-1fef-4462-a537-93218406e0d9</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/7d9c01a9</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Savez Moskve i Pekinga sve je čvršći. Može li ono što pripremaju preokrenuti globalni poredak i izazvati bijes u Americi? U podcastu Prvi glas gost je Ivan Čović, analitičar koji o Ukrajini piše za Index i dvostruki prvak Hrvatske u džudu, po majci podrijetlom iz istočne Ukrajine.</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP125:</strong></p><ul><li>Može li Trump donijeti mir u Ukrajini ili je to tek iluzija?</li><li>Zašto je Donbas ključna točka rata i pregovora?</li><li>Kako Kina balansira između Moskve, Kijeva i Washingtona?</li><li>Što znači sve tješnja osovina Putin–Xi za Zapad?</li><li>Kakva je budućnost Zelenskog i tko bi ga mogao naslijediti?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Savez Moskve i Pekinga sve je čvršći. Može li ono što pripremaju preokrenuti globalni poredak i izazvati bijes u Americi? U podcastu Prvi glas gost je Ivan Čović, analitičar koji o Ukrajini piše za Index i dvostruki prvak Hrvatske u džudu, po majci podrijetlom iz istočne Ukrajine.</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP125:</strong></p><ul><li>Može li Trump donijeti mir u Ukrajini ili je to tek iluzija?</li><li>Zašto je Donbas ključna točka rata i pregovora?</li><li>Kako Kina balansira između Moskve, Kijeva i Washingtona?</li><li>Što znači sve tješnja osovina Putin–Xi za Zapad?</li><li>Kakva je budućnost Zelenskog i tko bi ga mogao naslijediti?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 29 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/7d9c01a9/4f04d15c.mp3" length="23692634" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1480</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Savez Moskve i Pekinga sve je čvršći. Može li ono što pripremaju preokrenuti globalni poredak i izazvati bijes u Americi? U podcastu Prvi glas gost je Ivan Čović, analitičar koji o Ukrajini piše za Index i dvostruki prvak Hrvatske u džudu, po majci podrijetlom iz istočne Ukrajine.</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP125:</strong></p><ul><li>Može li Trump donijeti mir u Ukrajini ili je to tek iluzija?</li><li>Zašto je Donbas ključna točka rata i pregovora?</li><li>Kako Kina balansira između Moskve, Kijeva i Washingtona?</li><li>Što znači sve tješnja osovina Putin–Xi za Zapad?</li><li>Kakva je budućnost Zelenskog i tko bi ga mogao naslijediti?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/7d9c01a9/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Špijunska afera: Izdaja tajne o opasnom Srbinu koji je izazvao kaos na Kosovu</title>
      <itunes:title>Špijunska afera: Izdaja tajne o opasnom Srbinu koji je izazvao kaos na Kosovu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">a88f62c8-1c73-486a-bf9c-549fc2d723a2</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/e3d4a6ca</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Uhićenje na Visu pretvorilo se u međunarodnu špijunsku dramu - hrvatski vojni pilot i njegova dugogodišnja partnerica završili su u istražnom zatvoru. Pilot je optužen da je odavao tajne misije KFOR-a na Kosovu svojoj partnerici, a ona ih je prosljeđivala srpskim strankama na Kosovu. O svemu u izvanrednom izdanju Prvog glasa razgovaramo s Anom Raić, novinarkom Indexa koja godinama prati sigurnosne i obavještajne teme.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Što je pilot točno odavao i kome su informacije završile u rukama?</li><li>Je li riječ o „šaputanju na jastuku“ ili ozbiljnoj špijunaži?</li><li>Kako funkcionira sigurnosna provjera u Hrvatskoj i zašto je sustav pod kritikama?</li><li>Koliko je ovaj slučaj opasan za hrvatsku nacionalnu sigurnost i misiju KFOR-a na Kosovu?</li><li>Hoće li afera narušiti odnose Hrvatske i Srbije?</li><li>Zašto su najvažnije informacije o Dejanu Pantiću, srpskom policajcu optuženom za terorizam?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Uhićenje na Visu pretvorilo se u međunarodnu špijunsku dramu - hrvatski vojni pilot i njegova dugogodišnja partnerica završili su u istražnom zatvoru. Pilot je optužen da je odavao tajne misije KFOR-a na Kosovu svojoj partnerici, a ona ih je prosljeđivala srpskim strankama na Kosovu. O svemu u izvanrednom izdanju Prvog glasa razgovaramo s Anom Raić, novinarkom Indexa koja godinama prati sigurnosne i obavještajne teme.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Što je pilot točno odavao i kome su informacije završile u rukama?</li><li>Je li riječ o „šaputanju na jastuku“ ili ozbiljnoj špijunaži?</li><li>Kako funkcionira sigurnosna provjera u Hrvatskoj i zašto je sustav pod kritikama?</li><li>Koliko je ovaj slučaj opasan za hrvatsku nacionalnu sigurnost i misiju KFOR-a na Kosovu?</li><li>Hoće li afera narušiti odnose Hrvatske i Srbije?</li><li>Zašto su najvažnije informacije o Dejanu Pantiću, srpskom policajcu optuženom za terorizam?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 28 Aug 2025 11:47:49 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/e3d4a6ca/03082c10.mp3" length="18910809" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1181</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Uhićenje na Visu pretvorilo se u međunarodnu špijunsku dramu - hrvatski vojni pilot i njegova dugogodišnja partnerica završili su u istražnom zatvoru. Pilot je optužen da je odavao tajne misije KFOR-a na Kosovu svojoj partnerici, a ona ih je prosljeđivala srpskim strankama na Kosovu. O svemu u izvanrednom izdanju Prvog glasa razgovaramo s Anom Raić, novinarkom Indexa koja godinama prati sigurnosne i obavještajne teme.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Što je pilot točno odavao i kome su informacije završile u rukama?</li><li>Je li riječ o „šaputanju na jastuku“ ili ozbiljnoj špijunaži?</li><li>Kako funkcionira sigurnosna provjera u Hrvatskoj i zašto je sustav pod kritikama?</li><li>Koliko je ovaj slučaj opasan za hrvatsku nacionalnu sigurnost i misiju KFOR-a na Kosovu?</li><li>Hoće li afera narušiti odnose Hrvatske i Srbije?</li><li>Zašto su najvažnije informacije o Dejanu Pantiću, srpskom policajcu optuženom za terorizam?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/e3d4a6ca/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>'Plenković je jedini u Europi normalizirao nacistički poklič'</title>
      <itunes:title>'Plenković je jedini u Europi normalizirao nacistički poklič'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2ef7f768-45a4-4a2d-a436-e44b68523157</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/94b124b4</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>„<a href="https://www.telegram.hr/tema/zlatko-hasanbegovic/"><strong>Zlatko Hasanbegović</strong></a> je kao ministar kulture bio puno manje licemjeran od sadašnje ministrice <strong>Nine Obuljen Koržinek</strong>. Danas svjedočimo pravoj atomskoj gljivi licemjerja”, kaže kazališna redateljica, teatrologinja i sveučilišna profesorica <a href="https://www.telegram.hr/tema/snjezana-banovic/"><strong>Snježana Banović</strong></a> komentirajući slučaj u Benkovcu.</p><p> </p><p>Ističe kako je Obuljen Koržinek trebala snažnije podržati organizatore festivala i osobno doći u Benkovac. Ministricu je prozvala i prije mjesec dana, kada je u <a href="https://www.telegram.hr/kultura/snjezana-banovic-o-ustaskom-derneku-i-ostrom-pismu-hdz-ovoj-nini-obuljen-to-je-reakcija-na-teror-straha/">otvorenom pismu od nje zatražila da se odrekne ili ustaškog pokliča ili <strong>Vladimira Nazora</strong></a>, po kojem nosi ime najviša državna nagrada u kulturi. “Odijelite, poštovana ministrice, Dobro od Zla – budite Kupa, a ne Rupa”, završne su riječi otvorenog pisma što ga je uputila ministrici kulture i medija podsjećajući da se ne može istovremeno šutjeti na fašizam i dodjeljivati nagradu koja ime nosi po Vladimiru Nazoru.</p><p>„Ministrica je, vidimo po reakciji na recentni incident, odabrala poklič<em> Za dom spremni</em>, umjesto Nazora”, naglašava Banović. „Koncert na hipodromu bio je svojevrsni lakmus, točka preokreta koja ogoljuje stanje hrvatske kulture. Mislim da krug još nije zatvoren, da je Benkovac tek jedna epizoda i da možemo očekivati slične prijetnje drugima", veli Banović.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovorit u EP 123:</strong></p><ul><li>Živi li Hrvatska u kulturnom i političkom sustavu koji sustavno potiskuje kritičko mišljenje kroz institucionalnu pasivnost, društvene pritiske i normalizaciju ekstremističkih simbola?</li><li>Je li <a href="https://www.telegram.hr/tema/nina-obuljen-korzinek/">Nina Obuljen Koržine</a>k doći u Benkovac i aktivno zaštititi festival te zašto je nedovoljna njezina osuda?</li><li>Zašto nacionalni festivali i kazališta šute kada su kolege napadnuti?</li><li>Koji su razlozi izostanka šire podrške?</li><li>Hoće li recentni slučaj aktivirati atmosferu straha i potaknuti autocenzuru?</li></ul><p>Prema njezinu mišljenju, organizatori nisu dobili ni dovoljno podrške struke. „Izostala je jasna podrška kolega, osobito javnih organizacija, ustanova i njihovih ravnatelja – od Dubrovačkih ljetnih igara, Pulskog festivala, čiji Zlatnom arenom nagrađeni film <a href="https://www.telegram.hr/kultura/velika-zlatna-arena-filmu-mirotvorac-posvecenom-herojskom-zivotu-josipa-reihl-kira/"><em>Mirotvorac</em></a> nije mogao biti prikazan, do Osorskih glazbenih večeri... "Tu je moralo doći do koordinacije ravnateljstava ključnih institucija koje djeluju iz sigurne pozicije. To bi imalo veliku težinu. Još više bi značio dolazak ministrice, a da ne govorim o premijeru.</p><p>Ako to nije bio krizni trenutak, onda zaista ne znam kome nije jasno. <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> je jedini premijer u Europi 21. stoljeća koji je normalizirao nacistički poklič. Jedini! U nijednoj zemlji takvi se pokliči ne toleriraju. U Njemačkoj se o tome uopće ne raspravlja, iako se povremeno javljaju ekscesi. No to je razlika između jake kulture i jakog obrazovanja naspram naše slabe kulture i slabog obrazovanja”, zaključuje Banović.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>„<a href="https://www.telegram.hr/tema/zlatko-hasanbegovic/"><strong>Zlatko Hasanbegović</strong></a> je kao ministar kulture bio puno manje licemjeran od sadašnje ministrice <strong>Nine Obuljen Koržinek</strong>. Danas svjedočimo pravoj atomskoj gljivi licemjerja”, kaže kazališna redateljica, teatrologinja i sveučilišna profesorica <a href="https://www.telegram.hr/tema/snjezana-banovic/"><strong>Snježana Banović</strong></a> komentirajući slučaj u Benkovcu.</p><p> </p><p>Ističe kako je Obuljen Koržinek trebala snažnije podržati organizatore festivala i osobno doći u Benkovac. Ministricu je prozvala i prije mjesec dana, kada je u <a href="https://www.telegram.hr/kultura/snjezana-banovic-o-ustaskom-derneku-i-ostrom-pismu-hdz-ovoj-nini-obuljen-to-je-reakcija-na-teror-straha/">otvorenom pismu od nje zatražila da se odrekne ili ustaškog pokliča ili <strong>Vladimira Nazora</strong></a>, po kojem nosi ime najviša državna nagrada u kulturi. “Odijelite, poštovana ministrice, Dobro od Zla – budite Kupa, a ne Rupa”, završne su riječi otvorenog pisma što ga je uputila ministrici kulture i medija podsjećajući da se ne može istovremeno šutjeti na fašizam i dodjeljivati nagradu koja ime nosi po Vladimiru Nazoru.</p><p>„Ministrica je, vidimo po reakciji na recentni incident, odabrala poklič<em> Za dom spremni</em>, umjesto Nazora”, naglašava Banović. „Koncert na hipodromu bio je svojevrsni lakmus, točka preokreta koja ogoljuje stanje hrvatske kulture. Mislim da krug još nije zatvoren, da je Benkovac tek jedna epizoda i da možemo očekivati slične prijetnje drugima", veli Banović.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovorit u EP 123:</strong></p><ul><li>Živi li Hrvatska u kulturnom i političkom sustavu koji sustavno potiskuje kritičko mišljenje kroz institucionalnu pasivnost, društvene pritiske i normalizaciju ekstremističkih simbola?</li><li>Je li <a href="https://www.telegram.hr/tema/nina-obuljen-korzinek/">Nina Obuljen Koržine</a>k doći u Benkovac i aktivno zaštititi festival te zašto je nedovoljna njezina osuda?</li><li>Zašto nacionalni festivali i kazališta šute kada su kolege napadnuti?</li><li>Koji su razlozi izostanka šire podrške?</li><li>Hoće li recentni slučaj aktivirati atmosferu straha i potaknuti autocenzuru?</li></ul><p>Prema njezinu mišljenju, organizatori nisu dobili ni dovoljno podrške struke. „Izostala je jasna podrška kolega, osobito javnih organizacija, ustanova i njihovih ravnatelja – od Dubrovačkih ljetnih igara, Pulskog festivala, čiji Zlatnom arenom nagrađeni film <a href="https://www.telegram.hr/kultura/velika-zlatna-arena-filmu-mirotvorac-posvecenom-herojskom-zivotu-josipa-reihl-kira/"><em>Mirotvorac</em></a> nije mogao biti prikazan, do Osorskih glazbenih večeri... "Tu je moralo doći do koordinacije ravnateljstava ključnih institucija koje djeluju iz sigurne pozicije. To bi imalo veliku težinu. Još više bi značio dolazak ministrice, a da ne govorim o premijeru.</p><p>Ako to nije bio krizni trenutak, onda zaista ne znam kome nije jasno. <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> je jedini premijer u Europi 21. stoljeća koji je normalizirao nacistički poklič. Jedini! U nijednoj zemlji takvi se pokliči ne toleriraju. U Njemačkoj se o tome uopće ne raspravlja, iako se povremeno javljaju ekscesi. No to je razlika između jake kulture i jakog obrazovanja naspram naše slabe kulture i slabog obrazovanja”, zaključuje Banović.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 28 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/94b124b4/6d6004e7.mp3" length="18729383" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1170</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>„<a href="https://www.telegram.hr/tema/zlatko-hasanbegovic/"><strong>Zlatko Hasanbegović</strong></a> je kao ministar kulture bio puno manje licemjeran od sadašnje ministrice <strong>Nine Obuljen Koržinek</strong>. Danas svjedočimo pravoj atomskoj gljivi licemjerja”, kaže kazališna redateljica, teatrologinja i sveučilišna profesorica <a href="https://www.telegram.hr/tema/snjezana-banovic/"><strong>Snježana Banović</strong></a> komentirajući slučaj u Benkovcu.</p><p> </p><p>Ističe kako je Obuljen Koržinek trebala snažnije podržati organizatore festivala i osobno doći u Benkovac. Ministricu je prozvala i prije mjesec dana, kada je u <a href="https://www.telegram.hr/kultura/snjezana-banovic-o-ustaskom-derneku-i-ostrom-pismu-hdz-ovoj-nini-obuljen-to-je-reakcija-na-teror-straha/">otvorenom pismu od nje zatražila da se odrekne ili ustaškog pokliča ili <strong>Vladimira Nazora</strong></a>, po kojem nosi ime najviša državna nagrada u kulturi. “Odijelite, poštovana ministrice, Dobro od Zla – budite Kupa, a ne Rupa”, završne su riječi otvorenog pisma što ga je uputila ministrici kulture i medija podsjećajući da se ne može istovremeno šutjeti na fašizam i dodjeljivati nagradu koja ime nosi po Vladimiru Nazoru.</p><p>„Ministrica je, vidimo po reakciji na recentni incident, odabrala poklič<em> Za dom spremni</em>, umjesto Nazora”, naglašava Banović. „Koncert na hipodromu bio je svojevrsni lakmus, točka preokreta koja ogoljuje stanje hrvatske kulture. Mislim da krug još nije zatvoren, da je Benkovac tek jedna epizoda i da možemo očekivati slične prijetnje drugima", veli Banović.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovorit u EP 123:</strong></p><ul><li>Živi li Hrvatska u kulturnom i političkom sustavu koji sustavno potiskuje kritičko mišljenje kroz institucionalnu pasivnost, društvene pritiske i normalizaciju ekstremističkih simbola?</li><li>Je li <a href="https://www.telegram.hr/tema/nina-obuljen-korzinek/">Nina Obuljen Koržine</a>k doći u Benkovac i aktivno zaštititi festival te zašto je nedovoljna njezina osuda?</li><li>Zašto nacionalni festivali i kazališta šute kada su kolege napadnuti?</li><li>Koji su razlozi izostanka šire podrške?</li><li>Hoće li recentni slučaj aktivirati atmosferu straha i potaknuti autocenzuru?</li></ul><p>Prema njezinu mišljenju, organizatori nisu dobili ni dovoljno podrške struke. „Izostala je jasna podrška kolega, osobito javnih organizacija, ustanova i njihovih ravnatelja – od Dubrovačkih ljetnih igara, Pulskog festivala, čiji Zlatnom arenom nagrađeni film <a href="https://www.telegram.hr/kultura/velika-zlatna-arena-filmu-mirotvorac-posvecenom-herojskom-zivotu-josipa-reihl-kira/"><em>Mirotvorac</em></a> nije mogao biti prikazan, do Osorskih glazbenih večeri... "Tu je moralo doći do koordinacije ravnateljstava ključnih institucija koje djeluju iz sigurne pozicije. To bi imalo veliku težinu. Još više bi značio dolazak ministrice, a da ne govorim o premijeru.</p><p>Ako to nije bio krizni trenutak, onda zaista ne znam kome nije jasno. <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> je jedini premijer u Europi 21. stoljeća koji je normalizirao nacistički poklič. Jedini! U nijednoj zemlji takvi se pokliči ne toleriraju. U Njemačkoj se o tome uopće ne raspravlja, iako se povremeno javljaju ekscesi. No to je razlika između jake kulture i jakog obrazovanja naspram naše slabe kulture i slabog obrazovanja”, zaključuje Banović.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/94b124b4/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Počinje turneja mraka hrvatskog kulturnog rata</title>
      <itunes:title>Počinje turneja mraka hrvatskog kulturnog rata</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">9142f6cf-0640-4ba9-9094-072e63e75c20</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/626f33a5</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U Benkovcu je otkazan festival „Nosi se“, a ono što je izgledalo kao lokalna kulturna epizoda pretvorilo se u nacionalnu priču o slobodi i zabrani. Gost podcasta Prvi glas je povjesničar i novinar <strong>Tihomir Ponoš. </strong>Branitelji najavljuju turneju zabrana što je, zapravo, udar na tekovine Francuske revolucije - slobodu, bratstvo i jedankost</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP122:</strong></p><ul><li>Zašto je festival u Benkovcu otkazan i tko stoji iza zabrane?</li><li>Je li riječ o incidentu ili početku nove turneje zabrana i prijetnji diljem Hrvatske?</li><li>Zašto policija nije reagirala na nasilje i što to govori o stanju države?</li><li>Kako je Plenkovićev HDZ zapravo realizirao Karamarkove ideje?</li><li>Je li ovo udar na ustavne temelje države - slobodu i jednakost?</li><li>Kako se sve uklapa u širi kulturni rat u kojem su Frljić i sloboda mišljenja nepoželjni?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U Benkovcu je otkazan festival „Nosi se“, a ono što je izgledalo kao lokalna kulturna epizoda pretvorilo se u nacionalnu priču o slobodi i zabrani. Gost podcasta Prvi glas je povjesničar i novinar <strong>Tihomir Ponoš. </strong>Branitelji najavljuju turneju zabrana što je, zapravo, udar na tekovine Francuske revolucije - slobodu, bratstvo i jedankost</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP122:</strong></p><ul><li>Zašto je festival u Benkovcu otkazan i tko stoji iza zabrane?</li><li>Je li riječ o incidentu ili početku nove turneje zabrana i prijetnji diljem Hrvatske?</li><li>Zašto policija nije reagirala na nasilje i što to govori o stanju države?</li><li>Kako je Plenkovićev HDZ zapravo realizirao Karamarkove ideje?</li><li>Je li ovo udar na ustavne temelje države - slobodu i jednakost?</li><li>Kako se sve uklapa u širi kulturni rat u kojem su Frljić i sloboda mišljenja nepoželjni?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 27 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/626f33a5/793cc62f.mp3" length="19726185" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1232</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U Benkovcu je otkazan festival „Nosi se“, a ono što je izgledalo kao lokalna kulturna epizoda pretvorilo se u nacionalnu priču o slobodi i zabrani. Gost podcasta Prvi glas je povjesničar i novinar <strong>Tihomir Ponoš. </strong>Branitelji najavljuju turneju zabrana što je, zapravo, udar na tekovine Francuske revolucije - slobodu, bratstvo i jedankost</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP122:</strong></p><ul><li>Zašto je festival u Benkovcu otkazan i tko stoji iza zabrane?</li><li>Je li riječ o incidentu ili početku nove turneje zabrana i prijetnji diljem Hrvatske?</li><li>Zašto policija nije reagirala na nasilje i što to govori o stanju države?</li><li>Kako je Plenkovićev HDZ zapravo realizirao Karamarkove ideje?</li><li>Je li ovo udar na ustavne temelje države - slobodu i jednakost?</li><li>Kako se sve uklapa u širi kulturni rat u kojem su Frljić i sloboda mišljenja nepoželjni?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/626f33a5/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Ovo je Putinov stvarni plan za Ukrajinu</title>
      <itunes:title>Ovo je Putinov stvarni plan za Ukrajinu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b53dc4ad-73f9-4411-9396-b95b9931aad4</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/d02910a5</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Putin dobiva vrijeme, Trum iluzije. Gost današnjeg Prvog glasa je <strong>Đivo Đurović</strong>, Telegramov stručnjak za međunarodne odnose, koji nam objašnjava kako izgleda stvarna strategija Kremlja i zašto Trumpova predstava na Aljasci nema šanse promijeniti tijek rata.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Što je Putin stvarno dobio nakon summita na Aljasci?</li><li>Zašto Trumpove prijetnje sankcijama ostaju prazne?</li><li>Koji je stvarni cilj ruske diplomacije?</li><li>Je li moguće zamrzavanje rata u Ukrajini?</li><li>Kako će Trump reagirati kada shvati da ne može izvući “deal” s Putinom?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Putin dobiva vrijeme, Trum iluzije. Gost današnjeg Prvog glasa je <strong>Đivo Đurović</strong>, Telegramov stručnjak za međunarodne odnose, koji nam objašnjava kako izgleda stvarna strategija Kremlja i zašto Trumpova predstava na Aljasci nema šanse promijeniti tijek rata.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Što je Putin stvarno dobio nakon summita na Aljasci?</li><li>Zašto Trumpove prijetnje sankcijama ostaju prazne?</li><li>Koji je stvarni cilj ruske diplomacije?</li><li>Je li moguće zamrzavanje rata u Ukrajini?</li><li>Kako će Trump reagirati kada shvati da ne može izvući “deal” s Putinom?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 26 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/d02910a5/7b7c2a67.mp3" length="22037445" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1376</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Putin dobiva vrijeme, Trum iluzije. Gost današnjeg Prvog glasa je <strong>Đivo Đurović</strong>, Telegramov stručnjak za međunarodne odnose, koji nam objašnjava kako izgleda stvarna strategija Kremlja i zašto Trumpova predstava na Aljasci nema šanse promijeniti tijek rata.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Što je Putin stvarno dobio nakon summita na Aljasci?</li><li>Zašto Trumpove prijetnje sankcijama ostaju prazne?</li><li>Koji je stvarni cilj ruske diplomacije?</li><li>Je li moguće zamrzavanje rata u Ukrajini?</li><li>Kako će Trump reagirati kada shvati da ne može izvući “deal” s Putinom?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/d02910a5/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Putin i Trump rasturili svijet: Novo doba ima samo jedno pravilo</title>
      <itunes:title>Putin i Trump rasturili svijet: Novo doba ima samo jedno pravilo</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">16b8ee5d-e7ef-4f25-8d66-488bb45be595</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/b590caf7</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Ovo je drugi dio razgovora s <strong>Tvrtkom Jakovinom</strong>, povjesničarom i redovitim Telegramovim kolumnistom. U prvoj epizodi govorili smo o usponu liberalnog poretka nakon Drugog svjetskog rata, a sada ulazimo u njegov pad i urušavanje. Ako ste slušali prvi dio, ovo je logičan nastavak - a ako niste, predlažemo da se vratite na njega jer ova dva razgovora čine jednu cjelinu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kada se liberalni poredak počeo urušavati?</li><li>Je li Fukuyamina teza o „kraju povijesti“ bila samo iluzija?</li><li>Kako je rat u Iraku ubrzao pad zapadne hegemonije?</li><li>Zašto je rat u Ukrajini donio i kraj liberalnog svjetskog poretka?</li><li>Je li je Trumpov povijesni rez usporediv s najvećim povijesnim događajima?</li><li>Može li Europa pronaći snagu ili ostaje žrtva novog poretka?</li><li>Što znači „novo doba“ koje oblikuju Putin, Trump i Kina?</li></ul><p>Prvi dio o usponu liberalnog svjetskog poretka s Tvrtkom Jakovinom poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/kako-je-amerika-unistila-fasizam-i-komunizam-pa-postala-carstvo-koje-je-svijet-prizivao/">OVDJE </a>ili u vašem omiljenom podcast playeru.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Ovo je drugi dio razgovora s <strong>Tvrtkom Jakovinom</strong>, povjesničarom i redovitim Telegramovim kolumnistom. U prvoj epizodi govorili smo o usponu liberalnog poretka nakon Drugog svjetskog rata, a sada ulazimo u njegov pad i urušavanje. Ako ste slušali prvi dio, ovo je logičan nastavak - a ako niste, predlažemo da se vratite na njega jer ova dva razgovora čine jednu cjelinu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kada se liberalni poredak počeo urušavati?</li><li>Je li Fukuyamina teza o „kraju povijesti“ bila samo iluzija?</li><li>Kako je rat u Iraku ubrzao pad zapadne hegemonije?</li><li>Zašto je rat u Ukrajini donio i kraj liberalnog svjetskog poretka?</li><li>Je li je Trumpov povijesni rez usporediv s najvećim povijesnim događajima?</li><li>Može li Europa pronaći snagu ili ostaje žrtva novog poretka?</li><li>Što znači „novo doba“ koje oblikuju Putin, Trump i Kina?</li></ul><p>Prvi dio o usponu liberalnog svjetskog poretka s Tvrtkom Jakovinom poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/kako-je-amerika-unistila-fasizam-i-komunizam-pa-postala-carstvo-koje-je-svijet-prizivao/">OVDJE </a>ili u vašem omiljenom podcast playeru.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 25 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/b590caf7/0b454cc8.mp3" length="20759769" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1296</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Ovo je drugi dio razgovora s <strong>Tvrtkom Jakovinom</strong>, povjesničarom i redovitim Telegramovim kolumnistom. U prvoj epizodi govorili smo o usponu liberalnog poretka nakon Drugog svjetskog rata, a sada ulazimo u njegov pad i urušavanje. Ako ste slušali prvi dio, ovo je logičan nastavak - a ako niste, predlažemo da se vratite na njega jer ova dva razgovora čine jednu cjelinu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kada se liberalni poredak počeo urušavati?</li><li>Je li Fukuyamina teza o „kraju povijesti“ bila samo iluzija?</li><li>Kako je rat u Iraku ubrzao pad zapadne hegemonije?</li><li>Zašto je rat u Ukrajini donio i kraj liberalnog svjetskog poretka?</li><li>Je li je Trumpov povijesni rez usporediv s najvećim povijesnim događajima?</li><li>Može li Europa pronaći snagu ili ostaje žrtva novog poretka?</li><li>Što znači „novo doba“ koje oblikuju Putin, Trump i Kina?</li></ul><p>Prvi dio o usponu liberalnog svjetskog poretka s Tvrtkom Jakovinom poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/kako-je-amerika-unistila-fasizam-i-komunizam-pa-postala-carstvo-koje-je-svijet-prizivao/">OVDJE </a>ili u vašem omiljenom podcast playeru.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/b590caf7/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Kako je Amerika postala carstvo koje je svijet prizivao</title>
      <itunes:title>Kako je Amerika postala carstvo koje je svijet prizivao</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b0268c27-eabe-4af6-949b-9ec8ed05cca5</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/b1e73bf6</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Prvi glas danas je ugostio <strong>Tvrtka Jakovinu</strong>, povjesničara i profesora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tema - uspon liberalnog poretka nakon Drugog svjetskog rata i kako je Amerika postala neprikosnovena svjetska sila. Danas poslušajte kako je došlo do uspona liberalnog poretka, a sutra kako je došlo do pada sustava koji je donio mir svijetu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Što je dogovoreno na Jalti i kako je izgledala poslijeratna podjela svijeta?</li><li>Zašto je Velika Britanija izgubila status imperija, a SAD preuzeo ulogu hegemona?</li><li>Je li liberalni poredak bio američko carstvo na zahtjev Europe?</li><li>Koliko su Ujedinjeni narodi i Pokret nesvrstanih stvarno utjecali na svjetski poredak?</li><li>Je li pad Berlinskog zida bio vrhunac liberalnog svijeta i početak “kraja povijesti”?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Prvi glas danas je ugostio <strong>Tvrtka Jakovinu</strong>, povjesničara i profesora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tema - uspon liberalnog poretka nakon Drugog svjetskog rata i kako je Amerika postala neprikosnovena svjetska sila. Danas poslušajte kako je došlo do uspona liberalnog poretka, a sutra kako je došlo do pada sustava koji je donio mir svijetu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Što je dogovoreno na Jalti i kako je izgledala poslijeratna podjela svijeta?</li><li>Zašto je Velika Britanija izgubila status imperija, a SAD preuzeo ulogu hegemona?</li><li>Je li liberalni poredak bio američko carstvo na zahtjev Europe?</li><li>Koliko su Ujedinjeni narodi i Pokret nesvrstanih stvarno utjecali na svjetski poredak?</li><li>Je li pad Berlinskog zida bio vrhunac liberalnog svijeta i početak “kraja povijesti”?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 22 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/b1e73bf6/ae19a361.mp3" length="35627404" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2226</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Prvi glas danas je ugostio <strong>Tvrtka Jakovinu</strong>, povjesničara i profesora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tema - uspon liberalnog poretka nakon Drugog svjetskog rata i kako je Amerika postala neprikosnovena svjetska sila. Danas poslušajte kako je došlo do uspona liberalnog poretka, a sutra kako je došlo do pada sustava koji je donio mir svijetu.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Što je dogovoreno na Jalti i kako je izgledala poslijeratna podjela svijeta?</li><li>Zašto je Velika Britanija izgubila status imperija, a SAD preuzeo ulogu hegemona?</li><li>Je li liberalni poredak bio američko carstvo na zahtjev Europe?</li><li>Koliko su Ujedinjeni narodi i Pokret nesvrstanih stvarno utjecali na svjetski poredak?</li><li>Je li pad Berlinskog zida bio vrhunac liberalnog svijeta i početak “kraja povijesti”?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/b1e73bf6/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Može li Izrael uništiti Hamas? Ovo je pozadina katastrofe u Gazi</title>
      <itunes:title>Može li Izrael uništiti Hamas? Ovo je pozadina katastrofe u Gazi</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">146331c9-7065-4715-8736-a343891fbd6a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/9db57b8c</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U trećoj epizodi o sukobima Izraela i Palestine gost Prvog glasa je povjesničar <strong>Dario Špelić</strong>, autor i urednik emisije Povijest četvrtkom na HRT-u.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kako je Hamas 7. listopada izveo najveći napad na Izrael u posljednjim desetljećima?</li><li>Zašto su Mossad i Shin Bet potpuno zakazali?</li><li>Kako funkcionira izraelski sigurnosni sustav i gdje su mu najveći povijesni propusti?</li><li>Kako je izvedena spektakularna operacija protiv Hezbollaha s pagerima i radio uređajima?</li><li>Zašto Izrael i SAD nisu išli do kraja i promijenili režim u Teheranu?</li><li>Može li Izrael uopće uništiti Hamas i što bi značilo “uništenje”?</li><li>Kako spriječiti humanitarnu katastrofu u Gazi?</li></ul><p>Prvu epizodu serijala o Izraelu i Bliskom istoku o ratu 1948. poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/korijeni-vjecnog-rata-kako-je-krvava-pobjeda-izraela-stvorila-danasnji-bliski-istok/">OVDJE</a>, a drugi dio o šestodnevnom ratu i Intifadama<a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/kako-je-izrael-u-par-sati-preuzeo-nebo-pa-dobio-tri-arapska-ne-i-dvije-intifade/"> OVDJE</a> ili na svim podcast platformama.</p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U trećoj epizodi o sukobima Izraela i Palestine gost Prvog glasa je povjesničar <strong>Dario Špelić</strong>, autor i urednik emisije Povijest četvrtkom na HRT-u.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kako je Hamas 7. listopada izveo najveći napad na Izrael u posljednjim desetljećima?</li><li>Zašto su Mossad i Shin Bet potpuno zakazali?</li><li>Kako funkcionira izraelski sigurnosni sustav i gdje su mu najveći povijesni propusti?</li><li>Kako je izvedena spektakularna operacija protiv Hezbollaha s pagerima i radio uređajima?</li><li>Zašto Izrael i SAD nisu išli do kraja i promijenili režim u Teheranu?</li><li>Može li Izrael uopće uništiti Hamas i što bi značilo “uništenje”?</li><li>Kako spriječiti humanitarnu katastrofu u Gazi?</li></ul><p>Prvu epizodu serijala o Izraelu i Bliskom istoku o ratu 1948. poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/korijeni-vjecnog-rata-kako-je-krvava-pobjeda-izraela-stvorila-danasnji-bliski-istok/">OVDJE</a>, a drugi dio o šestodnevnom ratu i Intifadama<a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/kako-je-izrael-u-par-sati-preuzeo-nebo-pa-dobio-tri-arapska-ne-i-dvije-intifade/"> OVDJE</a> ili na svim podcast platformama.</p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 21 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/9db57b8c/1813cb32.mp3" length="65556221" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1639</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U trećoj epizodi o sukobima Izraela i Palestine gost Prvog glasa je povjesničar <strong>Dario Špelić</strong>, autor i urednik emisije Povijest četvrtkom na HRT-u.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kako je Hamas 7. listopada izveo najveći napad na Izrael u posljednjim desetljećima?</li><li>Zašto su Mossad i Shin Bet potpuno zakazali?</li><li>Kako funkcionira izraelski sigurnosni sustav i gdje su mu najveći povijesni propusti?</li><li>Kako je izvedena spektakularna operacija protiv Hezbollaha s pagerima i radio uređajima?</li><li>Zašto Izrael i SAD nisu išli do kraja i promijenili režim u Teheranu?</li><li>Može li Izrael uopće uništiti Hamas i što bi značilo “uništenje”?</li><li>Kako spriječiti humanitarnu katastrofu u Gazi?</li></ul><p>Prvu epizodu serijala o Izraelu i Bliskom istoku o ratu 1948. poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/korijeni-vjecnog-rata-kako-je-krvava-pobjeda-izraela-stvorila-danasnji-bliski-istok/">OVDJE</a>, a drugi dio o šestodnevnom ratu i Intifadama<a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/kako-je-izrael-u-par-sati-preuzeo-nebo-pa-dobio-tri-arapska-ne-i-dvije-intifade/"> OVDJE</a> ili na svim podcast platformama.</p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Kako je Izrael u par sati preuzeo nebo pa dobio tri arapska ne i dvije Intifade</title>
      <itunes:title>Kako je Izrael u par sati preuzeo nebo pa dobio tri arapska ne i dvije Intifade</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e3489861-2bfc-44bf-8411-1329aa9e1a12</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/0043f71d</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Prije gotovo šest desetljeća Izrael je u samo šest dana slomio arapske vojske i preuzeo kontrolu nad Istočnim Jeruzalemom, Zapadnom obalom i Gazom. Ta spektakularna pobjeda postavila je temelje današnjeg Bliskog istoka - i otvorila vrata dugotrajnom sukobu koji traje do danas. O tome smo razgovarali s povjesničarom Dariom Špelićem, autorom HRT-ove emisije Povijest četvrtkom u drugom nastavku serijala Prvog glasa o Izraelu i Bliskom istoku.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kako je Izrael u Šestodnevnom ratu preuzeo potpunu kontrolu nad nebom i zemljom?</li><li>Zašto je pobjeda Izraela stvorila “prokletstvo okupacije”?</li><li>Kako je iz Intifade nastao Hamas?</li><li>Zašto je propao mirovni proces iz Osla?</li><li>Kako je Druga intifada slomila izraelsku ljevicu i promijenila političku scenu?</li></ul><p>Prvi dio serijala o Izraelu i Bliskom istoku poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/korijeni-vjecnog-rata-kako-je-krvava-pobjeda-izraela-stvorila-danasnji-bliski-istok/">OVDJE</a> ili u vašem omiljenom podcast playeru.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Prije gotovo šest desetljeća Izrael je u samo šest dana slomio arapske vojske i preuzeo kontrolu nad Istočnim Jeruzalemom, Zapadnom obalom i Gazom. Ta spektakularna pobjeda postavila je temelje današnjeg Bliskog istoka - i otvorila vrata dugotrajnom sukobu koji traje do danas. O tome smo razgovarali s povjesničarom Dariom Špelićem, autorom HRT-ove emisije Povijest četvrtkom u drugom nastavku serijala Prvog glasa o Izraelu i Bliskom istoku.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kako je Izrael u Šestodnevnom ratu preuzeo potpunu kontrolu nad nebom i zemljom?</li><li>Zašto je pobjeda Izraela stvorila “prokletstvo okupacije”?</li><li>Kako je iz Intifade nastao Hamas?</li><li>Zašto je propao mirovni proces iz Osla?</li><li>Kako je Druga intifada slomila izraelsku ljevicu i promijenila političku scenu?</li></ul><p>Prvi dio serijala o Izraelu i Bliskom istoku poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/korijeni-vjecnog-rata-kako-je-krvava-pobjeda-izraela-stvorila-danasnji-bliski-istok/">OVDJE</a> ili u vašem omiljenom podcast playeru.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 20 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/0043f71d/381d3426.mp3" length="129092235" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>3227</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Prije gotovo šest desetljeća Izrael je u samo šest dana slomio arapske vojske i preuzeo kontrolu nad Istočnim Jeruzalemom, Zapadnom obalom i Gazom. Ta spektakularna pobjeda postavila je temelje današnjeg Bliskog istoka - i otvorila vrata dugotrajnom sukobu koji traje do danas. O tome smo razgovarali s povjesničarom Dariom Špelićem, autorom HRT-ove emisije Povijest četvrtkom u drugom nastavku serijala Prvog glasa o Izraelu i Bliskom istoku.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kako je Izrael u Šestodnevnom ratu preuzeo potpunu kontrolu nad nebom i zemljom?</li><li>Zašto je pobjeda Izraela stvorila “prokletstvo okupacije”?</li><li>Kako je iz Intifade nastao Hamas?</li><li>Zašto je propao mirovni proces iz Osla?</li><li>Kako je Druga intifada slomila izraelsku ljevicu i promijenila političku scenu?</li></ul><p>Prvi dio serijala o Izraelu i Bliskom istoku poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/korijeni-vjecnog-rata-kako-je-krvava-pobjeda-izraela-stvorila-danasnji-bliski-istok/">OVDJE</a> ili u vašem omiljenom podcast playeru.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Korijeni vječnog rata: Kako je pobjeda Izraela stvorila današnji Bliski istok</title>
      <itunes:title>Korijeni vječnog rata: Kako je pobjeda Izraela stvorila današnji Bliski istok</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">28c2b276-ad7a-4487-9bfe-fdbeedcf7bb7</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/97db439e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Godina 1948. nije samo godina stvaranja Države Izrael - to je godina koja je oblikovala cijeli Bliski istok i otvorila sukob koji do danas ne prestaje. U prvom nastavku serijala Prvog glasa o Izraelu i Bliskom istoku govori povjesničar i urednik HRT-ove emisije Povijest četvrtkom, <strong>Dario Špelić.</strong></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Je li Palestina uistinu bila „prazna zemlja” kada su cionisti došli?</li><li>Kako je nastao prvi sukob između doseljenika i Arapa?</li><li>Zašto ideja o dvije države nikada nije zaživjela?</li><li>Što se dogodilo u ratu 1948. i kakve su bile posljedice?</li><li>Kako je nastao palestinski izbjeglički problem?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Godina 1948. nije samo godina stvaranja Države Izrael - to je godina koja je oblikovala cijeli Bliski istok i otvorila sukob koji do danas ne prestaje. U prvom nastavku serijala Prvog glasa o Izraelu i Bliskom istoku govori povjesničar i urednik HRT-ove emisije Povijest četvrtkom, <strong>Dario Špelić.</strong></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Je li Palestina uistinu bila „prazna zemlja” kada su cionisti došli?</li><li>Kako je nastao prvi sukob između doseljenika i Arapa?</li><li>Zašto ideja o dvije države nikada nije zaživjela?</li><li>Što se dogodilo u ratu 1948. i kakve su bile posljedice?</li><li>Kako je nastao palestinski izbjeglički problem?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 19 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/97db439e/6224fcdc.mp3" length="72919643" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1823</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Godina 1948. nije samo godina stvaranja Države Izrael - to je godina koja je oblikovala cijeli Bliski istok i otvorila sukob koji do danas ne prestaje. U prvom nastavku serijala Prvog glasa o Izraelu i Bliskom istoku govori povjesničar i urednik HRT-ove emisije Povijest četvrtkom, <strong>Dario Špelić.</strong></p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Je li Palestina uistinu bila „prazna zemlja” kada su cionisti došli?</li><li>Kako je nastao prvi sukob između doseljenika i Arapa?</li><li>Zašto ideja o dvije države nikada nije zaživjela?</li><li>Što se dogodilo u ratu 1948. i kakve su bile posljedice?</li><li>Kako je nastao palestinski izbjeglički problem?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Trump i Putin razorili su Pax Americana: Europa pred odlukom stoljeća</title>
      <itunes:title>Trump i Putin razorili su Pax Americana: Europa pred odlukom stoljeća</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2181fa7f-71cd-4287-b664-84a2438d8bc4</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/ba29c63f</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Trump i Putin razorili su Pax Americana, a Europa je pred odlukom stoljeća. O tome što to znači i ima li EU uopće snagu postati svjetski igrač u Prvom glasu govori Irena Frlan Gašparović, Telegramova novinarkom koja godinama prati vanjsku politiku i Europsku uniju.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Može li Europska unija postati sila ravnopravna Americi, Rusiji i Kini?</li><li>Tko je uopće vođa Europe i tko diže slušalicu kad “svijet zove Bruxelles”?</li><li>Ima li EU jasnu vanjsku politiku i definirane ciljeve?</li><li>Kako se Unija snalazi u odnosima s Rusijom i Kinom?</li><li>Je li proširenje i dalje politika EU ili je nastao opasan vakuum na Balkanu?</li><li>Može li Europa opstati bez Amerike i kakva joj je sudbina u svijetu nakon Paxa Americana?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Trump i Putin razorili su Pax Americana, a Europa je pred odlukom stoljeća. O tome što to znači i ima li EU uopće snagu postati svjetski igrač u Prvom glasu govori Irena Frlan Gašparović, Telegramova novinarkom koja godinama prati vanjsku politiku i Europsku uniju.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Može li Europska unija postati sila ravnopravna Americi, Rusiji i Kini?</li><li>Tko je uopće vođa Europe i tko diže slušalicu kad “svijet zove Bruxelles”?</li><li>Ima li EU jasnu vanjsku politiku i definirane ciljeve?</li><li>Kako se Unija snalazi u odnosima s Rusijom i Kinom?</li><li>Je li proširenje i dalje politika EU ili je nastao opasan vakuum na Balkanu?</li><li>Može li Europa opstati bez Amerike i kakva joj je sudbina u svijetu nakon Paxa Americana?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 18 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/ba29c63f/efe4e27a.mp3" length="25092409" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1567</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Trump i Putin razorili su Pax Americana, a Europa je pred odlukom stoljeća. O tome što to znači i ima li EU uopće snagu postati svjetski igrač u Prvom glasu govori Irena Frlan Gašparović, Telegramova novinarkom koja godinama prati vanjsku politiku i Europsku uniju.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Može li Europska unija postati sila ravnopravna Americi, Rusiji i Kini?</li><li>Tko je uopće vođa Europe i tko diže slušalicu kad “svijet zove Bruxelles”?</li><li>Ima li EU jasnu vanjsku politiku i definirane ciljeve?</li><li>Kako se Unija snalazi u odnosima s Rusijom i Kinom?</li><li>Je li proširenje i dalje politika EU ili je nastao opasan vakuum na Balkanu?</li><li>Može li Europa opstati bez Amerike i kakva joj je sudbina u svijetu nakon Paxa Americana?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/ba29c63f/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Imperator Xi: Ušutkao je partiju i generale, sad mora ispuniti kinesku povijesnu obvezu</title>
      <itunes:title>Imperator Xi: Ušutkao je partiju i generale, sad mora ispuniti kinesku povijesnu obvezu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">d61a5cdb-225a-4329-b40a-af4e1c4b5663</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c9aa0f0b</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U ljetnoj šemi Prvog glasa bavimo se velikim svjetskim temama. U današnjoj epizodi o Xi Jingpingu, kineskom predsjedniku i čovjeku koji je promijenio Kinu i svijet govori Zorana Baković, dopisnica Dela za Aziju i jedna od najboljih poznavateljica Kine.</p><p>U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:</p><ul><li>Tko je danas stvarno Xi Jinping?</li><li>Kako je Xi promijenio Kinu?</li><li>Ima li više ikakvog sustava vlasti u Kini osim njega samog?</li><li>Zašto još nije krenuo na Tajvan i hoće li ga zauzeti vojno?</li><li>Kontrolira li Xi u potpunosti vlastitu vojsku?</li><li>Kako izgleda kineski autokratski kapitalizam iznutra?</li><li>I je li Zapad uopće spreman za ono što dolazi?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U ljetnoj šemi Prvog glasa bavimo se velikim svjetskim temama. U današnjoj epizodi o Xi Jingpingu, kineskom predsjedniku i čovjeku koji je promijenio Kinu i svijet govori Zorana Baković, dopisnica Dela za Aziju i jedna od najboljih poznavateljica Kine.</p><p>U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:</p><ul><li>Tko je danas stvarno Xi Jinping?</li><li>Kako je Xi promijenio Kinu?</li><li>Ima li više ikakvog sustava vlasti u Kini osim njega samog?</li><li>Zašto još nije krenuo na Tajvan i hoće li ga zauzeti vojno?</li><li>Kontrolira li Xi u potpunosti vlastitu vojsku?</li><li>Kako izgleda kineski autokratski kapitalizam iznutra?</li><li>I je li Zapad uopće spreman za ono što dolazi?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 14 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c9aa0f0b/0dacdbc6.mp3" length="56432697" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>3526</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U ljetnoj šemi Prvog glasa bavimo se velikim svjetskim temama. U današnjoj epizodi o Xi Jingpingu, kineskom predsjedniku i čovjeku koji je promijenio Kinu i svijet govori Zorana Baković, dopisnica Dela za Aziju i jedna od najboljih poznavateljica Kine.</p><p>U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:</p><ul><li>Tko je danas stvarno Xi Jinping?</li><li>Kako je Xi promijenio Kinu?</li><li>Ima li više ikakvog sustava vlasti u Kini osim njega samog?</li><li>Zašto još nije krenuo na Tajvan i hoće li ga zauzeti vojno?</li><li>Kontrolira li Xi u potpunosti vlastitu vojsku?</li><li>Kako izgleda kineski autokratski kapitalizam iznutra?</li><li>I je li Zapad uopće spreman za ono što dolazi?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/c9aa0f0b/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Od spasitelja do veleizdajnika: Putin je zarobio Rusiju pa razorio svijet</title>
      <itunes:title>Od spasitelja do veleizdajnika: Putin je zarobio Rusiju pa razorio svijet</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">c2abc235-f94c-4ddd-a093-73667eed6f0d</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/fb909334</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Od spasitelja Rusije do veleizdajnika svoje zemlje - kako je <strong>Vladimir Putin</strong> zarobio Rusiju, pokrenuo krvavu agresiju u Ukrajini i razorio svjetski poredak. U trećem dijelu serijala Prvog glasa o Putinu govori vanjskopolitički analitičar<strong>Branimir Vidmarović</strong></p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</strong></p><ul><li>Kada je Putin zaključio da Ukrajina izlazi iz ruske orbite?</li><li>Zašto je Krim bio strateški ključan i kako je izvedena njegova aneksija?</li><li>Kako su pogrešne obavještajne procjene dovele do fijaska blitzkriega?</li><li>Zašto Putin Ukrajinu vidi samo kao sredstvo u sukobu sa SAD-om?</li><li>Može li ovaj rat završiti dok je Putin živ - i kako bi kraj izgledao?</li></ul><p><strong>Prošli nastavci serijala:</strong></p><ul><li><a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/putin-mafija-i-tajne-sluzbe-jedna-recenica-pred-mracnom-ekipom-zauvijek-je-promijenila-rusiju/">1. dio: Putinova mafijaška država</a></li><li><a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/brlog-strah-i-paranoja-sto-doista-pokrece-vladimira-putina-i-stoji-iza-najveceg-mita-rusije/">2. dio: U što vjeruje Vladimir Putin</a></li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Od spasitelja Rusije do veleizdajnika svoje zemlje - kako je <strong>Vladimir Putin</strong> zarobio Rusiju, pokrenuo krvavu agresiju u Ukrajini i razorio svjetski poredak. U trećem dijelu serijala Prvog glasa o Putinu govori vanjskopolitički analitičar<strong>Branimir Vidmarović</strong></p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</strong></p><ul><li>Kada je Putin zaključio da Ukrajina izlazi iz ruske orbite?</li><li>Zašto je Krim bio strateški ključan i kako je izvedena njegova aneksija?</li><li>Kako su pogrešne obavještajne procjene dovele do fijaska blitzkriega?</li><li>Zašto Putin Ukrajinu vidi samo kao sredstvo u sukobu sa SAD-om?</li><li>Može li ovaj rat završiti dok je Putin živ - i kako bi kraj izgledao?</li></ul><p><strong>Prošli nastavci serijala:</strong></p><ul><li><a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/putin-mafija-i-tajne-sluzbe-jedna-recenica-pred-mracnom-ekipom-zauvijek-je-promijenila-rusiju/">1. dio: Putinova mafijaška država</a></li><li><a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/brlog-strah-i-paranoja-sto-doista-pokrece-vladimira-putina-i-stoji-iza-najveceg-mita-rusije/">2. dio: U što vjeruje Vladimir Putin</a></li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 13 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/fb909334/e12bdcd3.mp3" length="45109662" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2818</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Od spasitelja Rusije do veleizdajnika svoje zemlje - kako je <strong>Vladimir Putin</strong> zarobio Rusiju, pokrenuo krvavu agresiju u Ukrajini i razorio svjetski poredak. U trećem dijelu serijala Prvog glasa o Putinu govori vanjskopolitički analitičar<strong>Branimir Vidmarović</strong></p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</strong></p><ul><li>Kada je Putin zaključio da Ukrajina izlazi iz ruske orbite?</li><li>Zašto je Krim bio strateški ključan i kako je izvedena njegova aneksija?</li><li>Kako su pogrešne obavještajne procjene dovele do fijaska blitzkriega?</li><li>Zašto Putin Ukrajinu vidi samo kao sredstvo u sukobu sa SAD-om?</li><li>Može li ovaj rat završiti dok je Putin živ - i kako bi kraj izgledao?</li></ul><p><strong>Prošli nastavci serijala:</strong></p><ul><li><a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/putin-mafija-i-tajne-sluzbe-jedna-recenica-pred-mracnom-ekipom-zauvijek-je-promijenila-rusiju/">1. dio: Putinova mafijaška država</a></li><li><a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/brlog-strah-i-paranoja-sto-doista-pokrece-vladimira-putina-i-stoji-iza-najveceg-mita-rusije/">2. dio: U što vjeruje Vladimir Putin</a></li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/fb909334/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Što doista pokreće Vladimira Putina i stoji iza najvećeg mita Rusije</title>
      <itunes:title>Što doista pokreće Vladimira Putina i stoji iza najvećeg mita Rusije</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">241636a3-1fce-41fe-b0c2-ea1f8abfb176</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/d36500e0</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Putin</strong> nije genije, nego vođa koji se vodi strahom, sigurnosnom paranojom i vječnim branjenjem vlastitog “brloga”. O tome u što zapravo vjeruje Vladimir Putin i kako je izgrađen osnivački mit njegove Rusije u 2. dijelu serijala Prvog glasa o ruskom predsjedniku govori vanjskopolitički analitičar <strong>Branimir Vidmarović.<br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti</p><ul><li>Ima li Putin uopće koherentnu političku ideologiju?</li><li>Što znači da je Putin “reaktivan” vođa?</li><li>Zašto zapadni analitičari preuveličavaju ulogu Aleksandra Dugina?</li><li>Koliko su strah i sigurnosna paranoja oblikovali Putinovu politiku?</li><li>Zašto mit o “Putinovom šahu” ne drži vodu?</li><li>U što, zapravo, vjeruje Vladimir Putin?</li><li>Kako je iskonstruiran osnivački mit Putinove Rusije?</li></ul><p>Prvi dio serijala o Putinu u kojem govorimo o mafijaškoj državi koju je stvorio poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/putin-mafija-i-tajne-sluzbe-jedna-recenica-pred-mracnom-ekipom-zauvijek-je-promijenila-rusiju/">OVDJE</a>, ili na svim podcast platformama, a treći dio serijala o ratu u Ukrajini objavljujemo sutra.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Putin</strong> nije genije, nego vođa koji se vodi strahom, sigurnosnom paranojom i vječnim branjenjem vlastitog “brloga”. O tome u što zapravo vjeruje Vladimir Putin i kako je izgrađen osnivački mit njegove Rusije u 2. dijelu serijala Prvog glasa o ruskom predsjedniku govori vanjskopolitički analitičar <strong>Branimir Vidmarović.<br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti</p><ul><li>Ima li Putin uopće koherentnu političku ideologiju?</li><li>Što znači da je Putin “reaktivan” vođa?</li><li>Zašto zapadni analitičari preuveličavaju ulogu Aleksandra Dugina?</li><li>Koliko su strah i sigurnosna paranoja oblikovali Putinovu politiku?</li><li>Zašto mit o “Putinovom šahu” ne drži vodu?</li><li>U što, zapravo, vjeruje Vladimir Putin?</li><li>Kako je iskonstruiran osnivački mit Putinove Rusije?</li></ul><p>Prvi dio serijala o Putinu u kojem govorimo o mafijaškoj državi koju je stvorio poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/putin-mafija-i-tajne-sluzbe-jedna-recenica-pred-mracnom-ekipom-zauvijek-je-promijenila-rusiju/">OVDJE</a>, ili na svim podcast platformama, a treći dio serijala o ratu u Ukrajini objavljujemo sutra.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 12 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/d36500e0/091143f3.mp3" length="35411820" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2212</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Putin</strong> nije genije, nego vođa koji se vodi strahom, sigurnosnom paranojom i vječnim branjenjem vlastitog “brloga”. O tome u što zapravo vjeruje Vladimir Putin i kako je izgrađen osnivački mit njegove Rusije u 2. dijelu serijala Prvog glasa o ruskom predsjedniku govori vanjskopolitički analitičar <strong>Branimir Vidmarović.<br></strong><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti</p><ul><li>Ima li Putin uopće koherentnu političku ideologiju?</li><li>Što znači da je Putin “reaktivan” vođa?</li><li>Zašto zapadni analitičari preuveličavaju ulogu Aleksandra Dugina?</li><li>Koliko su strah i sigurnosna paranoja oblikovali Putinovu politiku?</li><li>Zašto mit o “Putinovom šahu” ne drži vodu?</li><li>U što, zapravo, vjeruje Vladimir Putin?</li><li>Kako je iskonstruiran osnivački mit Putinove Rusije?</li></ul><p>Prvi dio serijala o Putinu u kojem govorimo o mafijaškoj državi koju je stvorio poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/putin-mafija-i-tajne-sluzbe-jedna-recenica-pred-mracnom-ekipom-zauvijek-je-promijenila-rusiju/">OVDJE</a>, ili na svim podcast platformama, a treći dio serijala o ratu u Ukrajini objavljujemo sutra.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/d36500e0/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Kako je Putin preuzeo Rusiju jednom rečenicom pred mračnom ekipom</title>
      <itunes:title>Kako je Putin preuzeo Rusiju jednom rečenicom pred mračnom ekipom</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">cd211fb1-8b06-4b80-9a05-1a534b6a1d88</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/abf861ec</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U prvom dijelu serijala Prvog glasa o <strong>Vladimiru Putinu</strong> razgovaramo s vanjskopolitičkim analitičarem <strong>Branimirom Vidmarovićem</strong> o znakovitoj rečenici izgovorenoj pred mračnom ekipom koja je označila početak Putinove vladavine i pretvorila Rusiju u ono što britanski povjesničar <strong>Mark Galeotti</strong> naziva “mafijaška država”.</p><p><br></p><p>Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kako je jedna rečenica pred pripadnicima tajnih službi otvorila Putinu put prema apsolutnoj vlasti?</li><li>Zašto je mafijaško okruženje važnije od KGB-a za razumijevanje Putina?</li><li>Što je značio pakt između Putina i oligarha – i zašto su ga kasnije mnogi požalili?</li><li>Je li Putin sam inscenirao Drugi čečenski rat kako bi učvrstio moć?</li><li>Zašto su ruski oligarhi danas još ovisniji o Putinu nego na početku njegove vladavine?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U prvom dijelu serijala Prvog glasa o <strong>Vladimiru Putinu</strong> razgovaramo s vanjskopolitičkim analitičarem <strong>Branimirom Vidmarovićem</strong> o znakovitoj rečenici izgovorenoj pred mračnom ekipom koja je označila početak Putinove vladavine i pretvorila Rusiju u ono što britanski povjesničar <strong>Mark Galeotti</strong> naziva “mafijaška država”.</p><p><br></p><p>Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kako je jedna rečenica pred pripadnicima tajnih službi otvorila Putinu put prema apsolutnoj vlasti?</li><li>Zašto je mafijaško okruženje važnije od KGB-a za razumijevanje Putina?</li><li>Što je značio pakt između Putina i oligarha – i zašto su ga kasnije mnogi požalili?</li><li>Je li Putin sam inscenirao Drugi čečenski rat kako bi učvrstio moć?</li><li>Zašto su ruski oligarhi danas još ovisniji o Putinu nego na početku njegove vladavine?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 11 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/abf861ec/4dbdf5e0.mp3" length="30257123" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1890</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U prvom dijelu serijala Prvog glasa o <strong>Vladimiru Putinu</strong> razgovaramo s vanjskopolitičkim analitičarem <strong>Branimirom Vidmarovićem</strong> o znakovitoj rečenici izgovorenoj pred mračnom ekipom koja je označila početak Putinove vladavine i pretvorila Rusiju u ono što britanski povjesničar <strong>Mark Galeotti</strong> naziva “mafijaška država”.</p><p><br></p><p>Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Kako je jedna rečenica pred pripadnicima tajnih službi otvorila Putinu put prema apsolutnoj vlasti?</li><li>Zašto je mafijaško okruženje važnije od KGB-a za razumijevanje Putina?</li><li>Što je značio pakt između Putina i oligarha – i zašto su ga kasnije mnogi požalili?</li><li>Je li Putin sam inscenirao Drugi čečenski rat kako bi učvrstio moć?</li><li>Zašto su ruski oligarhi danas još ovisniji o Putinu nego na početku njegove vladavine?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/abf861ec/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Upravo gledamo Trumpov udar u kojem više nitko nije siguran</title>
      <itunes:title>Upravo gledamo Trumpov udar u kojem više nitko nije siguran</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">6e577c48-7084-45e6-a157-f93c94fbf7f6</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/365a08e6</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Donald Trump više čovjek koji je na strani Vladimira Putina - i upravo to mijenja sve vezano za rat u Ukrajini. No, dokad će to trajati? I što zapravo planira Trump koji je odlučnije no ikad krenuo razarati poredak koji je Amerika desetljećima gradila? U trećem nastavku serijala o Trumpu o drugom mandatu američkog predsjednika govori Đivo Đurović.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Zašto se Trump okrenuo protiv Putina i što to znači za Ukrajinu?</li><li>Može li Trumpova vanjska politika uništiti NATO i kraj Pax Americana?</li><li>Koliko je opasno okruženje lojalista i ignoriranje pravosuđa?</li><li>Je li Elon Musk politička prijetnja Trumpu?</li><li>Kako afera Epstein postaje najopasnija tema za Trumpa?</li><li>Što znači Trumpova carinska politika za globalnu ekonomiju?</li><li>Što je pozitivno donio Donald Trump?</li></ul><p>Prvu epizodu u kojoj govorimo o usponu MAGA pokreta posušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/tajna-uspona-donalda-trumpa-i-maga-pokreta-rasizam-bijes-izdaja-i-druga-americka-revolucija/">OVDJE</a>, a drugu u kojoj govorimo o prvom Trumpovom mandatu i napadu na Capitol možete poslušati <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/tajna-uspona-donalda-trumpa-i-maga-pokreta-rasizam-bijes-izdaja-i-druga-americka-revolucija/">OVDJE.</a></p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Donald Trump više čovjek koji je na strani Vladimira Putina - i upravo to mijenja sve vezano za rat u Ukrajini. No, dokad će to trajati? I što zapravo planira Trump koji je odlučnije no ikad krenuo razarati poredak koji je Amerika desetljećima gradila? U trećem nastavku serijala o Trumpu o drugom mandatu američkog predsjednika govori Đivo Đurović.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Zašto se Trump okrenuo protiv Putina i što to znači za Ukrajinu?</li><li>Može li Trumpova vanjska politika uništiti NATO i kraj Pax Americana?</li><li>Koliko je opasno okruženje lojalista i ignoriranje pravosuđa?</li><li>Je li Elon Musk politička prijetnja Trumpu?</li><li>Kako afera Epstein postaje najopasnija tema za Trumpa?</li><li>Što znači Trumpova carinska politika za globalnu ekonomiju?</li><li>Što je pozitivno donio Donald Trump?</li></ul><p>Prvu epizodu u kojoj govorimo o usponu MAGA pokreta posušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/tajna-uspona-donalda-trumpa-i-maga-pokreta-rasizam-bijes-izdaja-i-druga-americka-revolucija/">OVDJE</a>, a drugu u kojoj govorimo o prvom Trumpovom mandatu i napadu na Capitol možete poslušati <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/tajna-uspona-donalda-trumpa-i-maga-pokreta-rasizam-bijes-izdaja-i-druga-americka-revolucija/">OVDJE.</a></p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 08 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/365a08e6/9d9d67a8.mp3" length="32067292" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2003</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Donald Trump više čovjek koji je na strani Vladimira Putina - i upravo to mijenja sve vezano za rat u Ukrajini. No, dokad će to trajati? I što zapravo planira Trump koji je odlučnije no ikad krenuo razarati poredak koji je Amerika desetljećima gradila? U trećem nastavku serijala o Trumpu o drugom mandatu američkog predsjednika govori Đivo Đurović.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Zašto se Trump okrenuo protiv Putina i što to znači za Ukrajinu?</li><li>Može li Trumpova vanjska politika uništiti NATO i kraj Pax Americana?</li><li>Koliko je opasno okruženje lojalista i ignoriranje pravosuđa?</li><li>Je li Elon Musk politička prijetnja Trumpu?</li><li>Kako afera Epstein postaje najopasnija tema za Trumpa?</li><li>Što znači Trumpova carinska politika za globalnu ekonomiju?</li><li>Što je pozitivno donio Donald Trump?</li></ul><p>Prvu epizodu u kojoj govorimo o usponu MAGA pokreta posušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/tajna-uspona-donalda-trumpa-i-maga-pokreta-rasizam-bijes-izdaja-i-druga-americka-revolucija/">OVDJE</a>, a drugu u kojoj govorimo o prvom Trumpovom mandatu i napadu na Capitol možete poslušati <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/tajna-uspona-donalda-trumpa-i-maga-pokreta-rasizam-bijes-izdaja-i-druga-americka-revolucija/">OVDJE.</a></p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/365a08e6/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Unutar Trumpove velike pobjede: Ovo su detalji zastrašujućeg napada na državu</title>
      <itunes:title>Unutar Trumpove velike pobjede: Ovo su detalji zastrašujućeg napada na državu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">d1be3044-92a4-4dd2-8d5d-d9617a469394</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/2bac90c3</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>S Djivom Đurovićem analiziramo kako je Donald Trump, unatoč svim prognozama, pobijedio Hillary Clinton, zašto je FBI utjecao na izbore, koliku je ulogu imala Rusija i kako su se američke institucije pokušale obraniti od njega. Govorimo i o ukidanju prava na pobačaj, izborima sudaca Vrhovnog suda, kaosu u Bijeloj kući i ljudima koji su doslovno krali dokumente sa stola da spriječe Trumpa.<br>Ovo je priča o mandatu koji je završio napadom na Capitol – i promijenio Ameriku.</p><p>Prvi dio serijala o Donaldu Trumpu poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/tajna-uspona-donalda-trumpa-i-maga-pokreta-rasizam-bijes-izdaja-i-druga-americka-revolucija/">OVDJE.</a></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>S Djivom Đurovićem analiziramo kako je Donald Trump, unatoč svim prognozama, pobijedio Hillary Clinton, zašto je FBI utjecao na izbore, koliku je ulogu imala Rusija i kako su se američke institucije pokušale obraniti od njega. Govorimo i o ukidanju prava na pobačaj, izborima sudaca Vrhovnog suda, kaosu u Bijeloj kući i ljudima koji su doslovno krali dokumente sa stola da spriječe Trumpa.<br>Ovo je priča o mandatu koji je završio napadom na Capitol – i promijenio Ameriku.</p><p>Prvi dio serijala o Donaldu Trumpu poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/tajna-uspona-donalda-trumpa-i-maga-pokreta-rasizam-bijes-izdaja-i-druga-americka-revolucija/">OVDJE.</a></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 07 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/2bac90c3/206fcd0f.mp3" length="35093418" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2192</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>S Djivom Đurovićem analiziramo kako je Donald Trump, unatoč svim prognozama, pobijedio Hillary Clinton, zašto je FBI utjecao na izbore, koliku je ulogu imala Rusija i kako su se američke institucije pokušale obraniti od njega. Govorimo i o ukidanju prava na pobačaj, izborima sudaca Vrhovnog suda, kaosu u Bijeloj kući i ljudima koji su doslovno krali dokumente sa stola da spriječe Trumpa.<br>Ovo je priča o mandatu koji je završio napadom na Capitol – i promijenio Ameriku.</p><p>Prvi dio serijala o Donaldu Trumpu poslušajte <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/tajna-uspona-donalda-trumpa-i-maga-pokreta-rasizam-bijes-izdaja-i-druga-americka-revolucija/">OVDJE.</a></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/2bac90c3/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>1. dio Trump: Tajna uspona Donalda Trumpa i MAGA pokreta</title>
      <itunes:title>1. dio Trump: Tajna uspona Donalda Trumpa i MAGA pokreta</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">688244b7-6845-4b7b-9122-7fe06e4e94df</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/8d47e2d1</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Trump nije došao niotkuda. U prvoj epizodi mini serijala o bivšem i sadašnjem američkom predsjedniku, s Đivom Đurovićem pričamo o korijenima MAGA pokreta, rasizmu kao temeljnom motivu američke politike, bijesu srednje klase nakon financijske krize i pucanju Republikanske stranke iznutra. Zašto su Amerikanci birali Trumpa i zašto su to učinili ponovno? Je li populizam bio početak - a što je kraj?</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Trump nije došao niotkuda. U prvoj epizodi mini serijala o bivšem i sadašnjem američkom predsjedniku, s Đivom Đurovićem pričamo o korijenima MAGA pokreta, rasizmu kao temeljnom motivu američke politike, bijesu srednje klase nakon financijske krize i pucanju Republikanske stranke iznutra. Zašto su Amerikanci birali Trumpa i zašto su to učinili ponovno? Je li populizam bio početak - a što je kraj?</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 06 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/8d47e2d1/3530f957.mp3" length="27547821" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1721</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Trump nije došao niotkuda. U prvoj epizodi mini serijala o bivšem i sadašnjem američkom predsjedniku, s Đivom Đurovićem pričamo o korijenima MAGA pokreta, rasizmu kao temeljnom motivu američke politike, bijesu srednje klase nakon financijske krize i pucanju Republikanske stranke iznutra. Zašto su Amerikanci birali Trumpa i zašto su to učinili ponovno? Je li populizam bio početak - a što je kraj?</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/8d47e2d1/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Detalji operacije Oluja: Kako je general Stipetić preokrenuo najkrvaviju bitku</title>
      <itunes:title>Detalji operacije Oluja: Kako je general Stipetić preokrenuo najkrvaviju bitku</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">25004c9e-5af2-4fbf-a86c-52ef17d268b7</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c8def375</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, razgovaramo s vojnim analitičarom i kolumnistom Telegrama Goranom Ređepovićem o  svim detaljima operacije Oluja koja je slomila kičmu tzv. RSK i oslobodila gotovo trećinu hrvatskog teritorija.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Zašto je Oluja bila vojno neizbježna i kako je bila pripremljena?</li><li>Koju ulogu su igrale Sjedinjene Države i vanjska politika Hrvatske?</li><li>Gdje je bio stvaran otpor, a gdje je neprijatelj jednostavno pobjegao?</li><li>Gdje su se vodile najžešće borbe?</li><li>Je li bilo za očekivati da Oluja bude tako brza i uspješna?</li><li>Je li postojala realna opasnost od vojne intervencije SR Jugoslavije?</li><li>Kako su se dogodili zločini nakon Oluje i tko je za njih odgovoran?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, razgovaramo s vojnim analitičarom i kolumnistom Telegrama Goranom Ređepovićem o  svim detaljima operacije Oluja koja je slomila kičmu tzv. RSK i oslobodila gotovo trećinu hrvatskog teritorija.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Zašto je Oluja bila vojno neizbježna i kako je bila pripremljena?</li><li>Koju ulogu su igrale Sjedinjene Države i vanjska politika Hrvatske?</li><li>Gdje je bio stvaran otpor, a gdje je neprijatelj jednostavno pobjegao?</li><li>Gdje su se vodile najžešće borbe?</li><li>Je li bilo za očekivati da Oluja bude tako brza i uspješna?</li><li>Je li postojala realna opasnost od vojne intervencije SR Jugoslavije?</li><li>Kako su se dogodili zločini nakon Oluje i tko je za njih odgovoran?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 05 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c8def375/46eda223.mp3" length="24713756" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1544</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, razgovaramo s vojnim analitičarom i kolumnistom Telegrama Goranom Ređepovićem o  svim detaljima operacije Oluja koja je slomila kičmu tzv. RSK i oslobodila gotovo trećinu hrvatskog teritorija.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:</p><ul><li>Zašto je Oluja bila vojno neizbježna i kako je bila pripremljena?</li><li>Koju ulogu su igrale Sjedinjene Države i vanjska politika Hrvatske?</li><li>Gdje je bio stvaran otpor, a gdje je neprijatelj jednostavno pobjegao?</li><li>Gdje su se vodile najžešće borbe?</li><li>Je li bilo za očekivati da Oluja bude tako brza i uspješna?</li><li>Je li postojala realna opasnost od vojne intervencije SR Jugoslavije?</li><li>Kako su se dogodili zločini nakon Oluje i tko je za njih odgovoran?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/c8def375/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićev pakt: Thompson je samo igračka ekipe kojoj je premijer otvorio vrata</title>
      <itunes:title>Plenkovićev pakt: Thompson je samo igračka ekipe kojoj je premijer otvorio vrata</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">db312004-a6cd-4c57-b159-1d84f4e2ce35</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/7c3711c3</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Gost današnjeg Prvog glasa je <strong>Jasmin Klarić</strong>, kolumnist i urednik Telegrama. Razgovarali smo o sveprisutnijem ustaškom pozdravu “Za dom spremni”, o ulozi <strong>Andreja Plenkovića</strong> u njegovoj normalizaciji, o Thompsonovom statusu ikone desnice i političkim implikacijama svega što se ovih dana događa u Sinju, Zagrebu i na razini vlasti.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u ovoj epizodi:</p><ul><li>Kako je Plenković od europejca postao partner radikalne desnice?</li><li>Je li “Za dom spremni” danas zapravo legaliziran kroz praksu sudova?</li><li> Što Thompson znači za desnicu i tko upravlja njegovim fenomenom?</li><li>Zašto je Penavi i Domovinskom pokretu dana nova politička platforma?</li><li>Hoće li Hrvatska i dalje ignorirati ustašluk – i s kojim posljedicama?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Gost današnjeg Prvog glasa je <strong>Jasmin Klarić</strong>, kolumnist i urednik Telegrama. Razgovarali smo o sveprisutnijem ustaškom pozdravu “Za dom spremni”, o ulozi <strong>Andreja Plenkovića</strong> u njegovoj normalizaciji, o Thompsonovom statusu ikone desnice i političkim implikacijama svega što se ovih dana događa u Sinju, Zagrebu i na razini vlasti.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u ovoj epizodi:</p><ul><li>Kako je Plenković od europejca postao partner radikalne desnice?</li><li>Je li “Za dom spremni” danas zapravo legaliziran kroz praksu sudova?</li><li> Što Thompson znači za desnicu i tko upravlja njegovim fenomenom?</li><li>Zašto je Penavi i Domovinskom pokretu dana nova politička platforma?</li><li>Hoće li Hrvatska i dalje ignorirati ustašluk – i s kojim posljedicama?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 04 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/7c3711c3/f16b256f.mp3" length="17898518" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1118</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Gost današnjeg Prvog glasa je <strong>Jasmin Klarić</strong>, kolumnist i urednik Telegrama. Razgovarali smo o sveprisutnijem ustaškom pozdravu “Za dom spremni”, o ulozi <strong>Andreja Plenkovića</strong> u njegovoj normalizaciji, o Thompsonovom statusu ikone desnice i političkim implikacijama svega što se ovih dana događa u Sinju, Zagrebu i na razini vlasti.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u ovoj epizodi:</p><ul><li>Kako je Plenković od europejca postao partner radikalne desnice?</li><li>Je li “Za dom spremni” danas zapravo legaliziran kroz praksu sudova?</li><li> Što Thompson znači za desnicu i tko upravlja njegovim fenomenom?</li><li>Zašto je Penavi i Domovinskom pokretu dana nova politička platforma?</li><li>Hoće li Hrvatska i dalje ignorirati ustašluk – i s kojim posljedicama?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/7c3711c3/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Nije u oglasu sve: Technofeudalisti i Metin šamar političkom oglašavanju u EU</title>
      <itunes:title>Nije u oglasu sve: Technofeudalisti i Metin šamar političkom oglašavanju u EU</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">f4cbe2cf-0630-4e1c-a728-0f303e97e464</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/1bb6a90d</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Odluka Mete da uskoro ukine mogućnost političkog oglašavanja na svojim društvenim mrežama, Facebooku i Instagramu, izazvala je dosta pozornosti u medijskom, PR i političkom svijetu. Stoga je prilično logično u Prvi glas pozvati bivšeg novinara, današnjeg PR-ovca koji radi s političarima i političkim strankama (najistaknutiji angažman je onaj za Možemo!), <strong>Josipa Jagića</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP103:</p><ul><li>Mijenja li odluka Mete pravila političke utakmice kakva su vladala posljednjih desetak godina?</li><li>Ide li ovakva odluka, a navodno sličnu sprema i Google, na ruku tradicionalnim medijima?</li><li>Radi li se možda o taktici kojom velike digitalne platforme pokušavaju izbjeći uvođenje digitalnog poreza?</li><li>Hoće li zbog ovoga poseban udar pretrpjeti manje i nove političke stranke?</li><li>Kako, bez oglasa na društvenim mrežama, napraviti dobru političku kampanju?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Odluka Mete da uskoro ukine mogućnost političkog oglašavanja na svojim društvenim mrežama, Facebooku i Instagramu, izazvala je dosta pozornosti u medijskom, PR i političkom svijetu. Stoga je prilično logično u Prvi glas pozvati bivšeg novinara, današnjeg PR-ovca koji radi s političarima i političkim strankama (najistaknutiji angažman je onaj za Možemo!), <strong>Josipa Jagića</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP103:</p><ul><li>Mijenja li odluka Mete pravila političke utakmice kakva su vladala posljednjih desetak godina?</li><li>Ide li ovakva odluka, a navodno sličnu sprema i Google, na ruku tradicionalnim medijima?</li><li>Radi li se možda o taktici kojom velike digitalne platforme pokušavaju izbjeći uvođenje digitalnog poreza?</li><li>Hoće li zbog ovoga poseban udar pretrpjeti manje i nove političke stranke?</li><li>Kako, bez oglasa na društvenim mrežama, napraviti dobru političku kampanju?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 01 Aug 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/1bb6a90d/9c97495f.mp3" length="19690721" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1230</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Odluka Mete da uskoro ukine mogućnost političkog oglašavanja na svojim društvenim mrežama, Facebooku i Instagramu, izazvala je dosta pozornosti u medijskom, PR i političkom svijetu. Stoga je prilično logično u Prvi glas pozvati bivšeg novinara, današnjeg PR-ovca koji radi s političarima i političkim strankama (najistaknutiji angažman je onaj za Možemo!), <strong>Josipa Jagića</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP103:</p><ul><li>Mijenja li odluka Mete pravila političke utakmice kakva su vladala posljednjih desetak godina?</li><li>Ide li ovakva odluka, a navodno sličnu sprema i Google, na ruku tradicionalnim medijima?</li><li>Radi li se možda o taktici kojom velike digitalne platforme pokušavaju izbjeći uvođenje digitalnog poreza?</li><li>Hoće li zbog ovoga poseban udar pretrpjeti manje i nove političke stranke?</li><li>Kako, bez oglasa na društvenim mrežama, napraviti dobru političku kampanju?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/1bb6a90d/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Je li Trump glumeći luđaka uspio poniziti EU? Ovo je epilog udara</title>
      <itunes:title>Je li Trump glumeći luđaka uspio poniziti EU? Ovo je epilog udara</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">92f95019-6a16-4597-85e3-2d63367c9cd2</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/690526aa</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Američki predsjednik <strong>Donald Trump</strong> predstavlja nacrt trgovinskog sporazuma s Europskom unijom kao svoju pobjedu. Europski pregovarači pak nisu napravili mnogo stvarnih ustupaka, ali su se pretvarali da popuštaju i nisu uzvratili. Tako nacrt trgovinskog sporazuma koji je svoje konture dobio proteklog vikenda opisuje <strong>Vedrana Pribičević</strong>, ekonomska analitičarka i predavačica ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Sjedinjene Države uvode Europskoj uniji carinu od 15 posto – nižu od prethodnih prijetnji, ali i dalje znatno višu nego što je bila prije Trumpa.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP102:</p><ul><li>Pobjeđuje li Trump u trgovinskom ratu?</li><li>Kakve će biti posljedice njegova eksperimenta po američku i svjetsku ekonomiju?</li><li>Je li Europska unija postavila defenzivno ili je odigrala najbolje s lošim kartama koje je imala u rukama?</li><li>Tko gubi a tko dobiva po novom nacrtu trgovinskog sporazuma između Sjedinjenih Država i Europske unije?</li><li>Kakve je taktika moguća ako Trump igra na kartu teorije luđaka?</li></ul><p>00:00 – Trumpov show i lažni sporazum<br>03:15 – Teorija luđaka: taktika ili kaos<br>06:10 – EU u raskolu: suverenisti vs atlantisti<br>09:25 – Tko dobiva, tko gubi: carine, lijekovi, čelik<br>13:40 – Trumpova nepredvidivost i cijena populizma<br>17:55 – Tiha pobjeda EU i realnost novih pravila</p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Američki predsjednik <strong>Donald Trump</strong> predstavlja nacrt trgovinskog sporazuma s Europskom unijom kao svoju pobjedu. Europski pregovarači pak nisu napravili mnogo stvarnih ustupaka, ali su se pretvarali da popuštaju i nisu uzvratili. Tako nacrt trgovinskog sporazuma koji je svoje konture dobio proteklog vikenda opisuje <strong>Vedrana Pribičević</strong>, ekonomska analitičarka i predavačica ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Sjedinjene Države uvode Europskoj uniji carinu od 15 posto – nižu od prethodnih prijetnji, ali i dalje znatno višu nego što je bila prije Trumpa.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP102:</p><ul><li>Pobjeđuje li Trump u trgovinskom ratu?</li><li>Kakve će biti posljedice njegova eksperimenta po američku i svjetsku ekonomiju?</li><li>Je li Europska unija postavila defenzivno ili je odigrala najbolje s lošim kartama koje je imala u rukama?</li><li>Tko gubi a tko dobiva po novom nacrtu trgovinskog sporazuma između Sjedinjenih Država i Europske unije?</li><li>Kakve je taktika moguća ako Trump igra na kartu teorije luđaka?</li></ul><p>00:00 – Trumpov show i lažni sporazum<br>03:15 – Teorija luđaka: taktika ili kaos<br>06:10 – EU u raskolu: suverenisti vs atlantisti<br>09:25 – Tko dobiva, tko gubi: carine, lijekovi, čelik<br>13:40 – Trumpova nepredvidivost i cijena populizma<br>17:55 – Tiha pobjeda EU i realnost novih pravila</p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 31 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/690526aa/765f6e48.mp3" length="21312442" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1331</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Američki predsjednik <strong>Donald Trump</strong> predstavlja nacrt trgovinskog sporazuma s Europskom unijom kao svoju pobjedu. Europski pregovarači pak nisu napravili mnogo stvarnih ustupaka, ali su se pretvarali da popuštaju i nisu uzvratili. Tako nacrt trgovinskog sporazuma koji je svoje konture dobio proteklog vikenda opisuje <strong>Vedrana Pribičević</strong>, ekonomska analitičarka i predavačica ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Sjedinjene Države uvode Europskoj uniji carinu od 15 posto – nižu od prethodnih prijetnji, ali i dalje znatno višu nego što je bila prije Trumpa.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP102:</p><ul><li>Pobjeđuje li Trump u trgovinskom ratu?</li><li>Kakve će biti posljedice njegova eksperimenta po američku i svjetsku ekonomiju?</li><li>Je li Europska unija postavila defenzivno ili je odigrala najbolje s lošim kartama koje je imala u rukama?</li><li>Tko gubi a tko dobiva po novom nacrtu trgovinskog sporazuma između Sjedinjenih Država i Europske unije?</li><li>Kakve je taktika moguća ako Trump igra na kartu teorije luđaka?</li></ul><p>00:00 – Trumpov show i lažni sporazum<br>03:15 – Teorija luđaka: taktika ili kaos<br>06:10 – EU u raskolu: suverenisti vs atlantisti<br>09:25 – Tko dobiva, tko gubi: carine, lijekovi, čelik<br>13:40 – Trumpova nepredvidivost i cijena populizma<br>17:55 – Tiha pobjeda EU i realnost novih pravila</p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/690526aa/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Ivan Rakitić za Sve u 16 o Rebiću, transferima i Hajduku</title>
      <itunes:title>Ivan Rakitić za Sve u 16 o Rebiću, transferima i Hajduku</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">d1e48a1c-1bed-4c90-a2df-a4010f100c7c</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/7097c970</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U podcastu Sve u 16 gostuje Ivan Rakitić, tehnički direktor Hajduka kojem je ovo prvi sportski intervju od kako je na novoj poziciji u Hajduku. Ante Rebić vrlo je blizu Hajduku, a mediji pišu kako je taj posao gotova stvar. Što Rakitić kaže o Rebiću, transferima, Hajdukovoj momčadi i utakmicama koje su ispred splitskog kluba poslušajte u podcastu, a donosimo priču o životu, karijeri boksača Mate Parlove te priču o legendarnoj Dinamovoj pobjedi 5:0 nad Partizanom.</p><p>O dolasku Ante Rebića Rakitić u podcastu kaže: „U razgovorima smo s Antom već neko vrijeme. Ante je moj veliki prijatelj, fantastičan igrač. Trenutno nema novih informacija, ali radimo na tome da se pojača momčad. Bio bi ogromno pojačanje za sve nas. No, radimo i na drugim stvarima da sve bude dobro za Hajduk.“</p><p>Na pitanje kako se uopće odlučio na angažman u Hajduku i kako vidi svoju ulogu u klubu te kako funkcionira klub iznutra odgovara: „Zahvalan sam Goranu Vučeviću i predsjedniku Ivanu Biliću na ovoj prilici. Za nas postoji samo jedna stvar - naš grb, naš grad, Hajduk iznad svega. Želimo dati sve od sebe da postanemo jako ozbiljan klub. Klub s jasnom idejom i smjerom. Ulažemo jako puno vremena i ljubavi prema klubu i idemo zajedno raditi da to bude što bolje.“</p><p>O utakmica koej su ispred Hajduka, Rakitić kaže: „Ove prve utakmice nikad nisu lake. Bitno je da od početka stvorimo pozitivnu energiju, pozitivan ritam - za igrače, navijače. Uvjeren sam da će biti fantastična atmosfera. Moramo biti maksimalno spremni. Igramo doma - naš stadion, naši ljudi, naši navijači - i moramo dati do znanja gdje su došli. Idemo po pobjedu i pozitivno krenuti u prvenstvo.“</p><p>Na pitanje hoće li europske utakmice Hajduka obilježiti tandem Livaja-Rebić, odgovara: „Vidjet ćemo koja će imena obilježiti europske utakmice. Nama je jako bitno da igramo velike međunarodne utakmice. Ne želim stvarati pritisak, bitno je da rastemo i idemo pravim putem. Cilj nam je ne samo ove godine igrati Europu, nego da to bude pravilo - da Hajduk bude stalno u Europi. Na tome moramo raditi, korak po korak, ali uz sav trud i rad – uvjeren sam da je moguće.“</p><p>Cijeli intervju s Rakitićem te priču o Parlovu i velikoj Dinamovoj pobjedi nad Partizanom 5:0 poslušajte u podcastu Sve u 16 koji vodi <strong>Andrej Maksimović Max</strong>.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U podcastu Sve u 16 gostuje Ivan Rakitić, tehnički direktor Hajduka kojem je ovo prvi sportski intervju od kako je na novoj poziciji u Hajduku. Ante Rebić vrlo je blizu Hajduku, a mediji pišu kako je taj posao gotova stvar. Što Rakitić kaže o Rebiću, transferima, Hajdukovoj momčadi i utakmicama koje su ispred splitskog kluba poslušajte u podcastu, a donosimo priču o životu, karijeri boksača Mate Parlove te priču o legendarnoj Dinamovoj pobjedi 5:0 nad Partizanom.</p><p>O dolasku Ante Rebića Rakitić u podcastu kaže: „U razgovorima smo s Antom već neko vrijeme. Ante je moj veliki prijatelj, fantastičan igrač. Trenutno nema novih informacija, ali radimo na tome da se pojača momčad. Bio bi ogromno pojačanje za sve nas. No, radimo i na drugim stvarima da sve bude dobro za Hajduk.“</p><p>Na pitanje kako se uopće odlučio na angažman u Hajduku i kako vidi svoju ulogu u klubu te kako funkcionira klub iznutra odgovara: „Zahvalan sam Goranu Vučeviću i predsjedniku Ivanu Biliću na ovoj prilici. Za nas postoji samo jedna stvar - naš grb, naš grad, Hajduk iznad svega. Želimo dati sve od sebe da postanemo jako ozbiljan klub. Klub s jasnom idejom i smjerom. Ulažemo jako puno vremena i ljubavi prema klubu i idemo zajedno raditi da to bude što bolje.“</p><p>O utakmica koej su ispred Hajduka, Rakitić kaže: „Ove prve utakmice nikad nisu lake. Bitno je da od početka stvorimo pozitivnu energiju, pozitivan ritam - za igrače, navijače. Uvjeren sam da će biti fantastična atmosfera. Moramo biti maksimalno spremni. Igramo doma - naš stadion, naši ljudi, naši navijači - i moramo dati do znanja gdje su došli. Idemo po pobjedu i pozitivno krenuti u prvenstvo.“</p><p>Na pitanje hoće li europske utakmice Hajduka obilježiti tandem Livaja-Rebić, odgovara: „Vidjet ćemo koja će imena obilježiti europske utakmice. Nama je jako bitno da igramo velike međunarodne utakmice. Ne želim stvarati pritisak, bitno je da rastemo i idemo pravim putem. Cilj nam je ne samo ove godine igrati Europu, nego da to bude pravilo - da Hajduk bude stalno u Europi. Na tome moramo raditi, korak po korak, ali uz sav trud i rad – uvjeren sam da je moguće.“</p><p>Cijeli intervju s Rakitićem te priču o Parlovu i velikoj Dinamovoj pobjedi nad Partizanom 5:0 poslušajte u podcastu Sve u 16 koji vodi <strong>Andrej Maksimović Max</strong>.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 30 Jul 2025 12:47:40 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/7097c970/a642b242.mp3" length="39373631" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2460</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U podcastu Sve u 16 gostuje Ivan Rakitić, tehnički direktor Hajduka kojem je ovo prvi sportski intervju od kako je na novoj poziciji u Hajduku. Ante Rebić vrlo je blizu Hajduku, a mediji pišu kako je taj posao gotova stvar. Što Rakitić kaže o Rebiću, transferima, Hajdukovoj momčadi i utakmicama koje su ispred splitskog kluba poslušajte u podcastu, a donosimo priču o životu, karijeri boksača Mate Parlove te priču o legendarnoj Dinamovoj pobjedi 5:0 nad Partizanom.</p><p>O dolasku Ante Rebića Rakitić u podcastu kaže: „U razgovorima smo s Antom već neko vrijeme. Ante je moj veliki prijatelj, fantastičan igrač. Trenutno nema novih informacija, ali radimo na tome da se pojača momčad. Bio bi ogromno pojačanje za sve nas. No, radimo i na drugim stvarima da sve bude dobro za Hajduk.“</p><p>Na pitanje kako se uopće odlučio na angažman u Hajduku i kako vidi svoju ulogu u klubu te kako funkcionira klub iznutra odgovara: „Zahvalan sam Goranu Vučeviću i predsjedniku Ivanu Biliću na ovoj prilici. Za nas postoji samo jedna stvar - naš grb, naš grad, Hajduk iznad svega. Želimo dati sve od sebe da postanemo jako ozbiljan klub. Klub s jasnom idejom i smjerom. Ulažemo jako puno vremena i ljubavi prema klubu i idemo zajedno raditi da to bude što bolje.“</p><p>O utakmica koej su ispred Hajduka, Rakitić kaže: „Ove prve utakmice nikad nisu lake. Bitno je da od početka stvorimo pozitivnu energiju, pozitivan ritam - za igrače, navijače. Uvjeren sam da će biti fantastična atmosfera. Moramo biti maksimalno spremni. Igramo doma - naš stadion, naši ljudi, naši navijači - i moramo dati do znanja gdje su došli. Idemo po pobjedu i pozitivno krenuti u prvenstvo.“</p><p>Na pitanje hoće li europske utakmice Hajduka obilježiti tandem Livaja-Rebić, odgovara: „Vidjet ćemo koja će imena obilježiti europske utakmice. Nama je jako bitno da igramo velike međunarodne utakmice. Ne želim stvarati pritisak, bitno je da rastemo i idemo pravim putem. Cilj nam je ne samo ove godine igrati Europu, nego da to bude pravilo - da Hajduk bude stalno u Europi. Na tome moramo raditi, korak po korak, ali uz sav trud i rad – uvjeren sam da je moguće.“</p><p>Cijeli intervju s Rakitićem te priču o Parlovu i velikoj Dinamovoj pobjedi nad Partizanom 5:0 poslušajte u podcastu Sve u 16 koji vodi <strong>Andrej Maksimović Max</strong>.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/7097c970/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Mladi odlaze vani na studij, država ih kažnjava</title>
      <itunes:title>Mladi odlaze vani na studij, država ih kažnjava</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">f52b3e4b-cc7d-4fd9-9267-aef1e92f0981</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/f7f1e7bb</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U cijeloj niski apsurdnih propisa i praksi iz hrvatske stvarnosti, jedna priča se ovih dana ipak posebno istaknula. Hoćeš obrazovanje - vrati zdravstvenu zaštitu, tako nekako bi se mogla ironizirati odredba po kojoj su svi oni koji idu studirati u inozemstvo dužni odjaviti prebivalište u Hrvatskoj, čime gube i pravo na obavezno zdravstveno osiguranje. O ovom čudesnom dosegu demografske i obrazovne politike za Prvi glas govorila je novinarka Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP101:</p><ul><li>Što se točno događa kad student ili studentica iz Hrvatske upišu studij u inozemstvu?</li><li>Je li Vlada, nakon sporne izmjene zakona, imala priliku popraviti pogrešku?</li><li>Smatraju li uopće da se radi o pogrešci?</li><li>Što o svemu misle Pučka praovbraniteljica i Katedra za europsko javno pravo?</li><li>Je li ovakav propis u skladu s europskom pravnom stečevinom?</li><li>Što s Europskom karticom zdravstvenog osiguranja u ovim slučajevima?</li></ul><p>00:00 – Država briše studente iz sustava<br>02:40 – Gubiš prebivalište, gubiš zdravstvo<br>05:10 – Apsurd birokracije na djelu<br>08:30 – Kako Hrvatska kažnjava ambiciju<br>13:30 – Dora Kršul razvaljuje sustav</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U cijeloj niski apsurdnih propisa i praksi iz hrvatske stvarnosti, jedna priča se ovih dana ipak posebno istaknula. Hoćeš obrazovanje - vrati zdravstvenu zaštitu, tako nekako bi se mogla ironizirati odredba po kojoj su svi oni koji idu studirati u inozemstvo dužni odjaviti prebivalište u Hrvatskoj, čime gube i pravo na obavezno zdravstveno osiguranje. O ovom čudesnom dosegu demografske i obrazovne politike za Prvi glas govorila je novinarka Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP101:</p><ul><li>Što se točno događa kad student ili studentica iz Hrvatske upišu studij u inozemstvu?</li><li>Je li Vlada, nakon sporne izmjene zakona, imala priliku popraviti pogrešku?</li><li>Smatraju li uopće da se radi o pogrešci?</li><li>Što o svemu misle Pučka praovbraniteljica i Katedra za europsko javno pravo?</li><li>Je li ovakav propis u skladu s europskom pravnom stečevinom?</li><li>Što s Europskom karticom zdravstvenog osiguranja u ovim slučajevima?</li></ul><p>00:00 – Država briše studente iz sustava<br>02:40 – Gubiš prebivalište, gubiš zdravstvo<br>05:10 – Apsurd birokracije na djelu<br>08:30 – Kako Hrvatska kažnjava ambiciju<br>13:30 – Dora Kršul razvaljuje sustav</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 30 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/f7f1e7bb/9c58f502.mp3" length="16869436" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1053</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U cijeloj niski apsurdnih propisa i praksi iz hrvatske stvarnosti, jedna priča se ovih dana ipak posebno istaknula. Hoćeš obrazovanje - vrati zdravstvenu zaštitu, tako nekako bi se mogla ironizirati odredba po kojoj su svi oni koji idu studirati u inozemstvo dužni odjaviti prebivalište u Hrvatskoj, čime gube i pravo na obavezno zdravstveno osiguranje. O ovom čudesnom dosegu demografske i obrazovne politike za Prvi glas govorila je novinarka Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP101:</p><ul><li>Što se točno događa kad student ili studentica iz Hrvatske upišu studij u inozemstvu?</li><li>Je li Vlada, nakon sporne izmjene zakona, imala priliku popraviti pogrešku?</li><li>Smatraju li uopće da se radi o pogrešci?</li><li>Što o svemu misle Pučka praovbraniteljica i Katedra za europsko javno pravo?</li><li>Je li ovakav propis u skladu s europskom pravnom stečevinom?</li><li>Što s Europskom karticom zdravstvenog osiguranja u ovim slučajevima?</li></ul><p>00:00 – Država briše studente iz sustava<br>02:40 – Gubiš prebivalište, gubiš zdravstvo<br>05:10 – Apsurd birokracije na djelu<br>08:30 – Kako Hrvatska kažnjava ambiciju<br>13:30 – Dora Kršul razvaljuje sustav</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/f7f1e7bb/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Mirjana Rakić o hororu Palestinaca, Hamasu i stvarnom planu Izraela</title>
      <itunes:title>Mirjana Rakić o hororu Palestinaca, Hamasu i stvarnom planu Izraela</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">6a2991e7-a855-4932-b5be-7f995d21d9fd</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/43f2fd89</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U stotoj epizodi podcasta Prvi glas gostovala je dugogodišnja vanjskopolitička novinarka i urednica <strong>Mirjana Rakić</strong>, s kojom smo razgovarali o katastrofalnoj humanitarnoj situaciji u Gazi, brutalnoj vojnoj kampanji Izraela, humanitarnoj pomoći koju Izrael ne propušta, ulozi Hamasa i Bliskom istoku</p><p><br></p><p>U EP100 pokušali smo odgovoriti na ova pitanja:</p><ul><li>Kako je došlo do gladi u Gazi i tko ju koristi kao oružje?</li><li>Što je stvarni cilj izraelske vlade u ratu protiv Hamasa?</li><li>Zašto se pomoć iz zraka ne može smatrati rješenjem?</li><li>Postoji li politička volja za dvodržavno rješenje?</li><li>Može li međunarodna zajednica išta bez SAD-a?</li><li>Koliku odgovornost snose zapadne zemlje i što bi trebale učiniti?</li></ul><p>00:00 – Uvod i podaci o gladi u Gazi<br>01:20 – Rakić: Glad kao ratno oružje<br>03:10 – Ciljevi izraelske vlade i širenje teritorija<br>06:00 – Bacanje pomoći iz zraka i učinci na civile<br>08:40 – Može li Izrael eliminirati Hamas?<br>12:00 – Uloga međunarodne zajednice i dvodržavno rješenje</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U stotoj epizodi podcasta Prvi glas gostovala je dugogodišnja vanjskopolitička novinarka i urednica <strong>Mirjana Rakić</strong>, s kojom smo razgovarali o katastrofalnoj humanitarnoj situaciji u Gazi, brutalnoj vojnoj kampanji Izraela, humanitarnoj pomoći koju Izrael ne propušta, ulozi Hamasa i Bliskom istoku</p><p><br></p><p>U EP100 pokušali smo odgovoriti na ova pitanja:</p><ul><li>Kako je došlo do gladi u Gazi i tko ju koristi kao oružje?</li><li>Što je stvarni cilj izraelske vlade u ratu protiv Hamasa?</li><li>Zašto se pomoć iz zraka ne može smatrati rješenjem?</li><li>Postoji li politička volja za dvodržavno rješenje?</li><li>Može li međunarodna zajednica išta bez SAD-a?</li><li>Koliku odgovornost snose zapadne zemlje i što bi trebale učiniti?</li></ul><p>00:00 – Uvod i podaci o gladi u Gazi<br>01:20 – Rakić: Glad kao ratno oružje<br>03:10 – Ciljevi izraelske vlade i širenje teritorija<br>06:00 – Bacanje pomoći iz zraka i učinci na civile<br>08:40 – Može li Izrael eliminirati Hamas?<br>12:00 – Uloga međunarodne zajednice i dvodržavno rješenje</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 29 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/43f2fd89/eb774fff.mp3" length="19249336" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1202</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U stotoj epizodi podcasta Prvi glas gostovala je dugogodišnja vanjskopolitička novinarka i urednica <strong>Mirjana Rakić</strong>, s kojom smo razgovarali o katastrofalnoj humanitarnoj situaciji u Gazi, brutalnoj vojnoj kampanji Izraela, humanitarnoj pomoći koju Izrael ne propušta, ulozi Hamasa i Bliskom istoku</p><p><br></p><p>U EP100 pokušali smo odgovoriti na ova pitanja:</p><ul><li>Kako je došlo do gladi u Gazi i tko ju koristi kao oružje?</li><li>Što je stvarni cilj izraelske vlade u ratu protiv Hamasa?</li><li>Zašto se pomoć iz zraka ne može smatrati rješenjem?</li><li>Postoji li politička volja za dvodržavno rješenje?</li><li>Može li međunarodna zajednica išta bez SAD-a?</li><li>Koliku odgovornost snose zapadne zemlje i što bi trebale učiniti?</li></ul><p>00:00 – Uvod i podaci o gladi u Gazi<br>01:20 – Rakić: Glad kao ratno oružje<br>03:10 – Ciljevi izraelske vlade i širenje teritorija<br>06:00 – Bacanje pomoći iz zraka i učinci na civile<br>08:40 – Može li Izrael eliminirati Hamas?<br>12:00 – Uloga međunarodne zajednice i dvodržavno rješenje</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/43f2fd89/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Sve u 16: 'Zvone živi Dinamo, klub ga treba, a on zna zašto je tu'</title>
      <itunes:title>Sve u 16: 'Zvone živi Dinamo, klub ga treba, a on zna zašto je tu'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b14c44e5-7ccb-4a97-a4fc-5ad129b858fe</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c90d5055</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U prvoj epizodi Telegramovog sportskog podcasta Sve u 16, voditelj <strong>Andrej Maksimović Maks</strong> okupio je neka od najvećih imena hrvatskog sporta i sportskih institucija.</p><p><strong>Samanta Fabris</strong>, najbolja hrvatska odbojkašica, ekskluzivno otkriva da joj je cilj igrati još jedno Europsko prvenstvo i tada se oprostiti od reprezentacije. Priča o ozljedama, povratku, mogućem ljetu na pijesku i novom izazovu – igranju za kineski Peking. O odbojci govori i Telegramov novinar i dobar poznavatelj odbojke <strong>Mladen Pleše</strong>.</p><p>Najbolja hrvatska tenisačica svih vremena <strong>Iva Majoli</strong> i predsjednik Hrvatskog teniskog saveza <strong>Zdravko Marić</strong>komentirali su stanje u hrvatskom i svjetskom tenisu. Marić najavljuje žestok Davis cup susret s Francuskom i poziva na punu dvoranu.</p><p><br><strong>Perica Bukić</strong>, čelni čovjek hrvatskog vaterpola, i <strong>Vedran Šupuković</strong>, predsjednik RK Zagreb, donose insajderski uvid u stanje u hrvatskom vaterpolu i rukometu - od planiranih smjena generacija, do klupskih izazova u europskim natjecanjima.</p><p><br></p><p>U Dosjeu Boban razgovarali smo s <strong>Nikolom Badovincem, Dragom Kamenskim, Anom Marijom Vuković </strong>i<strong> Igorom Štimcem</strong> – o Bobanovom dolasku u Dinamo, njegovim reformama, ograničenju mandata, komunikaciji s novinarima i pitanju – što ako ne uspije? Štimac naglašava: "Boban nije uhljeb, zna što želi, ima stav - i to je ono što hrvatski sport treba!"</p><p><strong>Na kraju, najavljujemo nove epizode podcasta Sve u šesnaest</strong></p><ul><li>posveta Mati Parlovu, na godišnjicu njegove smrti</li><li>prisjećanje legendarne utakmice Dinamo – Partizan 5:0</li><li>intervju s Ivanom Rakitićem, o Hajduku, povlačenju i novoj ulozi u klubu</li></ul><p>00:00 – Uvodna špica i najava gošći i gostiju<br>01:30 – Samanta Fabris: oproštaj, povratak i odlazak u Kinu<br>10:05 – Iva Majoli i Zdravko Marić o tenisu i Osijeku<br>18:10 – Perica Bukić i Vedran Šupuković: stanje u vaterpolu i rukometu<br>29:10 – Sport i država: tko financira vrhunske rezultate?<br>39:10 – Dosje Boban: promjene u Dinamu i prvi dojmovi<br>52:00 – Bobanova komunikacija i budućnost Dinama</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U prvoj epizodi Telegramovog sportskog podcasta Sve u 16, voditelj <strong>Andrej Maksimović Maks</strong> okupio je neka od najvećih imena hrvatskog sporta i sportskih institucija.</p><p><strong>Samanta Fabris</strong>, najbolja hrvatska odbojkašica, ekskluzivno otkriva da joj je cilj igrati još jedno Europsko prvenstvo i tada se oprostiti od reprezentacije. Priča o ozljedama, povratku, mogućem ljetu na pijesku i novom izazovu – igranju za kineski Peking. O odbojci govori i Telegramov novinar i dobar poznavatelj odbojke <strong>Mladen Pleše</strong>.</p><p>Najbolja hrvatska tenisačica svih vremena <strong>Iva Majoli</strong> i predsjednik Hrvatskog teniskog saveza <strong>Zdravko Marić</strong>komentirali su stanje u hrvatskom i svjetskom tenisu. Marić najavljuje žestok Davis cup susret s Francuskom i poziva na punu dvoranu.</p><p><br><strong>Perica Bukić</strong>, čelni čovjek hrvatskog vaterpola, i <strong>Vedran Šupuković</strong>, predsjednik RK Zagreb, donose insajderski uvid u stanje u hrvatskom vaterpolu i rukometu - od planiranih smjena generacija, do klupskih izazova u europskim natjecanjima.</p><p><br></p><p>U Dosjeu Boban razgovarali smo s <strong>Nikolom Badovincem, Dragom Kamenskim, Anom Marijom Vuković </strong>i<strong> Igorom Štimcem</strong> – o Bobanovom dolasku u Dinamo, njegovim reformama, ograničenju mandata, komunikaciji s novinarima i pitanju – što ako ne uspije? Štimac naglašava: "Boban nije uhljeb, zna što želi, ima stav - i to je ono što hrvatski sport treba!"</p><p><strong>Na kraju, najavljujemo nove epizode podcasta Sve u šesnaest</strong></p><ul><li>posveta Mati Parlovu, na godišnjicu njegove smrti</li><li>prisjećanje legendarne utakmice Dinamo – Partizan 5:0</li><li>intervju s Ivanom Rakitićem, o Hajduku, povlačenju i novoj ulozi u klubu</li></ul><p>00:00 – Uvodna špica i najava gošći i gostiju<br>01:30 – Samanta Fabris: oproštaj, povratak i odlazak u Kinu<br>10:05 – Iva Majoli i Zdravko Marić o tenisu i Osijeku<br>18:10 – Perica Bukić i Vedran Šupuković: stanje u vaterpolu i rukometu<br>29:10 – Sport i država: tko financira vrhunske rezultate?<br>39:10 – Dosje Boban: promjene u Dinamu i prvi dojmovi<br>52:00 – Bobanova komunikacija i budućnost Dinama</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 28 Jul 2025 10:00:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c90d5055/4bb6aec7.mp3" length="55893094" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>3492</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U prvoj epizodi Telegramovog sportskog podcasta Sve u 16, voditelj <strong>Andrej Maksimović Maks</strong> okupio je neka od najvećih imena hrvatskog sporta i sportskih institucija.</p><p><strong>Samanta Fabris</strong>, najbolja hrvatska odbojkašica, ekskluzivno otkriva da joj je cilj igrati još jedno Europsko prvenstvo i tada se oprostiti od reprezentacije. Priča o ozljedama, povratku, mogućem ljetu na pijesku i novom izazovu – igranju za kineski Peking. O odbojci govori i Telegramov novinar i dobar poznavatelj odbojke <strong>Mladen Pleše</strong>.</p><p>Najbolja hrvatska tenisačica svih vremena <strong>Iva Majoli</strong> i predsjednik Hrvatskog teniskog saveza <strong>Zdravko Marić</strong>komentirali su stanje u hrvatskom i svjetskom tenisu. Marić najavljuje žestok Davis cup susret s Francuskom i poziva na punu dvoranu.</p><p><br><strong>Perica Bukić</strong>, čelni čovjek hrvatskog vaterpola, i <strong>Vedran Šupuković</strong>, predsjednik RK Zagreb, donose insajderski uvid u stanje u hrvatskom vaterpolu i rukometu - od planiranih smjena generacija, do klupskih izazova u europskim natjecanjima.</p><p><br></p><p>U Dosjeu Boban razgovarali smo s <strong>Nikolom Badovincem, Dragom Kamenskim, Anom Marijom Vuković </strong>i<strong> Igorom Štimcem</strong> – o Bobanovom dolasku u Dinamo, njegovim reformama, ograničenju mandata, komunikaciji s novinarima i pitanju – što ako ne uspije? Štimac naglašava: "Boban nije uhljeb, zna što želi, ima stav - i to je ono što hrvatski sport treba!"</p><p><strong>Na kraju, najavljujemo nove epizode podcasta Sve u šesnaest</strong></p><ul><li>posveta Mati Parlovu, na godišnjicu njegove smrti</li><li>prisjećanje legendarne utakmice Dinamo – Partizan 5:0</li><li>intervju s Ivanom Rakitićem, o Hajduku, povlačenju i novoj ulozi u klubu</li></ul><p>00:00 – Uvodna špica i najava gošći i gostiju<br>01:30 – Samanta Fabris: oproštaj, povratak i odlazak u Kinu<br>10:05 – Iva Majoli i Zdravko Marić o tenisu i Osijeku<br>18:10 – Perica Bukić i Vedran Šupuković: stanje u vaterpolu i rukometu<br>29:10 – Sport i država: tko financira vrhunske rezultate?<br>39:10 – Dosje Boban: promjene u Dinamu i prvi dojmovi<br>52:00 – Bobanova komunikacija i budućnost Dinama</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/c90d5055/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Kontrola nad vojskom bi mogla zapaliti novi okršaj Milanović - Plenković</title>
      <itunes:title>Kontrola nad vojskom bi mogla zapaliti novi okršaj Milanović - Plenković</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">80d6c6e8-19c9-42f9-9cd5-d8b38309efa9</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/02c39076</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U 99. epizodi podcasta Prvi glas ugostili smo Jasmina Klarića, kolumnista Telegrama, kako bismo analizirali prvih šest mjeseci drugog mandata <strong>Zorana Milanovića</strong>. Što znači njegovo povlačenje iz javnosti? Ima li šutnja taktičku pozadinu? I na kojem bi se polju mogao dogoditi novi sukob s premijerom <strong>Andrejem Plenkovićem</strong>?</p><p><strong>Pokušali smo odgovoriti na ova pitanja:</strong></p><ul><li>Zašto je Milanović nakon izbora odlučio nestati iz javnog prostora?</li><li>Je li šutnja privremena taktika ili stvarna promjena ponašanja?</li><li>Na čemu bi se mogao ponovno zapaliti sukob Milanović - Plenković?</li><li>Planira li Plenković provesti modernizaciju vojske bez Milanovića?</li><li>Kakva je dinamika odnosa između Milanovića i Ivana Anušića?</li><li>Možemo li vjerovati da se Milanović doista povlači iz politike?</li></ul><p>0:00 – Zašto Milanović šuti?<br>3:10 – Sukob oko Vrhovnog suda<br>6:40 – Tko kontrolira vojsku i novac?<br>11:00 – Anušić i Milanović: ljubav i udarci<br>15:40 – Je li ovo kraj Milanovićeve karijere?</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U 99. epizodi podcasta Prvi glas ugostili smo Jasmina Klarića, kolumnista Telegrama, kako bismo analizirali prvih šest mjeseci drugog mandata <strong>Zorana Milanovića</strong>. Što znači njegovo povlačenje iz javnosti? Ima li šutnja taktičku pozadinu? I na kojem bi se polju mogao dogoditi novi sukob s premijerom <strong>Andrejem Plenkovićem</strong>?</p><p><strong>Pokušali smo odgovoriti na ova pitanja:</strong></p><ul><li>Zašto je Milanović nakon izbora odlučio nestati iz javnog prostora?</li><li>Je li šutnja privremena taktika ili stvarna promjena ponašanja?</li><li>Na čemu bi se mogao ponovno zapaliti sukob Milanović - Plenković?</li><li>Planira li Plenković provesti modernizaciju vojske bez Milanovića?</li><li>Kakva je dinamika odnosa između Milanovića i Ivana Anušića?</li><li>Možemo li vjerovati da se Milanović doista povlači iz politike?</li></ul><p>0:00 – Zašto Milanović šuti?<br>3:10 – Sukob oko Vrhovnog suda<br>6:40 – Tko kontrolira vojsku i novac?<br>11:00 – Anušić i Milanović: ljubav i udarci<br>15:40 – Je li ovo kraj Milanovićeve karijere?</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 28 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/02c39076/709ccce8.mp3" length="18974329" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1185</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U 99. epizodi podcasta Prvi glas ugostili smo Jasmina Klarića, kolumnista Telegrama, kako bismo analizirali prvih šest mjeseci drugog mandata <strong>Zorana Milanovića</strong>. Što znači njegovo povlačenje iz javnosti? Ima li šutnja taktičku pozadinu? I na kojem bi se polju mogao dogoditi novi sukob s premijerom <strong>Andrejem Plenkovićem</strong>?</p><p><strong>Pokušali smo odgovoriti na ova pitanja:</strong></p><ul><li>Zašto je Milanović nakon izbora odlučio nestati iz javnog prostora?</li><li>Je li šutnja privremena taktika ili stvarna promjena ponašanja?</li><li>Na čemu bi se mogao ponovno zapaliti sukob Milanović - Plenković?</li><li>Planira li Plenković provesti modernizaciju vojske bez Milanovića?</li><li>Kakva je dinamika odnosa između Milanovića i Ivana Anušića?</li><li>Možemo li vjerovati da se Milanović doista povlači iz politike?</li></ul><p>0:00 – Zašto Milanović šuti?<br>3:10 – Sukob oko Vrhovnog suda<br>6:40 – Tko kontrolira vojsku i novac?<br>11:00 – Anušić i Milanović: ljubav i udarci<br>15:40 – Je li ovo kraj Milanovićeve karijere?</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/02c39076/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Trump usred gnjusnog skandala: MAGA baza mu ovo ne oprašta</title>
      <itunes:title>Trump usred gnjusnog skandala: MAGA baza mu ovo ne oprašta</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">6d6be4fd-de23-45f1-a407-2d29375ba5da</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/a87824ea</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Trump se našao usred gnjusnog pedofilskog skandala koji bi mogao slomiti njegovu vezu s MAGA pokretom. U ovoj epizodi s Đivom Đurovićem govorimo o tome zašto mu njegova baza oprašta sve - osim šutnje o Epsteinovim fajlovima. Što se točno nalazi u dokumentima? Zašto ih Trump ne objavljuje? I ima li MAGA pokret život bez njega?</p><p>0:00 – Trump, Epstein i početak problema<br>3:20 – MAGA okreće leđa svom idolu<br>6:10 – Teorije zavjere koje ga sada proganjaju<br>9:00 – Trumpove panične diverzije<br>12:30 – Zašto ne objavi Epstein fajlove?<br>16:30 – Što nakon Trumpa i hoće li MAGA preživjeti</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Trump se našao usred gnjusnog pedofilskog skandala koji bi mogao slomiti njegovu vezu s MAGA pokretom. U ovoj epizodi s Đivom Đurovićem govorimo o tome zašto mu njegova baza oprašta sve - osim šutnje o Epsteinovim fajlovima. Što se točno nalazi u dokumentima? Zašto ih Trump ne objavljuje? I ima li MAGA pokret život bez njega?</p><p>0:00 – Trump, Epstein i početak problema<br>3:20 – MAGA okreće leđa svom idolu<br>6:10 – Teorije zavjere koje ga sada proganjaju<br>9:00 – Trumpove panične diverzije<br>12:30 – Zašto ne objavi Epstein fajlove?<br>16:30 – Što nakon Trumpa i hoće li MAGA preživjeti</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 26 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/a87824ea/aeea7992.mp3" length="21337024" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1333</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Trump se našao usred gnjusnog pedofilskog skandala koji bi mogao slomiti njegovu vezu s MAGA pokretom. U ovoj epizodi s Đivom Đurovićem govorimo o tome zašto mu njegova baza oprašta sve - osim šutnje o Epsteinovim fajlovima. Što se točno nalazi u dokumentima? Zašto ih Trump ne objavljuje? I ima li MAGA pokret život bez njega?</p><p>0:00 – Trump, Epstein i početak problema<br>3:20 – MAGA okreće leđa svom idolu<br>6:10 – Teorije zavjere koje ga sada proganjaju<br>9:00 – Trumpove panične diverzije<br>12:30 – Zašto ne objavi Epstein fajlove?<br>16:30 – Što nakon Trumpa i hoće li MAGA preživjeti</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/a87824ea/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Puljak: 'Nezamislivo je da se netko učlani u HDZ jer želi dobro Hrvatskoj'</title>
      <itunes:title>Puljak: 'Nezamislivo je da se netko učlani u HDZ jer želi dobro Hrvatskoj'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">cf053044-af1e-466b-b32d-6d6fbc4de504</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/cf505d63</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Nakon što je izgubio izbore u Splitu, <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-puljak/"><strong>Ivica Puljak</strong></a> je odmah najavio svoje povlačenje iz politike. No, to očito ne znači da će ovaj znanstvenik ostati posve izvan političke arene, ovih dana je na društvenim mrežama najavio seriju tekstova o tome kako se “političko, medijsko i ljudsko podzemlje ujedinilo” da vrati vlast u najvećem gradu Dalmacije. O tome je govorio i za Prvi glas.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u ovoj epizodi:</p><ul><li>Kakav je prijelaz s politike natrag u znanost?</li><li>Što se tiče političke karijere, je li - vridilo?</li><li>Kakve su greške Puljak i njegov Centar napravili u kampanji?</li><li>Koja je uloga medija u vladavini HDZ-a?</li><li>Kako komentira urnebesni, "fotošopirani" rasplet u Gradskom vijeću?</li><li>Je li Hrvatska uopće još uvijek demokratska zemlja?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Nakon što je izgubio izbore u Splitu, <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-puljak/"><strong>Ivica Puljak</strong></a> je odmah najavio svoje povlačenje iz politike. No, to očito ne znači da će ovaj znanstvenik ostati posve izvan političke arene, ovih dana je na društvenim mrežama najavio seriju tekstova o tome kako se “političko, medijsko i ljudsko podzemlje ujedinilo” da vrati vlast u najvećem gradu Dalmacije. O tome je govorio i za Prvi glas.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u ovoj epizodi:</p><ul><li>Kakav je prijelaz s politike natrag u znanost?</li><li>Što se tiče političke karijere, je li - vridilo?</li><li>Kakve su greške Puljak i njegov Centar napravili u kampanji?</li><li>Koja je uloga medija u vladavini HDZ-a?</li><li>Kako komentira urnebesni, "fotošopirani" rasplet u Gradskom vijeću?</li><li>Je li Hrvatska uopće još uvijek demokratska zemlja?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 25 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/cf505d63/196929d7.mp3" length="18751984" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1171</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Nakon što je izgubio izbore u Splitu, <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-puljak/"><strong>Ivica Puljak</strong></a> je odmah najavio svoje povlačenje iz politike. No, to očito ne znači da će ovaj znanstvenik ostati posve izvan političke arene, ovih dana je na društvenim mrežama najavio seriju tekstova o tome kako se “političko, medijsko i ljudsko podzemlje ujedinilo” da vrati vlast u najvećem gradu Dalmacije. O tome je govorio i za Prvi glas.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u ovoj epizodi:</p><ul><li>Kakav je prijelaz s politike natrag u znanost?</li><li>Što se tiče političke karijere, je li - vridilo?</li><li>Kakve su greške Puljak i njegov Centar napravili u kampanji?</li><li>Koja je uloga medija u vladavini HDZ-a?</li><li>Kako komentira urnebesni, "fotošopirani" rasplet u Gradskom vijeću?</li><li>Je li Hrvatska uopće još uvijek demokratska zemlja?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/cf505d63/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Država naložila zatvaranje veleučilišta pa mu dala 400.000 eura</title>
      <itunes:title>Država naložila zatvaranje veleučilišta pa mu dala 400.000 eura</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">eea88057-ffc8-44d6-a22e-0046aa639477</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/17d9dcc1</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Hrvatska sveučilišta i visoka učilišta i dalje imaju zjapeći ponor između upisnih kvota i doista upisanih studenata. Ove godine je on čak i nešto manji nego lani, ali i dalje golemih 38 posto mjesta ostalo je prazno. Zbog čega postoji takav ogorman raskorak i što nam otkriva priča o državnom financiranju veleučilišta za koji je država odlučila da mora biti zatvoreno, u novoj epizodi Prvog glasa govori Telegramova novinarka <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u ovoj epizodi:</p><ul><li>Zbog čega postoji toliki nesrazmjer između studenata i mjesta za studente u visokom školskom sustavu?</li><li>Radi li se o tvrdokorno lošem planiranju ili nekim drugim motivima?</li><li>Ima li šanse da se ostvari makar minimalna racionalizacija predviđena NPOO-om?</li><li>Na čiji je poticaj Vlada tri dana pred izbore dodijelila 400 tisuća eura veleučilištu koje je dotad trebalo biti zatvoreno?</li><li>Radi li se, zapravo, o političkoj korupciji?</li><li>Što ovakav rasplet znači za položaj Agencije za znanost i visoko obrazovanje</li></ul><p>0:00 Uvod – Dora Kršul o obrazovnom apsurdu<br>1:50 15.000 praznih mjesta: gdje su studenti?<br>4:10 Loše planiranje ili politički interes?<br>7:00 Zatvaranje veleučilišta koje ipak dobiva novac<br>11:20 Vladina odluka pred izbore – tko profitira?<br>16:00 Krah sustava kontrole i kvalitete obrazovanja</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Hrvatska sveučilišta i visoka učilišta i dalje imaju zjapeći ponor između upisnih kvota i doista upisanih studenata. Ove godine je on čak i nešto manji nego lani, ali i dalje golemih 38 posto mjesta ostalo je prazno. Zbog čega postoji takav ogorman raskorak i što nam otkriva priča o državnom financiranju veleučilišta za koji je država odlučila da mora biti zatvoreno, u novoj epizodi Prvog glasa govori Telegramova novinarka <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u ovoj epizodi:</p><ul><li>Zbog čega postoji toliki nesrazmjer između studenata i mjesta za studente u visokom školskom sustavu?</li><li>Radi li se o tvrdokorno lošem planiranju ili nekim drugim motivima?</li><li>Ima li šanse da se ostvari makar minimalna racionalizacija predviđena NPOO-om?</li><li>Na čiji je poticaj Vlada tri dana pred izbore dodijelila 400 tisuća eura veleučilištu koje je dotad trebalo biti zatvoreno?</li><li>Radi li se, zapravo, o političkoj korupciji?</li><li>Što ovakav rasplet znači za položaj Agencije za znanost i visoko obrazovanje</li></ul><p>0:00 Uvod – Dora Kršul o obrazovnom apsurdu<br>1:50 15.000 praznih mjesta: gdje su studenti?<br>4:10 Loše planiranje ili politički interes?<br>7:00 Zatvaranje veleučilišta koje ipak dobiva novac<br>11:20 Vladina odluka pred izbore – tko profitira?<br>16:00 Krah sustava kontrole i kvalitete obrazovanja</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 24 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/17d9dcc1/64e67a5d.mp3" length="18246225" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1139</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Hrvatska sveučilišta i visoka učilišta i dalje imaju zjapeći ponor između upisnih kvota i doista upisanih studenata. Ove godine je on čak i nešto manji nego lani, ali i dalje golemih 38 posto mjesta ostalo je prazno. Zbog čega postoji takav ogorman raskorak i što nam otkriva priča o državnom financiranju veleučilišta za koji je država odlučila da mora biti zatvoreno, u novoj epizodi Prvog glasa govori Telegramova novinarka <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u ovoj epizodi:</p><ul><li>Zbog čega postoji toliki nesrazmjer između studenata i mjesta za studente u visokom školskom sustavu?</li><li>Radi li se o tvrdokorno lošem planiranju ili nekim drugim motivima?</li><li>Ima li šanse da se ostvari makar minimalna racionalizacija predviđena NPOO-om?</li><li>Na čiji je poticaj Vlada tri dana pred izbore dodijelila 400 tisuća eura veleučilištu koje je dotad trebalo biti zatvoreno?</li><li>Radi li se, zapravo, o političkoj korupciji?</li><li>Što ovakav rasplet znači za položaj Agencije za znanost i visoko obrazovanje</li></ul><p>0:00 Uvod – Dora Kršul o obrazovnom apsurdu<br>1:50 15.000 praznih mjesta: gdje su studenti?<br>4:10 Loše planiranje ili politički interes?<br>7:00 Zatvaranje veleučilišta koje ipak dobiva novac<br>11:20 Vladina odluka pred izbore – tko profitira?<br>16:00 Krah sustava kontrole i kvalitete obrazovanja</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/17d9dcc1/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Raspad sistema u Splitu: Tajno glasanje, lažni listić i pobjednik Kerum</title>
      <itunes:title>Raspad sistema u Splitu: Tajno glasanje, lažni listić i pobjednik Kerum</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">4d9ee645-3376-4c1f-875e-5040ef8ffe7d</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/95d2adbd</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U ovoj epizodi govorimo o političkoj farsi koja se odvila u Splitu – tajno glasanje, lažni listić i samo jedan pobjednik: Željko Kerum. Novinar Telegrama Denis Mahmutović objašnjava kako se splitski SDP sam od sebe urušio, tko je izdao oporbu i kako su fotografije listića postale jedini alat povjerenja među vijećnicima. Tko je lažirao, tko je pretrčao i zašto se Grad Split ograđuje od istine – sve to u novoj epizodi Prvog glasa.</p><p>00:00 – Kako je Kerum opet preuzeo Split<br>03:00 – Tajno glasanje i šok rezultat<br>06:00 – Ljevica se snima, ali i lažira<br>09:00 – Prnjak lažira listić<br>12:00 – Grad se ograđuje, SDP se urušava</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U ovoj epizodi govorimo o političkoj farsi koja se odvila u Splitu – tajno glasanje, lažni listić i samo jedan pobjednik: Željko Kerum. Novinar Telegrama Denis Mahmutović objašnjava kako se splitski SDP sam od sebe urušio, tko je izdao oporbu i kako su fotografije listića postale jedini alat povjerenja među vijećnicima. Tko je lažirao, tko je pretrčao i zašto se Grad Split ograđuje od istine – sve to u novoj epizodi Prvog glasa.</p><p>00:00 – Kako je Kerum opet preuzeo Split<br>03:00 – Tajno glasanje i šok rezultat<br>06:00 – Ljevica se snima, ali i lažira<br>09:00 – Prnjak lažira listić<br>12:00 – Grad se ograđuje, SDP se urušava</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 23 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/95d2adbd/fbf11314.mp3" length="19180380" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1198</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U ovoj epizodi govorimo o političkoj farsi koja se odvila u Splitu – tajno glasanje, lažni listić i samo jedan pobjednik: Željko Kerum. Novinar Telegrama Denis Mahmutović objašnjava kako se splitski SDP sam od sebe urušio, tko je izdao oporbu i kako su fotografije listića postale jedini alat povjerenja među vijećnicima. Tko je lažirao, tko je pretrčao i zašto se Grad Split ograđuje od istine – sve to u novoj epizodi Prvog glasa.</p><p>00:00 – Kako je Kerum opet preuzeo Split<br>03:00 – Tajno glasanje i šok rezultat<br>06:00 – Ljevica se snima, ali i lažira<br>09:00 – Prnjak lažira listić<br>12:00 – Grad se ograđuje, SDP se urušava</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/95d2adbd/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Putinova nova ofenziva: Stručnjak objašnjava što se upravo događa</title>
      <itunes:title>Putinova nova ofenziva: Stručnjak objašnjava što se upravo događa</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">790c3fbd-afc7-4ea8-87ab-e113fdb8707c</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/0998851f</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Vojni analitičar Marinko Ogorec analizira stanje na ukrajinskom bojištu: gdje Rusi napreduju, što znači Trumpov „rok“ od 50 dana, kako Ukrajinci koriste dronove i koliko im može pomoći nova američka vojna pomoć. </p><p>Rat ulazi u novu fazu, krenula je ruska ljetna ofenziva.<br>🎙️ Slušajte novu epizodu podcasta <em>Prvi glas</em>.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Vojni analitičar Marinko Ogorec analizira stanje na ukrajinskom bojištu: gdje Rusi napreduju, što znači Trumpov „rok“ od 50 dana, kako Ukrajinci koriste dronove i koliko im može pomoći nova američka vojna pomoć. </p><p>Rat ulazi u novu fazu, krenula je ruska ljetna ofenziva.<br>🎙️ Slušajte novu epizodu podcasta <em>Prvi glas</em>.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 22 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/0998851f/8196a9c8.mp3" length="14251793" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>890</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Vojni analitičar Marinko Ogorec analizira stanje na ukrajinskom bojištu: gdje Rusi napreduju, što znači Trumpov „rok“ od 50 dana, kako Ukrajinci koriste dronove i koliko im može pomoći nova američka vojna pomoć. </p><p>Rat ulazi u novu fazu, krenula je ruska ljetna ofenziva.<br>🎙️ Slušajte novu epizodu podcasta <em>Prvi glas</em>.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/0998851f/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Velika kineska igra: Štite Putina, ali Rusiji se neće svidjeti što slijedi</title>
      <itunes:title>Velika kineska igra: Štite Putina, ali Rusiji se neće svidjeti što slijedi</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">224dc37a-1623-481f-825d-feeb3a294abf</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/767112d6</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Zašto Kina ne smije dopustiti Putinov pad? U ovoj epizodi vodeća stručnjakina za Kinu i dopisnica ljubljanskog Dela s Dalekog istok Zorana Baković objašnjava kako Peking koristi rat u Ukrajini za vlastitu igru moći - i zašto se u odnosu s Rusijom vide kao dominatna sila. Govorimo o granicama, energentima, trgovinskom ratu s Amerikom i kineskom planu za širenje svog utjecaja na Dalekom istoku.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Zašto Kina ne smije dopustiti Putinov pad? U ovoj epizodi vodeća stručnjakina za Kinu i dopisnica ljubljanskog Dela s Dalekog istok Zorana Baković objašnjava kako Peking koristi rat u Ukrajini za vlastitu igru moći - i zašto se u odnosu s Rusijom vide kao dominatna sila. Govorimo o granicama, energentima, trgovinskom ratu s Amerikom i kineskom planu za širenje svog utjecaja na Dalekom istoku.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 21 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/767112d6/e1700fb4.mp3" length="29015801" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1812</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Zašto Kina ne smije dopustiti Putinov pad? U ovoj epizodi vodeća stručnjakina za Kinu i dopisnica ljubljanskog Dela s Dalekog istok Zorana Baković objašnjava kako Peking koristi rat u Ukrajini za vlastitu igru moći - i zašto se u odnosu s Rusijom vide kao dominatna sila. Govorimo o granicama, energentima, trgovinskom ratu s Amerikom i kineskom planu za širenje svog utjecaja na Dalekom istoku.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/767112d6/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Bitka za 2 bilijuna eura: Za što će Hrvatska potrošiti ogromnu EU lovu i tko zapravo odlučuje</title>
      <itunes:title>Bitka za 2 bilijuna eura: Za što će Hrvatska potrošiti ogromnu EU lovu i tko zapravo odlučuje</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">60ad0e68-37a5-437c-bd29-d63573f3e276</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/14f99d5c</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U EP92 analiziramo prijedlog najvećeg europskog proračuna u povijesti: tko su pobjednici, tko gubitnici, i što to znači za Hrvatsku?</p><p>Telegramova Irena Frlan Gašparović objašnjava:</p><ul><li>što znači hrvatska alokacija od 16,8 mlrd eura,</li><li>hoće li Fond za konkurentnost pogodovati samo velikima,</li><li>zašto je poljoprivrednicima <em>pukao film</em>,</li><li>kako će se trošiti 1 mlrd eura iz Socijalno-klimatskog fonda,</li><li>i zašto je 1,3 mlrd eura osigurano za čuvanje granica.</li></ul><p>Postavljamo ključno pitanje: <strong>može li Hrvatska iskoristiti ovu povijesnu priliku ili će ponovno favorizirati "svoje"?</strong></p><p>🎧 Slušaj Prvi glas svakog jutra na Spotifyju, YouTubeu, Apple Podcastsu i svim ostalim platformama.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U EP92 analiziramo prijedlog najvećeg europskog proračuna u povijesti: tko su pobjednici, tko gubitnici, i što to znači za Hrvatsku?</p><p>Telegramova Irena Frlan Gašparović objašnjava:</p><ul><li>što znači hrvatska alokacija od 16,8 mlrd eura,</li><li>hoće li Fond za konkurentnost pogodovati samo velikima,</li><li>zašto je poljoprivrednicima <em>pukao film</em>,</li><li>kako će se trošiti 1 mlrd eura iz Socijalno-klimatskog fonda,</li><li>i zašto je 1,3 mlrd eura osigurano za čuvanje granica.</li></ul><p>Postavljamo ključno pitanje: <strong>može li Hrvatska iskoristiti ovu povijesnu priliku ili će ponovno favorizirati "svoje"?</strong></p><p>🎧 Slušaj Prvi glas svakog jutra na Spotifyju, YouTubeu, Apple Podcastsu i svim ostalim platformama.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 19 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/14f99d5c/dfabf140.mp3" length="22677070" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1416</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U EP92 analiziramo prijedlog najvećeg europskog proračuna u povijesti: tko su pobjednici, tko gubitnici, i što to znači za Hrvatsku?</p><p>Telegramova Irena Frlan Gašparović objašnjava:</p><ul><li>što znači hrvatska alokacija od 16,8 mlrd eura,</li><li>hoće li Fond za konkurentnost pogodovati samo velikima,</li><li>zašto je poljoprivrednicima <em>pukao film</em>,</li><li>kako će se trošiti 1 mlrd eura iz Socijalno-klimatskog fonda,</li><li>i zašto je 1,3 mlrd eura osigurano za čuvanje granica.</li></ul><p>Postavljamo ključno pitanje: <strong>može li Hrvatska iskoristiti ovu povijesnu priliku ili će ponovno favorizirati "svoje"?</strong></p><p>🎧 Slušaj Prvi glas svakog jutra na Spotifyju, YouTubeu, Apple Podcastsu i svim ostalim platformama.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/14f99d5c/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Zmijavci skuplji od Zadra: Vladin stambeni plan totalni fijasko</title>
      <itunes:title>Zmijavci skuplji od Zadra: Vladin stambeni plan totalni fijasko</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e49836df-a4dc-4f02-badb-4d1976322713</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/d98e8679</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Čak i u čudesnoj hrvatskoj praksi malo je teže povjerovati da je Vlada isproducirala dokument po kojem je kvadrat stana skuplji u Unešiću od onog u Šibeniku. U Zmijavcima od onog u Zadru. Ili u Donjem Lapcu od kvadrata u Puli. Ali jest - i ne samo to, taj dokument je osnova po kojoj se izračunava mogućnost da se mladim obiteljima odobri povrat 50 posto plaćenog PDV-a na kupnju stana. Telegramov nagrađivani istraživački novinar <a href="https://www.telegram.hr/autor/denis-mahmutovic/"><strong>Denis Mahmutović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 92:</p><ul><li>Je li moguće da je doista skuplji kvadrat u sredinama bez pitke vode nego u turističkim središtima na obali?</li><li>Kako je uopće moglo doći do liste s takvim brojkama?</li><li>Kako je Vlada uspjela svojim planom stambene politike, nasuprot onome što mu je cilj, dodatno dramatično podići cijenu kvadrata?</li><li>Što u Banskim dvorima ne vide ili odbijaju vidjeti kad donose ovakve dokumente?</li><li>Što stoji iza nove zabrane <a href="https://www.telegram.hr/tema/bajaga/"><strong>Bajaginog</strong></a> koncerta u Hrvatskoj i kakve to veze ima sa stranim radnicima i moralnom panikom koji diže Domovinski pokret?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Čak i u čudesnoj hrvatskoj praksi malo je teže povjerovati da je Vlada isproducirala dokument po kojem je kvadrat stana skuplji u Unešiću od onog u Šibeniku. U Zmijavcima od onog u Zadru. Ili u Donjem Lapcu od kvadrata u Puli. Ali jest - i ne samo to, taj dokument je osnova po kojoj se izračunava mogućnost da se mladim obiteljima odobri povrat 50 posto plaćenog PDV-a na kupnju stana. Telegramov nagrađivani istraživački novinar <a href="https://www.telegram.hr/autor/denis-mahmutovic/"><strong>Denis Mahmutović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 92:</p><ul><li>Je li moguće da je doista skuplji kvadrat u sredinama bez pitke vode nego u turističkim središtima na obali?</li><li>Kako je uopće moglo doći do liste s takvim brojkama?</li><li>Kako je Vlada uspjela svojim planom stambene politike, nasuprot onome što mu je cilj, dodatno dramatično podići cijenu kvadrata?</li><li>Što u Banskim dvorima ne vide ili odbijaju vidjeti kad donose ovakve dokumente?</li><li>Što stoji iza nove zabrane <a href="https://www.telegram.hr/tema/bajaga/"><strong>Bajaginog</strong></a> koncerta u Hrvatskoj i kakve to veze ima sa stranim radnicima i moralnom panikom koji diže Domovinski pokret?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 18 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/d98e8679/cd249acc.mp3" length="19630441" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1226</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Čak i u čudesnoj hrvatskoj praksi malo je teže povjerovati da je Vlada isproducirala dokument po kojem je kvadrat stana skuplji u Unešiću od onog u Šibeniku. U Zmijavcima od onog u Zadru. Ili u Donjem Lapcu od kvadrata u Puli. Ali jest - i ne samo to, taj dokument je osnova po kojoj se izračunava mogućnost da se mladim obiteljima odobri povrat 50 posto plaćenog PDV-a na kupnju stana. Telegramov nagrađivani istraživački novinar <a href="https://www.telegram.hr/autor/denis-mahmutovic/"><strong>Denis Mahmutović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 92:</p><ul><li>Je li moguće da je doista skuplji kvadrat u sredinama bez pitke vode nego u turističkim središtima na obali?</li><li>Kako je uopće moglo doći do liste s takvim brojkama?</li><li>Kako je Vlada uspjela svojim planom stambene politike, nasuprot onome što mu je cilj, dodatno dramatično podići cijenu kvadrata?</li><li>Što u Banskim dvorima ne vide ili odbijaju vidjeti kad donose ovakve dokumente?</li><li>Što stoji iza nove zabrane <a href="https://www.telegram.hr/tema/bajaga/"><strong>Bajaginog</strong></a> koncerta u Hrvatskoj i kakve to veze ima sa stranim radnicima i moralnom panikom koji diže Domovinski pokret?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/d98e8679/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Vojni analitičar razvalio ključan dokument MORH-a: 'Beskorisno'</title>
      <itunes:title>Vojni analitičar razvalio ključan dokument MORH-a: 'Beskorisno'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">0de9d3a0-9d3c-4eda-9183-daeaa4afa10a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/b6ba9cf7</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"Nacrt prijedloga Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine, koji je izradilo Ministarstvo obrane, praktično je beskoristan dokument",  ovako počinje nedavno na Telegramu objavljena analiza <strong>Gorana Redžepovića</strong> o ključnom dokumentu hrvatskih oružanih snaga. A onda postaje još oštrija, kao i sam Redžepović u Prvom glasu.</p><p>Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran:</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 90:</p><ul><li>Je li Plan razvoja OS iole ozbiljan dokument?</li><li>Što su njegovi osnovni nedostaci?</li><li>Koji je osnovni problem hrvatskih oružanih snaga?</li><li>Je li moguće da povećanje izdvajanja za obranu na pet posto ne znači manje novca za sve ostalo?</li><li>Jesu li povlastice za vojne ročnike diskriminacijama prema onima koji se odluče na civilno služenje vojnog roka?</li><li>Lomi li <strong>Putin</strong> Ukrajinu?</li><li>Je li <strong>Trump</strong> doista promijenio svoj stav prema ruskom vođi?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"Nacrt prijedloga Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine, koji je izradilo Ministarstvo obrane, praktično je beskoristan dokument",  ovako počinje nedavno na Telegramu objavljena analiza <strong>Gorana Redžepovića</strong> o ključnom dokumentu hrvatskih oružanih snaga. A onda postaje još oštrija, kao i sam Redžepović u Prvom glasu.</p><p>Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran:</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 90:</p><ul><li>Je li Plan razvoja OS iole ozbiljan dokument?</li><li>Što su njegovi osnovni nedostaci?</li><li>Koji je osnovni problem hrvatskih oružanih snaga?</li><li>Je li moguće da povećanje izdvajanja za obranu na pet posto ne znači manje novca za sve ostalo?</li><li>Jesu li povlastice za vojne ročnike diskriminacijama prema onima koji se odluče na civilno služenje vojnog roka?</li><li>Lomi li <strong>Putin</strong> Ukrajinu?</li><li>Je li <strong>Trump</strong> doista promijenio svoj stav prema ruskom vođi?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 17 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/b6ba9cf7/c74d2052.mp3" length="18140481" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1133</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"Nacrt prijedloga Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine, koji je izradilo Ministarstvo obrane, praktično je beskoristan dokument",  ovako počinje nedavno na Telegramu objavljena analiza <strong>Gorana Redžepovića</strong> o ključnom dokumentu hrvatskih oružanih snaga. A onda postaje još oštrija, kao i sam Redžepović u Prvom glasu.</p><p>Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran:</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 90:</p><ul><li>Je li Plan razvoja OS iole ozbiljan dokument?</li><li>Što su njegovi osnovni nedostaci?</li><li>Koji je osnovni problem hrvatskih oružanih snaga?</li><li>Je li moguće da povećanje izdvajanja za obranu na pet posto ne znači manje novca za sve ostalo?</li><li>Jesu li povlastice za vojne ročnike diskriminacijama prema onima koji se odluče na civilno služenje vojnog roka?</li><li>Lomi li <strong>Putin</strong> Ukrajinu?</li><li>Je li <strong>Trump</strong> doista promijenio svoj stav prema ruskom vođi?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/b6ba9cf7/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Putin ponizio Trumpa, upravo mu je stigao brutalan odgovor</title>
      <itunes:title>Putin ponizio Trumpa, upravo mu je stigao brutalan odgovor</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">38cac5ae-f831-43c3-b069-56664c8b0ea9</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/1bdf8c38</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"Trump je zadovoljan jer će oružje prodavati Europi koja će to američko oružje poklanjati Ukrajini. Što je Europa time postigla? Samo povećanu razinu neprijateljstva Rusije prema Europi, bez jasnog jamstva Amerike da će je braniti ako do sukoba dođe", kaže Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Rusiji, u 90. epizodi podcasta Prvi glas.</p><p>U ovoj epizodi razgovaramo o:</p><ul><li>Putinovom odbijanju Trumpovog mirovnog plana</li><li>Trumpovom zaokretu i najavi masovne isporuke oružja Ukrajini</li><li>Europskoj ovisnosti o SAD-u i sigurnosnim posljedicama</li><li>Geopolitičkim rizicima zbog prijetnji carinama Indiji, Kini i EU</li><li>Mogućem intenziviranju rata i padu vlasti - u Moskvi ili Kijevu?</li></ul><p><br></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"Trump je zadovoljan jer će oružje prodavati Europi koja će to američko oružje poklanjati Ukrajini. Što je Europa time postigla? Samo povećanu razinu neprijateljstva Rusije prema Europi, bez jasnog jamstva Amerike da će je braniti ako do sukoba dođe", kaže Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Rusiji, u 90. epizodi podcasta Prvi glas.</p><p>U ovoj epizodi razgovaramo o:</p><ul><li>Putinovom odbijanju Trumpovog mirovnog plana</li><li>Trumpovom zaokretu i najavi masovne isporuke oružja Ukrajini</li><li>Europskoj ovisnosti o SAD-u i sigurnosnim posljedicama</li><li>Geopolitičkim rizicima zbog prijetnji carinama Indiji, Kini i EU</li><li>Mogućem intenziviranju rata i padu vlasti - u Moskvi ili Kijevu?</li></ul><p><br></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 16 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/1bdf8c38/d4a03607.mp3" length="22177479" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1385</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"Trump je zadovoljan jer će oružje prodavati Europi koja će to američko oružje poklanjati Ukrajini. Što je Europa time postigla? Samo povećanu razinu neprijateljstva Rusije prema Europi, bez jasnog jamstva Amerike da će je braniti ako do sukoba dođe", kaže Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Rusiji, u 90. epizodi podcasta Prvi glas.</p><p>U ovoj epizodi razgovaramo o:</p><ul><li>Putinovom odbijanju Trumpovog mirovnog plana</li><li>Trumpovom zaokretu i najavi masovne isporuke oružja Ukrajini</li><li>Europskoj ovisnosti o SAD-u i sigurnosnim posljedicama</li><li>Geopolitičkim rizicima zbog prijetnji carinama Indiji, Kini i EU</li><li>Mogućem intenziviranju rata i padu vlasti - u Moskvi ili Kijevu?</li></ul><p><br></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/1bdf8c38/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Trumpov udar: za 17 dana nestaje svijet kakav poznajemo</title>
      <itunes:title>Trumpov udar: za 17 dana nestaje svijet kakav poznajemo</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">dca64483-abd5-4426-8f62-366f993aa3a4</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/00291dad</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Donald Trump naljutio se na Vladimira Putina. Ukrajini šalje oružje te prijeti sekundarnim sankcijama, odnosno da će zemljama koje uvoze ruske energente uvesti carine od čak 100 posto. Također, Trump najavljuje da će za 18. dana, od prvog dana kolovoza EU uvesti carine od 30 posto što bi značilo kraj globalne ekonomije kakvu poznajemo. Hoće li EU uzvratiti i čeka li nas trgovinski rat govori novinar Bloomberg Adrie Branimir Perković </p><p>Zašto Trump misli da carine mogu vratiti proizvodnju u SAD?<br>Tko će stvarno platiti račun - kompanije, potrošači ili svi mi?<br>Koliko je realna opasnost od recesije ako dođe do eskalacije?</p><p>Ovo je epizoda o novom globalnom resetiranju - trgovinskom, političkom i ekonomskom. Odbrojavanje je počelo. Ostalo je 18 dana.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Donald Trump naljutio se na Vladimira Putina. Ukrajini šalje oružje te prijeti sekundarnim sankcijama, odnosno da će zemljama koje uvoze ruske energente uvesti carine od čak 100 posto. Također, Trump najavljuje da će za 18. dana, od prvog dana kolovoza EU uvesti carine od 30 posto što bi značilo kraj globalne ekonomije kakvu poznajemo. Hoće li EU uzvratiti i čeka li nas trgovinski rat govori novinar Bloomberg Adrie Branimir Perković </p><p>Zašto Trump misli da carine mogu vratiti proizvodnju u SAD?<br>Tko će stvarno platiti račun - kompanije, potrošači ili svi mi?<br>Koliko je realna opasnost od recesije ako dođe do eskalacije?</p><p>Ovo je epizoda o novom globalnom resetiranju - trgovinskom, političkom i ekonomskom. Odbrojavanje je počelo. Ostalo je 18 dana.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 15 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/00291dad/98243dbe.mp3" length="16117904" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1006</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Donald Trump naljutio se na Vladimira Putina. Ukrajini šalje oružje te prijeti sekundarnim sankcijama, odnosno da će zemljama koje uvoze ruske energente uvesti carine od čak 100 posto. Također, Trump najavljuje da će za 18. dana, od prvog dana kolovoza EU uvesti carine od 30 posto što bi značilo kraj globalne ekonomije kakvu poznajemo. Hoće li EU uzvratiti i čeka li nas trgovinski rat govori novinar Bloomberg Adrie Branimir Perković </p><p>Zašto Trump misli da carine mogu vratiti proizvodnju u SAD?<br>Tko će stvarno platiti račun - kompanije, potrošači ili svi mi?<br>Koliko je realna opasnost od recesije ako dođe do eskalacije?</p><p>Ovo je epizoda o novom globalnom resetiranju - trgovinskom, političkom i ekonomskom. Odbrojavanje je počelo. Ostalo je 18 dana.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/00291dad/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Novi svjetski poredak: stari svijet se raspao, ovo su sada pravila</title>
      <itunes:title>Novi svjetski poredak: stari svijet se raspao, ovo su sada pravila</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">389d468f-cc30-423d-87af-190ce964300e</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/58adfbf6</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi podcasta Prvi glas gost nam je <strong>Tvrtko Jakovina</strong>, povjesničar i redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pokušali smo odgovoriti na ključno pitanje današnjice: je li stari svijet završio i kako izgleda novi svjetski poredak te gdje je u tome svemu Hrvatska.</p><p>Pitanja na koja pokušavamo dati odgovor:</p><ul><li>Kada je završilo razdoblje liberalnog poretka?</li><li>Je li Trump stvorio novu političku paradigmu?</li><li>Kako izgleda multipolarni svijet i tko su novi igrači?</li><li>Gdje je pozicionirana Hrvatska u novom svjetskom kontekstu?</li><li>Tko su danas prijatelji Hrvatske u EU i regiji?</li><li>Kako se Europska unija odnosi prema Vučiću i Srbiji?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi podcasta Prvi glas gost nam je <strong>Tvrtko Jakovina</strong>, povjesničar i redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pokušali smo odgovoriti na ključno pitanje današnjice: je li stari svijet završio i kako izgleda novi svjetski poredak te gdje je u tome svemu Hrvatska.</p><p>Pitanja na koja pokušavamo dati odgovor:</p><ul><li>Kada je završilo razdoblje liberalnog poretka?</li><li>Je li Trump stvorio novu političku paradigmu?</li><li>Kako izgleda multipolarni svijet i tko su novi igrači?</li><li>Gdje je pozicionirana Hrvatska u novom svjetskom kontekstu?</li><li>Tko su danas prijatelji Hrvatske u EU i regiji?</li><li>Kako se Europska unija odnosi prema Vučiću i Srbiji?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 14 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/58adfbf6/c6914d87.mp3" length="25250741" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1577</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi podcasta Prvi glas gost nam je <strong>Tvrtko Jakovina</strong>, povjesničar i redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pokušali smo odgovoriti na ključno pitanje današnjice: je li stari svijet završio i kako izgleda novi svjetski poredak te gdje je u tome svemu Hrvatska.</p><p>Pitanja na koja pokušavamo dati odgovor:</p><ul><li>Kada je završilo razdoblje liberalnog poretka?</li><li>Je li Trump stvorio novu političku paradigmu?</li><li>Kako izgleda multipolarni svijet i tko su novi igrači?</li><li>Gdje je pozicionirana Hrvatska u novom svjetskom kontekstu?</li><li>Tko su danas prijatelji Hrvatske u EU i regiji?</li><li>Kako se Europska unija odnosi prema Vučiću i Srbiji?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/58adfbf6/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Dramatično upozorenje: ljudi umiru zbog klimatskih promjena</title>
      <itunes:title>Dramatično upozorenje: ljudi umiru zbog klimatskih promjena</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">33f56f72-08cb-41dc-a88c-dc9f91622bd5</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/7a85e791</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"Oluje poput ove koja je ovog tjedna poharala Split su uobičajene za ljetne mjesece, ali nikada nisu bile toliko učestale i snažne kao što su sada," kaže meteorologinja <strong>Dunja</strong> <strong>Mazzocco Drvar</strong>, bivša ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, donedavna programska direktorica WWF Adrije, te uvijek rado viđeno televizijsko lice. No, upozorava da to što je ovotjedno splitsko nevrijeme uobičajeno ne treba nikoga pretjerano tješiti. U službenoj kategorizaciji metereoloških pojava sve je više onih iz nikad viđene kategorije i kategorije neuobičajenog, navodi Mazzocco Drvar. "Prema službenoj kategorizaciji Svjetske meteorološke službe samo je lani zabilježena 151 pojava kategoriji neviđenih do sada", kaže.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP86:</p><ul><li>Koje su najozbiljnije posljedice meteoroloških parametara – sve više toplinskih valova, uragana, sušnih razdoblja i razdoblja s prevelikim oborinama, na cijeli živi svijet?</li><li>Budući da se svijet zagrijava, toplinski valovi vjerojatno će postati češći, intenzivniji i utjecati na više ljudi diljem Europe. Kakve su reperkusije na ljudsko zdravlje?</li><li>Kakvo je stanje bioraznolikosti u Hrvatskoj i je li Jadran posebno ugrožen?</li><li>Što nam govori podatak da je prošli lipanj u Zapadnoj Europi bio najtopliji lipanj na planetu u povijesti mjerenja pojačan rekordnim temperaturama površine mora u zapadnom Mediteranu, prema podacima Službe EU-a za klimatske promjene Copernicus – koje su dosegnule rekordni dnevni maksimum u prošlom mjesecu? </li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"Oluje poput ove koja je ovog tjedna poharala Split su uobičajene za ljetne mjesece, ali nikada nisu bile toliko učestale i snažne kao što su sada," kaže meteorologinja <strong>Dunja</strong> <strong>Mazzocco Drvar</strong>, bivša ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, donedavna programska direktorica WWF Adrije, te uvijek rado viđeno televizijsko lice. No, upozorava da to što je ovotjedno splitsko nevrijeme uobičajeno ne treba nikoga pretjerano tješiti. U službenoj kategorizaciji metereoloških pojava sve je više onih iz nikad viđene kategorije i kategorije neuobičajenog, navodi Mazzocco Drvar. "Prema službenoj kategorizaciji Svjetske meteorološke službe samo je lani zabilježena 151 pojava kategoriji neviđenih do sada", kaže.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP86:</p><ul><li>Koje su najozbiljnije posljedice meteoroloških parametara – sve više toplinskih valova, uragana, sušnih razdoblja i razdoblja s prevelikim oborinama, na cijeli živi svijet?</li><li>Budući da se svijet zagrijava, toplinski valovi vjerojatno će postati češći, intenzivniji i utjecati na više ljudi diljem Europe. Kakve su reperkusije na ljudsko zdravlje?</li><li>Kakvo je stanje bioraznolikosti u Hrvatskoj i je li Jadran posebno ugrožen?</li><li>Što nam govori podatak da je prošli lipanj u Zapadnoj Europi bio najtopliji lipanj na planetu u povijesti mjerenja pojačan rekordnim temperaturama površine mora u zapadnom Mediteranu, prema podacima Službe EU-a za klimatske promjene Copernicus – koje su dosegnule rekordni dnevni maksimum u prošlom mjesecu? </li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 12 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/7a85e791/9337b3c1.mp3" length="25554651" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1596</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"Oluje poput ove koja je ovog tjedna poharala Split su uobičajene za ljetne mjesece, ali nikada nisu bile toliko učestale i snažne kao što su sada," kaže meteorologinja <strong>Dunja</strong> <strong>Mazzocco Drvar</strong>, bivša ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, donedavna programska direktorica WWF Adrije, te uvijek rado viđeno televizijsko lice. No, upozorava da to što je ovotjedno splitsko nevrijeme uobičajeno ne treba nikoga pretjerano tješiti. U službenoj kategorizaciji metereoloških pojava sve je više onih iz nikad viđene kategorije i kategorije neuobičajenog, navodi Mazzocco Drvar. "Prema službenoj kategorizaciji Svjetske meteorološke službe samo je lani zabilježena 151 pojava kategoriji neviđenih do sada", kaže.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP86:</p><ul><li>Koje su najozbiljnije posljedice meteoroloških parametara – sve više toplinskih valova, uragana, sušnih razdoblja i razdoblja s prevelikim oborinama, na cijeli živi svijet?</li><li>Budući da se svijet zagrijava, toplinski valovi vjerojatno će postati češći, intenzivniji i utjecati na više ljudi diljem Europe. Kakve su reperkusije na ljudsko zdravlje?</li><li>Kakvo je stanje bioraznolikosti u Hrvatskoj i je li Jadran posebno ugrožen?</li><li>Što nam govori podatak da je prošli lipanj u Zapadnoj Europi bio najtopliji lipanj na planetu u povijesti mjerenja pojačan rekordnim temperaturama površine mora u zapadnom Mediteranu, prema podacima Službe EU-a za klimatske promjene Copernicus – koje su dosegnule rekordni dnevni maksimum u prošlom mjesecu? </li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/7a85e791/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Jedan autor i tri optužnice u manje od 24 sata. Naravno, Drago Hedl </title>
      <itunes:title>Jedan autor i tri optužnice u manje od 24 sata. Naravno, Drago Hedl </itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b27ee9ac-cb27-433e-9be2-1c292a1c21c4</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/37498de7</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Nije baš uobičajeno da u manje od 24 sata budu podignute čak tri optužnice protiv nekad cijenjenih figura iz društvenog i političkog života na temelju pisanja jednog novinara. No, kad je taj novinar naš <strong>Drago Hedl</strong>, stvar izgleda manje nevjerojatnom, ali ne i manje spektakularnom. U novoj epizodi Prvog glasa Hedl govori o ovim slučajevima i njihovom značenju za društvo.</p><p>U ovoj epizodi "Prvog glasa" govorimo:</p><ul><li> kako je sudac fingirao cijelo ročište</li><li>kako je gradonačelnik kupovao 600 kg kulena iz gradske blagajne</li><li>kako je ministrica slavila rođendan europskim novcem</li><li>zašto godinama čekamo optužnice i što znači "novinarska zadovoljština"</li></ul><p>🎧 Slušaj nas svakog jutra – Spotify, Apple Podcasts, YouTube i sve druge platforme.<br>👇 Pretplati se i ostani informiran.</p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Nije baš uobičajeno da u manje od 24 sata budu podignute čak tri optužnice protiv nekad cijenjenih figura iz društvenog i političkog života na temelju pisanja jednog novinara. No, kad je taj novinar naš <strong>Drago Hedl</strong>, stvar izgleda manje nevjerojatnom, ali ne i manje spektakularnom. U novoj epizodi Prvog glasa Hedl govori o ovim slučajevima i njihovom značenju za društvo.</p><p>U ovoj epizodi "Prvog glasa" govorimo:</p><ul><li> kako je sudac fingirao cijelo ročište</li><li>kako je gradonačelnik kupovao 600 kg kulena iz gradske blagajne</li><li>kako je ministrica slavila rođendan europskim novcem</li><li>zašto godinama čekamo optužnice i što znači "novinarska zadovoljština"</li></ul><p>🎧 Slušaj nas svakog jutra – Spotify, Apple Podcasts, YouTube i sve druge platforme.<br>👇 Pretplati se i ostani informiran.</p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 11 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/37498de7/984c2131.mp3" length="20124544" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1257</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Nije baš uobičajeno da u manje od 24 sata budu podignute čak tri optužnice protiv nekad cijenjenih figura iz društvenog i političkog života na temelju pisanja jednog novinara. No, kad je taj novinar naš <strong>Drago Hedl</strong>, stvar izgleda manje nevjerojatnom, ali ne i manje spektakularnom. U novoj epizodi Prvog glasa Hedl govori o ovim slučajevima i njihovom značenju za društvo.</p><p>U ovoj epizodi "Prvog glasa" govorimo:</p><ul><li> kako je sudac fingirao cijelo ročište</li><li>kako je gradonačelnik kupovao 600 kg kulena iz gradske blagajne</li><li>kako je ministrica slavila rođendan europskim novcem</li><li>zašto godinama čekamo optužnice i što znači "novinarska zadovoljština"</li></ul><p>🎧 Slušaj nas svakog jutra – Spotify, Apple Podcasts, YouTube i sve druge platforme.<br>👇 Pretplati se i ostani informiran.</p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/37498de7/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Gotovo je: donosimo pozadinu eksplozivnog kraja romanse Trumpa i Putina</title>
      <itunes:title>Gotovo je: donosimo pozadinu eksplozivnog kraja romanse Trumpa i Putina</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">7b86fb18-a8e4-4fb0-b2fe-8b854280d6ed</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/a0f24d64</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa gostuje Telegramov Đivo Đurović.  Pokušali smo odgovoriti na pitanje je li doista došao kraj bliskog odnosa Trumpa i Putina, što je uzrokovalo njihov raskol i kakve bi posljedice to moglo imati za Ukrajinu, Europu i ostatak svijeta.</p><p><br></p><p><strong>Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja vezana uz nagli obrat u odnosu Trumpa i Putina:</strong></p><ul><li>Je li doista pukla politička “romansa” koja je oblikovala globalnu scenu posljednjih deset godina?</li><li>Što je Trump natjeralo da se okrene protiv Putina?</li><li>Može li ovaj raskol imati stvarne posljedice za rat u Ukrajini?</li><li>Je li Trump Putinu stvarno prijetio bombardiranjem Moskve?</li><li>Kakva je uloga ega i osobnih interesa u toj vezi?</li><li>Zašto su Putin i Trump uvijek bili tako bliski</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa gostuje Telegramov Đivo Đurović.  Pokušali smo odgovoriti na pitanje je li doista došao kraj bliskog odnosa Trumpa i Putina, što je uzrokovalo njihov raskol i kakve bi posljedice to moglo imati za Ukrajinu, Europu i ostatak svijeta.</p><p><br></p><p><strong>Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja vezana uz nagli obrat u odnosu Trumpa i Putina:</strong></p><ul><li>Je li doista pukla politička “romansa” koja je oblikovala globalnu scenu posljednjih deset godina?</li><li>Što je Trump natjeralo da se okrene protiv Putina?</li><li>Može li ovaj raskol imati stvarne posljedice za rat u Ukrajini?</li><li>Je li Trump Putinu stvarno prijetio bombardiranjem Moskve?</li><li>Kakva je uloga ega i osobnih interesa u toj vezi?</li><li>Zašto su Putin i Trump uvijek bili tako bliski</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 10 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/a0f24d64/20563100.mp3" length="18389528" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1148</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa gostuje Telegramov Đivo Đurović.  Pokušali smo odgovoriti na pitanje je li doista došao kraj bliskog odnosa Trumpa i Putina, što je uzrokovalo njihov raskol i kakve bi posljedice to moglo imati za Ukrajinu, Europu i ostatak svijeta.</p><p><br></p><p><strong>Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja vezana uz nagli obrat u odnosu Trumpa i Putina:</strong></p><ul><li>Je li doista pukla politička “romansa” koja je oblikovala globalnu scenu posljednjih deset godina?</li><li>Što je Trump natjeralo da se okrene protiv Putina?</li><li>Može li ovaj raskol imati stvarne posljedice za rat u Ukrajini?</li><li>Je li Trump Putinu stvarno prijetio bombardiranjem Moskve?</li><li>Kakva je uloga ega i osobnih interesa u toj vezi?</li><li>Zašto su Putin i Trump uvijek bili tako bliski</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/a0f24d64/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Projekt Thompson: Ugledni profesor secira kulturni rat koji je već počeo</title>
      <itunes:title>Projekt Thompson: Ugledni profesor secira kulturni rat koji je već počeo</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ab27b6b1-9ad0-4921-9058-af99c93e60f1</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/d8a998c0</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"<strong>Andrej Plenković</strong> nije mogao ignorirati 500.000 ljudi na jednom mjestu jer je to poprilično velika količina mogućih birača. Logično je da će politika umanjivati neke poruke sa tog koncerta, a neke, poput stalnog spominjanja mladosti i zajedništva, veličati. Plenković zna točno s kakvim društvom ima posla. Ima posla sa podijeljenim, dubinski podijeljenim društvom", kaže u Prvom glasu antropolog i etnolog <strong>Tomislav Pletenac</strong>, profesor na zagrebačkom Sveučilištu koji iza sebe ima dva znanstvena rada o djelu <strong>Marka Perkovića Thompsona</strong>.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"<strong>Andrej Plenković</strong> nije mogao ignorirati 500.000 ljudi na jednom mjestu jer je to poprilično velika količina mogućih birača. Logično je da će politika umanjivati neke poruke sa tog koncerta, a neke, poput stalnog spominjanja mladosti i zajedništva, veličati. Plenković zna točno s kakvim društvom ima posla. Ima posla sa podijeljenim, dubinski podijeljenim društvom", kaže u Prvom glasu antropolog i etnolog <strong>Tomislav Pletenac</strong>, profesor na zagrebačkom Sveučilištu koji iza sebe ima dva znanstvena rada o djelu <strong>Marka Perkovića Thompsona</strong>.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 09 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/d8a998c0/21278458.mp3" length="21877054" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1366</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"<strong>Andrej Plenković</strong> nije mogao ignorirati 500.000 ljudi na jednom mjestu jer je to poprilično velika količina mogućih birača. Logično je da će politika umanjivati neke poruke sa tog koncerta, a neke, poput stalnog spominjanja mladosti i zajedništva, veličati. Plenković zna točno s kakvim društvom ima posla. Ima posla sa podijeljenim, dubinski podijeljenim društvom", kaže u Prvom glasu antropolog i etnolog <strong>Tomislav Pletenac</strong>, profesor na zagrebačkom Sveučilištu koji iza sebe ima dva znanstvena rada o djelu <strong>Marka Perkovića Thompsona</strong>.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/d8a998c0/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Razlog zašto Crkva i HDZ ne žele zaustaviti neoustaštvo</title>
      <itunes:title>Razlog zašto Crkva i HDZ ne žele zaustaviti neoustaštvo</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">4fd14d73-0fe3-48be-958d-c0ff6bd58ea3</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/dee1c929</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Pola milijuna ljudi na koncertu Thompsona uzvikuje ili barem sluša pozdrav Za dom spremni, nastao za vrijeme ustaškog režima. U centru Zagreba Thompsonovi fanovi pjevaju pjesme o ustaškim koljačima, a istovremeno imamo tišinu ili najmoćnijih aktera koji bi tako nešto mogli spriječiti- Crkve, HDZ-a i samog izvođača. Povjesničar Hrvoje Klasić objašnjava zašto je u Hrvatskoj ZDS normaliziran, zašto Thompson nikada nije rekao "nemojte pjevati ustaške pjesme" i kako je HDZ potpuno odustao od antifašizma da ne bi izgubio dio birača.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Pola milijuna ljudi na koncertu Thompsona uzvikuje ili barem sluša pozdrav Za dom spremni, nastao za vrijeme ustaškog režima. U centru Zagreba Thompsonovi fanovi pjevaju pjesme o ustaškim koljačima, a istovremeno imamo tišinu ili najmoćnijih aktera koji bi tako nešto mogli spriječiti- Crkve, HDZ-a i samog izvođača. Povjesničar Hrvoje Klasić objašnjava zašto je u Hrvatskoj ZDS normaliziran, zašto Thompson nikada nije rekao "nemojte pjevati ustaške pjesme" i kako je HDZ potpuno odustao od antifašizma da ne bi izgubio dio birača.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 08 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/dee1c929/49217dcf.mp3" length="18265017" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1141</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Pola milijuna ljudi na koncertu Thompsona uzvikuje ili barem sluša pozdrav Za dom spremni, nastao za vrijeme ustaškog režima. U centru Zagreba Thompsonovi fanovi pjevaju pjesme o ustaškim koljačima, a istovremeno imamo tišinu ili najmoćnijih aktera koji bi tako nešto mogli spriječiti- Crkve, HDZ-a i samog izvođača. Povjesničar Hrvoje Klasić objašnjava zašto je u Hrvatskoj ZDS normaliziran, zašto Thompson nikada nije rekao "nemojte pjevati ustaške pjesme" i kako je HDZ potpuno odustao od antifašizma da ne bi izgubio dio birača.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/dee1c929/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Thompson je označio metu: Crkva i desnica kreću prema novom cilju</title>
      <itunes:title>Thompson je označio metu: Crkva i desnica kreću prema novom cilju</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">20296b97-28a7-4ad8-bb94-559e6619ea55</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/e37d0108</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Thompson je okupio pola milijuna ljudi, s pozornice se orio pozdrav "Za dom spremni", a njegovi fanovi su u gradu pjevali ustaške budnice. Država je šutjela. Povjesničar Dragan Markovina objašnjava zašto su institucije zakazale, kako je Crkva godinama preodgajala mlade i zašto je Thompsonov koncert trenutak u kojem je desnica jasno označila novu metu - ženska prava i pobačaj.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Thompson je okupio pola milijuna ljudi, s pozornice se orio pozdrav "Za dom spremni", a njegovi fanovi su u gradu pjevali ustaške budnice. Država je šutjela. Povjesničar Dragan Markovina objašnjava zašto su institucije zakazale, kako je Crkva godinama preodgajala mlade i zašto je Thompsonov koncert trenutak u kojem je desnica jasno označila novu metu - ženska prava i pobačaj.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 07 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/e37d0108/39d94c70.mp3" length="20837576" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1301</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Thompson je okupio pola milijuna ljudi, s pozornice se orio pozdrav "Za dom spremni", a njegovi fanovi su u gradu pjevali ustaške budnice. Država je šutjela. Povjesničar Dragan Markovina objašnjava zašto su institucije zakazale, kako je Crkva godinama preodgajala mlade i zašto je Thompsonov koncert trenutak u kojem je desnica jasno označila novu metu - ženska prava i pobačaj.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/e37d0108/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Počelo je: svi detalji sigurnosne operacije Thompson</title>
      <itunes:title>Počelo je: svi detalji sigurnosne operacije Thompson</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ed29a793-6331-407a-b7dc-6eb25d1d4b5f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c8e54113</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Na Hipodrom stiže pola milijuna ljudi zbog Thompsonovog koncerta. Gost Prvog glasa je Željko Crtila, konzultant za sigurnost i bivši šef kriminalističke policije. Objašnjava kako izgleda sigurnosna operacija u praksi, tko sve ulazi u igru, zašto su zdravstveni rizici u određenim situacijama i manji nego inače i kako će policija reagirati na zabranjene simbole. Jedan koncert, 500.000 ljudi i nula mjesta za pogrešku.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Na Hipodrom stiže pola milijuna ljudi zbog Thompsonovog koncerta. Gost Prvog glasa je Željko Crtila, konzultant za sigurnost i bivši šef kriminalističke policije. Objašnjava kako izgleda sigurnosna operacija u praksi, tko sve ulazi u igru, zašto su zdravstveni rizici u određenim situacijama i manji nego inače i kako će policija reagirati na zabranjene simbole. Jedan koncert, 500.000 ljudi i nula mjesta za pogrešku.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 05 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c8e54113/a037a9cc.mp3" length="21855707" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1365</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Na Hipodrom stiže pola milijuna ljudi zbog Thompsonovog koncerta. Gost Prvog glasa je Željko Crtila, konzultant za sigurnost i bivši šef kriminalističke policije. Objašnjava kako izgleda sigurnosna operacija u praksi, tko sve ulazi u igru, zašto su zdravstveni rizici u određenim situacijama i manji nego inače i kako će policija reagirati na zabranjene simbole. Jedan koncert, 500.000 ljudi i nula mjesta za pogrešku.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/c8e54113/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Zašto je sve skupo i tko su najveći profiteri inflacije</title>
      <itunes:title>Zašto je sve skupo i tko su najveći profiteri inflacije</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">cdc0bbeb-006f-4ea7-92b2-e92bcffeb252</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/fde17f0d</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Zašto su cijene hrane i usluga u Hrvatskoj sve više, tko zapravo profitira od inflacije i zašto je recesija jedino što je može zaustaviti?<br>Gošća Prvog glasa je profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta koja u razornoj analizi otkriva prave uzroke inflacije te ulogu Vlade, HNB-a, ali i potrošača u spiralnom rastu cijena. U epizodi pričamo i o (ne)iskorištenim EU fondovima, o turizmu kao inflatornom pogonu, te o mogućnostima Hrvatske da proizvodi oružje.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Zašto su cijene hrane i usluga u Hrvatskoj sve više, tko zapravo profitira od inflacije i zašto je recesija jedino što je može zaustaviti?<br>Gošća Prvog glasa je profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta koja u razornoj analizi otkriva prave uzroke inflacije te ulogu Vlade, HNB-a, ali i potrošača u spiralnom rastu cijena. U epizodi pričamo i o (ne)iskorištenim EU fondovima, o turizmu kao inflatornom pogonu, te o mogućnostima Hrvatske da proizvodi oružje.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 04 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/fde17f0d/1d0fa8b7.mp3" length="23759579" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1484</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Zašto su cijene hrane i usluga u Hrvatskoj sve više, tko zapravo profitira od inflacije i zašto je recesija jedino što je može zaustaviti?<br>Gošća Prvog glasa je profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta koja u razornoj analizi otkriva prave uzroke inflacije te ulogu Vlade, HNB-a, ali i potrošača u spiralnom rastu cijena. U epizodi pričamo i o (ne)iskorištenim EU fondovima, o turizmu kao inflatornom pogonu, te o mogućnostima Hrvatske da proizvodi oružje.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/fde17f0d/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>'Kontrolirani kaos': Studenti su upravo pokrenuli novu fazu prosvjeda protiv Vučića</title>
      <itunes:title>'Kontrolirani kaos': Studenti su upravo pokrenuli novu fazu prosvjeda protiv Vučića</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">65fceb43-987b-410f-869c-8da2e9e26d01</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/183a5f95</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U ovoj epizodi razgovaramo s Dušanom Milenkovićem, političkim konzultantom iz Beograda, o novoj fazi protesta u Srbiji. Studenti su dali zeleno svjetlo za građansku neposlušnost i preuzeli kontrolu nad ulicama. Što znači „kontrolirani kaos“ i može li Vučić zadržati vlast? Saznajte iz prve ruke.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U ovoj epizodi razgovaramo s Dušanom Milenkovićem, političkim konzultantom iz Beograda, o novoj fazi protesta u Srbiji. Studenti su dali zeleno svjetlo za građansku neposlušnost i preuzeli kontrolu nad ulicama. Što znači „kontrolirani kaos“ i može li Vučić zadržati vlast? Saznajte iz prve ruke.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 03 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/183a5f95/3a657e8d.mp3" length="20425086" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1276</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U ovoj epizodi razgovaramo s Dušanom Milenkovićem, političkim konzultantom iz Beograda, o novoj fazi protesta u Srbiji. Studenti su dali zeleno svjetlo za građansku neposlušnost i preuzeli kontrolu nad ulicama. Što znači „kontrolirani kaos“ i može li Vučić zadržati vlast? Saznajte iz prve ruke.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/183a5f95/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Plenković uhljebio Penavu, smirio tvrdu desnicu i otkrio novu strategiju</title>
      <itunes:title>Plenković uhljebio Penavu, smirio tvrdu desnicu i otkrio novu strategiju</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2f11719d-cb74-437c-aa67-ce338e424204</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/0f5d4477</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Ivan Penava, šef Domovinskog pokreta, dobiva funkciju bez stvarne moći, ali s jakim simboličkim kapitalom – postaje šef povjerenstva za žrtve zločina Drugog svjetskog rata. Povjerenstvo koje neće rješavati ništa, ali će odraditi sve: umiriti radikalnu desnicu, dati Penavi sinekuru i Plenkoviću otvoriti prostor za novi manevar. S novinarkom i političkom analitičarkom <strong>Helenom Puljiz</strong> razgovaramo o tome zašto Penava postaje novi Vice Vukojević, kako HDZ kroji ideološki spektar po svojoj mjeri i zašto sve ovo miriše na prijevremene izbore.</p><p><br></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Ivan Penava, šef Domovinskog pokreta, dobiva funkciju bez stvarne moći, ali s jakim simboličkim kapitalom – postaje šef povjerenstva za žrtve zločina Drugog svjetskog rata. Povjerenstvo koje neće rješavati ništa, ali će odraditi sve: umiriti radikalnu desnicu, dati Penavi sinekuru i Plenkoviću otvoriti prostor za novi manevar. S novinarkom i političkom analitičarkom <strong>Helenom Puljiz</strong> razgovaramo o tome zašto Penava postaje novi Vice Vukojević, kako HDZ kroji ideološki spektar po svojoj mjeri i zašto sve ovo miriše na prijevremene izbore.</p><p><br></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 02 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/0f5d4477/972a906c.mp3" length="19600839" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1224</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Ivan Penava, šef Domovinskog pokreta, dobiva funkciju bez stvarne moći, ali s jakim simboličkim kapitalom – postaje šef povjerenstva za žrtve zločina Drugog svjetskog rata. Povjerenstvo koje neće rješavati ništa, ali će odraditi sve: umiriti radikalnu desnicu, dati Penavi sinekuru i Plenkoviću otvoriti prostor za novi manevar. S novinarkom i političkom analitičarkom <strong>Helenom Puljiz</strong> razgovaramo o tome zašto Penava postaje novi Vice Vukojević, kako HDZ kroji ideološki spektar po svojoj mjeri i zašto sve ovo miriše na prijevremene izbore.</p><p><br></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/0f5d4477/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Orbanov početak kraja: zabranio Pride, pa dobio pljusku od 100.000 ljudi</title>
      <itunes:title>Orbanov početak kraja: zabranio Pride, pa dobio pljusku od 100.000 ljudi</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">d20f38ff-bb7f-4da6-a61a-6166a92b6458</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/37cdef18</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Mađarski premijer Viktor Orban zabranio je Pride, ali na ulice Budimpešte izašlo je više od 100.000 ljudi. Bio je tamo i eurozastupnik Gordan Bosanac, koji nam iz prve ruke priča kako je izgledao kad su se desničari našli izolirani i kad je policija, suprotno najava, ograničila kretanje desničara te zašto bi ovo mogao biti početak Orbanovog kraja.</p><p>U ovoj epizodi pričamo i o Vučiću, političkom oportunizmu Europske komisije, te što masovni otpor znači za budućnost demokracije u regiji.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Mađarski premijer Viktor Orban zabranio je Pride, ali na ulice Budimpešte izašlo je više od 100.000 ljudi. Bio je tamo i eurozastupnik Gordan Bosanac, koji nam iz prve ruke priča kako je izgledao kad su se desničari našli izolirani i kad je policija, suprotno najava, ograničila kretanje desničara te zašto bi ovo mogao biti početak Orbanovog kraja.</p><p>U ovoj epizodi pričamo i o Vučiću, političkom oportunizmu Europske komisije, te što masovni otpor znači za budućnost demokracije u regiji.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 01 Jul 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/37cdef18/e2994308.mp3" length="21286896" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1329</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Mađarski premijer Viktor Orban zabranio je Pride, ali na ulice Budimpešte izašlo je više od 100.000 ljudi. Bio je tamo i eurozastupnik Gordan Bosanac, koji nam iz prve ruke priča kako je izgledao kad su se desničari našli izolirani i kad je policija, suprotno najava, ograničila kretanje desničara te zašto bi ovo mogao biti početak Orbanovog kraja.</p><p>U ovoj epizodi pričamo i o Vučiću, političkom oportunizmu Europske komisije, te što masovni otpor znači za budućnost demokracije u regiji.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/37cdef18/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Srbija na rubu: Vučić se po prvi put boji izbora, stručnjak objašnjava zašto</title>
      <itunes:title>Srbija na rubu: Vučić se po prvi put boji izbora, stručnjak objašnjava zašto</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">0c287ec0-a9a7-4741-ae2c-497755893382</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/76b61f44</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Veliki prosvjedi protiv Vučićeve vlasti u Beogradu prerastaju u nasilje, a predsjednik po prvi put izbjegava izbore koje je godinama koristio za učvršćivanje moći. Što se točno događa u Srbiji? Zašto se Vučić boji studenata? I hoće li građani uspjeti izboriti promjene? Gost 74 epizode Prvog glasa je Dragan Popović, povjesničar i direktor Centra za praktičnu politiku.</p><p>Prvi glas svakog dana donosi priču dana. Slušaj dubinske analize i novi pogled na ključne teme današnjice. Pretplati se na naš kanal i ostani informiran. </p><p>Prati nas na <a href="https://open.spotify.com/show/55MUZaIj8pqbxT5ltWh5Ab">Spotifyju</a>, <a href="https://podcasts.apple.com/us/podcast/prvi-glas/id1805133945">Apple Podcastu</a>, <a href="https://www.youtube.com/playlist?list=PL3YKTluJTGBqgGQQfP9DcdrDWuFZcSuqE#dmid=9e783f80-5254-4218-9f2b-ed9c12e44613">YouTubeu</a>, <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/">Telegramu</a> i <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/gdje-slusati-prvi-glas-telegramov-dnevni-news-podcast-zapratite-nas-na-ovim-platformama/">ostalim podcast platformama.</a></p><p>Ako ti se sviđa što radimo, najbolji način je da se <a href="https://www.telegram.hr/pretplata/">pretplatiš na Telegram.</a></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Veliki prosvjedi protiv Vučićeve vlasti u Beogradu prerastaju u nasilje, a predsjednik po prvi put izbjegava izbore koje je godinama koristio za učvršćivanje moći. Što se točno događa u Srbiji? Zašto se Vučić boji studenata? I hoće li građani uspjeti izboriti promjene? Gost 74 epizode Prvog glasa je Dragan Popović, povjesničar i direktor Centra za praktičnu politiku.</p><p>Prvi glas svakog dana donosi priču dana. Slušaj dubinske analize i novi pogled na ključne teme današnjice. Pretplati se na naš kanal i ostani informiran. </p><p>Prati nas na <a href="https://open.spotify.com/show/55MUZaIj8pqbxT5ltWh5Ab">Spotifyju</a>, <a href="https://podcasts.apple.com/us/podcast/prvi-glas/id1805133945">Apple Podcastu</a>, <a href="https://www.youtube.com/playlist?list=PL3YKTluJTGBqgGQQfP9DcdrDWuFZcSuqE#dmid=9e783f80-5254-4218-9f2b-ed9c12e44613">YouTubeu</a>, <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/">Telegramu</a> i <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/gdje-slusati-prvi-glas-telegramov-dnevni-news-podcast-zapratite-nas-na-ovim-platformama/">ostalim podcast platformama.</a></p><p>Ako ti se sviđa što radimo, najbolji način je da se <a href="https://www.telegram.hr/pretplata/">pretplatiš na Telegram.</a></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 30 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/76b61f44/996638e7.mp3" length="19345066" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1208</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Veliki prosvjedi protiv Vučićeve vlasti u Beogradu prerastaju u nasilje, a predsjednik po prvi put izbjegava izbore koje je godinama koristio za učvršćivanje moći. Što se točno događa u Srbiji? Zašto se Vučić boji studenata? I hoće li građani uspjeti izboriti promjene? Gost 74 epizode Prvog glasa je Dragan Popović, povjesničar i direktor Centra za praktičnu politiku.</p><p>Prvi glas svakog dana donosi priču dana. Slušaj dubinske analize i novi pogled na ključne teme današnjice. Pretplati se na naš kanal i ostani informiran. </p><p>Prati nas na <a href="https://open.spotify.com/show/55MUZaIj8pqbxT5ltWh5Ab">Spotifyju</a>, <a href="https://podcasts.apple.com/us/podcast/prvi-glas/id1805133945">Apple Podcastu</a>, <a href="https://www.youtube.com/playlist?list=PL3YKTluJTGBqgGQQfP9DcdrDWuFZcSuqE#dmid=9e783f80-5254-4218-9f2b-ed9c12e44613">YouTubeu</a>, <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/">Telegramu</a> i <a href="https://www.telegram.hr/podcastovi/gdje-slusati-prvi-glas-telegramov-dnevni-news-podcast-zapratite-nas-na-ovim-platformama/">ostalim podcast platformama.</a></p><p>Ako ti se sviđa što radimo, najbolji način je da se <a href="https://www.telegram.hr/pretplata/">pretplatiš na Telegram.</a></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/76b61f44/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Izrael i Amerika su Iranu rasturili obranu, ali opstao je misterij nuklearne bombe</title>
      <itunes:title>Izrael i Amerika su Iranu rasturili obranu, ali opstao je misterij nuklearne bombe</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">3fab4101-0156-4eec-96d3-51d3b49646ed</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/86862a06</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Iran je ostao bez obrane, ali ne i bez režima – a svijet još uvijek ne zna koliko su blizu nuklearnoj bombi. Đivo Đurović analizira najvažniji svjetski misterij - u kakvom je stanju iranski nuklearni program, ali i Trumpovu NATO predstavu i iznenađujuću pobjedu demokratskog socijalista u New Yorku.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Iran je ostao bez obrane, ali ne i bez režima – a svijet još uvijek ne zna koliko su blizu nuklearnoj bombi. Đivo Đurović analizira najvažniji svjetski misterij - u kakvom je stanju iranski nuklearni program, ali i Trumpovu NATO predstavu i iznenađujuću pobjedu demokratskog socijalista u New Yorku.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 28 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/86862a06/e6e67da0.mp3" length="23110388" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1443</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Iran je ostao bez obrane, ali ne i bez režima – a svijet još uvijek ne zna koliko su blizu nuklearnoj bombi. Đivo Đurović analizira najvažniji svjetski misterij - u kakvom je stanju iranski nuklearni program, ali i Trumpovu NATO predstavu i iznenađujuću pobjedu demokratskog socijalista u New Yorku.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/86862a06/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title> Pročelnik otkriva što se sve i kada zatvara na dan Thompsonovog koncerta</title>
      <itunes:title> Pročelnik otkriva što se sve i kada zatvara na dan Thompsonovog koncerta</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">002ac7c7-660b-4581-8f03-95f161b954ec</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/e6c116bb</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>O prometnim regulacijama na dan <strong>Thompsonovog</strong> koncerta za Prvi glas govori <strong>Andro Pavuna</strong>, pročelnik Grada Zagreba za sigurnost i promet. Pavuna otkriva koje će sve ulice i zašto biti zatvorene te govori o ljetnim radovima na cestama i pruzi, gužvama i prometnoj strategiji:</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>O prometnim regulacijama na dan <strong>Thompsonovog</strong> koncerta za Prvi glas govori <strong>Andro Pavuna</strong>, pročelnik Grada Zagreba za sigurnost i promet. Pavuna otkriva koje će sve ulice i zašto biti zatvorene te govori o ljetnim radovima na cestama i pruzi, gužvama i prometnoj strategiji:</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 27 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/e6c116bb/decde621.mp3" length="34775261" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2172</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>O prometnim regulacijama na dan <strong>Thompsonovog</strong> koncerta za Prvi glas govori <strong>Andro Pavuna</strong>, pročelnik Grada Zagreba za sigurnost i promet. Pavuna otkriva koje će sve ulice i zašto biti zatvorene te govori o ljetnim radovima na cestama i pruzi, gužvama i prometnoj strategiji:</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/e6c116bb/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Ovo je pozadina obračuna Milanovića i Plenkovića koji upravo kreće</title>
      <itunes:title>Ovo je pozadina obračuna Milanovića i Plenkovića koji upravo kreće</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">201ae2e2-6e02-4822-a247-ce7709d35579</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/b6444e77</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Zoran Milanović i Andrej Plenković ponovno su na ratnoj stazi. U novoj epizodi podcasta Prvi glas, Jasmin Klarić i Hrvoje Krešić analiziraju sve ključne točke novog sukoba - od blokade u diplomaciji do imenovanja predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda. Analiziraju i rekonstrukciju Vlade te dubiozne odluke Ustavnog suda. Je li mir gotov između Milanovića i Plenkovića gotov? Poslušajte i odlučite sami.<br></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Zoran Milanović i Andrej Plenković ponovno su na ratnoj stazi. U novoj epizodi podcasta Prvi glas, Jasmin Klarić i Hrvoje Krešić analiziraju sve ključne točke novog sukoba - od blokade u diplomaciji do imenovanja predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda. Analiziraju i rekonstrukciju Vlade te dubiozne odluke Ustavnog suda. Je li mir gotov između Milanovića i Plenkovića gotov? Poslušajte i odlučite sami.<br></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 26 Jun 2025 06:50:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/b6444e77/11e37dbd.mp3" length="19127707" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1194</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Zoran Milanović i Andrej Plenković ponovno su na ratnoj stazi. U novoj epizodi podcasta Prvi glas, Jasmin Klarić i Hrvoje Krešić analiziraju sve ključne točke novog sukoba - od blokade u diplomaciji do imenovanja predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda. Analiziraju i rekonstrukciju Vlade te dubiozne odluke Ustavnog suda. Je li mir gotov između Milanovića i Plenkovića gotov? Poslušajte i odlučite sami.<br></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/b6444e77/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Bliski istok u plamenu: Trump s Iranom zaigrao hazarderski</title>
      <itunes:title>Bliski istok u plamenu: Trump s Iranom zaigrao hazarderski</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">44532f8a-8e53-458a-9460-ce20a698cd1f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/78fe7e43</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>„Režim je star. Korumpiran. Tvrd. Vrlo teško popušta reformističkoj struji. Ali to je režim koji se nalazi pod napadom države Izraela i Sjedinjenih Država, kako ih nazivaju velike i male Sotone. Tko će sad koristiti prigodu da bi srušio vjerskog vođu de facto državnog poglavara Irana?  Nemojmo se zavaravati: ovo samo daje za pravo svima onima koji kažu 'nabavite atomsko oružje, nitko se s vama neće zafrkavati'”, kaže povjesničar i urednik cijenjene emisije 'Povijest četvrtkom'<strong> Dario Špelić</strong>, gost nove epizode Prvog glasa.</p><p> </p><p>Pitanja koje postavljamo u EP 71:</p><ul><li>Je li ovo prvi pravi Trumpov vanjskopolitički i diplomatski uspjeh, s obzirom na to da nije uspio smiriti krizna žarišta u Ukrajini i Gazi, iako je to obećavao?</li><li>Hoće li poniženje iranskog režima i raspad njegove mreže straha na Bliskom istoku potaknuti dugo priželjkivano političko proljeće među iranskim građanima?</li><li>Jesu li Iranci uspjeli premjestiti nuklearni materijal i opremu iz poznatih postrojenja prije američkog napada?</li><li>Što slijedi za Izrael? Vjeruje li Trump premijeru Benjaminu Netanyahuu da će obustaviti napade na Iran?</li></ul><p>Euforično je uz ponedjeljak američki predsjednik Donald Trump objavio da je osigurao trajni mir u zemljama stalnih sukoba. No je li Trump zaista pobjednik ovog 12-dnevnog rata? Kako će se dalje definirati odnosi na Bliskom istoku? Kakva će biti stvarna reakcija prodrmanog i poniženog Teherana? Koje su moguće unutarnjopolitičke posljedice u Iranu i Izraelu?</p><p>U Prvom glasu Špelić analizira novi razvoj situacije na Bliskom istoku gdje su izraelski, a potom i američki napadi otkrili izuzetnu slabost režima u Teheranu koji je strateški razotkriven, simbolički ponižen, psihološki uzdrman, no ne i bezopasan, a uvijek žilav. „Možda režim u Iranu krahira, ali moguće je i da se kao više put do sada ponovi da se pregrupira nakon teškog poraza i postane još opasniji”, ističe Špelić.</p><p><br></p><p>„Izraelski premijer Netanjahu kupuje vrijeme. Za sad mu dobro ide jer je izraelski obavještajni sustav je očigledno jedan od najboljih na svijetu. Međutim, nisam baš siguran da obavještajna služba i ratno zrakoplovstvo vam mogu donijeti pobjedu koju vi hoćete.”</p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>„Režim je star. Korumpiran. Tvrd. Vrlo teško popušta reformističkoj struji. Ali to je režim koji se nalazi pod napadom države Izraela i Sjedinjenih Država, kako ih nazivaju velike i male Sotone. Tko će sad koristiti prigodu da bi srušio vjerskog vođu de facto državnog poglavara Irana?  Nemojmo se zavaravati: ovo samo daje za pravo svima onima koji kažu 'nabavite atomsko oružje, nitko se s vama neće zafrkavati'”, kaže povjesničar i urednik cijenjene emisije 'Povijest četvrtkom'<strong> Dario Špelić</strong>, gost nove epizode Prvog glasa.</p><p> </p><p>Pitanja koje postavljamo u EP 71:</p><ul><li>Je li ovo prvi pravi Trumpov vanjskopolitički i diplomatski uspjeh, s obzirom na to da nije uspio smiriti krizna žarišta u Ukrajini i Gazi, iako je to obećavao?</li><li>Hoće li poniženje iranskog režima i raspad njegove mreže straha na Bliskom istoku potaknuti dugo priželjkivano političko proljeće među iranskim građanima?</li><li>Jesu li Iranci uspjeli premjestiti nuklearni materijal i opremu iz poznatih postrojenja prije američkog napada?</li><li>Što slijedi za Izrael? Vjeruje li Trump premijeru Benjaminu Netanyahuu da će obustaviti napade na Iran?</li></ul><p>Euforično je uz ponedjeljak američki predsjednik Donald Trump objavio da je osigurao trajni mir u zemljama stalnih sukoba. No je li Trump zaista pobjednik ovog 12-dnevnog rata? Kako će se dalje definirati odnosi na Bliskom istoku? Kakva će biti stvarna reakcija prodrmanog i poniženog Teherana? Koje su moguće unutarnjopolitičke posljedice u Iranu i Izraelu?</p><p>U Prvom glasu Špelić analizira novi razvoj situacije na Bliskom istoku gdje su izraelski, a potom i američki napadi otkrili izuzetnu slabost režima u Teheranu koji je strateški razotkriven, simbolički ponižen, psihološki uzdrman, no ne i bezopasan, a uvijek žilav. „Možda režim u Iranu krahira, ali moguće je i da se kao više put do sada ponovi da se pregrupira nakon teškog poraza i postane još opasniji”, ističe Špelić.</p><p><br></p><p>„Izraelski premijer Netanjahu kupuje vrijeme. Za sad mu dobro ide jer je izraelski obavještajni sustav je očigledno jedan od najboljih na svijetu. Međutim, nisam baš siguran da obavještajna služba i ratno zrakoplovstvo vam mogu donijeti pobjedu koju vi hoćete.”</p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 25 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/78fe7e43/f899c208.mp3" length="24811040" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1550</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>„Režim je star. Korumpiran. Tvrd. Vrlo teško popušta reformističkoj struji. Ali to je režim koji se nalazi pod napadom države Izraela i Sjedinjenih Država, kako ih nazivaju velike i male Sotone. Tko će sad koristiti prigodu da bi srušio vjerskog vođu de facto državnog poglavara Irana?  Nemojmo se zavaravati: ovo samo daje za pravo svima onima koji kažu 'nabavite atomsko oružje, nitko se s vama neće zafrkavati'”, kaže povjesničar i urednik cijenjene emisije 'Povijest četvrtkom'<strong> Dario Špelić</strong>, gost nove epizode Prvog glasa.</p><p> </p><p>Pitanja koje postavljamo u EP 71:</p><ul><li>Je li ovo prvi pravi Trumpov vanjskopolitički i diplomatski uspjeh, s obzirom na to da nije uspio smiriti krizna žarišta u Ukrajini i Gazi, iako je to obećavao?</li><li>Hoće li poniženje iranskog režima i raspad njegove mreže straha na Bliskom istoku potaknuti dugo priželjkivano političko proljeće među iranskim građanima?</li><li>Jesu li Iranci uspjeli premjestiti nuklearni materijal i opremu iz poznatih postrojenja prije američkog napada?</li><li>Što slijedi za Izrael? Vjeruje li Trump premijeru Benjaminu Netanyahuu da će obustaviti napade na Iran?</li></ul><p>Euforično je uz ponedjeljak američki predsjednik Donald Trump objavio da je osigurao trajni mir u zemljama stalnih sukoba. No je li Trump zaista pobjednik ovog 12-dnevnog rata? Kako će se dalje definirati odnosi na Bliskom istoku? Kakva će biti stvarna reakcija prodrmanog i poniženog Teherana? Koje su moguće unutarnjopolitičke posljedice u Iranu i Izraelu?</p><p>U Prvom glasu Špelić analizira novi razvoj situacije na Bliskom istoku gdje su izraelski, a potom i američki napadi otkrili izuzetnu slabost režima u Teheranu koji je strateški razotkriven, simbolički ponižen, psihološki uzdrman, no ne i bezopasan, a uvijek žilav. „Možda režim u Iranu krahira, ali moguće je i da se kao više put do sada ponovi da se pregrupira nakon teškog poraza i postane još opasniji”, ističe Špelić.</p><p><br></p><p>„Izraelski premijer Netanjahu kupuje vrijeme. Za sad mu dobro ide jer je izraelski obavještajni sustav je očigledno jedan od najboljih na svijetu. Međutim, nisam baš siguran da obavještajna služba i ratno zrakoplovstvo vam mogu donijeti pobjedu koju vi hoćete.”</p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/78fe7e43/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Kraj primirja: Plenkovićeva javna pljuska Milanoviću</title>
      <itunes:title>Kraj primirja: Plenkovićeva javna pljuska Milanoviću</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">decedfba-a39f-4f94-b23f-c868665ef4d1</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/57dca3b2</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Gotovo je razdoblje mirnih odnosa predsjednika <strong>Zorana Milanovića</strong> i premijera <strong>Andreja Plenkovića</strong>. Odbijanjem predsjednikove kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda, premijer je označio kraj višemjesečne javne suzdržanosti i početak drugog dijela tvrde kohabitacije. Telegramov Jasmin Klarić objašnjava kakv će biti odgovor predsjednika Milanovića.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo dati odgovor u EP70:</p><ul><li>Zašto je HDZ odbio kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt?</li><li>Je li riječ o čistoj političkoj poruci Milanoviću?</li><li>Što sve Plenković želi riješiti "u paketu" – Ustavni sud, diplomacija, većina?</li><li>Što je sljedeće: rekonstrukcija vlade, novi sukobi ili izvanredni izbori?</li><li>Šuti li Milanović iz slabosti ili strateški čeka pravi trenutak?</li></ul><p>Plenkovićeva javna pljuska</p><p>Plenković je odbio kandidatkinju predsjednika Republike bez puno uvijanja. „Politički gledano, radi se o javnoj pljusci Milanoviću“, kaže Klarić. Ne radi se, kaže, o ozbiljnom stručnom protivljenju, već o jasnoj poruci - da HDZ, odnosno Plenković, više ne namjerava igrati igru dogovora. U trenutku kad HDZ kontrolira većinu, svaka Milanovićeva inicijativa može biti ugašena odmah na saborskom stolu.</p><p>„Fitilj već gori“, dodaje Klarić, „i ako eksplodira, gledat ćemo presice, prozivanja, vrijeđanja – sve ono što smo već imali u mandatu prije izbora.“ Ova situacija otkriva i nešto dublje – da je primirje bilo više korisna fikcija nego realna suradnja, i da je HDZ-ov interes sada usmjeren na učvršćivanje kontrole nad svim polugama vlasti.</p><p>Spekulacije su, prema Klariću, legitimne: „Možda Plenković na ovaj način želi natjerati Milanovića da omekša oko ustavnih sudaca. Možda želi otvoriti priču o veleposlanicima. Ili jednostavno želi pokazati tko je gazda.“</p><p>Rekonstrukcija Vlade</p><p>Sve ovo dolazi u trenucima kad nas čeka rekonstrukcija Vlade. Klarić ne vjeruje da Plenković u Saboru ima dovoljno ruku kako bi zamijenio Domovinski pokret te kako Plenkoviću u ovom trenu odgovaraju zastupnici DP-a koji nemaju baš nikakav ucjenjivački potencijal. Ostaje za vidjeti i hoće li u Vladu, kako je dugo bilo najavljivano ući Ivan Penava.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Gotovo je razdoblje mirnih odnosa predsjednika <strong>Zorana Milanovića</strong> i premijera <strong>Andreja Plenkovića</strong>. Odbijanjem predsjednikove kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda, premijer je označio kraj višemjesečne javne suzdržanosti i početak drugog dijela tvrde kohabitacije. Telegramov Jasmin Klarić objašnjava kakv će biti odgovor predsjednika Milanovića.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo dati odgovor u EP70:</p><ul><li>Zašto je HDZ odbio kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt?</li><li>Je li riječ o čistoj političkoj poruci Milanoviću?</li><li>Što sve Plenković želi riješiti "u paketu" – Ustavni sud, diplomacija, većina?</li><li>Što je sljedeće: rekonstrukcija vlade, novi sukobi ili izvanredni izbori?</li><li>Šuti li Milanović iz slabosti ili strateški čeka pravi trenutak?</li></ul><p>Plenkovićeva javna pljuska</p><p>Plenković je odbio kandidatkinju predsjednika Republike bez puno uvijanja. „Politički gledano, radi se o javnoj pljusci Milanoviću“, kaže Klarić. Ne radi se, kaže, o ozbiljnom stručnom protivljenju, već o jasnoj poruci - da HDZ, odnosno Plenković, više ne namjerava igrati igru dogovora. U trenutku kad HDZ kontrolira većinu, svaka Milanovićeva inicijativa može biti ugašena odmah na saborskom stolu.</p><p>„Fitilj već gori“, dodaje Klarić, „i ako eksplodira, gledat ćemo presice, prozivanja, vrijeđanja – sve ono što smo već imali u mandatu prije izbora.“ Ova situacija otkriva i nešto dublje – da je primirje bilo više korisna fikcija nego realna suradnja, i da je HDZ-ov interes sada usmjeren na učvršćivanje kontrole nad svim polugama vlasti.</p><p>Spekulacije su, prema Klariću, legitimne: „Možda Plenković na ovaj način želi natjerati Milanovića da omekša oko ustavnih sudaca. Možda želi otvoriti priču o veleposlanicima. Ili jednostavno želi pokazati tko je gazda.“</p><p>Rekonstrukcija Vlade</p><p>Sve ovo dolazi u trenucima kad nas čeka rekonstrukcija Vlade. Klarić ne vjeruje da Plenković u Saboru ima dovoljno ruku kako bi zamijenio Domovinski pokret te kako Plenkoviću u ovom trenu odgovaraju zastupnici DP-a koji nemaju baš nikakav ucjenjivački potencijal. Ostaje za vidjeti i hoće li u Vladu, kako je dugo bilo najavljivano ući Ivan Penava.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 24 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/57dca3b2/22578895.mp3" length="17386043" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1086</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Gotovo je razdoblje mirnih odnosa predsjednika <strong>Zorana Milanovića</strong> i premijera <strong>Andreja Plenkovića</strong>. Odbijanjem predsjednikove kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda, premijer je označio kraj višemjesečne javne suzdržanosti i početak drugog dijela tvrde kohabitacije. Telegramov Jasmin Klarić objašnjava kakv će biti odgovor predsjednika Milanovića.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja pokušavamo dati odgovor u EP70:</p><ul><li>Zašto je HDZ odbio kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt?</li><li>Je li riječ o čistoj političkoj poruci Milanoviću?</li><li>Što sve Plenković želi riješiti "u paketu" – Ustavni sud, diplomacija, većina?</li><li>Što je sljedeće: rekonstrukcija vlade, novi sukobi ili izvanredni izbori?</li><li>Šuti li Milanović iz slabosti ili strateški čeka pravi trenutak?</li></ul><p>Plenkovićeva javna pljuska</p><p>Plenković je odbio kandidatkinju predsjednika Republike bez puno uvijanja. „Politički gledano, radi se o javnoj pljusci Milanoviću“, kaže Klarić. Ne radi se, kaže, o ozbiljnom stručnom protivljenju, već o jasnoj poruci - da HDZ, odnosno Plenković, više ne namjerava igrati igru dogovora. U trenutku kad HDZ kontrolira većinu, svaka Milanovićeva inicijativa može biti ugašena odmah na saborskom stolu.</p><p>„Fitilj već gori“, dodaje Klarić, „i ako eksplodira, gledat ćemo presice, prozivanja, vrijeđanja – sve ono što smo već imali u mandatu prije izbora.“ Ova situacija otkriva i nešto dublje – da je primirje bilo više korisna fikcija nego realna suradnja, i da je HDZ-ov interes sada usmjeren na učvršćivanje kontrole nad svim polugama vlasti.</p><p>Spekulacije su, prema Klariću, legitimne: „Možda Plenković na ovaj način želi natjerati Milanovića da omekša oko ustavnih sudaca. Možda želi otvoriti priču o veleposlanicima. Ili jednostavno želi pokazati tko je gazda.“</p><p>Rekonstrukcija Vlade</p><p>Sve ovo dolazi u trenucima kad nas čeka rekonstrukcija Vlade. Klarić ne vjeruje da Plenković u Saboru ima dovoljno ruku kako bi zamijenio Domovinski pokret te kako Plenkoviću u ovom trenu odgovaraju zastupnici DP-a koji nemaju baš nikakav ucjenjivački potencijal. Ostaje za vidjeti i hoće li u Vladu, kako je dugo bilo najavljivano ući Ivan Penava.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/57dca3b2/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Ponoćni čekić razbio Iran: 'Sve završava u jednom od ova dva scenarija'</title>
      <itunes:title>Ponoćni čekić razbio Iran: 'Sve završava u jednom od ova dva scenarija'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b1228bb8-154c-4698-9e47-7c9eec3ce232</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/fb280c22</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Američka vojska pokrenula je spektakularnu operaciju Ponoćni čekić te bombardirala iranska nuklearna postrojenja. U ovoj epizodi doktor znanosti iz područja nuklearne fizike i geopolitički analitičar objašnjava u kakvom je stanju razvoj iranske nuklearne bombe, što bi značio za arhitekturu bliskog istoka, zašto se Donald Trump predomislio i bombardio Iran te kako će se postaviti Rusija i Kina:</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP70:</p><ul><li>Je li Iran još uopće sposoban razviti nuklearno oružje?</li><li>Što su točno pogodili američki bombarderi B-2?</li><li>Koja je razlika između plutonijske i uranske bombe?</li><li>Može li Teheran obnoviti svoj nuklearni program?</li><li>Koja su dva scenarija za budućnost Irana?</li><li>Kako Iran može odgovoriti?</li><li>Kako će se postaviti Rusija i Kina?</li><li>Zašto se Trump predomislio i krenuo u napad</li></ul><p>Američka vojska lansirala je zračni udar neviđene snage na iranska nuklearna postrojenja, uključujući Fordow, Natans i Isfahan. U operaciji Ponoćni čekić korišteni su bombarderima B-2 i najtežim bombama dosad viđenim u borbi - svaka teška preko 13 tona. Pitanje je: je li to kraj nuklearnih ambicija Teherana?</p><p>Gost epizode, doktor znanosti i geopolitički analitičar Tonči Tadić, objasnio je razliku između plutonijskog i uranskog ciklusa, podsjetivši da su oba puta još uvijek otvorena. Ništa još nije zaustavljeno - samo usporeno.</p><p>Tadić upozorava da, iako su postrojenja pogođena, nije poznato gdje je završio obogaćeni uran. Dio bi mogao biti izvučen prije napada, a bez tog podatka - ne možemo znati pravu štetu.</p><p>Posebno je naglasio da je Fordo bio ključni objekt, zakopan duboko u planinama, sličan onome što je imala Sjeverna Koreja. Ako je tamo zaista došlo do potpunog uništenja, to bi bila velika taktička pobjeda SAD-a. No, Iran već priprema propagandni narativ o “površinskim oštećenjima”.</p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Američka vojska pokrenula je spektakularnu operaciju Ponoćni čekić te bombardirala iranska nuklearna postrojenja. U ovoj epizodi doktor znanosti iz područja nuklearne fizike i geopolitički analitičar objašnjava u kakvom je stanju razvoj iranske nuklearne bombe, što bi značio za arhitekturu bliskog istoka, zašto se Donald Trump predomislio i bombardio Iran te kako će se postaviti Rusija i Kina:</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP70:</p><ul><li>Je li Iran još uopće sposoban razviti nuklearno oružje?</li><li>Što su točno pogodili američki bombarderi B-2?</li><li>Koja je razlika između plutonijske i uranske bombe?</li><li>Može li Teheran obnoviti svoj nuklearni program?</li><li>Koja su dva scenarija za budućnost Irana?</li><li>Kako Iran može odgovoriti?</li><li>Kako će se postaviti Rusija i Kina?</li><li>Zašto se Trump predomislio i krenuo u napad</li></ul><p>Američka vojska lansirala je zračni udar neviđene snage na iranska nuklearna postrojenja, uključujući Fordow, Natans i Isfahan. U operaciji Ponoćni čekić korišteni su bombarderima B-2 i najtežim bombama dosad viđenim u borbi - svaka teška preko 13 tona. Pitanje je: je li to kraj nuklearnih ambicija Teherana?</p><p>Gost epizode, doktor znanosti i geopolitički analitičar Tonči Tadić, objasnio je razliku između plutonijskog i uranskog ciklusa, podsjetivši da su oba puta još uvijek otvorena. Ništa još nije zaustavljeno - samo usporeno.</p><p>Tadić upozorava da, iako su postrojenja pogođena, nije poznato gdje je završio obogaćeni uran. Dio bi mogao biti izvučen prije napada, a bez tog podatka - ne možemo znati pravu štetu.</p><p>Posebno je naglasio da je Fordo bio ključni objekt, zakopan duboko u planinama, sličan onome što je imala Sjeverna Koreja. Ako je tamo zaista došlo do potpunog uništenja, to bi bila velika taktička pobjeda SAD-a. No, Iran već priprema propagandni narativ o “površinskim oštećenjima”.</p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 23 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/fb280c22/3d4e61fb.mp3" length="25786225" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1611</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Američka vojska pokrenula je spektakularnu operaciju Ponoćni čekić te bombardirala iranska nuklearna postrojenja. U ovoj epizodi doktor znanosti iz područja nuklearne fizike i geopolitički analitičar objašnjava u kakvom je stanju razvoj iranske nuklearne bombe, što bi značio za arhitekturu bliskog istoka, zašto se Donald Trump predomislio i bombardio Iran te kako će se postaviti Rusija i Kina:</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP70:</p><ul><li>Je li Iran još uopće sposoban razviti nuklearno oružje?</li><li>Što su točno pogodili američki bombarderi B-2?</li><li>Koja je razlika između plutonijske i uranske bombe?</li><li>Može li Teheran obnoviti svoj nuklearni program?</li><li>Koja su dva scenarija za budućnost Irana?</li><li>Kako Iran može odgovoriti?</li><li>Kako će se postaviti Rusija i Kina?</li><li>Zašto se Trump predomislio i krenuo u napad</li></ul><p>Američka vojska lansirala je zračni udar neviđene snage na iranska nuklearna postrojenja, uključujući Fordow, Natans i Isfahan. U operaciji Ponoćni čekić korišteni su bombarderima B-2 i najtežim bombama dosad viđenim u borbi - svaka teška preko 13 tona. Pitanje je: je li to kraj nuklearnih ambicija Teherana?</p><p>Gost epizode, doktor znanosti i geopolitički analitičar Tonči Tadić, objasnio je razliku između plutonijskog i uranskog ciklusa, podsjetivši da su oba puta još uvijek otvorena. Ništa još nije zaustavljeno - samo usporeno.</p><p>Tadić upozorava da, iako su postrojenja pogođena, nije poznato gdje je završio obogaćeni uran. Dio bi mogao biti izvučen prije napada, a bez tog podatka - ne možemo znati pravu štetu.</p><p>Posebno je naglasio da je Fordo bio ključni objekt, zakopan duboko u planinama, sličan onome što je imala Sjeverna Koreja. Ako je tamo zaista došlo do potpunog uništenja, to bi bila velika taktička pobjeda SAD-a. No, Iran već priprema propagandni narativ o “površinskim oštećenjima”.</p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/fb280c22/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Vodeći stručnjak objašnjava što se upravo događa s našim turizmom</title>
      <itunes:title>Vodeći stručnjak objašnjava što se upravo događa s našim turizmom</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b5498fd3-3af6-4765-b5f2-2884162127db</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/656c977d</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Cijene rastu, broj kreveta probija plafon, a gužve u špici sezone postaju neizdržive. Imamo li i dalje strategiju ili samo sreću? Za Prvi glas govori <strong>Josip Mikulić</strong>, redoviti profesor na Katedri za turizam ekonomskog fakulteta u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam.</p><p><br></p><p><strong>U ovoj epizodi Prvog glasa pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja za budućnost hrvatskog turizma:</strong></p><ul><li>Jesmo li stvarno postali preskupi i primjećuju li to stranci?</li><li>Koliko zaista traje naša sezona i može li se produžiti?</li><li>Treba li nam više turista ili bolja strategija?</li><li>Kakve goste želimo i možemo li ih zadržati?</li><li>Je li apartmanizacija izmakla kontroli i tko je za to odgovoran?</li></ul><p>Jesmo li postali preskupi?</p><p>"Definitivno je rast cijena u posljednjih pet godina doveo do razine koja je neprihvatljiva sve većem dijelu domaćeg stanovništva, ali i stranih gostiju", upozorio je Mikulić. Ističe da omjer dobivenog i plaćenog više nije povoljan kao nekada, što počinje utjecati i na potražnju, osobito u usporedbi s konkurencijom poput Španjolske, Grčke i Turske. "Sve veći dio turista, pa i oni koji su već boravili u Hrvatskoj, to primjećuju", kaže naš sugovornik.</p><p>Hrvatska, ističe Mikulić, ima najizraženiju sezonalnost u EU, s više od 50 posto ukupnih dolazaka u srpnju i kolovozu. "U kolovozu ostvarimo više noćenja nego od 1. siječnja do kraja lipnja", kaže. To, upozorava, nije samo problem jer se sve događa u kratkom periodu, već i zato što se zbog toga "ruši kvaliteta turističkog doživljaja, a to može odvratiti goste od ponovnog dolaska."</p><p>"Definitivno ne treba dalje stimulirati potražnju u sedmom i osmom mjesecu", poručuje Mikulić. Kaže da turistička politika godinama prepoznaje velik broj apartmana u odnosu na hotelski smještaj kao problem, ali napredak je spor. "Nisam protiv privatnog smještaja, nego protiv nekontroliranog rasta privatnog smještaja", jasan je. Naglašava i da neke destinacije postaju neprihvatljive za obitelji s djecom zbog prevelikog pritiska u špici sezone.</p><p>Apartmanizacija narušila kvalitetu</p><p>Iako postoji stereotip o ‘idealnom turistu’ koji potroši puno u kratkom vremenu, Mikulić objašnjava da je stvarnost raznolikija. Prosječna dnevna potrošnja po osobi je oko 140 eura, a prije pandemije bila je ispod 100, ističe. Dodaje da Hrvatska mora ciljati platežno sposobnije goste, ali i istovremeno omogućiti održivu turističku strukturu – po segmentima i destinacijama.</p><p>ugo godina je apartmanski smještaj bio praktički porezno subvencioniran te je paušalni porez godinama bio simbolično nizak. „To je bila prilika za mnoge - i to je bilo legitimno - ali u jednom trenutku to je eskaliralo.” Sada, kaže, dolazimo do točke gdje imamo "previše kreveta, preveliki pritisak na infrastrukturu i rast cijena stanovanja za lokalno stanovništvo".</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Cijene rastu, broj kreveta probija plafon, a gužve u špici sezone postaju neizdržive. Imamo li i dalje strategiju ili samo sreću? Za Prvi glas govori <strong>Josip Mikulić</strong>, redoviti profesor na Katedri za turizam ekonomskog fakulteta u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam.</p><p><br></p><p><strong>U ovoj epizodi Prvog glasa pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja za budućnost hrvatskog turizma:</strong></p><ul><li>Jesmo li stvarno postali preskupi i primjećuju li to stranci?</li><li>Koliko zaista traje naša sezona i može li se produžiti?</li><li>Treba li nam više turista ili bolja strategija?</li><li>Kakve goste želimo i možemo li ih zadržati?</li><li>Je li apartmanizacija izmakla kontroli i tko je za to odgovoran?</li></ul><p>Jesmo li postali preskupi?</p><p>"Definitivno je rast cijena u posljednjih pet godina doveo do razine koja je neprihvatljiva sve većem dijelu domaćeg stanovništva, ali i stranih gostiju", upozorio je Mikulić. Ističe da omjer dobivenog i plaćenog više nije povoljan kao nekada, što počinje utjecati i na potražnju, osobito u usporedbi s konkurencijom poput Španjolske, Grčke i Turske. "Sve veći dio turista, pa i oni koji su već boravili u Hrvatskoj, to primjećuju", kaže naš sugovornik.</p><p>Hrvatska, ističe Mikulić, ima najizraženiju sezonalnost u EU, s više od 50 posto ukupnih dolazaka u srpnju i kolovozu. "U kolovozu ostvarimo više noćenja nego od 1. siječnja do kraja lipnja", kaže. To, upozorava, nije samo problem jer se sve događa u kratkom periodu, već i zato što se zbog toga "ruši kvaliteta turističkog doživljaja, a to može odvratiti goste od ponovnog dolaska."</p><p>"Definitivno ne treba dalje stimulirati potražnju u sedmom i osmom mjesecu", poručuje Mikulić. Kaže da turistička politika godinama prepoznaje velik broj apartmana u odnosu na hotelski smještaj kao problem, ali napredak je spor. "Nisam protiv privatnog smještaja, nego protiv nekontroliranog rasta privatnog smještaja", jasan je. Naglašava i da neke destinacije postaju neprihvatljive za obitelji s djecom zbog prevelikog pritiska u špici sezone.</p><p>Apartmanizacija narušila kvalitetu</p><p>Iako postoji stereotip o ‘idealnom turistu’ koji potroši puno u kratkom vremenu, Mikulić objašnjava da je stvarnost raznolikija. Prosječna dnevna potrošnja po osobi je oko 140 eura, a prije pandemije bila je ispod 100, ističe. Dodaje da Hrvatska mora ciljati platežno sposobnije goste, ali i istovremeno omogućiti održivu turističku strukturu – po segmentima i destinacijama.</p><p>ugo godina je apartmanski smještaj bio praktički porezno subvencioniran te je paušalni porez godinama bio simbolično nizak. „To je bila prilika za mnoge - i to je bilo legitimno - ali u jednom trenutku to je eskaliralo.” Sada, kaže, dolazimo do točke gdje imamo "previše kreveta, preveliki pritisak na infrastrukturu i rast cijena stanovanja za lokalno stanovništvo".</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 21 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/656c977d/d52bac88.mp3" length="24140289" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1508</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Cijene rastu, broj kreveta probija plafon, a gužve u špici sezone postaju neizdržive. Imamo li i dalje strategiju ili samo sreću? Za Prvi glas govori <strong>Josip Mikulić</strong>, redoviti profesor na Katedri za turizam ekonomskog fakulteta u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam.</p><p><br></p><p><strong>U ovoj epizodi Prvog glasa pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja za budućnost hrvatskog turizma:</strong></p><ul><li>Jesmo li stvarno postali preskupi i primjećuju li to stranci?</li><li>Koliko zaista traje naša sezona i može li se produžiti?</li><li>Treba li nam više turista ili bolja strategija?</li><li>Kakve goste želimo i možemo li ih zadržati?</li><li>Je li apartmanizacija izmakla kontroli i tko je za to odgovoran?</li></ul><p>Jesmo li postali preskupi?</p><p>"Definitivno je rast cijena u posljednjih pet godina doveo do razine koja je neprihvatljiva sve većem dijelu domaćeg stanovništva, ali i stranih gostiju", upozorio je Mikulić. Ističe da omjer dobivenog i plaćenog više nije povoljan kao nekada, što počinje utjecati i na potražnju, osobito u usporedbi s konkurencijom poput Španjolske, Grčke i Turske. "Sve veći dio turista, pa i oni koji su već boravili u Hrvatskoj, to primjećuju", kaže naš sugovornik.</p><p>Hrvatska, ističe Mikulić, ima najizraženiju sezonalnost u EU, s više od 50 posto ukupnih dolazaka u srpnju i kolovozu. "U kolovozu ostvarimo više noćenja nego od 1. siječnja do kraja lipnja", kaže. To, upozorava, nije samo problem jer se sve događa u kratkom periodu, već i zato što se zbog toga "ruši kvaliteta turističkog doživljaja, a to može odvratiti goste od ponovnog dolaska."</p><p>"Definitivno ne treba dalje stimulirati potražnju u sedmom i osmom mjesecu", poručuje Mikulić. Kaže da turistička politika godinama prepoznaje velik broj apartmana u odnosu na hotelski smještaj kao problem, ali napredak je spor. "Nisam protiv privatnog smještaja, nego protiv nekontroliranog rasta privatnog smještaja", jasan je. Naglašava i da neke destinacije postaju neprihvatljive za obitelji s djecom zbog prevelikog pritiska u špici sezone.</p><p>Apartmanizacija narušila kvalitetu</p><p>Iako postoji stereotip o ‘idealnom turistu’ koji potroši puno u kratkom vremenu, Mikulić objašnjava da je stvarnost raznolikija. Prosječna dnevna potrošnja po osobi je oko 140 eura, a prije pandemije bila je ispod 100, ističe. Dodaje da Hrvatska mora ciljati platežno sposobnije goste, ali i istovremeno omogućiti održivu turističku strukturu – po segmentima i destinacijama.</p><p>ugo godina je apartmanski smještaj bio praktički porezno subvencioniran te je paušalni porez godinama bio simbolično nizak. „To je bila prilika za mnoge - i to je bilo legitimno - ali u jednom trenutku to je eskaliralo.” Sada, kaže, dolazimo do točke gdje imamo "previše kreveta, preveliki pritisak na infrastrukturu i rast cijena stanovanja za lokalno stanovništvo".</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/656c977d/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Plaće, veze i prijateljice – politički jackpot u Sisku</title>
      <itunes:title>Plaće, veze i prijateljice – politički jackpot u Sisku</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e2ac6c0d-ae72-49b7-ab7d-9f1b29ffc53a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/1441c415</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Mlada HDZ-ova politička zvijezda, novi gradonačelnik Siska <a href="https://www.telegram.hr/tema/domagoj-orlic/"><strong>Domagoj Orlić</strong></a> imao je nevjerojatan start: nakon što je uspio SDP-u oteti Sisak nakon duge vladavine <strong>Kristine Ikić Baniček</strong>, u prvim je minutama mandata okrenuo dio javnosti protiv sebe. Najprije je alarmirao građane tvrdeći da je gradska blagajna prazna, rekao da su u Gradu upitne plaće, zbog navodne uštede u 24 sata otkazao je Bajagin koncert koji je trebao nastupiti na proslavi Dana grada, a onda je sebi maksimalno povećao plaću. Kako se <a href="https://www.telegram.hr/tema/sisak/">Grad Sisak</a> nakon lokalnih izbora našao u bizarnoj situaciji neobičnoj čak i za hrvatske političke prilike, u Prvom glasu analiziraju Telegramovi novinari <strong>Jasmin Klarić</strong> i <strong>Silvana Menđušić</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP67:</p><ul><li><ul><li>Što je sve pogrešno u tvrdnjama iz Grada Siska da su povećanja plaća gradonačelniku Orliću i njegovoj zamjenici <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/doznajemo-mocna-hdz-ovka-postala-procelnica-odjednom-se-otvorila-radna-mjesta-za-sve-njene-prijateljice-s-fotografije/"><strong>Sanji Mioković</strong></a> bila usklađena sa zakonom, odnosno da je povećanje plaće bila "zakonska obveza"?</li><li>Za koliko su nakon pritiska javnosti smanjene sporne plaće aferičnom dvojcu?</li><li>Što zakon kaže o statusu dogradonačelnice Mioković i smije li ona istodobno biti pročelnicu u Županiji i zamjenica gradonačelnika?</li><li>Kako će biti riješen status dogradonačelnice Mioković, kojim argumentima se opravdavaju njezine dvije paralelne pozicije i hoće li ipak morati dati ostavku na poziciju pročelnice u Sisačko-moslavačkoj županiji?</li><li>Tko još od gradonačelnika ima izuzetno visoku plaću te kako izgleda omjer plaća gradonačelnika u odnosu na veličinu grada?</li><li>Koji gradonačelnici bi uskoro mogli povećati svoja primanja?</li><li>Što nam o socijalnoj dinamici govori sisački slučaj <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/doznajemo-mocna-hdz-ovka-postala-procelnica-odjednom-se-otvorila-radna-mjesta-za-sve-njene-prijateljice-s-fotografije/">'prijateljice'</a> kojima je 'država majka'?</li><li>Kako je broj zaposlih u regionalnim i lokalnim tijelima javne vlasti rastao dvostruko više od državnog prosjeka?</li></ul></li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Mlada HDZ-ova politička zvijezda, novi gradonačelnik Siska <a href="https://www.telegram.hr/tema/domagoj-orlic/"><strong>Domagoj Orlić</strong></a> imao je nevjerojatan start: nakon što je uspio SDP-u oteti Sisak nakon duge vladavine <strong>Kristine Ikić Baniček</strong>, u prvim je minutama mandata okrenuo dio javnosti protiv sebe. Najprije je alarmirao građane tvrdeći da je gradska blagajna prazna, rekao da su u Gradu upitne plaće, zbog navodne uštede u 24 sata otkazao je Bajagin koncert koji je trebao nastupiti na proslavi Dana grada, a onda je sebi maksimalno povećao plaću. Kako se <a href="https://www.telegram.hr/tema/sisak/">Grad Sisak</a> nakon lokalnih izbora našao u bizarnoj situaciji neobičnoj čak i za hrvatske političke prilike, u Prvom glasu analiziraju Telegramovi novinari <strong>Jasmin Klarić</strong> i <strong>Silvana Menđušić</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP67:</p><ul><li><ul><li>Što je sve pogrešno u tvrdnjama iz Grada Siska da su povećanja plaća gradonačelniku Orliću i njegovoj zamjenici <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/doznajemo-mocna-hdz-ovka-postala-procelnica-odjednom-se-otvorila-radna-mjesta-za-sve-njene-prijateljice-s-fotografije/"><strong>Sanji Mioković</strong></a> bila usklađena sa zakonom, odnosno da je povećanje plaće bila "zakonska obveza"?</li><li>Za koliko su nakon pritiska javnosti smanjene sporne plaće aferičnom dvojcu?</li><li>Što zakon kaže o statusu dogradonačelnice Mioković i smije li ona istodobno biti pročelnicu u Županiji i zamjenica gradonačelnika?</li><li>Kako će biti riješen status dogradonačelnice Mioković, kojim argumentima se opravdavaju njezine dvije paralelne pozicije i hoće li ipak morati dati ostavku na poziciju pročelnice u Sisačko-moslavačkoj županiji?</li><li>Tko još od gradonačelnika ima izuzetno visoku plaću te kako izgleda omjer plaća gradonačelnika u odnosu na veličinu grada?</li><li>Koji gradonačelnici bi uskoro mogli povećati svoja primanja?</li><li>Što nam o socijalnoj dinamici govori sisački slučaj <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/doznajemo-mocna-hdz-ovka-postala-procelnica-odjednom-se-otvorila-radna-mjesta-za-sve-njene-prijateljice-s-fotografije/">'prijateljice'</a> kojima je 'država majka'?</li><li>Kako je broj zaposlih u regionalnim i lokalnim tijelima javne vlasti rastao dvostruko više od državnog prosjeka?</li></ul></li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 20 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/1441c415/1860f44f.mp3" length="17094729" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1067</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Mlada HDZ-ova politička zvijezda, novi gradonačelnik Siska <a href="https://www.telegram.hr/tema/domagoj-orlic/"><strong>Domagoj Orlić</strong></a> imao je nevjerojatan start: nakon što je uspio SDP-u oteti Sisak nakon duge vladavine <strong>Kristine Ikić Baniček</strong>, u prvim je minutama mandata okrenuo dio javnosti protiv sebe. Najprije je alarmirao građane tvrdeći da je gradska blagajna prazna, rekao da su u Gradu upitne plaće, zbog navodne uštede u 24 sata otkazao je Bajagin koncert koji je trebao nastupiti na proslavi Dana grada, a onda je sebi maksimalno povećao plaću. Kako se <a href="https://www.telegram.hr/tema/sisak/">Grad Sisak</a> nakon lokalnih izbora našao u bizarnoj situaciji neobičnoj čak i za hrvatske političke prilike, u Prvom glasu analiziraju Telegramovi novinari <strong>Jasmin Klarić</strong> i <strong>Silvana Menđušić</strong>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP67:</p><ul><li><ul><li>Što je sve pogrešno u tvrdnjama iz Grada Siska da su povećanja plaća gradonačelniku Orliću i njegovoj zamjenici <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/doznajemo-mocna-hdz-ovka-postala-procelnica-odjednom-se-otvorila-radna-mjesta-za-sve-njene-prijateljice-s-fotografije/"><strong>Sanji Mioković</strong></a> bila usklađena sa zakonom, odnosno da je povećanje plaće bila "zakonska obveza"?</li><li>Za koliko su nakon pritiska javnosti smanjene sporne plaće aferičnom dvojcu?</li><li>Što zakon kaže o statusu dogradonačelnice Mioković i smije li ona istodobno biti pročelnicu u Županiji i zamjenica gradonačelnika?</li><li>Kako će biti riješen status dogradonačelnice Mioković, kojim argumentima se opravdavaju njezine dvije paralelne pozicije i hoće li ipak morati dati ostavku na poziciju pročelnice u Sisačko-moslavačkoj županiji?</li><li>Tko još od gradonačelnika ima izuzetno visoku plaću te kako izgleda omjer plaća gradonačelnika u odnosu na veličinu grada?</li><li>Koji gradonačelnici bi uskoro mogli povećati svoja primanja?</li><li>Što nam o socijalnoj dinamici govori sisački slučaj <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/doznajemo-mocna-hdz-ovka-postala-procelnica-odjednom-se-otvorila-radna-mjesta-za-sve-njene-prijateljice-s-fotografije/">'prijateljice'</a> kojima je 'država majka'?</li><li>Kako je broj zaposlih u regionalnim i lokalnim tijelima javne vlasti rastao dvostruko više od državnog prosjeka?</li></ul></li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/1441c415/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Iranski režim se ruši iznutra: Izrael je vrlo blizu svog cilja</title>
      <itunes:title>Iranski režim se ruši iznutra: Izrael je vrlo blizu svog cilja</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">bb30ff61-2bca-4560-82c8-5c586d50ae03</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/3312774e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta "Prvi glas", Telegramov urednik Đivo Đurović razlaže dramatičnu eskalaciju sukoba između Irana i Izraela – i postavlja pitanje: svjedočimo li kolapsu iranskog režima iznutra?</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP66:</p><p>▶️ Zašto je Izrael napao baš sada?<br>▶️ Kako je Izrael uz pomoć samih Iranaca probio obranu režima?<br>▶️ Zašto Teheran odgovara ovako mlako, a američka administracija kaska?<br>▶️ I postoji li šansa da ovim ratom završi era Islamske Republike?<br>▶️ Kakva je najrealnija budućnost Irana?<br>▶️ Zašto je ovako žilav iranski režim sada ozbiljno uzdrman?<br>▶️ Zašto će ova operacija trajati vrlo kratko?</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta "Prvi glas", Telegramov urednik Đivo Đurović razlaže dramatičnu eskalaciju sukoba između Irana i Izraela – i postavlja pitanje: svjedočimo li kolapsu iranskog režima iznutra?</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP66:</p><p>▶️ Zašto je Izrael napao baš sada?<br>▶️ Kako je Izrael uz pomoć samih Iranaca probio obranu režima?<br>▶️ Zašto Teheran odgovara ovako mlako, a američka administracija kaska?<br>▶️ I postoji li šansa da ovim ratom završi era Islamske Republike?<br>▶️ Kakva je najrealnija budućnost Irana?<br>▶️ Zašto je ovako žilav iranski režim sada ozbiljno uzdrman?<br>▶️ Zašto će ova operacija trajati vrlo kratko?</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 18 Jun 2025 06:14:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/3312774e/074704a6.mp3" length="18782883" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1173</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi podcasta "Prvi glas", Telegramov urednik Đivo Đurović razlaže dramatičnu eskalaciju sukoba između Irana i Izraela – i postavlja pitanje: svjedočimo li kolapsu iranskog režima iznutra?</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP66:</p><p>▶️ Zašto je Izrael napao baš sada?<br>▶️ Kako je Izrael uz pomoć samih Iranaca probio obranu režima?<br>▶️ Zašto Teheran odgovara ovako mlako, a američka administracija kaska?<br>▶️ I postoji li šansa da ovim ratom završi era Islamske Republike?<br>▶️ Kakva je najrealnija budućnost Irana?<br>▶️ Zašto je ovako žilav iranski režim sada ozbiljno uzdrman?<br>▶️ Zašto će ova operacija trajati vrlo kratko?</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>Iran, Izrael, Đivo Đurović, Prvi glas, Telegram podcast, Netanjahu, Teheran, Bliski istok, pad režima, Iran vs Izrael, iranski režim, suradnja s Izraelom, nuklearni program Iran, geopolitika, Iran kolaps, Izrael Iran napad, iranske vojne slabosti, Trump Iran, SAD i Izrael, islamski režim, promjena vlasti Iran, protesti u Iranu, Iran sukob 2025, rat Izrael Iran, Izrael ponizio Iran, </itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/3312774e/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Izrael vs Iran: Operacija u srcu režima</title>
      <itunes:title>Izrael vs Iran: Operacija u srcu režima</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">81acfbe7-e6f2-4eef-a05e-cf64948949ef</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/33433dae</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Mossad više ne čeka pred vratima, on je već unutar Irana. Kako su se izraelski špijuni infiltrirali tako duboko unutar iranskog režima i što slijedi u ratu Izraela i Irana objašnjava vanjskopolitički analitičar <strong>Branimir Vidmarović</strong> u Prvom glasu:</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP65:</strong></p><ul><li>Zašto je Izrael odlučio udariti sada?</li><li>Što je cilj izraelskih udara?</li><li>Kako se Mossad uspio infiltrirati tako duboko unutar iranskog režima?</li><li>Tko danas stoji uz Teheran?</li><li>Može li Iran uopće ozbiljnije odgovoriti – i kako?</li><li>Što se događa ako jedna jedina raketa krene krivim smjerom?</li></ul><p><strong>Precizna izraelska operacija<br></strong><br></p><p>Izraelske operacije protiv iranskih vojnih i nuklearnih struktura posljednjih tjedana djeluju precizno, planski i bez ikakve namjere za deeskalaciju. „Ovo nije hir ili impuls - ovo je hladna, unaprijed pripremljena operacija koja ide prema jasnim ciljevima,“ kaže Vidmarović, ističući da je primarni izraelski interes trajno onemogućiti Iran da dođe do nuklearnog oružja.</p><p>No postoji i šira ambicija: „Smanjiti iranski utjecaj u regiji, destabilizirati režim, pa čak i potaknuti unutarnji bunt,“ objašnjava Vidmarović. Mossad, tvrdi, djeluje iznutra već dugo - niz atentata, sabotaža i špijunskih proboja unutar iranskog režima dokazuje koliko je sigurnosna struktura u Teheranu erodirala.</p><p><strong>Umjereni odgovor Irana<br></strong><br></p><p>Ipak, to ne znači da Iran miruje, pa ipak njihov odgovor je sada vrlo umjeren. Operacija "Istiniti odgovor 3" – salvo raketa i dronova prema izraelskom teritoriju – bila je, kaže Vidmarović, više odmjereni performans nego stvarna odmazda. Cilj: umiriti domaću javnost, pokazati snagu, ali ne prijeći točku bez povratka.</p><p>Unatoč dojmu režimske stabilnosti, Iran je – paradoksalno – pripremljeniji za svijet bez saveznika nego mnoge druge države: „Iran je godinama trenirao preživljavanje u izolaciji. Njima ovo nije novo.“ Sustav se sastoji od dvije paralelne strukture - republikanske i vjersko-sigurnosne - koje mogu izdržati i smrt vrhovnog vođe.</p><p>Na kraju, Vidmarović jasno upozorava: "Ovo više nije povremeni sukob - ovo je proces koji će trajati godinama, s mogućnošću potpunog rata u svakom trenutku." I dodaje kako ne treba isključiti taktički nuklearni udar Izraela. "Izrael će to napraviti lakše ruke nego Rusija.“.</p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Mossad više ne čeka pred vratima, on je već unutar Irana. Kako su se izraelski špijuni infiltrirali tako duboko unutar iranskog režima i što slijedi u ratu Izraela i Irana objašnjava vanjskopolitički analitičar <strong>Branimir Vidmarović</strong> u Prvom glasu:</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP65:</strong></p><ul><li>Zašto je Izrael odlučio udariti sada?</li><li>Što je cilj izraelskih udara?</li><li>Kako se Mossad uspio infiltrirati tako duboko unutar iranskog režima?</li><li>Tko danas stoji uz Teheran?</li><li>Može li Iran uopće ozbiljnije odgovoriti – i kako?</li><li>Što se događa ako jedna jedina raketa krene krivim smjerom?</li></ul><p><strong>Precizna izraelska operacija<br></strong><br></p><p>Izraelske operacije protiv iranskih vojnih i nuklearnih struktura posljednjih tjedana djeluju precizno, planski i bez ikakve namjere za deeskalaciju. „Ovo nije hir ili impuls - ovo je hladna, unaprijed pripremljena operacija koja ide prema jasnim ciljevima,“ kaže Vidmarović, ističući da je primarni izraelski interes trajno onemogućiti Iran da dođe do nuklearnog oružja.</p><p>No postoji i šira ambicija: „Smanjiti iranski utjecaj u regiji, destabilizirati režim, pa čak i potaknuti unutarnji bunt,“ objašnjava Vidmarović. Mossad, tvrdi, djeluje iznutra već dugo - niz atentata, sabotaža i špijunskih proboja unutar iranskog režima dokazuje koliko je sigurnosna struktura u Teheranu erodirala.</p><p><strong>Umjereni odgovor Irana<br></strong><br></p><p>Ipak, to ne znači da Iran miruje, pa ipak njihov odgovor je sada vrlo umjeren. Operacija "Istiniti odgovor 3" – salvo raketa i dronova prema izraelskom teritoriju – bila je, kaže Vidmarović, više odmjereni performans nego stvarna odmazda. Cilj: umiriti domaću javnost, pokazati snagu, ali ne prijeći točku bez povratka.</p><p>Unatoč dojmu režimske stabilnosti, Iran je – paradoksalno – pripremljeniji za svijet bez saveznika nego mnoge druge države: „Iran je godinama trenirao preživljavanje u izolaciji. Njima ovo nije novo.“ Sustav se sastoji od dvije paralelne strukture - republikanske i vjersko-sigurnosne - koje mogu izdržati i smrt vrhovnog vođe.</p><p>Na kraju, Vidmarović jasno upozorava: "Ovo više nije povremeni sukob - ovo je proces koji će trajati godinama, s mogućnošću potpunog rata u svakom trenutku." I dodaje kako ne treba isključiti taktički nuklearni udar Izraela. "Izrael će to napraviti lakše ruke nego Rusija.“.</p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 17 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/33433dae/0215ab5c.mp3" length="26956446" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1684</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Mossad više ne čeka pred vratima, on je već unutar Irana. Kako su se izraelski špijuni infiltrirali tako duboko unutar iranskog režima i što slijedi u ratu Izraela i Irana objašnjava vanjskopolitički analitičar <strong>Branimir Vidmarović</strong> u Prvom glasu:</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP65:</strong></p><ul><li>Zašto je Izrael odlučio udariti sada?</li><li>Što je cilj izraelskih udara?</li><li>Kako se Mossad uspio infiltrirati tako duboko unutar iranskog režima?</li><li>Tko danas stoji uz Teheran?</li><li>Može li Iran uopće ozbiljnije odgovoriti – i kako?</li><li>Što se događa ako jedna jedina raketa krene krivim smjerom?</li></ul><p><strong>Precizna izraelska operacija<br></strong><br></p><p>Izraelske operacije protiv iranskih vojnih i nuklearnih struktura posljednjih tjedana djeluju precizno, planski i bez ikakve namjere za deeskalaciju. „Ovo nije hir ili impuls - ovo je hladna, unaprijed pripremljena operacija koja ide prema jasnim ciljevima,“ kaže Vidmarović, ističući da je primarni izraelski interes trajno onemogućiti Iran da dođe do nuklearnog oružja.</p><p>No postoji i šira ambicija: „Smanjiti iranski utjecaj u regiji, destabilizirati režim, pa čak i potaknuti unutarnji bunt,“ objašnjava Vidmarović. Mossad, tvrdi, djeluje iznutra već dugo - niz atentata, sabotaža i špijunskih proboja unutar iranskog režima dokazuje koliko je sigurnosna struktura u Teheranu erodirala.</p><p><strong>Umjereni odgovor Irana<br></strong><br></p><p>Ipak, to ne znači da Iran miruje, pa ipak njihov odgovor je sada vrlo umjeren. Operacija "Istiniti odgovor 3" – salvo raketa i dronova prema izraelskom teritoriju – bila je, kaže Vidmarović, više odmjereni performans nego stvarna odmazda. Cilj: umiriti domaću javnost, pokazati snagu, ali ne prijeći točku bez povratka.</p><p>Unatoč dojmu režimske stabilnosti, Iran je – paradoksalno – pripremljeniji za svijet bez saveznika nego mnoge druge države: „Iran je godinama trenirao preživljavanje u izolaciji. Njima ovo nije novo.“ Sustav se sastoji od dvije paralelne strukture - republikanske i vjersko-sigurnosne - koje mogu izdržati i smrt vrhovnog vođe.</p><p>Na kraju, Vidmarović jasno upozorava: "Ovo više nije povremeni sukob - ovo je proces koji će trajati godinama, s mogućnošću potpunog rata u svakom trenutku." I dodaje kako ne treba isključiti taktički nuklearni udar Izraela. "Izrael će to napraviti lakše ruke nego Rusija.“.</p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>Izrael, Iran, Mossad, Branimir Vidmarović, izraelska operacija, nuklearni program Iran, geopolitika, Bliski istok, špijunski rat, Tel Aviv, Teheran, ajatolah, Telegram podcast, Prvi glas, Izrael Iran rat, izraelski napad, Mossad Iran, vanjska politika, sigurnost, raketni napad, Netanjahu, Trump i Iran, operacija u Iranu, rat bez povratka, analiza sukoba, rat Izraela i Irana, Izrael Iran</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/33433dae/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Turudićeva nova ambicija opasno smrdi na sukob interesa</title>
      <itunes:title>Turudićeva nova ambicija opasno smrdi na sukob interesa</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">a346d979-6afd-4acd-950e-6cef7d4e8449</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/89467bce</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Državno odvjetništvo otvara razgovor ili skraćeno DOOR, ime je znanstvenog časopisa kojeg pokreće DORH. Glavni i odgovorni urednik DOOR-a je glavni državni odvjetnik <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-turudic/"><strong>Ivan Turudić</strong></a>, što pokreće cijelu silu pitanja, mnogo ozbiljnijih od onog zdravorazumskog - kad će, dovraga, čovjek stići obavljati sav taj posao. Za Prvi glas o izdavačkim poduhvatima Ivan Turudića govorio je novinar <a href="https://balkans.aljazeera.net/">Al Jazeere Balkans</a>, <a href="https://www.telegram.hr/tema/domagoj-novokmet/"><strong>Domagoj Novokmet</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP62:</p><ul><li>Odakle čelnom čovjeku DORH-a iskustva, znanja i vremena za uređivanje znanstvenog časopisa?</li><li>Hoće li suci i članovi sudačkih tijela u uredništvu biti u sukobu interesa?</li><li>Što ako netko od Turudićevih podređenih odluči objaviti znanstveni članak o ovlastima DORH-a i EPPO-a na primjeru slučaja Beroš?</li><li>Kako su dvije sutkinje odjednom nestale s popisa članova uredništva?</li><li>Želi li možda DOOR-om Turudić otvoriti vrata svog ulaska u znanstveno-akademski svijet?</li></ul><p>Represivni aparat izdaje znanstveni časopis?</p><p>"Ovdje zapravo dio represivnog aparata stoji iza nečega što želi biti znanstveni časopis", ukratko sumira bit problema Novokmet, iz koje slijedi cijeli vatromet pitanja i potencijalnih sukoba interesa. Naime, objavljivanje u znanstvenim časopisima nužno je za napredovanje u znanstvenim zvanjima, što znači, između ostalog, i bolji status i materijalne uvjere na poslu.  "Znači, imamo osobu koja je i izdavač i glavni urednik. I onda je kao glavni urednik u poziciji birati recenzente tih članaka, odlučivati o tim člancima, a ujedno je i šef ljudima su potencijalni autori koji bi njihovom objavom u konačnici mogli zapravo ostvariti neku bolju materijalnu poziciju", kaže naš sugovornik.</p><p>Uz to, ostaje pitanje sukoba interesa ljudi koji rade u sudstvu - u nekom trentuku će vjerojatno naći u poziciji da donose odluke u slučajevima u kojima je jedan od aktera - DORH. Na pitanje o tome koji je osobni interes Ivana Turudića za ovaj neobični izdavački poduhvat, Novokmet smatra da samo urednikovanje, bez doktorata, neće biti dovoljno da čelniku DORH-a otvori vrata ulaska u znanstveno-akademsku karijeru. "No, nama ostaje samo da spekuliramo što je glavna motivacija glavnog državnog odvjetnika i pri tom ćemo morati sigurno pričekati barem prosinac kada bi prvi DOOR-a trebao izaći", zaključuje Novokmet.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Državno odvjetništvo otvara razgovor ili skraćeno DOOR, ime je znanstvenog časopisa kojeg pokreće DORH. Glavni i odgovorni urednik DOOR-a je glavni državni odvjetnik <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-turudic/"><strong>Ivan Turudić</strong></a>, što pokreće cijelu silu pitanja, mnogo ozbiljnijih od onog zdravorazumskog - kad će, dovraga, čovjek stići obavljati sav taj posao. Za Prvi glas o izdavačkim poduhvatima Ivan Turudića govorio je novinar <a href="https://balkans.aljazeera.net/">Al Jazeere Balkans</a>, <a href="https://www.telegram.hr/tema/domagoj-novokmet/"><strong>Domagoj Novokmet</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP62:</p><ul><li>Odakle čelnom čovjeku DORH-a iskustva, znanja i vremena za uređivanje znanstvenog časopisa?</li><li>Hoće li suci i članovi sudačkih tijela u uredništvu biti u sukobu interesa?</li><li>Što ako netko od Turudićevih podređenih odluči objaviti znanstveni članak o ovlastima DORH-a i EPPO-a na primjeru slučaja Beroš?</li><li>Kako su dvije sutkinje odjednom nestale s popisa članova uredništva?</li><li>Želi li možda DOOR-om Turudić otvoriti vrata svog ulaska u znanstveno-akademski svijet?</li></ul><p>Represivni aparat izdaje znanstveni časopis?</p><p>"Ovdje zapravo dio represivnog aparata stoji iza nečega što želi biti znanstveni časopis", ukratko sumira bit problema Novokmet, iz koje slijedi cijeli vatromet pitanja i potencijalnih sukoba interesa. Naime, objavljivanje u znanstvenim časopisima nužno je za napredovanje u znanstvenim zvanjima, što znači, između ostalog, i bolji status i materijalne uvjere na poslu.  "Znači, imamo osobu koja je i izdavač i glavni urednik. I onda je kao glavni urednik u poziciji birati recenzente tih članaka, odlučivati o tim člancima, a ujedno je i šef ljudima su potencijalni autori koji bi njihovom objavom u konačnici mogli zapravo ostvariti neku bolju materijalnu poziciju", kaže naš sugovornik.</p><p>Uz to, ostaje pitanje sukoba interesa ljudi koji rade u sudstvu - u nekom trentuku će vjerojatno naći u poziciji da donose odluke u slučajevima u kojima je jedan od aktera - DORH. Na pitanje o tome koji je osobni interes Ivana Turudića za ovaj neobični izdavački poduhvat, Novokmet smatra da samo urednikovanje, bez doktorata, neće biti dovoljno da čelniku DORH-a otvori vrata ulaska u znanstveno-akademsku karijeru. "No, nama ostaje samo da spekuliramo što je glavna motivacija glavnog državnog odvjetnika i pri tom ćemo morati sigurno pričekati barem prosinac kada bi prvi DOOR-a trebao izaći", zaključuje Novokmet.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 16 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/89467bce/28235831.mp3" length="18436798" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1151</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Državno odvjetništvo otvara razgovor ili skraćeno DOOR, ime je znanstvenog časopisa kojeg pokreće DORH. Glavni i odgovorni urednik DOOR-a je glavni državni odvjetnik <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-turudic/"><strong>Ivan Turudić</strong></a>, što pokreće cijelu silu pitanja, mnogo ozbiljnijih od onog zdravorazumskog - kad će, dovraga, čovjek stići obavljati sav taj posao. Za Prvi glas o izdavačkim poduhvatima Ivan Turudića govorio je novinar <a href="https://balkans.aljazeera.net/">Al Jazeere Balkans</a>, <a href="https://www.telegram.hr/tema/domagoj-novokmet/"><strong>Domagoj Novokmet</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP62:</p><ul><li>Odakle čelnom čovjeku DORH-a iskustva, znanja i vremena za uređivanje znanstvenog časopisa?</li><li>Hoće li suci i članovi sudačkih tijela u uredništvu biti u sukobu interesa?</li><li>Što ako netko od Turudićevih podređenih odluči objaviti znanstveni članak o ovlastima DORH-a i EPPO-a na primjeru slučaja Beroš?</li><li>Kako su dvije sutkinje odjednom nestale s popisa članova uredništva?</li><li>Želi li možda DOOR-om Turudić otvoriti vrata svog ulaska u znanstveno-akademski svijet?</li></ul><p>Represivni aparat izdaje znanstveni časopis?</p><p>"Ovdje zapravo dio represivnog aparata stoji iza nečega što želi biti znanstveni časopis", ukratko sumira bit problema Novokmet, iz koje slijedi cijeli vatromet pitanja i potencijalnih sukoba interesa. Naime, objavljivanje u znanstvenim časopisima nužno je za napredovanje u znanstvenim zvanjima, što znači, između ostalog, i bolji status i materijalne uvjere na poslu.  "Znači, imamo osobu koja je i izdavač i glavni urednik. I onda je kao glavni urednik u poziciji birati recenzente tih članaka, odlučivati o tim člancima, a ujedno je i šef ljudima su potencijalni autori koji bi njihovom objavom u konačnici mogli zapravo ostvariti neku bolju materijalnu poziciju", kaže naš sugovornik.</p><p>Uz to, ostaje pitanje sukoba interesa ljudi koji rade u sudstvu - u nekom trentuku će vjerojatno naći u poziciji da donose odluke u slučajevima u kojima je jedan od aktera - DORH. Na pitanje o tome koji je osobni interes Ivana Turudića za ovaj neobični izdavački poduhvat, Novokmet smatra da samo urednikovanje, bez doktorata, neće biti dovoljno da čelniku DORH-a otvori vrata ulaska u znanstveno-akademsku karijeru. "No, nama ostaje samo da spekuliramo što je glavna motivacija glavnog državnog odvjetnika i pri tom ćemo morati sigurno pričekati barem prosinac kada bi prvi DOOR-a trebao izaći", zaključuje Novokmet.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/89467bce/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Kako su se Titovi partizani oduprijeli nacistima na Sutjesci</title>
      <itunes:title>Kako su se Titovi partizani oduprijeli nacistima na Sutjesci</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">84d3913e-40b3-41ac-8a82-1e3acacdfa3c</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/05130540</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>"Da su njemačke snage uspjele ukloniti Vrhovni štab <a href="https://www.telegram.hr/tema/josip-broz-tito/">Josipa Broza Tita,</a> partizanski pokret bi se raspao, Britanci bi dalje nastavili pomagati četnike, <a href="https://www.telegram.hr/tema/crvena-armija/">Crvena armija</a> preuzela veći dio Jugoslavije, stvorila bi mogućnost da se formira Velika Srbija, a Dalmacija bi mogla pripasti Italiji kao dar što je prešla na savezničku stranu. Pitanje je bi li bilo Hrvatske", kaže <strong>Šimun Cimerman</strong>, autor hit knjige „Bitka na Sutjesci”.</p><p> </p><p>Ključna pitanja ove epizode:</p><ul><li> Kako autor objašnjava interes domaće publike za tematiku partizanske bitke 82 godine otkako se odvijala?</li><li>Što je bio razlog zašto Nijemci i njihovi saveznici, unatoč ogromnoj nadmoći u brojevima, oružju i tehnici, nisu uspjeli ostvariti svoj cilj u operacijama “Schwarz” i “Weiss” (odnosno bitkama na Neretvi i Sutjesci)?</li><li>Zašto savjetuje ljudima da pročitaju ‘Sutjesku‘ ako misle da im u životu ide loše – i zašto tvrdi da će im nakon čitanja biti bolje?</li><li>Kako je bilo moguće da partizanska vojska od dvadesetak tisuća ljudi, od kojih je bilo i četiri tisuće ranjenika, preživi neprijateljsku vojsku koja broji oko 130.000 vojnika?</li><li>Je li operacija Schwarz bila prekretnica u <a href="https://www.telegram.hr/tema/drugi-svjetski-rat/">Drugom svjetskom ratu</a> na prostoru bivše Jugoslavije?</li><li>Kako bi izgledala Hrvatska da nije bilo te bitke?</li><li>Koje je pogreške napravio Vrhovni štab predvođen Titom i koji su bili ključni trenuci bitke?</li><li>Kako se od inicijalne motivacije da pripremi planinarski vodič rad pretvorio u hibridni žanr putopisa i historiografije?</li><li>Jesu li veliki gubici i poraz kompenziran mitskim mjestom u poratnoj državi i koji su se mitovi izrodili u socijalističkoj Jugoslaviji na temelju tzv. Pete ofenzive?</li></ul><p>Raskošno opremljenu knjigu na više od 400 stranica objavila je zagrebačka izdavačka kuća Jesenski &amp; Turk koje tiska već peto izdanje a autor kaže da ga je interes publike iznenadio. "Mislio sam da tu knjigu neće ni moja mama pročitati, ali nisam računao da će zapravo u manje od tri mjeseca već ići peto izdanje knjige", kaže autor.</p><p>Inicijalna motivacija bilo je pisanje planinarskog vodiča kroz područje na kojem se odvila bitka. „Htio sam istražiti gdje su se kretale formacije partizanskih i osovinskih snaga. Iznenadilo me ogromno područje na kojem se bitka vodila, 100 puta 100 kilometara, koje danas obuhvaća nacionalne parkove <a href="https://www.telegram.hr/super1/life/durmitor-crna-gora-izlet-planinarenje-sto-vidjeti-biciklisticke-staze/">Durmitor</a> i Sutjesku, te parkove prirode Taru i Pivu. U međuvremenu je povijesni materijal narastao do te mjere da je planinarski vodič zapravo postao prilog knjizi”, predstavlja knjigu uz koju je priložena terenska karta Bitke na Sutjesci s više od 3.000 kilometara ucrtanih cesta, puteva i staza kojima su se kretale Sile Osovine i partizanske snage.</p><p>Cimerman navodi nekoliko ključnih trenutaka <a href="https://www.telegram.hr/tema/bitka-na-sutjesci/">bitke</a>, a kaže da su greške radili i osovinske i partizanske snage. „Riječ je mjesec dana igre mačke i miša, gdje su se osovinske snage trudile zatvoriti obruč, a partizanske snage ga opipavale pokušavajući naći neku rupu iz koje se mogu probiti. Nijemci se trude svaku od tih rupa začepiti, i to traje mjesec dana. Situacija se mijenja iz dana u dan, a nekada iz sata u sat. Prva greška Vrhovnog štaba bila je što je partizanska obavještajna služba bila katastrofalna i uopće nisu primijetili da se oko njih radi obruč od 130.000 vojnika”, opisuje Cimerman.</p><p>„Važnost ove <a href="https://www.telegram.hr/tema/bitka-na-sutjesci/">bitke</a> je što britanska misija odmah poslije proboja šalje depešu u London u kojoj ističu da se partizanske snage, a ne četnici, bore protiv Nijemaca. To je prekretnica u narodno-oslobodilačkom pokretu, jer partizani krajem 1943. postaju saveznici Americi i Engleskoj", kaže Cimerman.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>"Da su njemačke snage uspjele ukloniti Vrhovni štab <a href="https://www.telegram.hr/tema/josip-broz-tito/">Josipa Broza Tita,</a> partizanski pokret bi se raspao, Britanci bi dalje nastavili pomagati četnike, <a href="https://www.telegram.hr/tema/crvena-armija/">Crvena armija</a> preuzela veći dio Jugoslavije, stvorila bi mogućnost da se formira Velika Srbija, a Dalmacija bi mogla pripasti Italiji kao dar što je prešla na savezničku stranu. Pitanje je bi li bilo Hrvatske", kaže <strong>Šimun Cimerman</strong>, autor hit knjige „Bitka na Sutjesci”.</p><p> </p><p>Ključna pitanja ove epizode:</p><ul><li> Kako autor objašnjava interes domaće publike za tematiku partizanske bitke 82 godine otkako se odvijala?</li><li>Što je bio razlog zašto Nijemci i njihovi saveznici, unatoč ogromnoj nadmoći u brojevima, oružju i tehnici, nisu uspjeli ostvariti svoj cilj u operacijama “Schwarz” i “Weiss” (odnosno bitkama na Neretvi i Sutjesci)?</li><li>Zašto savjetuje ljudima da pročitaju ‘Sutjesku‘ ako misle da im u životu ide loše – i zašto tvrdi da će im nakon čitanja biti bolje?</li><li>Kako je bilo moguće da partizanska vojska od dvadesetak tisuća ljudi, od kojih je bilo i četiri tisuće ranjenika, preživi neprijateljsku vojsku koja broji oko 130.000 vojnika?</li><li>Je li operacija Schwarz bila prekretnica u <a href="https://www.telegram.hr/tema/drugi-svjetski-rat/">Drugom svjetskom ratu</a> na prostoru bivše Jugoslavije?</li><li>Kako bi izgledala Hrvatska da nije bilo te bitke?</li><li>Koje je pogreške napravio Vrhovni štab predvođen Titom i koji su bili ključni trenuci bitke?</li><li>Kako se od inicijalne motivacije da pripremi planinarski vodič rad pretvorio u hibridni žanr putopisa i historiografije?</li><li>Jesu li veliki gubici i poraz kompenziran mitskim mjestom u poratnoj državi i koji su se mitovi izrodili u socijalističkoj Jugoslaviji na temelju tzv. Pete ofenzive?</li></ul><p>Raskošno opremljenu knjigu na više od 400 stranica objavila je zagrebačka izdavačka kuća Jesenski &amp; Turk koje tiska već peto izdanje a autor kaže da ga je interes publike iznenadio. "Mislio sam da tu knjigu neće ni moja mama pročitati, ali nisam računao da će zapravo u manje od tri mjeseca već ići peto izdanje knjige", kaže autor.</p><p>Inicijalna motivacija bilo je pisanje planinarskog vodiča kroz područje na kojem se odvila bitka. „Htio sam istražiti gdje su se kretale formacije partizanskih i osovinskih snaga. Iznenadilo me ogromno područje na kojem se bitka vodila, 100 puta 100 kilometara, koje danas obuhvaća nacionalne parkove <a href="https://www.telegram.hr/super1/life/durmitor-crna-gora-izlet-planinarenje-sto-vidjeti-biciklisticke-staze/">Durmitor</a> i Sutjesku, te parkove prirode Taru i Pivu. U međuvremenu je povijesni materijal narastao do te mjere da je planinarski vodič zapravo postao prilog knjizi”, predstavlja knjigu uz koju je priložena terenska karta Bitke na Sutjesci s više od 3.000 kilometara ucrtanih cesta, puteva i staza kojima su se kretale Sile Osovine i partizanske snage.</p><p>Cimerman navodi nekoliko ključnih trenutaka <a href="https://www.telegram.hr/tema/bitka-na-sutjesci/">bitke</a>, a kaže da su greške radili i osovinske i partizanske snage. „Riječ je mjesec dana igre mačke i miša, gdje su se osovinske snage trudile zatvoriti obruč, a partizanske snage ga opipavale pokušavajući naći neku rupu iz koje se mogu probiti. Nijemci se trude svaku od tih rupa začepiti, i to traje mjesec dana. Situacija se mijenja iz dana u dan, a nekada iz sata u sat. Prva greška Vrhovnog štaba bila je što je partizanska obavještajna služba bila katastrofalna i uopće nisu primijetili da se oko njih radi obruč od 130.000 vojnika”, opisuje Cimerman.</p><p>„Važnost ove <a href="https://www.telegram.hr/tema/bitka-na-sutjesci/">bitke</a> je što britanska misija odmah poslije proboja šalje depešu u London u kojoj ističu da se partizanske snage, a ne četnici, bore protiv Nijemaca. To je prekretnica u narodno-oslobodilačkom pokretu, jer partizani krajem 1943. postaju saveznici Americi i Engleskoj", kaže Cimerman.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 14 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/05130540/a5e4cd48.mp3" length="28754475" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1796</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>"Da su njemačke snage uspjele ukloniti Vrhovni štab <a href="https://www.telegram.hr/tema/josip-broz-tito/">Josipa Broza Tita,</a> partizanski pokret bi se raspao, Britanci bi dalje nastavili pomagati četnike, <a href="https://www.telegram.hr/tema/crvena-armija/">Crvena armija</a> preuzela veći dio Jugoslavije, stvorila bi mogućnost da se formira Velika Srbija, a Dalmacija bi mogla pripasti Italiji kao dar što je prešla na savezničku stranu. Pitanje je bi li bilo Hrvatske", kaže <strong>Šimun Cimerman</strong>, autor hit knjige „Bitka na Sutjesci”.</p><p> </p><p>Ključna pitanja ove epizode:</p><ul><li> Kako autor objašnjava interes domaće publike za tematiku partizanske bitke 82 godine otkako se odvijala?</li><li>Što je bio razlog zašto Nijemci i njihovi saveznici, unatoč ogromnoj nadmoći u brojevima, oružju i tehnici, nisu uspjeli ostvariti svoj cilj u operacijama “Schwarz” i “Weiss” (odnosno bitkama na Neretvi i Sutjesci)?</li><li>Zašto savjetuje ljudima da pročitaju ‘Sutjesku‘ ako misle da im u životu ide loše – i zašto tvrdi da će im nakon čitanja biti bolje?</li><li>Kako je bilo moguće da partizanska vojska od dvadesetak tisuća ljudi, od kojih je bilo i četiri tisuće ranjenika, preživi neprijateljsku vojsku koja broji oko 130.000 vojnika?</li><li>Je li operacija Schwarz bila prekretnica u <a href="https://www.telegram.hr/tema/drugi-svjetski-rat/">Drugom svjetskom ratu</a> na prostoru bivše Jugoslavije?</li><li>Kako bi izgledala Hrvatska da nije bilo te bitke?</li><li>Koje je pogreške napravio Vrhovni štab predvođen Titom i koji su bili ključni trenuci bitke?</li><li>Kako se od inicijalne motivacije da pripremi planinarski vodič rad pretvorio u hibridni žanr putopisa i historiografije?</li><li>Jesu li veliki gubici i poraz kompenziran mitskim mjestom u poratnoj državi i koji su se mitovi izrodili u socijalističkoj Jugoslaviji na temelju tzv. Pete ofenzive?</li></ul><p>Raskošno opremljenu knjigu na više od 400 stranica objavila je zagrebačka izdavačka kuća Jesenski &amp; Turk koje tiska već peto izdanje a autor kaže da ga je interes publike iznenadio. "Mislio sam da tu knjigu neće ni moja mama pročitati, ali nisam računao da će zapravo u manje od tri mjeseca već ići peto izdanje knjige", kaže autor.</p><p>Inicijalna motivacija bilo je pisanje planinarskog vodiča kroz područje na kojem se odvila bitka. „Htio sam istražiti gdje su se kretale formacije partizanskih i osovinskih snaga. Iznenadilo me ogromno područje na kojem se bitka vodila, 100 puta 100 kilometara, koje danas obuhvaća nacionalne parkove <a href="https://www.telegram.hr/super1/life/durmitor-crna-gora-izlet-planinarenje-sto-vidjeti-biciklisticke-staze/">Durmitor</a> i Sutjesku, te parkove prirode Taru i Pivu. U međuvremenu je povijesni materijal narastao do te mjere da je planinarski vodič zapravo postao prilog knjizi”, predstavlja knjigu uz koju je priložena terenska karta Bitke na Sutjesci s više od 3.000 kilometara ucrtanih cesta, puteva i staza kojima su se kretale Sile Osovine i partizanske snage.</p><p>Cimerman navodi nekoliko ključnih trenutaka <a href="https://www.telegram.hr/tema/bitka-na-sutjesci/">bitke</a>, a kaže da su greške radili i osovinske i partizanske snage. „Riječ je mjesec dana igre mačke i miša, gdje su se osovinske snage trudile zatvoriti obruč, a partizanske snage ga opipavale pokušavajući naći neku rupu iz koje se mogu probiti. Nijemci se trude svaku od tih rupa začepiti, i to traje mjesec dana. Situacija se mijenja iz dana u dan, a nekada iz sata u sat. Prva greška Vrhovnog štaba bila je što je partizanska obavještajna služba bila katastrofalna i uopće nisu primijetili da se oko njih radi obruč od 130.000 vojnika”, opisuje Cimerman.</p><p>„Važnost ove <a href="https://www.telegram.hr/tema/bitka-na-sutjesci/">bitke</a> je što britanska misija odmah poslije proboja šalje depešu u London u kojoj ističu da se partizanske snage, a ne četnici, bore protiv Nijemaca. To je prekretnica u narodno-oslobodilačkom pokretu, jer partizani krajem 1943. postaju saveznici Americi i Engleskoj", kaže Cimerman.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/05130540/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Analiza: Izrael napao Iran</title>
      <itunes:title>Analiza: Izrael napao Iran</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">5bd39ac7-67f1-442d-a98a-7f7d80b00ff9</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/8463a320</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi podcasta Prvi glas, gost je vojni analitičar <strong>Marinko Ogorec</strong>, s kojim razgovaramo o eksplozivnoj situaciji na Bliskom istoku.</p><p><br></p><p>U ovoj epizodi čut ćete:</p><ul><li>Što zapravo znači udar Izraela na Iran?</li><li>Koliko je realan scenarij regionalne eskalacije?</li><li>Kako bi izgledao vojni odgovor Irana?</li><li>Zašto svijet šuti na humanitarnu katastrofu u Gazi?</li><li>Ima li međunarodna zajednica ikakav alat za zaustavljanje nasilja?</li></ul><p><em>*Napomena za čitatelje i slušatelje: S Marinkom Ogorcem razgovarali smo u četvrtak poslijepodne, kada je napad Izraela na Iran bio izgledan. Napad je krenuo u noći s četvrtka na petak<br></em><br></p><p>Izrael može samostalno napasti Iran</p><p>Ogorec odmah na početku potvrđuje da Izrael ima sposobnost samostalnog napada na Iran, bez direktne podrške SAD-a, ali upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne – ne samo za Izrael i Iran, nego za cijeli Bliski istok. Situaciju opisuje kao “igranje s vatrom koje donosi ozbiljne opekotine”, dok upozorava na moguće uvlačenje trećih zemalja i novu aktivaciju Hezbollaha.</p><p>Napad Izraela na Iran, kaže Ogorec, to bi moglo izazvati lančanu reakciju u cijelom Bliskom istoku. Iran ne bi ostao dužan – odgovor bi mogao uključivati aktivaciju proiranskih milicija u Iraku, Siriji i Jemenu, ali i novu eskalaciju na libanonskoj granici preko Hezbollaha. To više ne bi bio sukob dviju država, nego otvoreni regionalni rat s posljedicama koje ne možemo ni sagledati, upozorava naš sugovornik.</p><p>Humanitarna katastrofa u Gazi</p><p>U drugom dijelu epizode fokus je na Gazi. Prema službenim podacima palestinskih vlasti, broj mrtvih prelazi 55.000, a pomoć dolazi rijetke granične prijelaze i pod strogim nadzorom. Ogorec bez zadrške koristi riječ zločin, za ovo što se događa.</p><p>U razgovoru se otvara i pitanje ciljeva izraelske ofenzive – što točno znači “uništenje Hamasa” i je li to uopće realno. Ogorec ističe da Hamas nije samo vojna struktura nego i ideja, duboko ukorijenjena u kolektivnoj svijesti, a pokušaj njegovog “brisanja” vodi u beskonačni sukob. “Govorimo o organizaciji koja nije tek šačica ljudi, nego sustav s podrškom i infrastrukturom, a takve se stvari ne mogu bombardirati do nestanka”, upozorava.</p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi podcasta Prvi glas, gost je vojni analitičar <strong>Marinko Ogorec</strong>, s kojim razgovaramo o eksplozivnoj situaciji na Bliskom istoku.</p><p><br></p><p>U ovoj epizodi čut ćete:</p><ul><li>Što zapravo znači udar Izraela na Iran?</li><li>Koliko je realan scenarij regionalne eskalacije?</li><li>Kako bi izgledao vojni odgovor Irana?</li><li>Zašto svijet šuti na humanitarnu katastrofu u Gazi?</li><li>Ima li međunarodna zajednica ikakav alat za zaustavljanje nasilja?</li></ul><p><em>*Napomena za čitatelje i slušatelje: S Marinkom Ogorcem razgovarali smo u četvrtak poslijepodne, kada je napad Izraela na Iran bio izgledan. Napad je krenuo u noći s četvrtka na petak<br></em><br></p><p>Izrael može samostalno napasti Iran</p><p>Ogorec odmah na početku potvrđuje da Izrael ima sposobnost samostalnog napada na Iran, bez direktne podrške SAD-a, ali upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne – ne samo za Izrael i Iran, nego za cijeli Bliski istok. Situaciju opisuje kao “igranje s vatrom koje donosi ozbiljne opekotine”, dok upozorava na moguće uvlačenje trećih zemalja i novu aktivaciju Hezbollaha.</p><p>Napad Izraela na Iran, kaže Ogorec, to bi moglo izazvati lančanu reakciju u cijelom Bliskom istoku. Iran ne bi ostao dužan – odgovor bi mogao uključivati aktivaciju proiranskih milicija u Iraku, Siriji i Jemenu, ali i novu eskalaciju na libanonskoj granici preko Hezbollaha. To više ne bi bio sukob dviju država, nego otvoreni regionalni rat s posljedicama koje ne možemo ni sagledati, upozorava naš sugovornik.</p><p>Humanitarna katastrofa u Gazi</p><p>U drugom dijelu epizode fokus je na Gazi. Prema službenim podacima palestinskih vlasti, broj mrtvih prelazi 55.000, a pomoć dolazi rijetke granične prijelaze i pod strogim nadzorom. Ogorec bez zadrške koristi riječ zločin, za ovo što se događa.</p><p>U razgovoru se otvara i pitanje ciljeva izraelske ofenzive – što točno znači “uništenje Hamasa” i je li to uopće realno. Ogorec ističe da Hamas nije samo vojna struktura nego i ideja, duboko ukorijenjena u kolektivnoj svijesti, a pokušaj njegovog “brisanja” vodi u beskonačni sukob. “Govorimo o organizaciji koja nije tek šačica ljudi, nego sustav s podrškom i infrastrukturom, a takve se stvari ne mogu bombardirati do nestanka”, upozorava.</p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 13 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/8463a320/1dee9d98.mp3" length="13531128" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>845</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U današnjoj epizodi podcasta Prvi glas, gost je vojni analitičar <strong>Marinko Ogorec</strong>, s kojim razgovaramo o eksplozivnoj situaciji na Bliskom istoku.</p><p><br></p><p>U ovoj epizodi čut ćete:</p><ul><li>Što zapravo znači udar Izraela na Iran?</li><li>Koliko je realan scenarij regionalne eskalacije?</li><li>Kako bi izgledao vojni odgovor Irana?</li><li>Zašto svijet šuti na humanitarnu katastrofu u Gazi?</li><li>Ima li međunarodna zajednica ikakav alat za zaustavljanje nasilja?</li></ul><p><em>*Napomena za čitatelje i slušatelje: S Marinkom Ogorcem razgovarali smo u četvrtak poslijepodne, kada je napad Izraela na Iran bio izgledan. Napad je krenuo u noći s četvrtka na petak<br></em><br></p><p>Izrael može samostalno napasti Iran</p><p>Ogorec odmah na početku potvrđuje da Izrael ima sposobnost samostalnog napada na Iran, bez direktne podrške SAD-a, ali upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne – ne samo za Izrael i Iran, nego za cijeli Bliski istok. Situaciju opisuje kao “igranje s vatrom koje donosi ozbiljne opekotine”, dok upozorava na moguće uvlačenje trećih zemalja i novu aktivaciju Hezbollaha.</p><p>Napad Izraela na Iran, kaže Ogorec, to bi moglo izazvati lančanu reakciju u cijelom Bliskom istoku. Iran ne bi ostao dužan – odgovor bi mogao uključivati aktivaciju proiranskih milicija u Iraku, Siriji i Jemenu, ali i novu eskalaciju na libanonskoj granici preko Hezbollaha. To više ne bi bio sukob dviju država, nego otvoreni regionalni rat s posljedicama koje ne možemo ni sagledati, upozorava naš sugovornik.</p><p>Humanitarna katastrofa u Gazi</p><p>U drugom dijelu epizode fokus je na Gazi. Prema službenim podacima palestinskih vlasti, broj mrtvih prelazi 55.000, a pomoć dolazi rijetke granične prijelaze i pod strogim nadzorom. Ogorec bez zadrške koristi riječ zločin, za ovo što se događa.</p><p>U razgovoru se otvara i pitanje ciljeva izraelske ofenzive – što točno znači “uništenje Hamasa” i je li to uopće realno. Ogorec ističe da Hamas nije samo vojna struktura nego i ideja, duboko ukorijenjena u kolektivnoj svijesti, a pokušaj njegovog “brisanja” vodi u beskonačni sukob. “Govorimo o organizaciji koja nije tek šačica ljudi, nego sustav s podrškom i infrastrukturom, a takve se stvari ne mogu bombardirati do nestanka”, upozorava.</p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/8463a320/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Trump šalje vojsku: Pozadina kaosa u Americi</title>
      <itunes:title>Trump šalje vojsku: Pozadina kaosa u Americi</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2c176c44-4a21-4aa5-a949-285db66ea464</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/91df93cf</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Prosjednici u Los Angelesu su "strani neprijatelji", "životinje", a oni koji kane prosvjedovati u Washingtonu u vrijeme velike vojne parade ovog vikenda, su "ljudi koji mrze našu zemlju". Tako govori američki predsjednik <a href="https://www.telegram.hr/tema/donald-trump/"><strong>Donald Trump</strong></a> o onima koji prosvjeduju protiv njegove imigracijske politike i upotrebe Nacionalne garde i marinaca u održavanju reda. O tome gdje to idu Sjedinjene Američke Države za Prvi glas govorio je novinar Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/divo-durovic/"><strong>Đivo Đurović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP61:</p><ul><li>Ima li tema deportacije ilegalalnih migranata kapacitet da zapali prosvjednu iskru u cijeloj zemlji?</li><li>Hoće li doći do konfrontacije prosvjednika i vojske?</li><li>Što očekivati od vojne parade u Washingtonu ovog vikenda - Trump već prijeti potencijalnim prosvjednicima?</li><li>Gledamo li, možda, početak građanskog rata?</li><li>Je li posljednji oštar istup guvernera Kalifornije <a href="https://www.telegram.hr/tema/Gavin-Newsom/"><strong>Gavin Newsoma</strong></a> priprema za njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima 2028. godine?</li></ul><p>Tema o sukobu vojske s građanima kao ozbiljna opcija za idući vikend</p><p>Đurović smatra da potencijal za opće nerede u cijeloj državi zbog deportacija ilegalnih migranata nije velik. Naime, one traju praktički od trenutka kad se Trump vratio na vlast. "Bilo je u nekoliko navrata na nekim mjestima demonstracija, ali generalno, Amerikanci na tu temu nisu posbeno osjetljivi", kaže naš novinar.  Smatra da će se i ova situacija, koja se zakomplicira slanjem Nacionalne garde i marinaca u Los Angeles - ispuhati.</p><p>"Ovo nije točka u kojoj Hitler nakon paleža Reichstaga preuzima diktatorske ovlasti. Prije svega zbog toga što je Trump nekonzistetntan. Ne bi me iznenadilo da za par tjedana kaže kako on zapravo nikad nije ni slao Nacionalnu gardu, nego da mu je sve podmentuto", kaže Đurović koji smatra da je potencijal na neko kontinuirano nasilje - relativno nizak. Ali, skreće pažnju na to o čemu uopće pričamo. "O sukobu američke vojske s američkim građanima kao ozbiljnoj opciji za idući vikend! I to ne zato što smo nekakvi luđaci koji nemaju pametnijeg posla, nego zato što je to nešto što je glavna svjetska tema. To isto puno govori gdje smo došli", zaključuje Đurović.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Prosjednici u Los Angelesu su "strani neprijatelji", "životinje", a oni koji kane prosvjedovati u Washingtonu u vrijeme velike vojne parade ovog vikenda, su "ljudi koji mrze našu zemlju". Tako govori američki predsjednik <a href="https://www.telegram.hr/tema/donald-trump/"><strong>Donald Trump</strong></a> o onima koji prosvjeduju protiv njegove imigracijske politike i upotrebe Nacionalne garde i marinaca u održavanju reda. O tome gdje to idu Sjedinjene Američke Države za Prvi glas govorio je novinar Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/divo-durovic/"><strong>Đivo Đurović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP61:</p><ul><li>Ima li tema deportacije ilegalalnih migranata kapacitet da zapali prosvjednu iskru u cijeloj zemlji?</li><li>Hoće li doći do konfrontacije prosvjednika i vojske?</li><li>Što očekivati od vojne parade u Washingtonu ovog vikenda - Trump već prijeti potencijalnim prosvjednicima?</li><li>Gledamo li, možda, početak građanskog rata?</li><li>Je li posljednji oštar istup guvernera Kalifornije <a href="https://www.telegram.hr/tema/Gavin-Newsom/"><strong>Gavin Newsoma</strong></a> priprema za njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima 2028. godine?</li></ul><p>Tema o sukobu vojske s građanima kao ozbiljna opcija za idući vikend</p><p>Đurović smatra da potencijal za opće nerede u cijeloj državi zbog deportacija ilegalnih migranata nije velik. Naime, one traju praktički od trenutka kad se Trump vratio na vlast. "Bilo je u nekoliko navrata na nekim mjestima demonstracija, ali generalno, Amerikanci na tu temu nisu posbeno osjetljivi", kaže naš novinar.  Smatra da će se i ova situacija, koja se zakomplicira slanjem Nacionalne garde i marinaca u Los Angeles - ispuhati.</p><p>"Ovo nije točka u kojoj Hitler nakon paleža Reichstaga preuzima diktatorske ovlasti. Prije svega zbog toga što je Trump nekonzistetntan. Ne bi me iznenadilo da za par tjedana kaže kako on zapravo nikad nije ni slao Nacionalnu gardu, nego da mu je sve podmentuto", kaže Đurović koji smatra da je potencijal na neko kontinuirano nasilje - relativno nizak. Ali, skreće pažnju na to o čemu uopće pričamo. "O sukobu američke vojske s američkim građanima kao ozbiljnoj opciji za idući vikend! I to ne zato što smo nekakvi luđaci koji nemaju pametnijeg posla, nego zato što je to nešto što je glavna svjetska tema. To isto puno govori gdje smo došli", zaključuje Đurović.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 12 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/91df93cf/f3fc23c5.mp3" length="18042641" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1127</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Prosjednici u Los Angelesu su "strani neprijatelji", "životinje", a oni koji kane prosvjedovati u Washingtonu u vrijeme velike vojne parade ovog vikenda, su "ljudi koji mrze našu zemlju". Tako govori američki predsjednik <a href="https://www.telegram.hr/tema/donald-trump/"><strong>Donald Trump</strong></a> o onima koji prosvjeduju protiv njegove imigracijske politike i upotrebe Nacionalne garde i marinaca u održavanju reda. O tome gdje to idu Sjedinjene Američke Države za Prvi glas govorio je novinar Telegrama <a href="https://www.telegram.hr/autor/divo-durovic/"><strong>Đivo Đurović</strong></a>.</p><p><br></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP61:</p><ul><li>Ima li tema deportacije ilegalalnih migranata kapacitet da zapali prosvjednu iskru u cijeloj zemlji?</li><li>Hoće li doći do konfrontacije prosvjednika i vojske?</li><li>Što očekivati od vojne parade u Washingtonu ovog vikenda - Trump već prijeti potencijalnim prosvjednicima?</li><li>Gledamo li, možda, početak građanskog rata?</li><li>Je li posljednji oštar istup guvernera Kalifornije <a href="https://www.telegram.hr/tema/Gavin-Newsom/"><strong>Gavin Newsoma</strong></a> priprema za njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima 2028. godine?</li></ul><p>Tema o sukobu vojske s građanima kao ozbiljna opcija za idući vikend</p><p>Đurović smatra da potencijal za opće nerede u cijeloj državi zbog deportacija ilegalnih migranata nije velik. Naime, one traju praktički od trenutka kad se Trump vratio na vlast. "Bilo je u nekoliko navrata na nekim mjestima demonstracija, ali generalno, Amerikanci na tu temu nisu posbeno osjetljivi", kaže naš novinar.  Smatra da će se i ova situacija, koja se zakomplicira slanjem Nacionalne garde i marinaca u Los Angeles - ispuhati.</p><p>"Ovo nije točka u kojoj Hitler nakon paleža Reichstaga preuzima diktatorske ovlasti. Prije svega zbog toga što je Trump nekonzistetntan. Ne bi me iznenadilo da za par tjedana kaže kako on zapravo nikad nije ni slao Nacionalnu gardu, nego da mu je sve podmentuto", kaže Đurović koji smatra da je potencijal na neko kontinuirano nasilje - relativno nizak. Ali, skreće pažnju na to o čemu uopće pričamo. "O sukobu američke vojske s američkim građanima kao ozbiljnoj opciji za idući vikend! I to ne zato što smo nekakvi luđaci koji nemaju pametnijeg posla, nego zato što je to nešto što je glavna svjetska tema. To isto puno govori gdje smo došli", zaključuje Đurović.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>Trump,USA,Amerika,vojska na ulicama,Trump diktatura,prosvjedi u SAD-u,Gavin Newsom,autoritarizam,američki građanski rat,demokracija pod napadom,vanjska politika,Telegram podcast,Prvi glas,Đivo Đurović,Jasmin Klarić,Trump vojska,tenkovi u Los Angelesu,politička kriza SAD,vojna parada,Trump prijetnje,sukobi u Americi,Nacionalna garda,Trump režim,kriza demokracije,SAD kaos,politika SAD</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/91df93cf/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkovićev stisak nad Sveučilištem</title>
      <itunes:title>Plenkovićev stisak nad Sveučilištem</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">81fe7316-e616-4624-ad04-40a62748f60c</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/5d443e46</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Prizor u kojem rektor Sveučilišta u Osijeku obasipa počastima premijera <strong>Andreja Plenkovića</strong> izaziva susramlje, ali nas to ne treba iznenaditi, kaže Telegramova autorica <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a> komentirajući najnoviju u nizu počasti koje je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/osjecki-rektor-koji-obilazi-hdz-ove-mitinge-najvecu-pocast-sveucilista-dat-ce-plenkovicu/">vrh akademske zajednice poklonio šefu HDZ-a-a i Vlade</a>. "Gledali  smo kako se ono što bi trebalo djelovati autonomno od politike, isporučuje  upravo toj politici."</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP60:</strong></p><ul><li>Zašto akademska zajednica tako jeftino rasprodaje svoju autonomnu poziciju?</li><li>Mogu li rektori koji vladajućima plješću u prvom redu političkih skupova očekivati lukrativnu zahvalnicu od premijera?</li><li>Zašto se rektor Sveučilišta u Osijeku Vlado Guberac ne bi trebao hvaliti rezultatima institucije koju vodi?</li><li>Od Primorca do Mihanovića: zbog čega je sve Osijek percipiran kao HDZ-ovo sveučilište?</li></ul><p><strong>Veza HDZ-a i Sveučilišta <br></strong><br></p><p>"Bilo je još takvih slučajeva  u kojima prvi ljudi sveučilišta pokazuju takvu vrstu snishodljivosti prema političarima. Priznanja članovima Vlade i istaknutim HDZ-ovcima nisu samo osječka specifičnost. Sveučilište u Splitu prošle je godine svoju posebnu povelju na velikoj svečanosti povodom 50. obljetnice postojanja također dodijelilo premijeru Plenkoviću koje mu je osobno uručio rektor <a href="https://www.telegram.hr/tema/dragan-ljutic/"><strong>Dragan Ljutić</strong></a>, inače preko supruge rodbinski povezan s Plenkovićem i njegovom majkom. Prošle je godine rektor osječkog sveučilišta <a href="https://www.telegram.hr/tema/vlado-guberac/"><strong>Vlado Guberac</strong></a>, zajedno sa splitskim i mostarskim rektorom bio na<a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/to-je-ta-cuvena-neovisnost-sveucilista-evo-nasih-istaknutih-rektora-i-mostarskog-na-velikom-skupu-hdz-a/">završnom HDZ-ovom skupu u dvorani Lisinski</a> prije parlamentarnih izbora", nabraja Kršul.</p><p>Demontira i rektorovu samohvalu koji je na svečanosti rektor rekao “da to Sveučilište ima tri uloge, od kojih je najvažnija ona nastavna i obrazovna te demografska. Ako Sveučilište nije spremno studentima ponuditi studijske programe koji će ih zadržati na ovome području, onda dolazi do negativnih demografskih trendova".</p><p><strong>Popunili samo 60 posto kvota<br></strong><br></p><p>"S jedne strane, Slavonija je doslovno prazna koliko ljudi je od tamo iselilo. U posljednjih deset godina, pet slavonskih županija izgubilo je 136 tisuća stanovnika, otprilike jednako koliko ljudi živi u Osijeku, Požegi i Vukovaru", komentira Kršul ističući kako je u tih deset godina, posljednjih osam godina Guberac bio na čelu sveučilišta. Kroz ta dva mandata porazne su i upisne kvote: Osijek je 2014. na ljetnom upisnom roku popunjavao oko 88 posto svoje upisne kvote, a prošle godine na ljetnom roku popunili su samo 60 posto.</p><p>"Što se tiče odnosa tog sveučilišta prema nastavi i studentima – podsjećam na Telegramovo otkriće da su prije dvije godine na pokrenutom studiju <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/telegram-razotkrio-da-brusose-u-osijeku-deru-za-9000-eura-skolarine-koju-ne-smiju-naplatiti-morali-im-vratiti-novac/">Farmacije studentima nezakonito naplaćivali godišnju školarinu 9000 eura</a>. Nakon našeg teksta studentima su morali vratiti novce. Osim toga, pisali smo i o <a href="https://www.telegram.hr/tema/domagoj-mrkonjic/">mučnom slučaju</a> docenta na osječkoj Akademiji <strong>Domagoja Mrkonjića</strong> koji je zlostavljao studente koji su u velikom broju", popisuje Kršul.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Prizor u kojem rektor Sveučilišta u Osijeku obasipa počastima premijera <strong>Andreja Plenkovića</strong> izaziva susramlje, ali nas to ne treba iznenaditi, kaže Telegramova autorica <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a> komentirajući najnoviju u nizu počasti koje je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/osjecki-rektor-koji-obilazi-hdz-ove-mitinge-najvecu-pocast-sveucilista-dat-ce-plenkovicu/">vrh akademske zajednice poklonio šefu HDZ-a-a i Vlade</a>. "Gledali  smo kako se ono što bi trebalo djelovati autonomno od politike, isporučuje  upravo toj politici."</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP60:</strong></p><ul><li>Zašto akademska zajednica tako jeftino rasprodaje svoju autonomnu poziciju?</li><li>Mogu li rektori koji vladajućima plješću u prvom redu političkih skupova očekivati lukrativnu zahvalnicu od premijera?</li><li>Zašto se rektor Sveučilišta u Osijeku Vlado Guberac ne bi trebao hvaliti rezultatima institucije koju vodi?</li><li>Od Primorca do Mihanovića: zbog čega je sve Osijek percipiran kao HDZ-ovo sveučilište?</li></ul><p><strong>Veza HDZ-a i Sveučilišta <br></strong><br></p><p>"Bilo je još takvih slučajeva  u kojima prvi ljudi sveučilišta pokazuju takvu vrstu snishodljivosti prema političarima. Priznanja članovima Vlade i istaknutim HDZ-ovcima nisu samo osječka specifičnost. Sveučilište u Splitu prošle je godine svoju posebnu povelju na velikoj svečanosti povodom 50. obljetnice postojanja također dodijelilo premijeru Plenkoviću koje mu je osobno uručio rektor <a href="https://www.telegram.hr/tema/dragan-ljutic/"><strong>Dragan Ljutić</strong></a>, inače preko supruge rodbinski povezan s Plenkovićem i njegovom majkom. Prošle je godine rektor osječkog sveučilišta <a href="https://www.telegram.hr/tema/vlado-guberac/"><strong>Vlado Guberac</strong></a>, zajedno sa splitskim i mostarskim rektorom bio na<a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/to-je-ta-cuvena-neovisnost-sveucilista-evo-nasih-istaknutih-rektora-i-mostarskog-na-velikom-skupu-hdz-a/">završnom HDZ-ovom skupu u dvorani Lisinski</a> prije parlamentarnih izbora", nabraja Kršul.</p><p>Demontira i rektorovu samohvalu koji je na svečanosti rektor rekao “da to Sveučilište ima tri uloge, od kojih je najvažnija ona nastavna i obrazovna te demografska. Ako Sveučilište nije spremno studentima ponuditi studijske programe koji će ih zadržati na ovome području, onda dolazi do negativnih demografskih trendova".</p><p><strong>Popunili samo 60 posto kvota<br></strong><br></p><p>"S jedne strane, Slavonija je doslovno prazna koliko ljudi je od tamo iselilo. U posljednjih deset godina, pet slavonskih županija izgubilo je 136 tisuća stanovnika, otprilike jednako koliko ljudi živi u Osijeku, Požegi i Vukovaru", komentira Kršul ističući kako je u tih deset godina, posljednjih osam godina Guberac bio na čelu sveučilišta. Kroz ta dva mandata porazne su i upisne kvote: Osijek je 2014. na ljetnom upisnom roku popunjavao oko 88 posto svoje upisne kvote, a prošle godine na ljetnom roku popunili su samo 60 posto.</p><p>"Što se tiče odnosa tog sveučilišta prema nastavi i studentima – podsjećam na Telegramovo otkriće da su prije dvije godine na pokrenutom studiju <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/telegram-razotkrio-da-brusose-u-osijeku-deru-za-9000-eura-skolarine-koju-ne-smiju-naplatiti-morali-im-vratiti-novac/">Farmacije studentima nezakonito naplaćivali godišnju školarinu 9000 eura</a>. Nakon našeg teksta studentima su morali vratiti novce. Osim toga, pisali smo i o <a href="https://www.telegram.hr/tema/domagoj-mrkonjic/">mučnom slučaju</a> docenta na osječkoj Akademiji <strong>Domagoja Mrkonjića</strong> koji je zlostavljao studente koji su u velikom broju", popisuje Kršul.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 11 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/5d443e46/336e2193.mp3" length="19587027" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1223</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Prizor u kojem rektor Sveučilišta u Osijeku obasipa počastima premijera <strong>Andreja Plenkovića</strong> izaziva susramlje, ali nas to ne treba iznenaditi, kaže Telegramova autorica <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a> komentirajući najnoviju u nizu počasti koje je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/osjecki-rektor-koji-obilazi-hdz-ove-mitinge-najvecu-pocast-sveucilista-dat-ce-plenkovicu/">vrh akademske zajednice poklonio šefu HDZ-a-a i Vlade</a>. "Gledali  smo kako se ono što bi trebalo djelovati autonomno od politike, isporučuje  upravo toj politici."</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP60:</strong></p><ul><li>Zašto akademska zajednica tako jeftino rasprodaje svoju autonomnu poziciju?</li><li>Mogu li rektori koji vladajućima plješću u prvom redu političkih skupova očekivati lukrativnu zahvalnicu od premijera?</li><li>Zašto se rektor Sveučilišta u Osijeku Vlado Guberac ne bi trebao hvaliti rezultatima institucije koju vodi?</li><li>Od Primorca do Mihanovića: zbog čega je sve Osijek percipiran kao HDZ-ovo sveučilište?</li></ul><p><strong>Veza HDZ-a i Sveučilišta <br></strong><br></p><p>"Bilo je još takvih slučajeva  u kojima prvi ljudi sveučilišta pokazuju takvu vrstu snishodljivosti prema političarima. Priznanja članovima Vlade i istaknutim HDZ-ovcima nisu samo osječka specifičnost. Sveučilište u Splitu prošle je godine svoju posebnu povelju na velikoj svečanosti povodom 50. obljetnice postojanja također dodijelilo premijeru Plenkoviću koje mu je osobno uručio rektor <a href="https://www.telegram.hr/tema/dragan-ljutic/"><strong>Dragan Ljutić</strong></a>, inače preko supruge rodbinski povezan s Plenkovićem i njegovom majkom. Prošle je godine rektor osječkog sveučilišta <a href="https://www.telegram.hr/tema/vlado-guberac/"><strong>Vlado Guberac</strong></a>, zajedno sa splitskim i mostarskim rektorom bio na<a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/to-je-ta-cuvena-neovisnost-sveucilista-evo-nasih-istaknutih-rektora-i-mostarskog-na-velikom-skupu-hdz-a/">završnom HDZ-ovom skupu u dvorani Lisinski</a> prije parlamentarnih izbora", nabraja Kršul.</p><p>Demontira i rektorovu samohvalu koji je na svečanosti rektor rekao “da to Sveučilište ima tri uloge, od kojih je najvažnija ona nastavna i obrazovna te demografska. Ako Sveučilište nije spremno studentima ponuditi studijske programe koji će ih zadržati na ovome području, onda dolazi do negativnih demografskih trendova".</p><p><strong>Popunili samo 60 posto kvota<br></strong><br></p><p>"S jedne strane, Slavonija je doslovno prazna koliko ljudi je od tamo iselilo. U posljednjih deset godina, pet slavonskih županija izgubilo je 136 tisuća stanovnika, otprilike jednako koliko ljudi živi u Osijeku, Požegi i Vukovaru", komentira Kršul ističući kako je u tih deset godina, posljednjih osam godina Guberac bio na čelu sveučilišta. Kroz ta dva mandata porazne su i upisne kvote: Osijek je 2014. na ljetnom upisnom roku popunjavao oko 88 posto svoje upisne kvote, a prošle godine na ljetnom roku popunili su samo 60 posto.</p><p>"Što se tiče odnosa tog sveučilišta prema nastavi i studentima – podsjećam na Telegramovo otkriće da su prije dvije godine na pokrenutom studiju <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/telegram-razotkrio-da-brusose-u-osijeku-deru-za-9000-eura-skolarine-koju-ne-smiju-naplatiti-morali-im-vratiti-novac/">Farmacije studentima nezakonito naplaćivali godišnju školarinu 9000 eura</a>. Nakon našeg teksta studentima su morali vratiti novce. Osim toga, pisali smo i o <a href="https://www.telegram.hr/tema/domagoj-mrkonjic/">mučnom slučaju</a> docenta na osječkoj Akademiji <strong>Domagoja Mrkonjića</strong> koji je zlostavljao studente koji su u velikom broju", popisuje Kršul.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>hdz, plenković, rektori, sveučilište, politika, hrvatska politika, akademska šutnja, politički pritisak, vlada i sveučilište, prvi glas, telegram podcast, rektori i hdz, autonomija sveučilišta, studenti, pritisci na akademiju, vlada rh, premijer plenković, stanje u obrazovanju, društveni utjecaj politike, političko kadroviranje, politizacija sveučilišta, profesor govori, raskrinkavanje, podcast hrvatska</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/5d443e46/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Ugledni profesor: 'Vučić je uzdrman, počinje kraj'</title>
      <itunes:title>Ugledni profesor: 'Vučić je uzdrman, počinje kraj'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">31964357-fa85-49aa-b1b6-c8d2130c7e66</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/eb4ee2f5</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Bliži li se uskoro pad režima <strong>Aleksandra Vučića?</strong> Nakon masovnih prosvjeda i studentskog bunta diljem zemlje opozicija i Vučić napokon na biralištima, ali samo u malim lokalnim sredinama Zaječaru i Kosjeriću. Pobjedu su proglasili i opozicija i Vučić, a zašto smatra da je ovo početak kraja srpskog predsjednika za Prvi glas govori politolog i profesor na Sveučilištu u Novom Sadu <strong>Duško Radosavljevi</strong>ć.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP59:</strong></p><ul><li>Tko je, zapravo, pobijedio na izborima u Zaječaru i Kosjeriću?</li><li>Može li se iz izbornih rezultata ovih dvaju sredina iščitati stvarni omjer snaga Vučića i opozicije?</li><li>Hoće li Vučić raspisati izvanredne izbore?</li><li>Što kada se jednom održe izbori - hoće li Vučić, ako izgubi, priznati poraz?</li><li>Hoće li građani Srbije, u slučaju da Vučić proglasi pobjedu na parlamentarnim izborima, mirno prihvatiti takav scenarij?</li></ul><p><strong>Lokalni izbori kao test za nacionalne<br></strong><br></p><p>Nakon lokalnih izbora u Zaječaru i Kosjeriću, profesor Duško Radosavljević u podcastu Prvi glas iznio je niz oštrih ocjena stanja u Srbiji, režima <strong>Aleksandra Vučića</strong> i političkih procesa koji, kako kaže, polako ulaze u završnu fazu.</p><p>“Održani su izbori, a Vučić je proglasio pobjedu. No, kad nakon bjesomučne kampanje, podmićivanja birača i aktivacije čitave državne mašinerije ne možeš pobijediti ni u dvije male općine - to znači da je režim ozbiljno uzdrman”, rekao je Radosavljević.</p><p>Vučića naziva čovjekom koji “laže i prenemaže se”, a njegov politički aparat opisuje kao “ličnu mašineriju” sastavljenu od “nacionalista, rusofila, tranzicijskih gubitnika i oportunista koji godinama besramno pljačkaju državni proračun”.</p><p><strong>Stara Vučićeva taktika više ne pali<br></strong><br></p><p>Rezultati izbora kasnili su više od dva sata, iako je riječ o malim sredinama. “To su izbori gdje se rezultati znaju za 15 minuta. Očito se dogovaralo kako izvući pobjedu. Ne postoje više ni minimalni demokratski standardi.”</p><p>Profesor smatra da Vučić više ne može koristiti svoju staru taktiku - raspisivanje izbora svake dvije godine da bi ostao na vlasti i rotirao kadrove. “Loša vladavina, korupcija, autoritarnost i potpuna ekonomska iscrpljenost doveli su ga do zida. On zna da bi fer izbore izgubio i zato ih ne želi.”</p><p><br><strong>'Treba nam lustracija'<br></strong><br></p><p>Na pitanje što dalje, Radosavljević odgovara jasno: potrebna je lustracija – ali i, kako naglašava, “osveta”.</p><p>“Kada kažem osveta, mislim na zabranu političkog djelovanja, oduzimanje nelegalno stečene imovine i isključenje iz javnih institucija za sve koji su sudjelovali u ovom režimu. Inače ćemo opet gledati isti scenarij - ‘sjaši Kurta da uzjaši Murta’. Ovoga puta mora biti drugačije.”</p><p>Zaključuje da kraj Vučićeve vladavine neće doći mirno: “On neće pasti sam od sebe. Režim je uzdrman, ali sada ga treba dovršiti - politički, pravno i institucionalno.”</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Bliži li se uskoro pad režima <strong>Aleksandra Vučića?</strong> Nakon masovnih prosvjeda i studentskog bunta diljem zemlje opozicija i Vučić napokon na biralištima, ali samo u malim lokalnim sredinama Zaječaru i Kosjeriću. Pobjedu su proglasili i opozicija i Vučić, a zašto smatra da je ovo početak kraja srpskog predsjednika za Prvi glas govori politolog i profesor na Sveučilištu u Novom Sadu <strong>Duško Radosavljevi</strong>ć.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP59:</strong></p><ul><li>Tko je, zapravo, pobijedio na izborima u Zaječaru i Kosjeriću?</li><li>Može li se iz izbornih rezultata ovih dvaju sredina iščitati stvarni omjer snaga Vučića i opozicije?</li><li>Hoće li Vučić raspisati izvanredne izbore?</li><li>Što kada se jednom održe izbori - hoće li Vučić, ako izgubi, priznati poraz?</li><li>Hoće li građani Srbije, u slučaju da Vučić proglasi pobjedu na parlamentarnim izborima, mirno prihvatiti takav scenarij?</li></ul><p><strong>Lokalni izbori kao test za nacionalne<br></strong><br></p><p>Nakon lokalnih izbora u Zaječaru i Kosjeriću, profesor Duško Radosavljević u podcastu Prvi glas iznio je niz oštrih ocjena stanja u Srbiji, režima <strong>Aleksandra Vučića</strong> i političkih procesa koji, kako kaže, polako ulaze u završnu fazu.</p><p>“Održani su izbori, a Vučić je proglasio pobjedu. No, kad nakon bjesomučne kampanje, podmićivanja birača i aktivacije čitave državne mašinerije ne možeš pobijediti ni u dvije male općine - to znači da je režim ozbiljno uzdrman”, rekao je Radosavljević.</p><p>Vučića naziva čovjekom koji “laže i prenemaže se”, a njegov politički aparat opisuje kao “ličnu mašineriju” sastavljenu od “nacionalista, rusofila, tranzicijskih gubitnika i oportunista koji godinama besramno pljačkaju državni proračun”.</p><p><strong>Stara Vučićeva taktika više ne pali<br></strong><br></p><p>Rezultati izbora kasnili su više od dva sata, iako je riječ o malim sredinama. “To su izbori gdje se rezultati znaju za 15 minuta. Očito se dogovaralo kako izvući pobjedu. Ne postoje više ni minimalni demokratski standardi.”</p><p>Profesor smatra da Vučić više ne može koristiti svoju staru taktiku - raspisivanje izbora svake dvije godine da bi ostao na vlasti i rotirao kadrove. “Loša vladavina, korupcija, autoritarnost i potpuna ekonomska iscrpljenost doveli su ga do zida. On zna da bi fer izbore izgubio i zato ih ne želi.”</p><p><br><strong>'Treba nam lustracija'<br></strong><br></p><p>Na pitanje što dalje, Radosavljević odgovara jasno: potrebna je lustracija – ali i, kako naglašava, “osveta”.</p><p>“Kada kažem osveta, mislim na zabranu političkog djelovanja, oduzimanje nelegalno stečene imovine i isključenje iz javnih institucija za sve koji su sudjelovali u ovom režimu. Inače ćemo opet gledati isti scenarij - ‘sjaši Kurta da uzjaši Murta’. Ovoga puta mora biti drugačije.”</p><p>Zaključuje da kraj Vučićeve vladavine neće doći mirno: “On neće pasti sam od sebe. Režim je uzdrman, ali sada ga treba dovršiti - politički, pravno i institucionalno.”</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 10 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/eb4ee2f5/6170073d.mp3" length="24237226" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1514</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Bliži li se uskoro pad režima <strong>Aleksandra Vučića?</strong> Nakon masovnih prosvjeda i studentskog bunta diljem zemlje opozicija i Vučić napokon na biralištima, ali samo u malim lokalnim sredinama Zaječaru i Kosjeriću. Pobjedu su proglasili i opozicija i Vučić, a zašto smatra da je ovo početak kraja srpskog predsjednika za Prvi glas govori politolog i profesor na Sveučilištu u Novom Sadu <strong>Duško Radosavljevi</strong>ć.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP59:</strong></p><ul><li>Tko je, zapravo, pobijedio na izborima u Zaječaru i Kosjeriću?</li><li>Može li se iz izbornih rezultata ovih dvaju sredina iščitati stvarni omjer snaga Vučića i opozicije?</li><li>Hoće li Vučić raspisati izvanredne izbore?</li><li>Što kada se jednom održe izbori - hoće li Vučić, ako izgubi, priznati poraz?</li><li>Hoće li građani Srbije, u slučaju da Vučić proglasi pobjedu na parlamentarnim izborima, mirno prihvatiti takav scenarij?</li></ul><p><strong>Lokalni izbori kao test za nacionalne<br></strong><br></p><p>Nakon lokalnih izbora u Zaječaru i Kosjeriću, profesor Duško Radosavljević u podcastu Prvi glas iznio je niz oštrih ocjena stanja u Srbiji, režima <strong>Aleksandra Vučića</strong> i političkih procesa koji, kako kaže, polako ulaze u završnu fazu.</p><p>“Održani su izbori, a Vučić je proglasio pobjedu. No, kad nakon bjesomučne kampanje, podmićivanja birača i aktivacije čitave državne mašinerije ne možeš pobijediti ni u dvije male općine - to znači da je režim ozbiljno uzdrman”, rekao je Radosavljević.</p><p>Vučića naziva čovjekom koji “laže i prenemaže se”, a njegov politički aparat opisuje kao “ličnu mašineriju” sastavljenu od “nacionalista, rusofila, tranzicijskih gubitnika i oportunista koji godinama besramno pljačkaju državni proračun”.</p><p><strong>Stara Vučićeva taktika više ne pali<br></strong><br></p><p>Rezultati izbora kasnili su više od dva sata, iako je riječ o malim sredinama. “To su izbori gdje se rezultati znaju za 15 minuta. Očito se dogovaralo kako izvući pobjedu. Ne postoje više ni minimalni demokratski standardi.”</p><p>Profesor smatra da Vučić više ne može koristiti svoju staru taktiku - raspisivanje izbora svake dvije godine da bi ostao na vlasti i rotirao kadrove. “Loša vladavina, korupcija, autoritarnost i potpuna ekonomska iscrpljenost doveli su ga do zida. On zna da bi fer izbore izgubio i zato ih ne želi.”</p><p><br><strong>'Treba nam lustracija'<br></strong><br></p><p>Na pitanje što dalje, Radosavljević odgovara jasno: potrebna je lustracija – ali i, kako naglašava, “osveta”.</p><p>“Kada kažem osveta, mislim na zabranu političkog djelovanja, oduzimanje nelegalno stečene imovine i isključenje iz javnih institucija za sve koji su sudjelovali u ovom režimu. Inače ćemo opet gledati isti scenarij - ‘sjaši Kurta da uzjaši Murta’. Ovoga puta mora biti drugačije.”</p><p>Zaključuje da kraj Vučićeve vladavine neće doći mirno: “On neće pasti sam od sebe. Režim je uzdrman, ali sada ga treba dovršiti - politički, pravno i institucionalno.”</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/eb4ee2f5/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Plenković sada Penavu i Anušića ima točno tamo gdje želi</title>
      <itunes:title>Plenković sada Penavu i Anušića ima točno tamo gdje želi</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">67fb9a36-682f-42a6-9108-e2350ec3efd5</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/0cd935d7</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Hoće li najveći izbornik gubitnik <strong>Ivan Penava</strong> ući u Vladu? I sprema li <strong>Andrej Plenković</strong> veliku rošadu u kojoj bi iz Vlade mogli izletiti ne samo DP-ovci nego i neki istaknuti HDZ-ovci? Za Prvi glas govori politički analitičar <strong>Davor Gjenero</strong>:</p><p> </p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP58:</strong></p><ul><li>Zašto ni Ivan Penava,  ali ni Andrej Plenković više nisu sigurni ulazi li šef DP-a u Vladu?</li><li>Je li Domovinski pokret porazom u Vukovaru prestao postojati?</li><li>Zašto Ivan Anušić kaže da HDZ-u odgovara jak DP, kad Plenkoviću paše baš ovakav, oslabljen?</li><li>Hoće li Plenković izbaciti DP iz Vlade i tražiti podršku IDS-a, SDSS-a i drugih centrističkih stranaka?</li></ul><p><strong>'Domovinski pokret više ne postoji'<br></strong><br></p><p>U 58-oj epizodi podcasta Prvi glas politički analitičar Davor Gjenero secira trenutačnu situaciju unutar vladajuće većine: je li Penava stvarno kandidat za Vladu, ili se nakon izbornog poraza jednostavno pokušava spasiti iz političkog zaborava? Gjenero je tu vrlo jasan: “Ne vjerujem da čak i gospodin Penava može biti do te mjere besraman da traži ulogu potpredsjednika Vlade".</p><p>Gjenero ističe kako je Domovinski pokret trenutno “stranka koja više ne postoji". Poručuje kako saborski klub još imaju, ali ne zadugo. Zaključuje da Plenkoviću odgovara slab DP bez ucjenjivačkog kapaciteta.</p><p><strong>Ojačao Plenković, ali i Anušić<br></strong><br></p><p>Zanimljiva je i situacija unutar samog HDZ-a: Anušić je ojačao u Slavoniji, ali ojačao je i Plenković uvjerljivom pobjedom HDZ-a na lokalnim izborima. Umjesto otvorenog sukoba, premijer koristi Anušića kao korisnog amortizera za napade s Pantovčaka, istovremeno mu ograničavajući političku moć.</p><p>Na kraju, Gjenero otvara i pitanje moguće nove većine: “Plenković može složiti većinu bez DP-a. IDS, SDSS, neovisni – sve to postoji. Ali pitanje je hoće li to sada i učiniti.” Ključ, kaže, nije samo u matematici - nego u Plenkovićevoj želji da kontrolira, a ne trguje.</p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Hoće li najveći izbornik gubitnik <strong>Ivan Penava</strong> ući u Vladu? I sprema li <strong>Andrej Plenković</strong> veliku rošadu u kojoj bi iz Vlade mogli izletiti ne samo DP-ovci nego i neki istaknuti HDZ-ovci? Za Prvi glas govori politički analitičar <strong>Davor Gjenero</strong>:</p><p> </p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP58:</strong></p><ul><li>Zašto ni Ivan Penava,  ali ni Andrej Plenković više nisu sigurni ulazi li šef DP-a u Vladu?</li><li>Je li Domovinski pokret porazom u Vukovaru prestao postojati?</li><li>Zašto Ivan Anušić kaže da HDZ-u odgovara jak DP, kad Plenkoviću paše baš ovakav, oslabljen?</li><li>Hoće li Plenković izbaciti DP iz Vlade i tražiti podršku IDS-a, SDSS-a i drugih centrističkih stranaka?</li></ul><p><strong>'Domovinski pokret više ne postoji'<br></strong><br></p><p>U 58-oj epizodi podcasta Prvi glas politički analitičar Davor Gjenero secira trenutačnu situaciju unutar vladajuće većine: je li Penava stvarno kandidat za Vladu, ili se nakon izbornog poraza jednostavno pokušava spasiti iz političkog zaborava? Gjenero je tu vrlo jasan: “Ne vjerujem da čak i gospodin Penava može biti do te mjere besraman da traži ulogu potpredsjednika Vlade".</p><p>Gjenero ističe kako je Domovinski pokret trenutno “stranka koja više ne postoji". Poručuje kako saborski klub još imaju, ali ne zadugo. Zaključuje da Plenkoviću odgovara slab DP bez ucjenjivačkog kapaciteta.</p><p><strong>Ojačao Plenković, ali i Anušić<br></strong><br></p><p>Zanimljiva je i situacija unutar samog HDZ-a: Anušić je ojačao u Slavoniji, ali ojačao je i Plenković uvjerljivom pobjedom HDZ-a na lokalnim izborima. Umjesto otvorenog sukoba, premijer koristi Anušića kao korisnog amortizera za napade s Pantovčaka, istovremeno mu ograničavajući političku moć.</p><p>Na kraju, Gjenero otvara i pitanje moguće nove većine: “Plenković može složiti većinu bez DP-a. IDS, SDSS, neovisni – sve to postoji. Ali pitanje je hoće li to sada i učiniti.” Ključ, kaže, nije samo u matematici - nego u Plenkovićevoj želji da kontrolira, a ne trguje.</p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 09 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/0cd935d7/106e9277.mp3" length="25532076" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1595</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Hoće li najveći izbornik gubitnik <strong>Ivan Penava</strong> ući u Vladu? I sprema li <strong>Andrej Plenković</strong> veliku rošadu u kojoj bi iz Vlade mogli izletiti ne samo DP-ovci nego i neki istaknuti HDZ-ovci? Za Prvi glas govori politički analitičar <strong>Davor Gjenero</strong>:</p><p> </p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP58:</strong></p><ul><li>Zašto ni Ivan Penava,  ali ni Andrej Plenković više nisu sigurni ulazi li šef DP-a u Vladu?</li><li>Je li Domovinski pokret porazom u Vukovaru prestao postojati?</li><li>Zašto Ivan Anušić kaže da HDZ-u odgovara jak DP, kad Plenkoviću paše baš ovakav, oslabljen?</li><li>Hoće li Plenković izbaciti DP iz Vlade i tražiti podršku IDS-a, SDSS-a i drugih centrističkih stranaka?</li></ul><p><strong>'Domovinski pokret više ne postoji'<br></strong><br></p><p>U 58-oj epizodi podcasta Prvi glas politički analitičar Davor Gjenero secira trenutačnu situaciju unutar vladajuće većine: je li Penava stvarno kandidat za Vladu, ili se nakon izbornog poraza jednostavno pokušava spasiti iz političkog zaborava? Gjenero je tu vrlo jasan: “Ne vjerujem da čak i gospodin Penava može biti do te mjere besraman da traži ulogu potpredsjednika Vlade".</p><p>Gjenero ističe kako je Domovinski pokret trenutno “stranka koja više ne postoji". Poručuje kako saborski klub još imaju, ali ne zadugo. Zaključuje da Plenkoviću odgovara slab DP bez ucjenjivačkog kapaciteta.</p><p><strong>Ojačao Plenković, ali i Anušić<br></strong><br></p><p>Zanimljiva je i situacija unutar samog HDZ-a: Anušić je ojačao u Slavoniji, ali ojačao je i Plenković uvjerljivom pobjedom HDZ-a na lokalnim izborima. Umjesto otvorenog sukoba, premijer koristi Anušića kao korisnog amortizera za napade s Pantovčaka, istovremeno mu ograničavajući političku moć.</p><p>Na kraju, Gjenero otvara i pitanje moguće nove većine: “Plenković može složiti većinu bez DP-a. IDS, SDSS, neovisni – sve to postoji. Ali pitanje je hoće li to sada i učiniti.” Ključ, kaže, nije samo u matematici - nego u Plenkovićevoj želji da kontrolira, a ne trguje.</p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/0cd935d7/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Tonino Picula o opasnoj Vučićevoj igri</title>
      <itunes:title>Tonino Picula o opasnoj Vučićevoj igri</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">03205d2e-7cd1-4511-a5d6-b29f86c61a8e</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/03a3b642</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Prvi čovjek Srbije <strong>Aleksandar Vučić</strong>  doživljava Europsku uniju kao bankomat, a velik dio Bruxellesa, kao i hrvatska politika je tiha prema svemu što radi Vučić. O Srbiji, ostalim zemljama kandidatkinjama za EU, europskoj politici i SDP-u za Prvi glas govori <strong>Tonino Picula</strong>, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.</p><p> </p><p>Bivši hrvatski šef diplomacije tumači kako je EU glavni investitor, najveći donator  i financijer Srbije te tvrdi da bi bez dotoka tog novca Srbija kolabirala. “Međutim, Vučić nije nimalo zabrinut jer je našao modus operandi s birokracijom u institucijama EU koje politiku proširenja formalno drže visoko na agendi, ali ne pritišću Vučića kad je riječ o kriterijima i poštivanju vladavine prava”, ocjenjuje Picula.</p><p>Za Hrvatsku je važan  pristupni proces tri zemlje s kojom graniči, a razloge šutnje hrvatske diplomacije Picula vidi u činjenici da Srpska napredna stranka i HDZ pripadaju istoj političkoj obitelji u Bruxellesu.</p><p>Ocjenjuje kako Albanija najozbiljnije od svih zemalja zapadnog Balkana radi na pridruživanju: u jednom potezu otvorila je više poglavlja pa se očekuje da će vrlo brzo prestići ne samo Srbiju, nego dostići i Crnu Goru. Albanija se prepoznaje kao zemlja koja doista ne samo želi, nego i radi na svom članstvu”, zaključuje.</p><p>Komentirajući rezultate SDP-a na lokalnim izborima kaže kako mu kao SDP-ovcu smeta što njegova stranka u mnogim mjestima nema stranačku infrastrukturu. "U Slavoniji  već dugo vremena zapravo politički gotovo pa ne postojimo. U Dalmaciji pokušavamo, ali nismo na razini očekivanja onih koji glasaju za SDP," veli.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP56:</strong></p><ul><li>Iako je proširenje načelno visoko na dnevnom redu lidera Europske unije, od 2013. kada je Hrvatska pristupila nije bilo novih članica. Što je razlog tom dugom razdoblju bez novih članica?</li><li> Želi li Aleksandar Vučić Srbiju u Uniji?</li><li>Na koji je način hrvatska vanjska politika iskoristila činjenicu da ima najdužu vanjsku granicu Europske unije prema tri države - Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - koje se na različitim razinama nalaze u pristupnom procesu?</li><li>Koje su prednosti, a koje zamke procesa jačanja obrambene sigurnosti Europske unije?</li><li>Kako će izgledati odnos Europske unije i Trumpove administracije?</li><li>Tko želi EU ažurirati, a tko anulirati?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Prvi čovjek Srbije <strong>Aleksandar Vučić</strong>  doživljava Europsku uniju kao bankomat, a velik dio Bruxellesa, kao i hrvatska politika je tiha prema svemu što radi Vučić. O Srbiji, ostalim zemljama kandidatkinjama za EU, europskoj politici i SDP-u za Prvi glas govori <strong>Tonino Picula</strong>, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.</p><p> </p><p>Bivši hrvatski šef diplomacije tumači kako je EU glavni investitor, najveći donator  i financijer Srbije te tvrdi da bi bez dotoka tog novca Srbija kolabirala. “Međutim, Vučić nije nimalo zabrinut jer je našao modus operandi s birokracijom u institucijama EU koje politiku proširenja formalno drže visoko na agendi, ali ne pritišću Vučića kad je riječ o kriterijima i poštivanju vladavine prava”, ocjenjuje Picula.</p><p>Za Hrvatsku je važan  pristupni proces tri zemlje s kojom graniči, a razloge šutnje hrvatske diplomacije Picula vidi u činjenici da Srpska napredna stranka i HDZ pripadaju istoj političkoj obitelji u Bruxellesu.</p><p>Ocjenjuje kako Albanija najozbiljnije od svih zemalja zapadnog Balkana radi na pridruživanju: u jednom potezu otvorila je više poglavlja pa se očekuje da će vrlo brzo prestići ne samo Srbiju, nego dostići i Crnu Goru. Albanija se prepoznaje kao zemlja koja doista ne samo želi, nego i radi na svom članstvu”, zaključuje.</p><p>Komentirajući rezultate SDP-a na lokalnim izborima kaže kako mu kao SDP-ovcu smeta što njegova stranka u mnogim mjestima nema stranačku infrastrukturu. "U Slavoniji  već dugo vremena zapravo politički gotovo pa ne postojimo. U Dalmaciji pokušavamo, ali nismo na razini očekivanja onih koji glasaju za SDP," veli.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP56:</strong></p><ul><li>Iako je proširenje načelno visoko na dnevnom redu lidera Europske unije, od 2013. kada je Hrvatska pristupila nije bilo novih članica. Što je razlog tom dugom razdoblju bez novih članica?</li><li> Želi li Aleksandar Vučić Srbiju u Uniji?</li><li>Na koji je način hrvatska vanjska politika iskoristila činjenicu da ima najdužu vanjsku granicu Europske unije prema tri države - Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - koje se na različitim razinama nalaze u pristupnom procesu?</li><li>Koje su prednosti, a koje zamke procesa jačanja obrambene sigurnosti Europske unije?</li><li>Kako će izgledati odnos Europske unije i Trumpove administracije?</li><li>Tko želi EU ažurirati, a tko anulirati?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 07 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/03a3b642/0f4bfe1d.mp3" length="22202995" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1387</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Prvi čovjek Srbije <strong>Aleksandar Vučić</strong>  doživljava Europsku uniju kao bankomat, a velik dio Bruxellesa, kao i hrvatska politika je tiha prema svemu što radi Vučić. O Srbiji, ostalim zemljama kandidatkinjama za EU, europskoj politici i SDP-u za Prvi glas govori <strong>Tonino Picula</strong>, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.</p><p> </p><p>Bivši hrvatski šef diplomacije tumači kako je EU glavni investitor, najveći donator  i financijer Srbije te tvrdi da bi bez dotoka tog novca Srbija kolabirala. “Međutim, Vučić nije nimalo zabrinut jer je našao modus operandi s birokracijom u institucijama EU koje politiku proširenja formalno drže visoko na agendi, ali ne pritišću Vučića kad je riječ o kriterijima i poštivanju vladavine prava”, ocjenjuje Picula.</p><p>Za Hrvatsku je važan  pristupni proces tri zemlje s kojom graniči, a razloge šutnje hrvatske diplomacije Picula vidi u činjenici da Srpska napredna stranka i HDZ pripadaju istoj političkoj obitelji u Bruxellesu.</p><p>Ocjenjuje kako Albanija najozbiljnije od svih zemalja zapadnog Balkana radi na pridruživanju: u jednom potezu otvorila je više poglavlja pa se očekuje da će vrlo brzo prestići ne samo Srbiju, nego dostići i Crnu Goru. Albanija se prepoznaje kao zemlja koja doista ne samo želi, nego i radi na svom članstvu”, zaključuje.</p><p>Komentirajući rezultate SDP-a na lokalnim izborima kaže kako mu kao SDP-ovcu smeta što njegova stranka u mnogim mjestima nema stranačku infrastrukturu. "U Slavoniji  već dugo vremena zapravo politički gotovo pa ne postojimo. U Dalmaciji pokušavamo, ali nismo na razini očekivanja onih koji glasaju za SDP," veli.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP56:</strong></p><ul><li>Iako je proširenje načelno visoko na dnevnom redu lidera Europske unije, od 2013. kada je Hrvatska pristupila nije bilo novih članica. Što je razlog tom dugom razdoblju bez novih članica?</li><li> Želi li Aleksandar Vučić Srbiju u Uniji?</li><li>Na koji je način hrvatska vanjska politika iskoristila činjenicu da ima najdužu vanjsku granicu Europske unije prema tri države - Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - koje se na različitim razinama nalaze u pristupnom procesu?</li><li>Koje su prednosti, a koje zamke procesa jačanja obrambene sigurnosti Europske unije?</li><li>Kako će izgledati odnos Europske unije i Trumpove administracije?</li><li>Tko želi EU ažurirati, a tko anulirati?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/03a3b642/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Bojan Glavašević o svom novom poslu, rezultatu SDP-a i muljažama na izborima</title>
      <itunes:title>Bojan Glavašević o svom novom poslu, rezultatu SDP-a i muljažama na izborima</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">50e32d1e-114d-40d8-b4d3-2a4dff1c484e</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/a5e41b72</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Dugo, petnaest godina, je bio u politici. Sad je u izbornom procesu sudjelovao kao konzultant u kampanji, pa ima jedinstven uvid u demokratsku utakmicu s obje strane. O tim iskustvima, kao i rezultatima posljednjih lokalnih izbora pričali smo u novom Prvom glasu s bivšim saborskim zastupnikom <a href="https://www.telegram.hr/tema/bojan-glavasevic/"><strong>Bojanom Glavaševićem</strong></a>.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovorit u EP56</p><ul><li>Koliko je važna uloga konzultanata i ostalih aktera u izborima koji nisu kandidati?</li><li>Kako je SDP, zapravo, prošao u Slavoniji</li><li>Zbog čega su Slavnoija, Srijem i Baranja politički posebno zahtjeva teren?</li><li>Treba li SDP razmišljati o smjeni predsjednika stranke i zašto ne?</li><li>Zbog čega se nacionalni anketni rejting SDP-a nije preslikao na rezultat na lokalnim izborima?</li><li>Je li dovedena u pitanje regularnost izbora?</li></ul><p><strong>Tjedan dana je vječnost u politici<br></strong><br></p><p>Govoreći o tome da rezultati na terenu nisu opravdali nacionalni rejting SDP-a, Glavašević upozorava da je, prije svega, kampanja živi proces u kojem ništa nije unaprijed zadano, ni gotovo. “<strong>Harold Wilson</strong> je svojevremeno rekao da je tjedan dana u politici vječnosti. Ako postoji jedan aksiom u politici, onda je to upravo taj”, naglašava.</p><p>Neizbježno je bilo dotaknuti se i brojnih sumnji u nepravilnosti, pa i prevare na ovim izborima. Smatra da sve popularnija usporedba o tome da smo, što se demokracije tiče, postali kao Srbija nije točna. “Ali zabrinjavajući trendovi postoje i na kraju krajeva iz perspektive HDZ-a gledajući, njima bi trebalo biti u interesu da sustav funkcionira. Jer danas-sutra se može dogoditi da neki njihov kandidat bude prevaren”, kaže Glavašević.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Dugo, petnaest godina, je bio u politici. Sad je u izbornom procesu sudjelovao kao konzultant u kampanji, pa ima jedinstven uvid u demokratsku utakmicu s obje strane. O tim iskustvima, kao i rezultatima posljednjih lokalnih izbora pričali smo u novom Prvom glasu s bivšim saborskim zastupnikom <a href="https://www.telegram.hr/tema/bojan-glavasevic/"><strong>Bojanom Glavaševićem</strong></a>.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovorit u EP56</p><ul><li>Koliko je važna uloga konzultanata i ostalih aktera u izborima koji nisu kandidati?</li><li>Kako je SDP, zapravo, prošao u Slavoniji</li><li>Zbog čega su Slavnoija, Srijem i Baranja politički posebno zahtjeva teren?</li><li>Treba li SDP razmišljati o smjeni predsjednika stranke i zašto ne?</li><li>Zbog čega se nacionalni anketni rejting SDP-a nije preslikao na rezultat na lokalnim izborima?</li><li>Je li dovedena u pitanje regularnost izbora?</li></ul><p><strong>Tjedan dana je vječnost u politici<br></strong><br></p><p>Govoreći o tome da rezultati na terenu nisu opravdali nacionalni rejting SDP-a, Glavašević upozorava da je, prije svega, kampanja živi proces u kojem ništa nije unaprijed zadano, ni gotovo. “<strong>Harold Wilson</strong> je svojevremeno rekao da je tjedan dana u politici vječnosti. Ako postoji jedan aksiom u politici, onda je to upravo taj”, naglašava.</p><p>Neizbježno je bilo dotaknuti se i brojnih sumnji u nepravilnosti, pa i prevare na ovim izborima. Smatra da sve popularnija usporedba o tome da smo, što se demokracije tiče, postali kao Srbija nije točna. “Ali zabrinjavajući trendovi postoje i na kraju krajeva iz perspektive HDZ-a gledajući, njima bi trebalo biti u interesu da sustav funkcionira. Jer danas-sutra se može dogoditi da neki njihov kandidat bude prevaren”, kaže Glavašević.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 06 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/a5e41b72/f53bd629.mp3" length="18588142" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1161</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Dugo, petnaest godina, je bio u politici. Sad je u izbornom procesu sudjelovao kao konzultant u kampanji, pa ima jedinstven uvid u demokratsku utakmicu s obje strane. O tim iskustvima, kao i rezultatima posljednjih lokalnih izbora pričali smo u novom Prvom glasu s bivšim saborskim zastupnikom <a href="https://www.telegram.hr/tema/bojan-glavasevic/"><strong>Bojanom Glavaševićem</strong></a>.</p><p> </p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovorit u EP56</p><ul><li>Koliko je važna uloga konzultanata i ostalih aktera u izborima koji nisu kandidati?</li><li>Kako je SDP, zapravo, prošao u Slavoniji</li><li>Zbog čega su Slavnoija, Srijem i Baranja politički posebno zahtjeva teren?</li><li>Treba li SDP razmišljati o smjeni predsjednika stranke i zašto ne?</li><li>Zbog čega se nacionalni anketni rejting SDP-a nije preslikao na rezultat na lokalnim izborima?</li><li>Je li dovedena u pitanje regularnost izbora?</li></ul><p><strong>Tjedan dana je vječnost u politici<br></strong><br></p><p>Govoreći o tome da rezultati na terenu nisu opravdali nacionalni rejting SDP-a, Glavašević upozorava da je, prije svega, kampanja živi proces u kojem ništa nije unaprijed zadano, ni gotovo. “<strong>Harold Wilson</strong> je svojevremeno rekao da je tjedan dana u politici vječnosti. Ako postoji jedan aksiom u politici, onda je to upravo taj”, naglašava.</p><p>Neizbježno je bilo dotaknuti se i brojnih sumnji u nepravilnosti, pa i prevare na ovim izborima. Smatra da sve popularnija usporedba o tome da smo, što se demokracije tiče, postali kao Srbija nije točna. “Ali zabrinjavajući trendovi postoje i na kraju krajeva iz perspektive HDZ-a gledajući, njima bi trebalo biti u interesu da sustav funkcionira. Jer danas-sutra se može dogoditi da neki njihov kandidat bude prevaren”, kaže Glavašević.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/a5e41b72/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Bizarna presuda u korist HDZ-a postavlja opasan izborni presedan</title>
      <itunes:title>Bizarna presuda u korist HDZ-a postavlja opasan izborni presedan</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">a68fc593-d7fb-45e0-8f32-979a25a0febb</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/72657d13</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Izborni listić koji je do jučer vrijedio na ovim lokalnim izborima Ustavni sud je proglasio nevažećim - kandidat je zaokružen, ali je pored nešto nadopisano, a ta je odluka HDZ-u donije mandat više. Za Telegramov podcast Prvi glas govori direktorica GONG-a <strong>Oriana Ivković Novokmet:</strong></p><p> </p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP55:</strong></p><ul><li>Zašto je Ustavni sud listić na koje je zaokružen jedan kandidat, ali je pored nešto dopisano, proglasio nevažečim?</li><li>Kako su u Korčuli listići nakon prvog uvida kandidata doslovno preko noći promijenjeni?</li><li>Kako je na jednom biračkom mjestu kandidat HDZ-a u prvom krugu dobio nula glasova, a u drugom krugu baš sve?</li><li>Kako to da su sve ove nepravilnosti išle u korist HDZ-a?</li><li>Zašto se opozicija nije ozbiljnije angažirala oko svih ovih izbornih nepravilnosti?</li><li>Izlaznost na izbore je godinama porezno niska. Treba li uvesti obavezno glasanje?</li></ul><p><strong>Hrpa problema, DIP šuti<br></strong><br></p><p>Direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet s Jasminom Klarićem razgovarala je o nizu sumnji i problema u izbornom procesu koji su obilježili nedavne lokalne izbore, od spornih listića do selektivne primjene pravila u različitim dijelovima Hrvatske." Različiti kriteriji županijskih izbornih povjerenstava bacaju mrlju na cijeli proces", kaže naša sugovornica.</p><p>"DIP šuti. Očekivali smo njihovu reakciju na presedan koji je Ustavni sud jučer postavio", kazala je o odluci Ustavnog suda koji je listić na kojem je zaokružen jedan kandidat, ali je pored nešto dopisano proglasio nevažečim, a što se dosad smatrao normalnim važečim listićem.</p><p>Dopisivanje na Korčuli, čudesni preokret u Varaždinu</p><p>U podcastu se govorilo i o vrlo ozbiljnim optužbama s Korčule, gdje su prema navodima kandidatkinje SDP-a listići naknadno mijenjani, te o slučajevima iz Varaždinske županije, gdje su između dva kruga izbora rezultati drastično promijenjeni na istim biračkim mjestima.</p><p>"Ako se optužbe o dopisivanju listića nakon izbora pokažu točnima, to je kazneno djelo i mora biti sankcionirano."</p><p><strong>Treba li uvesti obavezno glasanje?<br></strong><br></p><p>Posebno zabrinjavaju prijave o ucjenama birača, gdje se od njih tražilo fotografiranje listića uz osobnu iskaznicu kao dokaz kako su glasali. GONG je jedan takav slučaj već prijavio nadležnim tijelima. "Fotografiranje listića s osobnom iskaznicom - to je ozbiljan oblik pritiska na birače i potencijalno kazneno djelo", kaže Ivković Novokmet.</p><p>Za kraj, Orjana Ivković Novokmet osvrnula se i na zabrinjavajuće nisku izlaznost, pozivajući na sustavne promjene koje bi mogle vratiti povjerenje građana - od bolje edukacije i dopisnog glasanja do razmatranja obaveznog izlaska na izbore. "Apatični birači savršeno odgovaraju onima koji žele zadržati status quo. Sustav to mora mijenjati, ako želi stvarnu demokraciju."</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Izborni listić koji je do jučer vrijedio na ovim lokalnim izborima Ustavni sud je proglasio nevažećim - kandidat je zaokružen, ali je pored nešto nadopisano, a ta je odluka HDZ-u donije mandat više. Za Telegramov podcast Prvi glas govori direktorica GONG-a <strong>Oriana Ivković Novokmet:</strong></p><p> </p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP55:</strong></p><ul><li>Zašto je Ustavni sud listić na koje je zaokružen jedan kandidat, ali je pored nešto dopisano, proglasio nevažečim?</li><li>Kako su u Korčuli listići nakon prvog uvida kandidata doslovno preko noći promijenjeni?</li><li>Kako je na jednom biračkom mjestu kandidat HDZ-a u prvom krugu dobio nula glasova, a u drugom krugu baš sve?</li><li>Kako to da su sve ove nepravilnosti išle u korist HDZ-a?</li><li>Zašto se opozicija nije ozbiljnije angažirala oko svih ovih izbornih nepravilnosti?</li><li>Izlaznost na izbore je godinama porezno niska. Treba li uvesti obavezno glasanje?</li></ul><p><strong>Hrpa problema, DIP šuti<br></strong><br></p><p>Direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet s Jasminom Klarićem razgovarala je o nizu sumnji i problema u izbornom procesu koji su obilježili nedavne lokalne izbore, od spornih listića do selektivne primjene pravila u različitim dijelovima Hrvatske." Različiti kriteriji županijskih izbornih povjerenstava bacaju mrlju na cijeli proces", kaže naša sugovornica.</p><p>"DIP šuti. Očekivali smo njihovu reakciju na presedan koji je Ustavni sud jučer postavio", kazala je o odluci Ustavnog suda koji je listić na kojem je zaokružen jedan kandidat, ali je pored nešto dopisano proglasio nevažečim, a što se dosad smatrao normalnim važečim listićem.</p><p>Dopisivanje na Korčuli, čudesni preokret u Varaždinu</p><p>U podcastu se govorilo i o vrlo ozbiljnim optužbama s Korčule, gdje su prema navodima kandidatkinje SDP-a listići naknadno mijenjani, te o slučajevima iz Varaždinske županije, gdje su između dva kruga izbora rezultati drastično promijenjeni na istim biračkim mjestima.</p><p>"Ako se optužbe o dopisivanju listića nakon izbora pokažu točnima, to je kazneno djelo i mora biti sankcionirano."</p><p><strong>Treba li uvesti obavezno glasanje?<br></strong><br></p><p>Posebno zabrinjavaju prijave o ucjenama birača, gdje se od njih tražilo fotografiranje listića uz osobnu iskaznicu kao dokaz kako su glasali. GONG je jedan takav slučaj već prijavio nadležnim tijelima. "Fotografiranje listića s osobnom iskaznicom - to je ozbiljan oblik pritiska na birače i potencijalno kazneno djelo", kaže Ivković Novokmet.</p><p>Za kraj, Orjana Ivković Novokmet osvrnula se i na zabrinjavajuće nisku izlaznost, pozivajući na sustavne promjene koje bi mogle vratiti povjerenje građana - od bolje edukacije i dopisnog glasanja do razmatranja obaveznog izlaska na izbore. "Apatični birači savršeno odgovaraju onima koji žele zadržati status quo. Sustav to mora mijenjati, ako želi stvarnu demokraciju."</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 05 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/72657d13/82667d95.mp3" length="19907131" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1243</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Izborni listić koji je do jučer vrijedio na ovim lokalnim izborima Ustavni sud je proglasio nevažećim - kandidat je zaokružen, ali je pored nešto nadopisano, a ta je odluka HDZ-u donije mandat više. Za Telegramov podcast Prvi glas govori direktorica GONG-a <strong>Oriana Ivković Novokmet:</strong></p><p> </p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP55:</strong></p><ul><li>Zašto je Ustavni sud listić na koje je zaokružen jedan kandidat, ali je pored nešto dopisano, proglasio nevažečim?</li><li>Kako su u Korčuli listići nakon prvog uvida kandidata doslovno preko noći promijenjeni?</li><li>Kako je na jednom biračkom mjestu kandidat HDZ-a u prvom krugu dobio nula glasova, a u drugom krugu baš sve?</li><li>Kako to da su sve ove nepravilnosti išle u korist HDZ-a?</li><li>Zašto se opozicija nije ozbiljnije angažirala oko svih ovih izbornih nepravilnosti?</li><li>Izlaznost na izbore je godinama porezno niska. Treba li uvesti obavezno glasanje?</li></ul><p><strong>Hrpa problema, DIP šuti<br></strong><br></p><p>Direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet s Jasminom Klarićem razgovarala je o nizu sumnji i problema u izbornom procesu koji su obilježili nedavne lokalne izbore, od spornih listića do selektivne primjene pravila u različitim dijelovima Hrvatske." Različiti kriteriji županijskih izbornih povjerenstava bacaju mrlju na cijeli proces", kaže naša sugovornica.</p><p>"DIP šuti. Očekivali smo njihovu reakciju na presedan koji je Ustavni sud jučer postavio", kazala je o odluci Ustavnog suda koji je listić na kojem je zaokružen jedan kandidat, ali je pored nešto dopisano proglasio nevažečim, a što se dosad smatrao normalnim važečim listićem.</p><p>Dopisivanje na Korčuli, čudesni preokret u Varaždinu</p><p>U podcastu se govorilo i o vrlo ozbiljnim optužbama s Korčule, gdje su prema navodima kandidatkinje SDP-a listići naknadno mijenjani, te o slučajevima iz Varaždinske županije, gdje su između dva kruga izbora rezultati drastično promijenjeni na istim biračkim mjestima.</p><p>"Ako se optužbe o dopisivanju listića nakon izbora pokažu točnima, to je kazneno djelo i mora biti sankcionirano."</p><p><strong>Treba li uvesti obavezno glasanje?<br></strong><br></p><p>Posebno zabrinjavaju prijave o ucjenama birača, gdje se od njih tražilo fotografiranje listića uz osobnu iskaznicu kao dokaz kako su glasali. GONG je jedan takav slučaj već prijavio nadležnim tijelima. "Fotografiranje listića s osobnom iskaznicom - to je ozbiljan oblik pritiska na birače i potencijalno kazneno djelo", kaže Ivković Novokmet.</p><p>Za kraj, Orjana Ivković Novokmet osvrnula se i na zabrinjavajuće nisku izlaznost, pozivajući na sustavne promjene koje bi mogle vratiti povjerenje građana - od bolje edukacije i dopisnog glasanja do razmatranja obaveznog izlaska na izbore. "Apatični birači savršeno odgovaraju onima koji žele zadržati status quo. Sustav to mora mijenjati, ako želi stvarnu demokraciju."</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/72657d13/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Profesor objašnjava zašto je Milanović nestao</title>
      <itunes:title>Profesor objašnjava zašto je Milanović nestao</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">84fd1dd6-c938-484f-8993-f19638df131a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/b8e438b7</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Iako se u javnom prostoru špekulira o preslagivanju vladajuće većine, politolog <strong>Višeslav Raos</strong> misli da do istiskivanja Domovinskog pokreta neće doći. „<a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> je, znajući da ga dio stranke i biračkog tijela nikad nije prihvatilo kao autentičnog HDZ-ovca, kroz godine osvijestio da mora dijelu svoje biračke baze ponuditi korak u desno.</p><p>On će stoga radije pustiti ovakvu situaciju s oslabljenim DP-om koji mu više ne može ništa, a ne 'iritirati' s novim-starim partnerima poput <a href="https://www.telegram.hr/tema/milorad-pupovac/"><strong>Milorada Pupovca</strong></a>. Ali važno mu je da DP-ovci misle da on razmišlja o tome, da kod njih postoji strah”, kaže Raos, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/tema/sdp/">SDP-u</a> je izostala pomoć <a href="https://www.telegram.hr/tema/zoran-milanovic/"><strong>Zorana Milanovića</strong> </a>na čijoj pobjedi nisu ništa kapitalizirali, no Raos ne misli da se predsjednik pacificirao, nego da je odabrao drugačiji put koji nije bio najavljen u izbornoj noći. „Vidimo da su možda predsjednik i premijer svjesni osjetljive vanjsko-političke sigurnosne situacije i čini se da surađuju oko nekih pitanja".</p><p>S druge strane, Milanović je pustio SDP i <strong>Sinišu Hajdaša Dončića</strong> da se snalaze sami. SDP je podbacio u odnosu na očekivanja. <a href="https://www.telegram.hr/tema/mozemo/">Možemo!</a> još nije postao nacionalna stranka. <a href="https://www.telegram.hr/tema/most/">Most</a> je, paradoksalno, godinama po anketnoj popularnosti četvrta stranka a na lokalnim izborima nigdje ne prolazi, HSLS pak uvijek živne pred lokalne izbore”, ocrtava odnose stranaka koji su se nakon lokalih izbora posložili jasnije na nacionalnoj razini.</p><p>"Politička povijest pokazuje da je Hrvatska zemlja koja se uvijek okupljala više-manje oko jedne političke stranke, poput HSS-a u Kraljevini Jugoslaviji. I uvijek je postojala jedna makro tema koja je omogoćavala toj stranci da bude dominantna. Čini se da smo danas došli do nekog plafona i ne idemo dalje. Mi smo relativno uspišna i relativno razvijena zemlja. Ali šta dalje? Koji je to veliki cilj oko kojeg se okupljamo? Također, izazivači ili nove neke oprobene stranke su često vrlo neuvjerljive, nedorečene, bez nekog jasnog sadržaja", kaže Raos.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP54:</strong></p><ul><li>Koliko je izgledan scenarij preslagivanja parlamentarne većine, da se DP ponovno raskoli, a vladinu većinu dopune bivši partneri (SDSS) i eventualni novi (IDS).</li><li>Kako je HDZ uspio dobiti Dalmaciju i gdje je zapravo pogriješio <strong>Ivica Puljak</strong>?</li><li>Tko je krivac za loš rezultat SDP-a?</li><li>Iako je pobijedio u Zagrebu, je li <a href="https://www.telegram.hr/tema/mozemo/">Možemo!</a> pokazao svoje limite i mogu li postati nacionalna stranka?</li><li>U čemu je Mostov paradoks četvrte stranke na nacionalnoj razini i neuspjeha na lokalnim izborima?</li><li>Koje će saveznike u formiranju skupština i vijeća morati tražiti novoizabrana gradonačelnica Rijeke <strong>Iva Rinčić</strong>, novi zadarski gradonačelnik <strong>Šime Erlić</strong> i splitski <strong>Tomislav Šuta</strong>?</li><li>Je li Hrvatska u 35 godina napravila puni krug iz jednopartijskog u jednostranački sistem i pretvara li se domaća politička scena u kopiju onoga što je bilo u Kraljevini Jugoslaviji s HSS-om kao ključnom strankom?</li></ul><p>Brojni, u najmanju ruku neobični slučajevi s glasačkim listićima i biračkim mjestima koji bi mogli sugerirati kompromitaciju izbornog procesa su, kaže Raos, zabrinjavajući. „Malo je previše toga. Ako je netko jako dugo na vlasti, možda je spreman svašta napraviti da ostane na vlasti. Drugi problem su lokalni mediji koji su jako u šapama lokalne samouprave te se može lakše stvoriti medijska blokada nego na nacionalnoj razini."</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Iako se u javnom prostoru špekulira o preslagivanju vladajuće većine, politolog <strong>Višeslav Raos</strong> misli da do istiskivanja Domovinskog pokreta neće doći. „<a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> je, znajući da ga dio stranke i biračkog tijela nikad nije prihvatilo kao autentičnog HDZ-ovca, kroz godine osvijestio da mora dijelu svoje biračke baze ponuditi korak u desno.</p><p>On će stoga radije pustiti ovakvu situaciju s oslabljenim DP-om koji mu više ne može ništa, a ne 'iritirati' s novim-starim partnerima poput <a href="https://www.telegram.hr/tema/milorad-pupovac/"><strong>Milorada Pupovca</strong></a>. Ali važno mu je da DP-ovci misle da on razmišlja o tome, da kod njih postoji strah”, kaže Raos, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/tema/sdp/">SDP-u</a> je izostala pomoć <a href="https://www.telegram.hr/tema/zoran-milanovic/"><strong>Zorana Milanovića</strong> </a>na čijoj pobjedi nisu ništa kapitalizirali, no Raos ne misli da se predsjednik pacificirao, nego da je odabrao drugačiji put koji nije bio najavljen u izbornoj noći. „Vidimo da su možda predsjednik i premijer svjesni osjetljive vanjsko-političke sigurnosne situacije i čini se da surađuju oko nekih pitanja".</p><p>S druge strane, Milanović je pustio SDP i <strong>Sinišu Hajdaša Dončića</strong> da se snalaze sami. SDP je podbacio u odnosu na očekivanja. <a href="https://www.telegram.hr/tema/mozemo/">Možemo!</a> još nije postao nacionalna stranka. <a href="https://www.telegram.hr/tema/most/">Most</a> je, paradoksalno, godinama po anketnoj popularnosti četvrta stranka a na lokalnim izborima nigdje ne prolazi, HSLS pak uvijek živne pred lokalne izbore”, ocrtava odnose stranaka koji su se nakon lokalih izbora posložili jasnije na nacionalnoj razini.</p><p>"Politička povijest pokazuje da je Hrvatska zemlja koja se uvijek okupljala više-manje oko jedne političke stranke, poput HSS-a u Kraljevini Jugoslaviji. I uvijek je postojala jedna makro tema koja je omogoćavala toj stranci da bude dominantna. Čini se da smo danas došli do nekog plafona i ne idemo dalje. Mi smo relativno uspišna i relativno razvijena zemlja. Ali šta dalje? Koji je to veliki cilj oko kojeg se okupljamo? Također, izazivači ili nove neke oprobene stranke su često vrlo neuvjerljive, nedorečene, bez nekog jasnog sadržaja", kaže Raos.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP54:</strong></p><ul><li>Koliko je izgledan scenarij preslagivanja parlamentarne većine, da se DP ponovno raskoli, a vladinu većinu dopune bivši partneri (SDSS) i eventualni novi (IDS).</li><li>Kako je HDZ uspio dobiti Dalmaciju i gdje je zapravo pogriješio <strong>Ivica Puljak</strong>?</li><li>Tko je krivac za loš rezultat SDP-a?</li><li>Iako je pobijedio u Zagrebu, je li <a href="https://www.telegram.hr/tema/mozemo/">Možemo!</a> pokazao svoje limite i mogu li postati nacionalna stranka?</li><li>U čemu je Mostov paradoks četvrte stranke na nacionalnoj razini i neuspjeha na lokalnim izborima?</li><li>Koje će saveznike u formiranju skupština i vijeća morati tražiti novoizabrana gradonačelnica Rijeke <strong>Iva Rinčić</strong>, novi zadarski gradonačelnik <strong>Šime Erlić</strong> i splitski <strong>Tomislav Šuta</strong>?</li><li>Je li Hrvatska u 35 godina napravila puni krug iz jednopartijskog u jednostranački sistem i pretvara li se domaća politička scena u kopiju onoga što je bilo u Kraljevini Jugoslaviji s HSS-om kao ključnom strankom?</li></ul><p>Brojni, u najmanju ruku neobični slučajevi s glasačkim listićima i biračkim mjestima koji bi mogli sugerirati kompromitaciju izbornog procesa su, kaže Raos, zabrinjavajući. „Malo je previše toga. Ako je netko jako dugo na vlasti, možda je spreman svašta napraviti da ostane na vlasti. Drugi problem su lokalni mediji koji su jako u šapama lokalne samouprave te se može lakše stvoriti medijska blokada nego na nacionalnoj razini."</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 04 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/b8e438b7/b5ec46e9.mp3" length="20628974" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1288</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Iako se u javnom prostoru špekulira o preslagivanju vladajuće većine, politolog <strong>Višeslav Raos</strong> misli da do istiskivanja Domovinskog pokreta neće doći. „<a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> je, znajući da ga dio stranke i biračkog tijela nikad nije prihvatilo kao autentičnog HDZ-ovca, kroz godine osvijestio da mora dijelu svoje biračke baze ponuditi korak u desno.</p><p>On će stoga radije pustiti ovakvu situaciju s oslabljenim DP-om koji mu više ne može ništa, a ne 'iritirati' s novim-starim partnerima poput <a href="https://www.telegram.hr/tema/milorad-pupovac/"><strong>Milorada Pupovca</strong></a>. Ali važno mu je da DP-ovci misle da on razmišlja o tome, da kod njih postoji strah”, kaže Raos, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti.</p><p><a href="https://www.telegram.hr/tema/sdp/">SDP-u</a> je izostala pomoć <a href="https://www.telegram.hr/tema/zoran-milanovic/"><strong>Zorana Milanovića</strong> </a>na čijoj pobjedi nisu ništa kapitalizirali, no Raos ne misli da se predsjednik pacificirao, nego da je odabrao drugačiji put koji nije bio najavljen u izbornoj noći. „Vidimo da su možda predsjednik i premijer svjesni osjetljive vanjsko-političke sigurnosne situacije i čini se da surađuju oko nekih pitanja".</p><p>S druge strane, Milanović je pustio SDP i <strong>Sinišu Hajdaša Dončića</strong> da se snalaze sami. SDP je podbacio u odnosu na očekivanja. <a href="https://www.telegram.hr/tema/mozemo/">Možemo!</a> još nije postao nacionalna stranka. <a href="https://www.telegram.hr/tema/most/">Most</a> je, paradoksalno, godinama po anketnoj popularnosti četvrta stranka a na lokalnim izborima nigdje ne prolazi, HSLS pak uvijek živne pred lokalne izbore”, ocrtava odnose stranaka koji su se nakon lokalih izbora posložili jasnije na nacionalnoj razini.</p><p>"Politička povijest pokazuje da je Hrvatska zemlja koja se uvijek okupljala više-manje oko jedne političke stranke, poput HSS-a u Kraljevini Jugoslaviji. I uvijek je postojala jedna makro tema koja je omogoćavala toj stranci da bude dominantna. Čini se da smo danas došli do nekog plafona i ne idemo dalje. Mi smo relativno uspišna i relativno razvijena zemlja. Ali šta dalje? Koji je to veliki cilj oko kojeg se okupljamo? Također, izazivači ili nove neke oprobene stranke su često vrlo neuvjerljive, nedorečene, bez nekog jasnog sadržaja", kaže Raos.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP54:</strong></p><ul><li>Koliko je izgledan scenarij preslagivanja parlamentarne većine, da se DP ponovno raskoli, a vladinu većinu dopune bivši partneri (SDSS) i eventualni novi (IDS).</li><li>Kako je HDZ uspio dobiti Dalmaciju i gdje je zapravo pogriješio <strong>Ivica Puljak</strong>?</li><li>Tko je krivac za loš rezultat SDP-a?</li><li>Iako je pobijedio u Zagrebu, je li <a href="https://www.telegram.hr/tema/mozemo/">Možemo!</a> pokazao svoje limite i mogu li postati nacionalna stranka?</li><li>U čemu je Mostov paradoks četvrte stranke na nacionalnoj razini i neuspjeha na lokalnim izborima?</li><li>Koje će saveznike u formiranju skupština i vijeća morati tražiti novoizabrana gradonačelnica Rijeke <strong>Iva Rinčić</strong>, novi zadarski gradonačelnik <strong>Šime Erlić</strong> i splitski <strong>Tomislav Šuta</strong>?</li><li>Je li Hrvatska u 35 godina napravila puni krug iz jednopartijskog u jednostranački sistem i pretvara li se domaća politička scena u kopiju onoga što je bilo u Kraljevini Jugoslaviji s HSS-om kao ključnom strankom?</li></ul><p>Brojni, u najmanju ruku neobični slučajevi s glasačkim listićima i biračkim mjestima koji bi mogli sugerirati kompromitaciju izbornog procesa su, kaže Raos, zabrinjavajući. „Malo je previše toga. Ako je netko jako dugo na vlasti, možda je spreman svašta napraviti da ostane na vlasti. Drugi problem su lokalni mediji koji su jako u šapama lokalne samouprave te se može lakše stvoriti medijska blokada nego na nacionalnoj razini."</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/b8e438b7/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Domovinski potop: Penavi ostaju samo dvije ponižavajuće opcije</title>
      <itunes:title>Domovinski potop: Penavi ostaju samo dvije ponižavajuće opcije</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2ce560d0-cb3b-4e0e-83d4-773200cf9d50</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/1036edd7</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U podcastu Prvi glas Drago Hedl govori o novom preslagivanju karata na sceni ljute desnice, ali i novom odnosu Andreja Plenkovića prema svom poraženom partneru.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP53:<br></strong><br></p><ul><li>Zašto poraz Domagoja Bilića (DP) kojeg je podržao i HDZ nije tako loš za Plenkovića?</li><li>Znači li ovo i kraj Domovinskog pokreta?</li><li>Koje su preostale opcije za stranku Ivana Penave koja čini vladajuću većinu na nacionalnoj razini?</li><li>Hoće li HDZ podržati novog vukovarskog gradonačelnika Marijana Pavličeka u gradskom vijeću?</li><li>Stvara li se novi pokret na tvrdoj desnici predvođen dvojcem Mario Radić – Marijan Pavliček?</li><li>Kako to da se šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić hvali pobjedom u maloj Orahovici?</li><li>Jesu li izbori u Đakovu gdje je HDZ-ov kandidat pobijedio za 9 glasova bili regularni?</li><li>Hoće li zbog tajnih snimki pokušaja kupovine glasova za Bilića što se honoriralo sa 20 eura netko završiti u zatvoru?</li></ul><p><strong>Dvije opcije za Domovinski pokret<br></strong><br></p><p>Na pitanje je li poraz u Vukovaru kraj za Domovinski pokret, Hedl kaže: “Možda bi se sada mogli zvati Domovinski potop. Nakon gubitka Vukovara, što im je sjedište i svojevrsna utvrda, djeluju potpuno obezglavljeno. Penava je pokušavao relativizirati poraz, ali to nije samo poraz Domovinskog pokreta, već i HDZ-a u Vukovaru, s obzirom na to da su išli u koaliciji”, kaže.</p><p>Istaknuo je i da poraz najteže pogađa upravo Domovinski pokret jer je Vukovar bio njihov najjači simbol. Pobjeda Marijana Pavličeka, predsjednika Suverenista, dodatno pojačava tu poruku. “Penava se tješio pobjedom u Otoku, ali to je gotovo selo, najmanji grad u županiji. Ni na koji način to ne može zasjeniti poraz u Vukovaru”.</p><p>Prema Hedlu, Domovinski pokret je sada pred dvije opcije: ili postaju pasivni partner u Vladi bez snage i utjecaja, ili potpuno ispadaju iz vlasti. “Penava ide za potpredsjednika Vlade, ali bez portfelja i bez izborne pobjede – taj glas više nema političku težinu”.</p><p><strong>Pet obitelji koje drmaju Vukovarom<br></strong><br></p><p>Pavliček je u kampanji govorio kako Vukovarom upravlja pet obitelji te obećaje kako će se obračunati s nepotizmom u Vukovaru. “Pavliček mi je jutros rekao da će ispuniti sva obećanja, uključujući prekid s nepotizmom. Ako pogledate tko je sve bio na funkcijama, tko je dobivao poslove, sve se svodi na mali krug ljudi bliskih Penavi. Neki od njih su dogurali i do državnih tajnika i ministara. Pavliček je tu u pravu, ali pitanje je može li stvarno razbiti tu mrežu, a da ne poremeti funkcioniranje grada”.</p><p>Tema se potom okrenula na navodnu kupovinu glasova – snimke koje je objavio Nacional prikazuju razgovor u kojem se nude 20 eura za glas te 200 eura posredniku.”To su ozbiljna kaznena djela. DORH je u slučaju Sabo bio brz i efikasan, ali pitanje je hoće li sada imati isti žar. Imamo snimku, doduše vjerojatno nezakonito snimljenu, ali njen sadržaj je eksplozivan. Zanimljivo je i što su dan prije izbora u Lovasu svi nezaposleni dobili 200 eura naknade. Legalno, ali vrlo indikativno”, kaže Hedl.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U podcastu Prvi glas Drago Hedl govori o novom preslagivanju karata na sceni ljute desnice, ali i novom odnosu Andreja Plenkovića prema svom poraženom partneru.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP53:<br></strong><br></p><ul><li>Zašto poraz Domagoja Bilića (DP) kojeg je podržao i HDZ nije tako loš za Plenkovića?</li><li>Znači li ovo i kraj Domovinskog pokreta?</li><li>Koje su preostale opcije za stranku Ivana Penave koja čini vladajuću većinu na nacionalnoj razini?</li><li>Hoće li HDZ podržati novog vukovarskog gradonačelnika Marijana Pavličeka u gradskom vijeću?</li><li>Stvara li se novi pokret na tvrdoj desnici predvođen dvojcem Mario Radić – Marijan Pavliček?</li><li>Kako to da se šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić hvali pobjedom u maloj Orahovici?</li><li>Jesu li izbori u Đakovu gdje je HDZ-ov kandidat pobijedio za 9 glasova bili regularni?</li><li>Hoće li zbog tajnih snimki pokušaja kupovine glasova za Bilića što se honoriralo sa 20 eura netko završiti u zatvoru?</li></ul><p><strong>Dvije opcije za Domovinski pokret<br></strong><br></p><p>Na pitanje je li poraz u Vukovaru kraj za Domovinski pokret, Hedl kaže: “Možda bi se sada mogli zvati Domovinski potop. Nakon gubitka Vukovara, što im je sjedište i svojevrsna utvrda, djeluju potpuno obezglavljeno. Penava je pokušavao relativizirati poraz, ali to nije samo poraz Domovinskog pokreta, već i HDZ-a u Vukovaru, s obzirom na to da su išli u koaliciji”, kaže.</p><p>Istaknuo je i da poraz najteže pogađa upravo Domovinski pokret jer je Vukovar bio njihov najjači simbol. Pobjeda Marijana Pavličeka, predsjednika Suverenista, dodatno pojačava tu poruku. “Penava se tješio pobjedom u Otoku, ali to je gotovo selo, najmanji grad u županiji. Ni na koji način to ne može zasjeniti poraz u Vukovaru”.</p><p>Prema Hedlu, Domovinski pokret je sada pred dvije opcije: ili postaju pasivni partner u Vladi bez snage i utjecaja, ili potpuno ispadaju iz vlasti. “Penava ide za potpredsjednika Vlade, ali bez portfelja i bez izborne pobjede – taj glas više nema političku težinu”.</p><p><strong>Pet obitelji koje drmaju Vukovarom<br></strong><br></p><p>Pavliček je u kampanji govorio kako Vukovarom upravlja pet obitelji te obećaje kako će se obračunati s nepotizmom u Vukovaru. “Pavliček mi je jutros rekao da će ispuniti sva obećanja, uključujući prekid s nepotizmom. Ako pogledate tko je sve bio na funkcijama, tko je dobivao poslove, sve se svodi na mali krug ljudi bliskih Penavi. Neki od njih su dogurali i do državnih tajnika i ministara. Pavliček je tu u pravu, ali pitanje je može li stvarno razbiti tu mrežu, a da ne poremeti funkcioniranje grada”.</p><p>Tema se potom okrenula na navodnu kupovinu glasova – snimke koje je objavio Nacional prikazuju razgovor u kojem se nude 20 eura za glas te 200 eura posredniku.”To su ozbiljna kaznena djela. DORH je u slučaju Sabo bio brz i efikasan, ali pitanje je hoće li sada imati isti žar. Imamo snimku, doduše vjerojatno nezakonito snimljenu, ali njen sadržaj je eksplozivan. Zanimljivo je i što su dan prije izbora u Lovasu svi nezaposleni dobili 200 eura naknade. Legalno, ali vrlo indikativno”, kaže Hedl.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 03 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/1036edd7/1554bfbd.mp3" length="19327065" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1207</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U podcastu Prvi glas Drago Hedl govori o novom preslagivanju karata na sceni ljute desnice, ali i novom odnosu Andreja Plenkovića prema svom poraženom partneru.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP53:<br></strong><br></p><ul><li>Zašto poraz Domagoja Bilića (DP) kojeg je podržao i HDZ nije tako loš za Plenkovića?</li><li>Znači li ovo i kraj Domovinskog pokreta?</li><li>Koje su preostale opcije za stranku Ivana Penave koja čini vladajuću većinu na nacionalnoj razini?</li><li>Hoće li HDZ podržati novog vukovarskog gradonačelnika Marijana Pavličeka u gradskom vijeću?</li><li>Stvara li se novi pokret na tvrdoj desnici predvođen dvojcem Mario Radić – Marijan Pavliček?</li><li>Kako to da se šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić hvali pobjedom u maloj Orahovici?</li><li>Jesu li izbori u Đakovu gdje je HDZ-ov kandidat pobijedio za 9 glasova bili regularni?</li><li>Hoće li zbog tajnih snimki pokušaja kupovine glasova za Bilića što se honoriralo sa 20 eura netko završiti u zatvoru?</li></ul><p><strong>Dvije opcije za Domovinski pokret<br></strong><br></p><p>Na pitanje je li poraz u Vukovaru kraj za Domovinski pokret, Hedl kaže: “Možda bi se sada mogli zvati Domovinski potop. Nakon gubitka Vukovara, što im je sjedište i svojevrsna utvrda, djeluju potpuno obezglavljeno. Penava je pokušavao relativizirati poraz, ali to nije samo poraz Domovinskog pokreta, već i HDZ-a u Vukovaru, s obzirom na to da su išli u koaliciji”, kaže.</p><p>Istaknuo je i da poraz najteže pogađa upravo Domovinski pokret jer je Vukovar bio njihov najjači simbol. Pobjeda Marijana Pavličeka, predsjednika Suverenista, dodatno pojačava tu poruku. “Penava se tješio pobjedom u Otoku, ali to je gotovo selo, najmanji grad u županiji. Ni na koji način to ne može zasjeniti poraz u Vukovaru”.</p><p>Prema Hedlu, Domovinski pokret je sada pred dvije opcije: ili postaju pasivni partner u Vladi bez snage i utjecaja, ili potpuno ispadaju iz vlasti. “Penava ide za potpredsjednika Vlade, ali bez portfelja i bez izborne pobjede – taj glas više nema političku težinu”.</p><p><strong>Pet obitelji koje drmaju Vukovarom<br></strong><br></p><p>Pavliček je u kampanji govorio kako Vukovarom upravlja pet obitelji te obećaje kako će se obračunati s nepotizmom u Vukovaru. “Pavliček mi je jutros rekao da će ispuniti sva obećanja, uključujući prekid s nepotizmom. Ako pogledate tko je sve bio na funkcijama, tko je dobivao poslove, sve se svodi na mali krug ljudi bliskih Penavi. Neki od njih su dogurali i do državnih tajnika i ministara. Pavliček je tu u pravu, ali pitanje je može li stvarno razbiti tu mrežu, a da ne poremeti funkcioniranje grada”.</p><p>Tema se potom okrenula na navodnu kupovinu glasova – snimke koje je objavio Nacional prikazuju razgovor u kojem se nude 20 eura za glas te 200 eura posredniku.”To su ozbiljna kaznena djela. DORH je u slučaju Sabo bio brz i efikasan, ali pitanje je hoće li sada imati isti žar. Imamo snimku, doduše vjerojatno nezakonito snimljenu, ali njen sadržaj je eksplozivan. Zanimljivo je i što su dan prije izbora u Lovasu svi nezaposleni dobili 200 eura naknade. Legalno, ali vrlo indikativno”, kaže Hedl.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/1036edd7/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Plenković pomeo na izborima, a dobro će mu sjesti i jedan poraz</title>
      <itunes:title>Plenković pomeo na izborima, a dobro će mu sjesti i jedan poraz</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">5a133d8c-aa33-41ae-ab74-46b43a0ed68b</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/cf6ac882</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>HDZ je uvjerljivi pobjednik lokalnih izbora - osvojili su vlast u 15 županija od kojih su i sve četiri dalmatinske gdje su uzeli i sva županijska središta. Pobjeda <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislava Šute</strong></a> u Splitu posebno je značajna <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andreju Plenkoviću</strong></a> koji će sada mirno moći vladati kako na nacionalnoj, tako i lokalnoj razini. S druge strane Domovinski pokret najveći je gubitnik lokalnih izbora - izgubili su Vukovar i sada postaju idealan Plenkovićev koalicijski partner. Sve najveće bitke drugog kruga lokalnih izbora u Prvom glasu analizira <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP52:</strong></p><ul><li>Je li kampanja <strong>Ivice Puljka</strong>, koji je objavio povlačenje iz politike, bila potpuno krivo postavljena?</li><li>Kako su lokalni izbori potvrdili mobilizaciju HDZ-ovaca i dominaciju diljem zemlje?</li><li>Tomislav Tomašević ima većinu u Skupštini, što nas čeka u drugom mandatu Možemo?</li><li>Koliki su kapital gotovo 100.000 glasova koje je <strong>Marija Selak Raspudić</strong> dobila u Zagrebu?</li><li>Zašto je Vukovar politički bitan?</li><li>Zašto bi poraz u Vukovaru na kraju na nacionalnoj razini mogao dobro doći Plenkoviću?</li><li>Zašto će DP sada biti idealan partner HDZ-u i što nam govore znakovite izjave Plenkovića i Jandrokovića u izbornoj noći?</li></ul><p>"HDZ-ov rezultat na ovim izborima, sada kad su konačno gotovi i kad je završen i drugi krug, daleko je bolji od očekivanog - puno bolji nego čemu su se i sami u HDZ-u nadali. Nije tu riječ samo o Splitu – iako je Split ne samo trešnja na vrhu torte, nego i oblatna, i šlag, i voće, i sve skupa. No, nije samo Split u pitanju. HDZ je zadržao petnaest županija. Petnaest su imali i prije četiri godine – što se možda na prvu ne čini kao napredak, ali to je tada bio njihov rekordan rezultat na lokalnim izborima", kaže Klarić.</p><p>"Osim toga, sada su osvojili i dva županijska središta koja dosad nisu imali - Split i Sisak. I, što je možda i najvažnije, iako nije odmah vidljivo – u četiri dalmatinske županije, gdje su prije četiri godine ozbiljno visili – Šibensko-kninsku su tada izgubili, a Dubrovačko-neretvansku i Zadarsku dobili s vrlo malim razlikama – sada su ostvarili četiri uvjerljive pobjede."</p><p>Klarić kaže kako je ove nedjelje, gubitkom Vukovara i bez ozbiljnih rezultata u drugim dijelovima Hrvatske, Domovinski pokret postao idealan HDZ-ov koaliciji partner - izgubili su sav ucjenjivački potencijal i jedino što im ostaje jest da klimaju glavom i potvrđuju HDZ-ove odluke u Saboru i Vladi. Plenkoviću poraz u Vukovaru nije prevelik problem, a dobro će mu doći jer će sada imati koalicijskog partnera koji nema kapaciteta oponirati senior partneru</p><p>"To je savršena situacija za HDZ. Imaju partnera koji bez njih ne postoji. Takvih je stranaka već bilo - HNS, HSS… DP će vjerojatno biti samo još jedna kratica na listama HDZ-a. Neće praviti probleme. Ne vjerujem da će više ponašati kao samostalna stranka više", kaže Klarić.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>HDZ je uvjerljivi pobjednik lokalnih izbora - osvojili su vlast u 15 županija od kojih su i sve četiri dalmatinske gdje su uzeli i sva županijska središta. Pobjeda <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislava Šute</strong></a> u Splitu posebno je značajna <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andreju Plenkoviću</strong></a> koji će sada mirno moći vladati kako na nacionalnoj, tako i lokalnoj razini. S druge strane Domovinski pokret najveći je gubitnik lokalnih izbora - izgubili su Vukovar i sada postaju idealan Plenkovićev koalicijski partner. Sve najveće bitke drugog kruga lokalnih izbora u Prvom glasu analizira <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP52:</strong></p><ul><li>Je li kampanja <strong>Ivice Puljka</strong>, koji je objavio povlačenje iz politike, bila potpuno krivo postavljena?</li><li>Kako su lokalni izbori potvrdili mobilizaciju HDZ-ovaca i dominaciju diljem zemlje?</li><li>Tomislav Tomašević ima većinu u Skupštini, što nas čeka u drugom mandatu Možemo?</li><li>Koliki su kapital gotovo 100.000 glasova koje je <strong>Marija Selak Raspudić</strong> dobila u Zagrebu?</li><li>Zašto je Vukovar politički bitan?</li><li>Zašto bi poraz u Vukovaru na kraju na nacionalnoj razini mogao dobro doći Plenkoviću?</li><li>Zašto će DP sada biti idealan partner HDZ-u i što nam govore znakovite izjave Plenkovića i Jandrokovića u izbornoj noći?</li></ul><p>"HDZ-ov rezultat na ovim izborima, sada kad su konačno gotovi i kad je završen i drugi krug, daleko je bolji od očekivanog - puno bolji nego čemu su se i sami u HDZ-u nadali. Nije tu riječ samo o Splitu – iako je Split ne samo trešnja na vrhu torte, nego i oblatna, i šlag, i voće, i sve skupa. No, nije samo Split u pitanju. HDZ je zadržao petnaest županija. Petnaest su imali i prije četiri godine – što se možda na prvu ne čini kao napredak, ali to je tada bio njihov rekordan rezultat na lokalnim izborima", kaže Klarić.</p><p>"Osim toga, sada su osvojili i dva županijska središta koja dosad nisu imali - Split i Sisak. I, što je možda i najvažnije, iako nije odmah vidljivo – u četiri dalmatinske županije, gdje su prije četiri godine ozbiljno visili – Šibensko-kninsku su tada izgubili, a Dubrovačko-neretvansku i Zadarsku dobili s vrlo malim razlikama – sada su ostvarili četiri uvjerljive pobjede."</p><p>Klarić kaže kako je ove nedjelje, gubitkom Vukovara i bez ozbiljnih rezultata u drugim dijelovima Hrvatske, Domovinski pokret postao idealan HDZ-ov koaliciji partner - izgubili su sav ucjenjivački potencijal i jedino što im ostaje jest da klimaju glavom i potvrđuju HDZ-ove odluke u Saboru i Vladi. Plenkoviću poraz u Vukovaru nije prevelik problem, a dobro će mu doći jer će sada imati koalicijskog partnera koji nema kapaciteta oponirati senior partneru</p><p>"To je savršena situacija za HDZ. Imaju partnera koji bez njih ne postoji. Takvih je stranaka već bilo - HNS, HSS… DP će vjerojatno biti samo još jedna kratica na listama HDZ-a. Neće praviti probleme. Ne vjerujem da će više ponašati kao samostalna stranka više", kaže Klarić.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 02 Jun 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/cf6ac882/4223dac9.mp3" length="16359139" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1021</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>HDZ je uvjerljivi pobjednik lokalnih izbora - osvojili su vlast u 15 županija od kojih su i sve četiri dalmatinske gdje su uzeli i sva županijska središta. Pobjeda <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislava Šute</strong></a> u Splitu posebno je značajna <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andreju Plenkoviću</strong></a> koji će sada mirno moći vladati kako na nacionalnoj, tako i lokalnoj razini. S druge strane Domovinski pokret najveći je gubitnik lokalnih izbora - izgubili su Vukovar i sada postaju idealan Plenkovićev koalicijski partner. Sve najveće bitke drugog kruga lokalnih izbora u Prvom glasu analizira <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP52:</strong></p><ul><li>Je li kampanja <strong>Ivice Puljka</strong>, koji je objavio povlačenje iz politike, bila potpuno krivo postavljena?</li><li>Kako su lokalni izbori potvrdili mobilizaciju HDZ-ovaca i dominaciju diljem zemlje?</li><li>Tomislav Tomašević ima većinu u Skupštini, što nas čeka u drugom mandatu Možemo?</li><li>Koliki su kapital gotovo 100.000 glasova koje je <strong>Marija Selak Raspudić</strong> dobila u Zagrebu?</li><li>Zašto je Vukovar politički bitan?</li><li>Zašto bi poraz u Vukovaru na kraju na nacionalnoj razini mogao dobro doći Plenkoviću?</li><li>Zašto će DP sada biti idealan partner HDZ-u i što nam govore znakovite izjave Plenkovića i Jandrokovića u izbornoj noći?</li></ul><p>"HDZ-ov rezultat na ovim izborima, sada kad su konačno gotovi i kad je završen i drugi krug, daleko je bolji od očekivanog - puno bolji nego čemu su se i sami u HDZ-u nadali. Nije tu riječ samo o Splitu – iako je Split ne samo trešnja na vrhu torte, nego i oblatna, i šlag, i voće, i sve skupa. No, nije samo Split u pitanju. HDZ je zadržao petnaest županija. Petnaest su imali i prije četiri godine – što se možda na prvu ne čini kao napredak, ali to je tada bio njihov rekordan rezultat na lokalnim izborima", kaže Klarić.</p><p>"Osim toga, sada su osvojili i dva županijska središta koja dosad nisu imali - Split i Sisak. I, što je možda i najvažnije, iako nije odmah vidljivo – u četiri dalmatinske županije, gdje su prije četiri godine ozbiljno visili – Šibensko-kninsku su tada izgubili, a Dubrovačko-neretvansku i Zadarsku dobili s vrlo malim razlikama – sada su ostvarili četiri uvjerljive pobjede."</p><p>Klarić kaže kako je ove nedjelje, gubitkom Vukovara i bez ozbiljnih rezultata u drugim dijelovima Hrvatske, Domovinski pokret postao idealan HDZ-ov koaliciji partner - izgubili su sav ucjenjivački potencijal i jedino što im ostaje jest da klimaju glavom i potvrđuju HDZ-ove odluke u Saboru i Vladi. Plenkoviću poraz u Vukovaru nije prevelik problem, a dobro će mu doći jer će sada imati koalicijskog partnera koji nema kapaciteta oponirati senior partneru</p><p>"To je savršena situacija za HDZ. Imaju partnera koji bez njih ne postoji. Takvih je stranaka već bilo - HNS, HSS… DP će vjerojatno biti samo još jedna kratica na listama HDZ-a. Neće praviti probleme. Ne vjerujem da će više ponašati kao samostalna stranka više", kaže Klarić.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/cf6ac882/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Svi prolaze kroz mentalne krize: stručnjakinja objašnjava što napraviti</title>
      <itunes:title>Svi prolaze kroz mentalne krize: stručnjakinja objašnjava što napraviti</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b0e12ca3-f4ff-4d18-a688-075f8616cd03</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/472b0942</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Prvog glasa bavimo se mentalnim zdravljem i mentalnim poremećajima. Premda svi nekako misle da se to događa nekom drugom, svi se u životu susrećemo s krizama i crnim mislima. Kako prepoznati da nam je potrebna pomoć i gdje je potražiti razgovaramo sa <strong>Danijelom Štimac Grbić</strong>, voditeljicom službe za mentalno zdravlje HZJZ-a.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP51:</strong></p><ul><li>Koliko je mentalno zdravlje i danas tabu - koliko se o njemu razgovara i koliko ga građani percipiraju kao problem?</li><li>Mijenjaju li se stvari na bolje u toj percepciji mentalnih poremećaja?</li><li>Koliko je to briga o mentalnom zdravlju institucionalno prepoznata?</li><li>Depresija je jedna od najrasprostranjenijih bolesti današnjice. Kako je prepoznati, koji su simptomi?</li><li>Kako razlikovati depresiju od lošeg raspoloženja? Često ljudi kolokvijalno kažu ma u depresiji sam, a zapravo se samo loše osjećaju taj dan?</li><li>Kako razgovarati o javnosti u suicidu?</li><li>Radi li se nešto na tome da bi se poboljšalo mentalno zdravlje mladih?</li><li>Prepoznaju li institucije i stručnjaci dovoljno dobro mentalne poremećaje mladih? Razvijaju li oni anksioznost drugačije od starijih generacija?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Prvog glasa bavimo se mentalnim zdravljem i mentalnim poremećajima. Premda svi nekako misle da se to događa nekom drugom, svi se u životu susrećemo s krizama i crnim mislima. Kako prepoznati da nam je potrebna pomoć i gdje je potražiti razgovaramo sa <strong>Danijelom Štimac Grbić</strong>, voditeljicom službe za mentalno zdravlje HZJZ-a.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP51:</strong></p><ul><li>Koliko je mentalno zdravlje i danas tabu - koliko se o njemu razgovara i koliko ga građani percipiraju kao problem?</li><li>Mijenjaju li se stvari na bolje u toj percepciji mentalnih poremećaja?</li><li>Koliko je to briga o mentalnom zdravlju institucionalno prepoznata?</li><li>Depresija je jedna od najrasprostranjenijih bolesti današnjice. Kako je prepoznati, koji su simptomi?</li><li>Kako razlikovati depresiju od lošeg raspoloženja? Često ljudi kolokvijalno kažu ma u depresiji sam, a zapravo se samo loše osjećaju taj dan?</li><li>Kako razgovarati o javnosti u suicidu?</li><li>Radi li se nešto na tome da bi se poboljšalo mentalno zdravlje mladih?</li><li>Prepoznaju li institucije i stručnjaci dovoljno dobro mentalne poremećaje mladih? Razvijaju li oni anksioznost drugačije od starijih generacija?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 31 May 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/472b0942/76b97d36.mp3" length="38797294" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2424</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Prvog glasa bavimo se mentalnim zdravljem i mentalnim poremećajima. Premda svi nekako misle da se to događa nekom drugom, svi se u životu susrećemo s krizama i crnim mislima. Kako prepoznati da nam je potrebna pomoć i gdje je potražiti razgovaramo sa <strong>Danijelom Štimac Grbić</strong>, voditeljicom službe za mentalno zdravlje HZJZ-a.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP51:</strong></p><ul><li>Koliko je mentalno zdravlje i danas tabu - koliko se o njemu razgovara i koliko ga građani percipiraju kao problem?</li><li>Mijenjaju li se stvari na bolje u toj percepciji mentalnih poremećaja?</li><li>Koliko je to briga o mentalnom zdravlju institucionalno prepoznata?</li><li>Depresija je jedna od najrasprostranjenijih bolesti današnjice. Kako je prepoznati, koji su simptomi?</li><li>Kako razlikovati depresiju od lošeg raspoloženja? Često ljudi kolokvijalno kažu ma u depresiji sam, a zapravo se samo loše osjećaju taj dan?</li><li>Kako razgovarati o javnosti u suicidu?</li><li>Radi li se nešto na tome da bi se poboljšalo mentalno zdravlje mladih?</li><li>Prepoznaju li institucije i stručnjaci dovoljno dobro mentalne poremećaje mladih? Razvijaju li oni anksioznost drugačije od starijih generacija?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/472b0942/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Bizarna priča o HDZ-ovcima i zemlji s ilegalnog deponija koja završava u moru</title>
      <itunes:title>Bizarna priča o HDZ-ovcima i zemlji s ilegalnog deponija koja završava u moru</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">1ca568b0-dda6-4e85-b56c-10e5989f4a51</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/88817377</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Nesumnjivo najvažnija i najneizvjesnija utrka drugog kruga izbora održava se u Splitu, gdje ankete na pitanje o tome tko će biti gradonačelnik naredne četiri godine, <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-puljak/"><strong>Ivica Puljak</strong></a> (Centar) ili <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislav Šuta</strong></a> (HDZ) - sliježu ramenima. Razlika je u okviru statističke pogreške. U takvim, dramatičnim okolnostima, jasno je da svaka sitnica može imati utjecaja na konačni ishod. A kamoli tone građevinskog materijala.</p><p>Naime, kako je otkrio naš novinar <a href="https://www.telegram.hr/autor/denis-mahmutovic/"><strong>Denis Mahmutović</strong></a>, koji gostuje u današnjem Prvom glasu, tvrtka braće Tomislava Šute u Komiži na otoku Visu sudjeluju u gradnji ribarske luke tako da u more bacaju i ogromne količine zemlje, a materijal za gradnju skupljaju na - ilegalnom odlagalištu otpada.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP50:</p><ul><li>Kako se tvrtka braće Tomislava Šute našla uopće u projektu gradnje ribarske luke?</li><li>Što je s izvidima koji su prije dvije godine pokrenuti zbog njihovog poslovanja na Šolti?</li><li>U čemu je problem s materijalom koji koriste u Komiži?</li><li>Može li se između kamenja i zemlje koji završavaju u moru i cijelog projekta povući stranačka vertikala HDZ-a?</li><li>Koja je uloga bivšeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika Vice Mihanovića u poslu braće sadašnjeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika?</li><li>Može li u Splitu doći do - trećeg kruga lokalnih izbora?</li></ul><p>More kod Komiže tvrtka braće Šuta nasipa materijalom izmiješanim sa zemljom, ali problem je i u tome odakle taj materijal dolazi - radi se o odlagalištu otpada koje je ilegalno. Direktor lokalnog komunalnog poduzeća tvrdi da je to zbog toga što odlagalište, zbog nesređenih papira, neam lokacijsku dozvolu. Međutim, problem je i u stanju samog odlagališta. "Po fotografijama koje je načinio naš izvor na Visu je evidentno da taj kamen koji je tamo deponiran, a nastao je od iskopa bivših građevinskih pothvata braće Šuta na Visu, se vadi doslovno iz smeća. Taj ogromni kamen koji je sad završava u moru je izvađen iz smeća", kaže Denis Mahmutović.</p><p>Naš novinar ističe i cijeli niz nevjerojatnih slučajnosti - da je Grad Vis u vrijeme ekspanzije braće Šuta vodio HDZ-ov gradonačelnik. Da investitor gradnje ribarske luke u Komiži Lučka uprava Split, koju vodi bivši HDZ-ov kandidat za splitskog gradonačelnika Vice Mihanović. Da su graditelji braća sadašnjeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika, koji ima svoju firmu, koja je braći vodila poslovne knjige. Da je Tomislav Šuta, uostalom, i saborski zastupnik, te član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode... "Znaš kako se nekad zvijezde poklope i nemoguće slučajnosti se događaju svima pred očima, a zapravo su samo slučajnosti", ironizira Mahmutović u Prvom glasu.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Nesumnjivo najvažnija i najneizvjesnija utrka drugog kruga izbora održava se u Splitu, gdje ankete na pitanje o tome tko će biti gradonačelnik naredne četiri godine, <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-puljak/"><strong>Ivica Puljak</strong></a> (Centar) ili <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislav Šuta</strong></a> (HDZ) - sliježu ramenima. Razlika je u okviru statističke pogreške. U takvim, dramatičnim okolnostima, jasno je da svaka sitnica može imati utjecaja na konačni ishod. A kamoli tone građevinskog materijala.</p><p>Naime, kako je otkrio naš novinar <a href="https://www.telegram.hr/autor/denis-mahmutovic/"><strong>Denis Mahmutović</strong></a>, koji gostuje u današnjem Prvom glasu, tvrtka braće Tomislava Šute u Komiži na otoku Visu sudjeluju u gradnji ribarske luke tako da u more bacaju i ogromne količine zemlje, a materijal za gradnju skupljaju na - ilegalnom odlagalištu otpada.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP50:</p><ul><li>Kako se tvrtka braće Tomislava Šute našla uopće u projektu gradnje ribarske luke?</li><li>Što je s izvidima koji su prije dvije godine pokrenuti zbog njihovog poslovanja na Šolti?</li><li>U čemu je problem s materijalom koji koriste u Komiži?</li><li>Može li se između kamenja i zemlje koji završavaju u moru i cijelog projekta povući stranačka vertikala HDZ-a?</li><li>Koja je uloga bivšeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika Vice Mihanovića u poslu braće sadašnjeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika?</li><li>Može li u Splitu doći do - trećeg kruga lokalnih izbora?</li></ul><p>More kod Komiže tvrtka braće Šuta nasipa materijalom izmiješanim sa zemljom, ali problem je i u tome odakle taj materijal dolazi - radi se o odlagalištu otpada koje je ilegalno. Direktor lokalnog komunalnog poduzeća tvrdi da je to zbog toga što odlagalište, zbog nesređenih papira, neam lokacijsku dozvolu. Međutim, problem je i u stanju samog odlagališta. "Po fotografijama koje je načinio naš izvor na Visu je evidentno da taj kamen koji je tamo deponiran, a nastao je od iskopa bivših građevinskih pothvata braće Šuta na Visu, se vadi doslovno iz smeća. Taj ogromni kamen koji je sad završava u moru je izvađen iz smeća", kaže Denis Mahmutović.</p><p>Naš novinar ističe i cijeli niz nevjerojatnih slučajnosti - da je Grad Vis u vrijeme ekspanzije braće Šuta vodio HDZ-ov gradonačelnik. Da investitor gradnje ribarske luke u Komiži Lučka uprava Split, koju vodi bivši HDZ-ov kandidat za splitskog gradonačelnika Vice Mihanović. Da su graditelji braća sadašnjeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika, koji ima svoju firmu, koja je braći vodila poslovne knjige. Da je Tomislav Šuta, uostalom, i saborski zastupnik, te član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode... "Znaš kako se nekad zvijezde poklope i nemoguće slučajnosti se događaju svima pred očima, a zapravo su samo slučajnosti", ironizira Mahmutović u Prvom glasu.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 30 May 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/88817377/0fc02180.mp3" length="15886455" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>992</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Nesumnjivo najvažnija i najneizvjesnija utrka drugog kruga izbora održava se u Splitu, gdje ankete na pitanje o tome tko će biti gradonačelnik naredne četiri godine, <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-puljak/"><strong>Ivica Puljak</strong></a> (Centar) ili <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislav Šuta</strong></a> (HDZ) - sliježu ramenima. Razlika je u okviru statističke pogreške. U takvim, dramatičnim okolnostima, jasno je da svaka sitnica može imati utjecaja na konačni ishod. A kamoli tone građevinskog materijala.</p><p>Naime, kako je otkrio naš novinar <a href="https://www.telegram.hr/autor/denis-mahmutovic/"><strong>Denis Mahmutović</strong></a>, koji gostuje u današnjem Prvom glasu, tvrtka braće Tomislava Šute u Komiži na otoku Visu sudjeluju u gradnji ribarske luke tako da u more bacaju i ogromne količine zemlje, a materijal za gradnju skupljaju na - ilegalnom odlagalištu otpada.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP50:</p><ul><li>Kako se tvrtka braće Tomislava Šute našla uopće u projektu gradnje ribarske luke?</li><li>Što je s izvidima koji su prije dvije godine pokrenuti zbog njihovog poslovanja na Šolti?</li><li>U čemu je problem s materijalom koji koriste u Komiži?</li><li>Može li se između kamenja i zemlje koji završavaju u moru i cijelog projekta povući stranačka vertikala HDZ-a?</li><li>Koja je uloga bivšeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika Vice Mihanovića u poslu braće sadašnjeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika?</li><li>Može li u Splitu doći do - trećeg kruga lokalnih izbora?</li></ul><p>More kod Komiže tvrtka braće Šuta nasipa materijalom izmiješanim sa zemljom, ali problem je i u tome odakle taj materijal dolazi - radi se o odlagalištu otpada koje je ilegalno. Direktor lokalnog komunalnog poduzeća tvrdi da je to zbog toga što odlagalište, zbog nesređenih papira, neam lokacijsku dozvolu. Međutim, problem je i u stanju samog odlagališta. "Po fotografijama koje je načinio naš izvor na Visu je evidentno da taj kamen koji je tamo deponiran, a nastao je od iskopa bivših građevinskih pothvata braće Šuta na Visu, se vadi doslovno iz smeća. Taj ogromni kamen koji je sad završava u moru je izvađen iz smeća", kaže Denis Mahmutović.</p><p>Naš novinar ističe i cijeli niz nevjerojatnih slučajnosti - da je Grad Vis u vrijeme ekspanzije braće Šuta vodio HDZ-ov gradonačelnik. Da investitor gradnje ribarske luke u Komiži Lučka uprava Split, koju vodi bivši HDZ-ov kandidat za splitskog gradonačelnika Vice Mihanović. Da su graditelji braća sadašnjeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika, koji ima svoju firmu, koja je braći vodila poslovne knjige. Da je Tomislav Šuta, uostalom, i saborski zastupnik, te član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode... "Znaš kako se nekad zvijezde poklope i nemoguće slučajnosti se događaju svima pred očima, a zapravo su samo slučajnosti", ironizira Mahmutović u Prvom glasu.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/88817377/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Što čeka Plenković: Važan resor već dva mjeseca nema ministra</title>
      <itunes:title>Što čeka Plenković: Važan resor već dva mjeseca nema ministra</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">98544d9c-9846-439e-9c29-a3880fedee69</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/919c2ed8</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Neobično, ali se doista događa - Hrvatska već skoro dva mjeseca nema ministra regionalnog razvoja i europskih fondova, mada se, očito, radi o prilično važnom resoru. <a href="https://www.telegram.hr/tema/sime-erlic/"><strong>Šime Erlić</strong></a> je, naime, 10. travnja dao ostavku i otišao u bitku za gradonačelnika Zadra, a posao vodi državna tajnica <strong>Zrinka Raguž</strong>. Oklijevanje s imenovanjem novog ministra dalo je maha spekulacijama o tome da se nakon lokalnih izbora sprema rekonstrukcija Vlade, o čemu smo razgovarali s našom novinarkom <a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"><strong>Irenom Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p> </p><p>"Ako je premijer već u veljači ili u travnju znao da će upravo ona biti njegov izbor za nasljednicu Šime Erlića zbilja mi se čini da se otvaraju razne mogućnosti za špekulacije zbog čega nije imenovana odmah, nego se čeka kraj lokalnih izbora", kazala je Frlan Gašparović u novoj epizodi Prvog glasa.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP49:</p><ul><li>Ima li političke logike u ulasku u rekonstrukciju Vlade samo godinu dana nakon njenog izglasavanja u Saboru?</li><li>Je li se isplatilo "spuštanje" odlazak Erlića u bitku za Zadar?</li><li>Može li eventualna rekonstrukcija izazvati sukobe unutar HDZ-a?</li><li>Hoće li ishod izbora u Vukovaru promijeniti dinamiku odnosa u vladajućoj koaliciji?</li><li>Postoji li, uopće, dovoljno glasova za neku novu većinu u Saboru, ako Domovinski pokret ispadne iz igre?</li></ul><p>U HDZ-u se nakon predsjedničkih izbora proširila ozbiljna bojazan od ishoda lokalnih izbora. Nakon prvog kruga se čini da najveći dio tog straha nije bio opravdan. No, dobar rezultat HDZ-a, ako se potvrdi u drugom krugu, mogao bi, mnogi špekuliraju, otvoriti i mogućnost <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andreju Plenkoviću</strong></a> da se pokuša "riješiti" <a href="https://www.telegram.hr/tema/oleg-butkovic/"><strong>Olega Butkovića</strong></a> i <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-anusic/"><strong>Ivana Anušića</strong></a>, koji se doživljavaju kao nositelji stranačke oporbe.</p><p>"Ne znam koja bi bila korist od otvaranja te vrste sukoba u stranci. Da ti mičeš nekoga tko je popularan, koji ima neki image u javnosti i koji je uostalom, recimo kod Anušića, poziciji ministra obrane, koji ti čuva desno krilo stranke... Ne vidim koja bi bila politička logika iza toga", smatra Frlan Gašparović.</p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Neobično, ali se doista događa - Hrvatska već skoro dva mjeseca nema ministra regionalnog razvoja i europskih fondova, mada se, očito, radi o prilično važnom resoru. <a href="https://www.telegram.hr/tema/sime-erlic/"><strong>Šime Erlić</strong></a> je, naime, 10. travnja dao ostavku i otišao u bitku za gradonačelnika Zadra, a posao vodi državna tajnica <strong>Zrinka Raguž</strong>. Oklijevanje s imenovanjem novog ministra dalo je maha spekulacijama o tome da se nakon lokalnih izbora sprema rekonstrukcija Vlade, o čemu smo razgovarali s našom novinarkom <a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"><strong>Irenom Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p> </p><p>"Ako je premijer već u veljači ili u travnju znao da će upravo ona biti njegov izbor za nasljednicu Šime Erlića zbilja mi se čini da se otvaraju razne mogućnosti za špekulacije zbog čega nije imenovana odmah, nego se čeka kraj lokalnih izbora", kazala je Frlan Gašparović u novoj epizodi Prvog glasa.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP49:</p><ul><li>Ima li političke logike u ulasku u rekonstrukciju Vlade samo godinu dana nakon njenog izglasavanja u Saboru?</li><li>Je li se isplatilo "spuštanje" odlazak Erlića u bitku za Zadar?</li><li>Može li eventualna rekonstrukcija izazvati sukobe unutar HDZ-a?</li><li>Hoće li ishod izbora u Vukovaru promijeniti dinamiku odnosa u vladajućoj koaliciji?</li><li>Postoji li, uopće, dovoljno glasova za neku novu većinu u Saboru, ako Domovinski pokret ispadne iz igre?</li></ul><p>U HDZ-u se nakon predsjedničkih izbora proširila ozbiljna bojazan od ishoda lokalnih izbora. Nakon prvog kruga se čini da najveći dio tog straha nije bio opravdan. No, dobar rezultat HDZ-a, ako se potvrdi u drugom krugu, mogao bi, mnogi špekuliraju, otvoriti i mogućnost <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andreju Plenkoviću</strong></a> da se pokuša "riješiti" <a href="https://www.telegram.hr/tema/oleg-butkovic/"><strong>Olega Butkovića</strong></a> i <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-anusic/"><strong>Ivana Anušića</strong></a>, koji se doživljavaju kao nositelji stranačke oporbe.</p><p>"Ne znam koja bi bila korist od otvaranja te vrste sukoba u stranci. Da ti mičeš nekoga tko je popularan, koji ima neki image u javnosti i koji je uostalom, recimo kod Anušića, poziciji ministra obrane, koji ti čuva desno krilo stranke... Ne vidim koja bi bila politička logika iza toga", smatra Frlan Gašparović.</p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 29 May 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/919c2ed8/f0d7d646.mp3" length="19404386" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1212</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Neobično, ali se doista događa - Hrvatska već skoro dva mjeseca nema ministra regionalnog razvoja i europskih fondova, mada se, očito, radi o prilično važnom resoru. <a href="https://www.telegram.hr/tema/sime-erlic/"><strong>Šime Erlić</strong></a> je, naime, 10. travnja dao ostavku i otišao u bitku za gradonačelnika Zadra, a posao vodi državna tajnica <strong>Zrinka Raguž</strong>. Oklijevanje s imenovanjem novog ministra dalo je maha spekulacijama o tome da se nakon lokalnih izbora sprema rekonstrukcija Vlade, o čemu smo razgovarali s našom novinarkom <a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"><strong>Irenom Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p> </p><p>"Ako je premijer već u veljači ili u travnju znao da će upravo ona biti njegov izbor za nasljednicu Šime Erlića zbilja mi se čini da se otvaraju razne mogućnosti za špekulacije zbog čega nije imenovana odmah, nego se čeka kraj lokalnih izbora", kazala je Frlan Gašparović u novoj epizodi Prvog glasa.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP49:</p><ul><li>Ima li političke logike u ulasku u rekonstrukciju Vlade samo godinu dana nakon njenog izglasavanja u Saboru?</li><li>Je li se isplatilo "spuštanje" odlazak Erlića u bitku za Zadar?</li><li>Može li eventualna rekonstrukcija izazvati sukobe unutar HDZ-a?</li><li>Hoće li ishod izbora u Vukovaru promijeniti dinamiku odnosa u vladajućoj koaliciji?</li><li>Postoji li, uopće, dovoljno glasova za neku novu većinu u Saboru, ako Domovinski pokret ispadne iz igre?</li></ul><p>U HDZ-u se nakon predsjedničkih izbora proširila ozbiljna bojazan od ishoda lokalnih izbora. Nakon prvog kruga se čini da najveći dio tog straha nije bio opravdan. No, dobar rezultat HDZ-a, ako se potvrdi u drugom krugu, mogao bi, mnogi špekuliraju, otvoriti i mogućnost <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andreju Plenkoviću</strong></a> da se pokuša "riješiti" <a href="https://www.telegram.hr/tema/oleg-butkovic/"><strong>Olega Butkovića</strong></a> i <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-anusic/"><strong>Ivana Anušića</strong></a>, koji se doživljavaju kao nositelji stranačke oporbe.</p><p>"Ne znam koja bi bila korist od otvaranja te vrste sukoba u stranci. Da ti mičeš nekoga tko je popularan, koji ima neki image u javnosti i koji je uostalom, recimo kod Anušića, poziciji ministra obrane, koji ti čuva desno krilo stranke... Ne vidim koja bi bila politička logika iza toga", smatra Frlan Gašparović.</p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/919c2ed8/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Mirjana Rakić o ključnom duelu Trumpa i Putina</title>
      <itunes:title>Mirjana Rakić o ključnom duelu Trumpa i Putina</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2f294334-6fb1-4b01-8ead-340cdc23a26c</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/7377549c</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Američki predsjednik<strong> Donald Trump</strong> nezadovoljan je stalnim napadima Moskve na Ukrajinu, frustrira ga spori napredak mirovnih pregovora, kaže da razmatra sankcije, a za ruskog predsjednika za kojeg je ranije govorio da imaju posebnu vezu izjavljuje da je 'potpuno poludio'. U Prvom glasu vanjskopolitička novinarka i urednica <a href="https://www.telegram.hr/tema/mirjana-rakic/"><strong>Mirjana Rakić</strong></a> komentira odnos Trumpa prema <strong>Vladimiru Putinu</strong> koji oscilira od od prijetnji sankcijama i oštrih izjava, do ideja o ukidanju trgovinskih barijera i američkim ulaganjima u Rusiju.</p><p>"Obojica imaju jak ego, međutim Trump je taj koji nema vremena, njemu curi vrijeme jer želi postići što prije ono što je obećao u kampanji, da će osigurati mir za 24 sata. S druge strane, Putin ima vremena i odugovlačit će. Čak i kad je američki predsjednik izjavio da je Putin poludio, Kremlj je reagirajući zaključio da je Trump zapravo 'emocionalno opterećen'.</p><p>Istodobno, ruski lider neće dopustiti da se Trumpu učini kako su iscrpljene sve mogućnosti. Uvijek će izmisliti još jedan sastanak, pa još jedan, kao što je na zadnjem sastanku u Istanbulu dogovorena razmjena zarobljenika,” kaže Rakić.</p><p>„Zabrinjavajuće je, međutim, što Trump u svojim čestim javnim nastupima pokazuje da se u nekim stvarima ne snalazi više, da zaboravlja činjenice. Primjerice, nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom spominje 30-dnevni prekid vatre koji je već ranije predložila Europska unija”, primjećuje Rakić.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP48:</p><ul><li>Na početku svog mandata Trump je bio uvjeren da će popraviti odnose s Moskvom zahvaljujući svom osobnom utjecaju na Putina. Što znači nova tvrđa retorika?</li><li>Je li sada riječ o zaokretu i kreće li nova faza hladnijih odnosa između SAD-a i Rusije?</li><li>Jesu li sve intenzivniji ruski napadi na ukrajinske civile namjerni ruski test za Trumpa?</li><li>Koliko je vjerojatan scenarij u kojem bi Trump ustvrdio da nijedna strana ne želi mir i bi li to značilo povlačenje Sjedinjenih Država?</li><li>Što znači odluka njemačkog kancelara <strong>Friedrich Merz</strong> o ukidanju ograničenja dometa za oružje koje su poslali Ukrajini. Budući da je <strong>Bidenova</strong> administracija bila protiv te odluke, strahujući od moguće eskalacije sukoba, kako je došlo do ovog preokreta?</li><li>Što sve nije jasno u planu naoružavanja EU?</li><li>Zašto EU ne želi vidjeti što se događa u Gazi?</li></ul><p>Najveći Putinov uspjeh koji je dobio s dolaskom Trumpa je ponovni izlazak na međunarodnu scenu. "Ponovno ga se uvažava, nakon što je dugo bio izoliran. Joe Biden je šutio, nije ni slovo rekao. Doduše, što se više odmičemo od Bidenovog mandata, vidimo koliko je tu zapravo bilo pogrešaka. Vi ne možete ne pregovarati s nekim tko je u ratu, morate održati linije komunikacije i morate znati što Kremlj sprema”, veli Rakić.</p><p>U planovima Europske unije o naoružavanju Rakić vidi nekoliko spornih točaka. "Pet posto za obranu? Pa neke zemlje su jedva došle do 2 posto. Hoćete li možete kompletnu privredu usmjeriti na vojnu industriju? Od čega ćete živjeti? Dakle, vama je Putin nametnuo okvir da imate velike šanse da upadnete ponovno u gospodarsku krizu.”</p><p>Europska unija ne želi vidjeti što se događa u Gazi, misli Rakić. „To je prešlo granicu borbe protiv terorizma. Odnosno, kako što je bivši izraelski premijer <strong>Ehud Olmert</strong> izjavio: 'To što trenutno radimo u Gazi je čin istrebljenja nedužnih civila.' Europa će se morati odrediti prema toj humanitarnoj krizi na razini različitih organizacija i aktivnosti, poput nastupa Izraela na Euroviziji. To jednostavno ne možete ne vidjeti. ”</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Američki predsjednik<strong> Donald Trump</strong> nezadovoljan je stalnim napadima Moskve na Ukrajinu, frustrira ga spori napredak mirovnih pregovora, kaže da razmatra sankcije, a za ruskog predsjednika za kojeg je ranije govorio da imaju posebnu vezu izjavljuje da je 'potpuno poludio'. U Prvom glasu vanjskopolitička novinarka i urednica <a href="https://www.telegram.hr/tema/mirjana-rakic/"><strong>Mirjana Rakić</strong></a> komentira odnos Trumpa prema <strong>Vladimiru Putinu</strong> koji oscilira od od prijetnji sankcijama i oštrih izjava, do ideja o ukidanju trgovinskih barijera i američkim ulaganjima u Rusiju.</p><p>"Obojica imaju jak ego, međutim Trump je taj koji nema vremena, njemu curi vrijeme jer želi postići što prije ono što je obećao u kampanji, da će osigurati mir za 24 sata. S druge strane, Putin ima vremena i odugovlačit će. Čak i kad je američki predsjednik izjavio da je Putin poludio, Kremlj je reagirajući zaključio da je Trump zapravo 'emocionalno opterećen'.</p><p>Istodobno, ruski lider neće dopustiti da se Trumpu učini kako su iscrpljene sve mogućnosti. Uvijek će izmisliti još jedan sastanak, pa još jedan, kao što je na zadnjem sastanku u Istanbulu dogovorena razmjena zarobljenika,” kaže Rakić.</p><p>„Zabrinjavajuće je, međutim, što Trump u svojim čestim javnim nastupima pokazuje da se u nekim stvarima ne snalazi više, da zaboravlja činjenice. Primjerice, nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom spominje 30-dnevni prekid vatre koji je već ranije predložila Europska unija”, primjećuje Rakić.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP48:</p><ul><li>Na početku svog mandata Trump je bio uvjeren da će popraviti odnose s Moskvom zahvaljujući svom osobnom utjecaju na Putina. Što znači nova tvrđa retorika?</li><li>Je li sada riječ o zaokretu i kreće li nova faza hladnijih odnosa između SAD-a i Rusije?</li><li>Jesu li sve intenzivniji ruski napadi na ukrajinske civile namjerni ruski test za Trumpa?</li><li>Koliko je vjerojatan scenarij u kojem bi Trump ustvrdio da nijedna strana ne želi mir i bi li to značilo povlačenje Sjedinjenih Država?</li><li>Što znači odluka njemačkog kancelara <strong>Friedrich Merz</strong> o ukidanju ograničenja dometa za oružje koje su poslali Ukrajini. Budući da je <strong>Bidenova</strong> administracija bila protiv te odluke, strahujući od moguće eskalacije sukoba, kako je došlo do ovog preokreta?</li><li>Što sve nije jasno u planu naoružavanja EU?</li><li>Zašto EU ne želi vidjeti što se događa u Gazi?</li></ul><p>Najveći Putinov uspjeh koji je dobio s dolaskom Trumpa je ponovni izlazak na međunarodnu scenu. "Ponovno ga se uvažava, nakon što je dugo bio izoliran. Joe Biden je šutio, nije ni slovo rekao. Doduše, što se više odmičemo od Bidenovog mandata, vidimo koliko je tu zapravo bilo pogrešaka. Vi ne možete ne pregovarati s nekim tko je u ratu, morate održati linije komunikacije i morate znati što Kremlj sprema”, veli Rakić.</p><p>U planovima Europske unije o naoružavanju Rakić vidi nekoliko spornih točaka. "Pet posto za obranu? Pa neke zemlje su jedva došle do 2 posto. Hoćete li možete kompletnu privredu usmjeriti na vojnu industriju? Od čega ćete živjeti? Dakle, vama je Putin nametnuo okvir da imate velike šanse da upadnete ponovno u gospodarsku krizu.”</p><p>Europska unija ne želi vidjeti što se događa u Gazi, misli Rakić. „To je prešlo granicu borbe protiv terorizma. Odnosno, kako što je bivši izraelski premijer <strong>Ehud Olmert</strong> izjavio: 'To što trenutno radimo u Gazi je čin istrebljenja nedužnih civila.' Europa će se morati odrediti prema toj humanitarnoj krizi na razini različitih organizacija i aktivnosti, poput nastupa Izraela na Euroviziji. To jednostavno ne možete ne vidjeti. ”</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 28 May 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/7377549c/ef6d979a.mp3" length="20650710" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1290</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Američki predsjednik<strong> Donald Trump</strong> nezadovoljan je stalnim napadima Moskve na Ukrajinu, frustrira ga spori napredak mirovnih pregovora, kaže da razmatra sankcije, a za ruskog predsjednika za kojeg je ranije govorio da imaju posebnu vezu izjavljuje da je 'potpuno poludio'. U Prvom glasu vanjskopolitička novinarka i urednica <a href="https://www.telegram.hr/tema/mirjana-rakic/"><strong>Mirjana Rakić</strong></a> komentira odnos Trumpa prema <strong>Vladimiru Putinu</strong> koji oscilira od od prijetnji sankcijama i oštrih izjava, do ideja o ukidanju trgovinskih barijera i američkim ulaganjima u Rusiju.</p><p>"Obojica imaju jak ego, međutim Trump je taj koji nema vremena, njemu curi vrijeme jer želi postići što prije ono što je obećao u kampanji, da će osigurati mir za 24 sata. S druge strane, Putin ima vremena i odugovlačit će. Čak i kad je američki predsjednik izjavio da je Putin poludio, Kremlj je reagirajući zaključio da je Trump zapravo 'emocionalno opterećen'.</p><p>Istodobno, ruski lider neće dopustiti da se Trumpu učini kako su iscrpljene sve mogućnosti. Uvijek će izmisliti još jedan sastanak, pa još jedan, kao što je na zadnjem sastanku u Istanbulu dogovorena razmjena zarobljenika,” kaže Rakić.</p><p>„Zabrinjavajuće je, međutim, što Trump u svojim čestim javnim nastupima pokazuje da se u nekim stvarima ne snalazi više, da zaboravlja činjenice. Primjerice, nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom spominje 30-dnevni prekid vatre koji je već ranije predložila Europska unija”, primjećuje Rakić.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP48:</p><ul><li>Na početku svog mandata Trump je bio uvjeren da će popraviti odnose s Moskvom zahvaljujući svom osobnom utjecaju na Putina. Što znači nova tvrđa retorika?</li><li>Je li sada riječ o zaokretu i kreće li nova faza hladnijih odnosa između SAD-a i Rusije?</li><li>Jesu li sve intenzivniji ruski napadi na ukrajinske civile namjerni ruski test za Trumpa?</li><li>Koliko je vjerojatan scenarij u kojem bi Trump ustvrdio da nijedna strana ne želi mir i bi li to značilo povlačenje Sjedinjenih Država?</li><li>Što znači odluka njemačkog kancelara <strong>Friedrich Merz</strong> o ukidanju ograničenja dometa za oružje koje su poslali Ukrajini. Budući da je <strong>Bidenova</strong> administracija bila protiv te odluke, strahujući od moguće eskalacije sukoba, kako je došlo do ovog preokreta?</li><li>Što sve nije jasno u planu naoružavanja EU?</li><li>Zašto EU ne želi vidjeti što se događa u Gazi?</li></ul><p>Najveći Putinov uspjeh koji je dobio s dolaskom Trumpa je ponovni izlazak na međunarodnu scenu. "Ponovno ga se uvažava, nakon što je dugo bio izoliran. Joe Biden je šutio, nije ni slovo rekao. Doduše, što se više odmičemo od Bidenovog mandata, vidimo koliko je tu zapravo bilo pogrešaka. Vi ne možete ne pregovarati s nekim tko je u ratu, morate održati linije komunikacije i morate znati što Kremlj sprema”, veli Rakić.</p><p>U planovima Europske unije o naoružavanju Rakić vidi nekoliko spornih točaka. "Pet posto za obranu? Pa neke zemlje su jedva došle do 2 posto. Hoćete li možete kompletnu privredu usmjeriti na vojnu industriju? Od čega ćete živjeti? Dakle, vama je Putin nametnuo okvir da imate velike šanse da upadnete ponovno u gospodarsku krizu.”</p><p>Europska unija ne želi vidjeti što se događa u Gazi, misli Rakić. „To je prešlo granicu borbe protiv terorizma. Odnosno, kako što je bivši izraelski premijer <strong>Ehud Olmert</strong> izjavio: 'To što trenutno radimo u Gazi je čin istrebljenja nedužnih civila.' Europa će se morati odrediti prema toj humanitarnoj krizi na razini različitih organizacija i aktivnosti, poput nastupa Izraela na Euroviziji. To jednostavno ne možete ne vidjeti. ”</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/7377549c/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Tko je kriv za zagrebačke probleme - Tomašević ili Plenković?</title>
      <itunes:title>Tko je kriv za zagrebačke probleme - Tomašević ili Plenković?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2edf6652-6dfd-4845-8a4f-70c74277f894</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/0c1cbdf4</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U izbornoj noći premijer <strong>Andrej Plenković</strong> ostao je zatečen podrškom koju je u Zagrebu dobio aktualni gradonačelnik u lovu na drugi mandat <strong>Tomislav Tomašević</strong>. Otvoreno je to izrekao, kazavši kako je podrška koju je Tomašević dobio "prevelika". O toj neobičnoj premijerovoj izjavi, ali i odgovornosti i zaslugama HDZ-a za sve dobro i loše u Zagrebu u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim kolumnistom <strong>Gorankom Fižulićem</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP47: </strong></p><ul><li>Koliko je za gužve u Zagrebu odgovoran Tomašević, a koliko je taj problem nasljeđen?</li><li>Postoji li odgovornost preizgrađenosti pojedinih dijelova grada, prema starom GUP-u, za gužve u Zagrebu?</li><li>Zašto je otpad postao gorući problem Zagreba?</li><li>Zbog čega je Markov trg, jedan od simbola grada, još uvijek zatvoren za javnost?</li><li>Kakav je odnos premijera Plenkovića i HDZ-a prema Zagrebu?</li><li>Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?</li></ul><p><br></p><p>"Premijer računa da i Zagrepčani imaju pamćenje čovječje ribice i da se ne sjećaju tko je dva ili tri mandata držao lojtre Milanu Bandiću i zbog čega su tu problemi s kojima se današnja vlast u Zagrebu zapravo susreću. Komunalni problemi ne mogu nastati preko noći. Oni su posljedica dugotrajnih loših politika", kaže Fižulić.</p><p>"Ako krenemo od prometa koji je u Zagrebu sigurno u očajnom stanju, on je prvenstveno posljedica urbanističkog nereda i takozvanog developerskog urbanizma u kome oni koji grade, koji su investitori, određuju pravila igre i određuju što je to najbolje za grad, što je najbolje za građane i što je normalno najbolje za njih. A to smo gledali kroz Bandićevo vrijeme", poručuje.</p><p>Naš sugovornik smatra i kako je zatvaranje Markovog trga nakon napada na Vladu 2020. godine pogreška. Markov trg je tada privremeno zatvoren zbog sigurnosti, ali privremena mjera se pokazala - trajnom.</p><p>"Na to što je sveden Trg svetog Marka, to je sramotno. Ako su ga htjeli zatvoriti ili zaštititi, onda se to trebalo napraviti po nekom suvislom projektu, a ne staviti one hrđave ograde. A do jučer, prije nego je krenuo Sabor u obnovu su i Banski dvori i Sabor bili zalijepljeni policijskim trakama, onim bijelim policijskim ljepljivim trakama kao da se je napad dogodio jučer, a ne prije četiri godine.</p><p>"Ne postoji ni jedan grad niti jedna metropola u Europskoj uniji koja je svoj glavni povijesni trg pretvorila u parkiralište na koje se parkiraju službena vozila Vlade i privatna vozila vladinih činovnika i službenika i onih koji u okolnim zgradama rade", kaže Fižulić.</p><p>"To je najbolja slika odnosa između premijera i ovog grada. S jedne strane se od tog grada ogradio hrđavom ogradom i policijskim trakama, a s druge strane je prisvojio najvažniji trg za svoje vlastito parkiralište. I onda za sve to skupa ispostavlja račun kome? Gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću".</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U izbornoj noći premijer <strong>Andrej Plenković</strong> ostao je zatečen podrškom koju je u Zagrebu dobio aktualni gradonačelnik u lovu na drugi mandat <strong>Tomislav Tomašević</strong>. Otvoreno je to izrekao, kazavši kako je podrška koju je Tomašević dobio "prevelika". O toj neobičnoj premijerovoj izjavi, ali i odgovornosti i zaslugama HDZ-a za sve dobro i loše u Zagrebu u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim kolumnistom <strong>Gorankom Fižulićem</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP47: </strong></p><ul><li>Koliko je za gužve u Zagrebu odgovoran Tomašević, a koliko je taj problem nasljeđen?</li><li>Postoji li odgovornost preizgrađenosti pojedinih dijelova grada, prema starom GUP-u, za gužve u Zagrebu?</li><li>Zašto je otpad postao gorući problem Zagreba?</li><li>Zbog čega je Markov trg, jedan od simbola grada, još uvijek zatvoren za javnost?</li><li>Kakav je odnos premijera Plenkovića i HDZ-a prema Zagrebu?</li><li>Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?</li></ul><p><br></p><p>"Premijer računa da i Zagrepčani imaju pamćenje čovječje ribice i da se ne sjećaju tko je dva ili tri mandata držao lojtre Milanu Bandiću i zbog čega su tu problemi s kojima se današnja vlast u Zagrebu zapravo susreću. Komunalni problemi ne mogu nastati preko noći. Oni su posljedica dugotrajnih loših politika", kaže Fižulić.</p><p>"Ako krenemo od prometa koji je u Zagrebu sigurno u očajnom stanju, on je prvenstveno posljedica urbanističkog nereda i takozvanog developerskog urbanizma u kome oni koji grade, koji su investitori, određuju pravila igre i određuju što je to najbolje za grad, što je najbolje za građane i što je normalno najbolje za njih. A to smo gledali kroz Bandićevo vrijeme", poručuje.</p><p>Naš sugovornik smatra i kako je zatvaranje Markovog trga nakon napada na Vladu 2020. godine pogreška. Markov trg je tada privremeno zatvoren zbog sigurnosti, ali privremena mjera se pokazala - trajnom.</p><p>"Na to što je sveden Trg svetog Marka, to je sramotno. Ako su ga htjeli zatvoriti ili zaštititi, onda se to trebalo napraviti po nekom suvislom projektu, a ne staviti one hrđave ograde. A do jučer, prije nego je krenuo Sabor u obnovu su i Banski dvori i Sabor bili zalijepljeni policijskim trakama, onim bijelim policijskim ljepljivim trakama kao da se je napad dogodio jučer, a ne prije četiri godine.</p><p>"Ne postoji ni jedan grad niti jedna metropola u Europskoj uniji koja je svoj glavni povijesni trg pretvorila u parkiralište na koje se parkiraju službena vozila Vlade i privatna vozila vladinih činovnika i službenika i onih koji u okolnim zgradama rade", kaže Fižulić.</p><p>"To je najbolja slika odnosa između premijera i ovog grada. S jedne strane se od tog grada ogradio hrđavom ogradom i policijskim trakama, a s druge strane je prisvojio najvažniji trg za svoje vlastito parkiralište. I onda za sve to skupa ispostavlja račun kome? Gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću".</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 27 May 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/0c1cbdf4/7cb7e858.mp3" length="19380144" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1210</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U izbornoj noći premijer <strong>Andrej Plenković</strong> ostao je zatečen podrškom koju je u Zagrebu dobio aktualni gradonačelnik u lovu na drugi mandat <strong>Tomislav Tomašević</strong>. Otvoreno je to izrekao, kazavši kako je podrška koju je Tomašević dobio "prevelika". O toj neobičnoj premijerovoj izjavi, ali i odgovornosti i zaslugama HDZ-a za sve dobro i loše u Zagrebu u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim kolumnistom <strong>Gorankom Fižulićem</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP47: </strong></p><ul><li>Koliko je za gužve u Zagrebu odgovoran Tomašević, a koliko je taj problem nasljeđen?</li><li>Postoji li odgovornost preizgrađenosti pojedinih dijelova grada, prema starom GUP-u, za gužve u Zagrebu?</li><li>Zašto je otpad postao gorući problem Zagreba?</li><li>Zbog čega je Markov trg, jedan od simbola grada, još uvijek zatvoren za javnost?</li><li>Kakav je odnos premijera Plenkovića i HDZ-a prema Zagrebu?</li><li>Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?</li></ul><p><br></p><p>"Premijer računa da i Zagrepčani imaju pamćenje čovječje ribice i da se ne sjećaju tko je dva ili tri mandata držao lojtre Milanu Bandiću i zbog čega su tu problemi s kojima se današnja vlast u Zagrebu zapravo susreću. Komunalni problemi ne mogu nastati preko noći. Oni su posljedica dugotrajnih loših politika", kaže Fižulić.</p><p>"Ako krenemo od prometa koji je u Zagrebu sigurno u očajnom stanju, on je prvenstveno posljedica urbanističkog nereda i takozvanog developerskog urbanizma u kome oni koji grade, koji su investitori, određuju pravila igre i određuju što je to najbolje za grad, što je najbolje za građane i što je normalno najbolje za njih. A to smo gledali kroz Bandićevo vrijeme", poručuje.</p><p>Naš sugovornik smatra i kako je zatvaranje Markovog trga nakon napada na Vladu 2020. godine pogreška. Markov trg je tada privremeno zatvoren zbog sigurnosti, ali privremena mjera se pokazala - trajnom.</p><p>"Na to što je sveden Trg svetog Marka, to je sramotno. Ako su ga htjeli zatvoriti ili zaštititi, onda se to trebalo napraviti po nekom suvislom projektu, a ne staviti one hrđave ograde. A do jučer, prije nego je krenuo Sabor u obnovu su i Banski dvori i Sabor bili zalijepljeni policijskim trakama, onim bijelim policijskim ljepljivim trakama kao da se je napad dogodio jučer, a ne prije četiri godine.</p><p>"Ne postoji ni jedan grad niti jedna metropola u Europskoj uniji koja je svoj glavni povijesni trg pretvorila u parkiralište na koje se parkiraju službena vozila Vlade i privatna vozila vladinih činovnika i službenika i onih koji u okolnim zgradama rade", kaže Fižulić.</p><p>"To je najbolja slika odnosa između premijera i ovog grada. S jedne strane se od tog grada ogradio hrđavom ogradom i policijskim trakama, a s druge strane je prisvojio najvažniji trg za svoje vlastito parkiralište. I onda za sve to skupa ispostavlja račun kome? Gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću".</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/0c1cbdf4/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Veliki europski odgovor Putinu i Trumpu</title>
      <itunes:title>Veliki europski odgovor Putinu i Trumpu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">c2fe4b3c-ac24-4839-9d16-b9d0f26d23fa</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/3f14ab61</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa gostovao je stručnjak za nuklearnu sigunost <strong>Tonči Tadić</strong> koji je objasnio detalje novog plana EU za naoružanje vrijednog 150 milijardi eura. Tadić je govorio i o ciljevima <strong>Vladimira Putina</strong> u ratu u Ukrajini, nuklearnim prijetnjama iz Moskve te mogućem rastu nuklearnih sila u Europi u budućnosti.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP46:</strong></p><ul><li>Može li EU ovim planom osigurati da se sama brine za svoju sigurnost bez Amerike?</li><li>Na što će točno biti potrošeno 150 milijardi iz plana SAFE?</li><li>Možemo li u bliskoj budućnosti očekivati veći broj nuklearnih sila u Europi?</li><li>Zašto Putin nije prihvatio Trumpove mirovne inicijative?</li><li>Što sve podrazumijeva ruski svijet?</li><li>Kakvo je trenutačno stanje na bojištu u Ukrajini?</li></ul><p>"Ono što mi je ovdje prvo palo na pamet je čuveni engleski izraz too little, too late", kaže Tadić o novom planu EU za naoružanje. "Dakle sto pedeset milijardi možda neće biti dovoljno i sve dolazi puno prekasno. Ovo je trebalo napraviti još prije deset godina. Dakle, prije deset godina je bilo jasno da Putinove ambicije nisu samo zauzeti par pokrajina u par zemalja, nego da je čovjek opsjednut daleko luđim planom".</p><p>Tadić kaže kako se ovim planom želi postići da zemlje članice EU imaju vojsku koja je u skladu sa suvremenim standardima. "U prvom redu, to je protuzračna i proturaketna obrana radi zaštite civilnog stanovništva. Drugo, to su topnički sustavi, ali precizni. Dakle da se ne ide na staru sovjetsku školu zasipanja kompletnog terena sa tisućama granata, kad se to sve može napraviti s par desetaka projektila, precizno ciljajući".</p><p>Sredstva će biti potrošena i na municiju i rakete te dronove i protudronsku zaštitu. "Mi trenutno u Ukrajini nad bojištem svakog trenutka imamo doslovno na tisuće dronova, dakle na stotine dronova po kilometru. I to je jednostavno realnost sa kojom se moramo suočiti i koju moramo prihvatiti kao činjenicu", kaže Tadić. Dodaje i kako će novac biti utrošen i na infrastrukturu poput ojačavanja mostova preko kojih bi onda mogli prelaziti suvremeni tenkovi te na razvoj umjetne inteligencije i kvantne kriptografije i komunikacije.</p><p>Tadić smatra kako je naoružavanje Europe nužno te kako novaca ima te je financijski dio stvar samo političke volje i prioriteta. "Sto pedeset milijardi eura je kikiriki u odnosu na ono što Europska unija može staviti na stol. Dakle, još u doba hladnog rata su pojedine velike zapadne tvornice oružja imale razvijene linije za proizvodnju pojedinih uređaja, pojedine opreme i pojedine municije koje su onda konzervirane ili stavljene sa stranu neka čekaju.</p><p>To praktično znači da nitko u ove tri godine nije imao dovoljno pameti da kaže ljudi moji ovo neće biti gotovo za godinu dvije tri. Ovo je nešto što će se vući desetak godina, dakle dok god je Putin živ i završit će tko zna kako. Mi se doista moramo pripremiti za svaku mogućnost. Dajte stavljamo ljudi novce na stol i idemo se ozbiljno pripremiti".</p><p>Što je sve Tadić rekao o Trumpu, Putinu, ratu u Ukrajini i budućnosti europske sigurnosti te povećanju broja nuklearnih sila u Europi i svijetu poslušajte u podcastu.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa gostovao je stručnjak za nuklearnu sigunost <strong>Tonči Tadić</strong> koji je objasnio detalje novog plana EU za naoružanje vrijednog 150 milijardi eura. Tadić je govorio i o ciljevima <strong>Vladimira Putina</strong> u ratu u Ukrajini, nuklearnim prijetnjama iz Moskve te mogućem rastu nuklearnih sila u Europi u budućnosti.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP46:</strong></p><ul><li>Može li EU ovim planom osigurati da se sama brine za svoju sigurnost bez Amerike?</li><li>Na što će točno biti potrošeno 150 milijardi iz plana SAFE?</li><li>Možemo li u bliskoj budućnosti očekivati veći broj nuklearnih sila u Europi?</li><li>Zašto Putin nije prihvatio Trumpove mirovne inicijative?</li><li>Što sve podrazumijeva ruski svijet?</li><li>Kakvo je trenutačno stanje na bojištu u Ukrajini?</li></ul><p>"Ono što mi je ovdje prvo palo na pamet je čuveni engleski izraz too little, too late", kaže Tadić o novom planu EU za naoružanje. "Dakle sto pedeset milijardi možda neće biti dovoljno i sve dolazi puno prekasno. Ovo je trebalo napraviti još prije deset godina. Dakle, prije deset godina je bilo jasno da Putinove ambicije nisu samo zauzeti par pokrajina u par zemalja, nego da je čovjek opsjednut daleko luđim planom".</p><p>Tadić kaže kako se ovim planom želi postići da zemlje članice EU imaju vojsku koja je u skladu sa suvremenim standardima. "U prvom redu, to je protuzračna i proturaketna obrana radi zaštite civilnog stanovništva. Drugo, to su topnički sustavi, ali precizni. Dakle da se ne ide na staru sovjetsku školu zasipanja kompletnog terena sa tisućama granata, kad se to sve može napraviti s par desetaka projektila, precizno ciljajući".</p><p>Sredstva će biti potrošena i na municiju i rakete te dronove i protudronsku zaštitu. "Mi trenutno u Ukrajini nad bojištem svakog trenutka imamo doslovno na tisuće dronova, dakle na stotine dronova po kilometru. I to je jednostavno realnost sa kojom se moramo suočiti i koju moramo prihvatiti kao činjenicu", kaže Tadić. Dodaje i kako će novac biti utrošen i na infrastrukturu poput ojačavanja mostova preko kojih bi onda mogli prelaziti suvremeni tenkovi te na razvoj umjetne inteligencije i kvantne kriptografije i komunikacije.</p><p>Tadić smatra kako je naoružavanje Europe nužno te kako novaca ima te je financijski dio stvar samo političke volje i prioriteta. "Sto pedeset milijardi eura je kikiriki u odnosu na ono što Europska unija može staviti na stol. Dakle, još u doba hladnog rata su pojedine velike zapadne tvornice oružja imale razvijene linije za proizvodnju pojedinih uređaja, pojedine opreme i pojedine municije koje su onda konzervirane ili stavljene sa stranu neka čekaju.</p><p>To praktično znači da nitko u ove tri godine nije imao dovoljno pameti da kaže ljudi moji ovo neće biti gotovo za godinu dvije tri. Ovo je nešto što će se vući desetak godina, dakle dok god je Putin živ i završit će tko zna kako. Mi se doista moramo pripremiti za svaku mogućnost. Dajte stavljamo ljudi novce na stol i idemo se ozbiljno pripremiti".</p><p>Što je sve Tadić rekao o Trumpu, Putinu, ratu u Ukrajini i budućnosti europske sigurnosti te povećanju broja nuklearnih sila u Europi i svijetu poslušajte u podcastu.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 26 May 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/3f14ab61/2d10e7d6.mp3" length="26762890" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1672</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Prvog glasa gostovao je stručnjak za nuklearnu sigunost <strong>Tonči Tadić</strong> koji je objasnio detalje novog plana EU za naoružanje vrijednog 150 milijardi eura. Tadić je govorio i o ciljevima <strong>Vladimira Putina</strong> u ratu u Ukrajini, nuklearnim prijetnjama iz Moskve te mogućem rastu nuklearnih sila u Europi u budućnosti.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP46:</strong></p><ul><li>Može li EU ovim planom osigurati da se sama brine za svoju sigurnost bez Amerike?</li><li>Na što će točno biti potrošeno 150 milijardi iz plana SAFE?</li><li>Možemo li u bliskoj budućnosti očekivati veći broj nuklearnih sila u Europi?</li><li>Zašto Putin nije prihvatio Trumpove mirovne inicijative?</li><li>Što sve podrazumijeva ruski svijet?</li><li>Kakvo je trenutačno stanje na bojištu u Ukrajini?</li></ul><p>"Ono što mi je ovdje prvo palo na pamet je čuveni engleski izraz too little, too late", kaže Tadić o novom planu EU za naoružanje. "Dakle sto pedeset milijardi možda neće biti dovoljno i sve dolazi puno prekasno. Ovo je trebalo napraviti još prije deset godina. Dakle, prije deset godina je bilo jasno da Putinove ambicije nisu samo zauzeti par pokrajina u par zemalja, nego da je čovjek opsjednut daleko luđim planom".</p><p>Tadić kaže kako se ovim planom želi postići da zemlje članice EU imaju vojsku koja je u skladu sa suvremenim standardima. "U prvom redu, to je protuzračna i proturaketna obrana radi zaštite civilnog stanovništva. Drugo, to su topnički sustavi, ali precizni. Dakle da se ne ide na staru sovjetsku školu zasipanja kompletnog terena sa tisućama granata, kad se to sve može napraviti s par desetaka projektila, precizno ciljajući".</p><p>Sredstva će biti potrošena i na municiju i rakete te dronove i protudronsku zaštitu. "Mi trenutno u Ukrajini nad bojištem svakog trenutka imamo doslovno na tisuće dronova, dakle na stotine dronova po kilometru. I to je jednostavno realnost sa kojom se moramo suočiti i koju moramo prihvatiti kao činjenicu", kaže Tadić. Dodaje i kako će novac biti utrošen i na infrastrukturu poput ojačavanja mostova preko kojih bi onda mogli prelaziti suvremeni tenkovi te na razvoj umjetne inteligencije i kvantne kriptografije i komunikacije.</p><p>Tadić smatra kako je naoružavanje Europe nužno te kako novaca ima te je financijski dio stvar samo političke volje i prioriteta. "Sto pedeset milijardi eura je kikiriki u odnosu na ono što Europska unija može staviti na stol. Dakle, još u doba hladnog rata su pojedine velike zapadne tvornice oružja imale razvijene linije za proizvodnju pojedinih uređaja, pojedine opreme i pojedine municije koje su onda konzervirane ili stavljene sa stranu neka čekaju.</p><p>To praktično znači da nitko u ove tri godine nije imao dovoljno pameti da kaže ljudi moji ovo neće biti gotovo za godinu dvije tri. Ovo je nešto što će se vući desetak godina, dakle dok god je Putin živ i završit će tko zna kako. Mi se doista moramo pripremiti za svaku mogućnost. Dajte stavljamo ljudi novce na stol i idemo se ozbiljno pripremiti".</p><p>Što je sve Tadić rekao o Trumpu, Putinu, ratu u Ukrajini i budućnosti europske sigurnosti te povećanju broja nuklearnih sila u Europi i svijetu poslušajte u podcastu.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/3f14ab61/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Ovo su najveće bitke drugog kruga izbora</title>
      <itunes:title>Ovo su najveće bitke drugog kruga izbora</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">21400e1a-77ae-4018-8127-ed841c56146b</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/bdaf841f</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Uoči drugog kruga Telegramov politički komentator <a href="https://www.telegram.hr/autor/jasmin-klaric/?page=2"><strong>Jasmin Klarić</strong></a> u Prvom glasu analizira najveće bitke koje će se sljedećeg vikenda odviti na biralištima od Istre do Vukovara, od <a href="https://www.telegram.hr/tema/dubrovacko-neretvanska-zupanija/">Dubrovačko- neretvanske</a> do Varaždinske županije. Procjenjuje da su ulozi najveći u splitskom derbiju. „Najzanimljivija utakmica i najvažnija igra se u u <a href="https://www.telegram.hr/tema/split/">Splitu</a>, jer što god se dogodilo ovih 13 županija i preko 100 gradova i općina u drugom krugu, eventualna HDZ-ova pobjeda u Splitu će zasjeniti te rezultate.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP45</p><ul><li>U kojom će se županijama i gradovima pobjeda brojati u stotinama glasova?</li><li>Gdje se favoritima može izgledan rezultat zakomplicirati?</li><li>Što bi poraz Ivice Puljka u Splitu mogao značiti za stanje oporbe na nacionalnoj razini?</li><li>Izgubi li u Vukovaru kandidat DP-a i HDZ-a od vođe Hrvatskih suverenista kako bi u budućnosti  mogli izgledati odnosi <a href="https://www.telegram.hr/tema/dp/">Domovinskog pokreta</a> i HDZ-a u vladajućoj većini?</li><li>Za koga igra riječka favoritkinja <a href="https://www.telegram.hr/tema/iva-rincic/"><strong>Iva Rinčić</strong></a>?</li><li>Kako izgleda odnos snaga u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji?</li><li>Što za izbove u Istri može značiti 'projektna suradnja s HDZ-om koju zazivaju <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-jakovcic/"><strong>Jakovčić</strong> </a>i ostali?</li><li>Kolike su šanse <a href="https://www.telegram.hr/tema/marija-selak-raspudic/"><strong>Marije Selak Raspudić</strong></a> u srazu protiv <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-tomasevic/"><strong>Tomislava</strong> <strong>Tomaševića</strong></a>?</li></ul><p>Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov <a href="https://www.telegram.hr/tema/bozo-petrov/"><strong>Božo Petrov</strong></a><strong>,</strong> zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ <strong>Alena Ružića</strong>, kojeg nije slučajno <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenković</strong></a>hvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić.</p><p>Eventualni povratak HDZ-a u drugi najveći hrvatski grad bio bi velika stvar za stranku koja, kako podsjeća, prije samo dva izborna ciklusa nije bio na vlasti u niti jednom velikom gradu u Hrvatskoj. "Pobjeda <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislava Šute</strong></a> protiv <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-puljak/"><strong>Ivice Puljka</strong></a> nije isključena ni malo, a vjerojatno će se raditi o razlici manjoj od tisuću glasova”, misli Klarić. I u drugim dalmatinskim županijama će biti napeto, ali pobjeda <a href="https://www.telegram.hr/tema/hdz/">HDZ-a</a> u Splitu preokrenula bi priču pa bi na nacionalnoj razini oporba otišla u defanzivu.</p><p><br>Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov <a href="https://www.telegram.hr/tema/bozo-petrov/"><strong>Božo Petrov</strong></a><strong>,</strong> zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ <strong>Alena Ružića</strong>, kojeg nije slučajno <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenković</strong></a>hvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Uoči drugog kruga Telegramov politički komentator <a href="https://www.telegram.hr/autor/jasmin-klaric/?page=2"><strong>Jasmin Klarić</strong></a> u Prvom glasu analizira najveće bitke koje će se sljedećeg vikenda odviti na biralištima od Istre do Vukovara, od <a href="https://www.telegram.hr/tema/dubrovacko-neretvanska-zupanija/">Dubrovačko- neretvanske</a> do Varaždinske županije. Procjenjuje da su ulozi najveći u splitskom derbiju. „Najzanimljivija utakmica i najvažnija igra se u u <a href="https://www.telegram.hr/tema/split/">Splitu</a>, jer što god se dogodilo ovih 13 županija i preko 100 gradova i općina u drugom krugu, eventualna HDZ-ova pobjeda u Splitu će zasjeniti te rezultate.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP45</p><ul><li>U kojom će se županijama i gradovima pobjeda brojati u stotinama glasova?</li><li>Gdje se favoritima može izgledan rezultat zakomplicirati?</li><li>Što bi poraz Ivice Puljka u Splitu mogao značiti za stanje oporbe na nacionalnoj razini?</li><li>Izgubi li u Vukovaru kandidat DP-a i HDZ-a od vođe Hrvatskih suverenista kako bi u budućnosti  mogli izgledati odnosi <a href="https://www.telegram.hr/tema/dp/">Domovinskog pokreta</a> i HDZ-a u vladajućoj većini?</li><li>Za koga igra riječka favoritkinja <a href="https://www.telegram.hr/tema/iva-rincic/"><strong>Iva Rinčić</strong></a>?</li><li>Kako izgleda odnos snaga u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji?</li><li>Što za izbove u Istri može značiti 'projektna suradnja s HDZ-om koju zazivaju <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-jakovcic/"><strong>Jakovčić</strong> </a>i ostali?</li><li>Kolike su šanse <a href="https://www.telegram.hr/tema/marija-selak-raspudic/"><strong>Marije Selak Raspudić</strong></a> u srazu protiv <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-tomasevic/"><strong>Tomislava</strong> <strong>Tomaševića</strong></a>?</li></ul><p>Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov <a href="https://www.telegram.hr/tema/bozo-petrov/"><strong>Božo Petrov</strong></a><strong>,</strong> zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ <strong>Alena Ružića</strong>, kojeg nije slučajno <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenković</strong></a>hvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić.</p><p>Eventualni povratak HDZ-a u drugi najveći hrvatski grad bio bi velika stvar za stranku koja, kako podsjeća, prije samo dva izborna ciklusa nije bio na vlasti u niti jednom velikom gradu u Hrvatskoj. "Pobjeda <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislava Šute</strong></a> protiv <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-puljak/"><strong>Ivice Puljka</strong></a> nije isključena ni malo, a vjerojatno će se raditi o razlici manjoj od tisuću glasova”, misli Klarić. I u drugim dalmatinskim županijama će biti napeto, ali pobjeda <a href="https://www.telegram.hr/tema/hdz/">HDZ-a</a> u Splitu preokrenula bi priču pa bi na nacionalnoj razini oporba otišla u defanzivu.</p><p><br>Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov <a href="https://www.telegram.hr/tema/bozo-petrov/"><strong>Božo Petrov</strong></a><strong>,</strong> zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ <strong>Alena Ružića</strong>, kojeg nije slučajno <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenković</strong></a>hvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 24 May 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/bdaf841f/7a355904.mp3" length="20636906" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1289</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Uoči drugog kruga Telegramov politički komentator <a href="https://www.telegram.hr/autor/jasmin-klaric/?page=2"><strong>Jasmin Klarić</strong></a> u Prvom glasu analizira najveće bitke koje će se sljedećeg vikenda odviti na biralištima od Istre do Vukovara, od <a href="https://www.telegram.hr/tema/dubrovacko-neretvanska-zupanija/">Dubrovačko- neretvanske</a> do Varaždinske županije. Procjenjuje da su ulozi najveći u splitskom derbiju. „Najzanimljivija utakmica i najvažnija igra se u u <a href="https://www.telegram.hr/tema/split/">Splitu</a>, jer što god se dogodilo ovih 13 županija i preko 100 gradova i općina u drugom krugu, eventualna HDZ-ova pobjeda u Splitu će zasjeniti te rezultate.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP45</p><ul><li>U kojom će se županijama i gradovima pobjeda brojati u stotinama glasova?</li><li>Gdje se favoritima može izgledan rezultat zakomplicirati?</li><li>Što bi poraz Ivice Puljka u Splitu mogao značiti za stanje oporbe na nacionalnoj razini?</li><li>Izgubi li u Vukovaru kandidat DP-a i HDZ-a od vođe Hrvatskih suverenista kako bi u budućnosti  mogli izgledati odnosi <a href="https://www.telegram.hr/tema/dp/">Domovinskog pokreta</a> i HDZ-a u vladajućoj većini?</li><li>Za koga igra riječka favoritkinja <a href="https://www.telegram.hr/tema/iva-rincic/"><strong>Iva Rinčić</strong></a>?</li><li>Kako izgleda odnos snaga u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji?</li><li>Što za izbove u Istri može značiti 'projektna suradnja s HDZ-om koju zazivaju <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-jakovcic/"><strong>Jakovčić</strong> </a>i ostali?</li><li>Kolike su šanse <a href="https://www.telegram.hr/tema/marija-selak-raspudic/"><strong>Marije Selak Raspudić</strong></a> u srazu protiv <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-tomasevic/"><strong>Tomislava</strong> <strong>Tomaševića</strong></a>?</li></ul><p>Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov <a href="https://www.telegram.hr/tema/bozo-petrov/"><strong>Božo Petrov</strong></a><strong>,</strong> zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ <strong>Alena Ružića</strong>, kojeg nije slučajno <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenković</strong></a>hvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić.</p><p>Eventualni povratak HDZ-a u drugi najveći hrvatski grad bio bi velika stvar za stranku koja, kako podsjeća, prije samo dva izborna ciklusa nije bio na vlasti u niti jednom velikom gradu u Hrvatskoj. "Pobjeda <a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-suta/"><strong>Tomislava Šute</strong></a> protiv <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivica-puljak/"><strong>Ivice Puljka</strong></a> nije isključena ni malo, a vjerojatno će se raditi o razlici manjoj od tisuću glasova”, misli Klarić. I u drugim dalmatinskim županijama će biti napeto, ali pobjeda <a href="https://www.telegram.hr/tema/hdz/">HDZ-a</a> u Splitu preokrenula bi priču pa bi na nacionalnoj razini oporba otišla u defanzivu.</p><p><br>Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov <a href="https://www.telegram.hr/tema/bozo-petrov/"><strong>Božo Petrov</strong></a><strong>,</strong> zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ <strong>Alena Ružića</strong>, kojeg nije slučajno <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Plenković</strong></a>hvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/bdaf841f/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Apsurdan narativ u Splitu: Puljak nepristojan, HDZ i Kerum fini</title>
      <itunes:title>Apsurdan narativ u Splitu: Puljak nepristojan, HDZ i Kerum fini</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">1594bf4a-f599-4b44-93d7-dcbd7c356100</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/14005be8</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Kad se gledaju važnost i neizvjesnot, Split je sigurno ključna točka drugog kruga lokalnih izbora koji se trebaju održati 1. lipnja. Za HDZ bi ponovno osvajanje Splita, pa još protiv <strong>Ivice Puljka</strong>, sigurno bio znak trijumfa, što god se događalo na mnoštvu ostalih otvorenih izbornih bojišnica.</p><p>Posljednjih dana se oko splitske kampanje dogodio čudan obrat - odjednom se počelo pričati o tome kako je kampanja prljava, a aktualni gradonačelnik nepristojan, za razliku od HDZ-ovog izazivača <strong>Tomislava Šute</strong>. O toj promjeni i cijelom kontekstu kampanje u Splitu, razgovarali smo s našim novinarom <strong>Denisom Mahmutovićem</strong>.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP44:</p><ul><li>Zbog čega je važnost drugog kruga izbora u Splitu daleko šira od samog Splita?</li><li>Kad je točno Ivica Puljak bio nepristojan i koja je uloga <strong>Željka Keruma</strong> u promociji finoće u politici?</li><li>Je li bilo više uređivačke slobode u pojati na Mosoru nego u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji?</li><li>Kakve veze ima nestabilna probava ptica sa slobodom medija i izbornom utrkom?</li><li>Kakvu su golemu stratešku pogrešku napravili Puljak i njegov tim?</li></ul><p>Osim mogućnosti da HDZ splitskom pobjedom trijumfalno i definitivno oboji svoj rezultat na lokalnim izborima, ne treba zanemariti i koliko je tvrodokorno Ivica Puljak sa svojom stankom išao baš kontra HDZ-a. Njihova je, uostalom, maksima "Ili HDZ ili Hrvatska", pa bi stranci <strong>Andreja Plenkovića</strong> itekako stalo da stane na kraj Puljku i to na njegovom domaćem terenu. Ako se to dogodi,  HDZ može slaviti, može izvaditi vani bengalke i proslaviti da su uspjeli srušiti onoga tko im prkosi već četiri godine, koji im prkosi zapravo od početka kad se politički profilirao", kaže Mahmutović.</p><p>Govoreći o priči o prljavoj kampanji i navodnoj nepristojnosti Ivice Puljka, Mahmutović pokušava razlučiti što su činjenice, a što potencijalne uvrede. A oko pristojnosti, Puljka, Keruma, Šute i cijele te neobične konstrukcije koja se izgradila oko kampanje u gradu koji se doslovno diči svojom diretknošću, kazao je, kroz smijeh:: "Inače svaki put kad dođem dolje, vidim građane Splita kako nose monokl, polucilindar, kovčeg od violončela, ispijaju čaj u pet popodne i raspravljaju o <strong>Rahmanjinovu</strong>".</p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Kad se gledaju važnost i neizvjesnot, Split je sigurno ključna točka drugog kruga lokalnih izbora koji se trebaju održati 1. lipnja. Za HDZ bi ponovno osvajanje Splita, pa još protiv <strong>Ivice Puljka</strong>, sigurno bio znak trijumfa, što god se događalo na mnoštvu ostalih otvorenih izbornih bojišnica.</p><p>Posljednjih dana se oko splitske kampanje dogodio čudan obrat - odjednom se počelo pričati o tome kako je kampanja prljava, a aktualni gradonačelnik nepristojan, za razliku od HDZ-ovog izazivača <strong>Tomislava Šute</strong>. O toj promjeni i cijelom kontekstu kampanje u Splitu, razgovarali smo s našim novinarom <strong>Denisom Mahmutovićem</strong>.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP44:</p><ul><li>Zbog čega je važnost drugog kruga izbora u Splitu daleko šira od samog Splita?</li><li>Kad je točno Ivica Puljak bio nepristojan i koja je uloga <strong>Željka Keruma</strong> u promociji finoće u politici?</li><li>Je li bilo više uređivačke slobode u pojati na Mosoru nego u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji?</li><li>Kakve veze ima nestabilna probava ptica sa slobodom medija i izbornom utrkom?</li><li>Kakvu su golemu stratešku pogrešku napravili Puljak i njegov tim?</li></ul><p>Osim mogućnosti da HDZ splitskom pobjedom trijumfalno i definitivno oboji svoj rezultat na lokalnim izborima, ne treba zanemariti i koliko je tvrodokorno Ivica Puljak sa svojom stankom išao baš kontra HDZ-a. Njihova je, uostalom, maksima "Ili HDZ ili Hrvatska", pa bi stranci <strong>Andreja Plenkovića</strong> itekako stalo da stane na kraj Puljku i to na njegovom domaćem terenu. Ako se to dogodi,  HDZ može slaviti, može izvaditi vani bengalke i proslaviti da su uspjeli srušiti onoga tko im prkosi već četiri godine, koji im prkosi zapravo od početka kad se politički profilirao", kaže Mahmutović.</p><p>Govoreći o priči o prljavoj kampanji i navodnoj nepristojnosti Ivice Puljka, Mahmutović pokušava razlučiti što su činjenice, a što potencijalne uvrede. A oko pristojnosti, Puljka, Keruma, Šute i cijele te neobične konstrukcije koja se izgradila oko kampanje u gradu koji se doslovno diči svojom diretknošću, kazao je, kroz smijeh:: "Inače svaki put kad dođem dolje, vidim građane Splita kako nose monokl, polucilindar, kovčeg od violončela, ispijaju čaj u pet popodne i raspravljaju o <strong>Rahmanjinovu</strong>".</p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 23 May 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/14005be8/4bb474b6.mp3" length="17822322" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1113</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Kad se gledaju važnost i neizvjesnot, Split je sigurno ključna točka drugog kruga lokalnih izbora koji se trebaju održati 1. lipnja. Za HDZ bi ponovno osvajanje Splita, pa još protiv <strong>Ivice Puljka</strong>, sigurno bio znak trijumfa, što god se događalo na mnoštvu ostalih otvorenih izbornih bojišnica.</p><p>Posljednjih dana se oko splitske kampanje dogodio čudan obrat - odjednom se počelo pričati o tome kako je kampanja prljava, a aktualni gradonačelnik nepristojan, za razliku od HDZ-ovog izazivača <strong>Tomislava Šute</strong>. O toj promjeni i cijelom kontekstu kampanje u Splitu, razgovarali smo s našim novinarom <strong>Denisom Mahmutovićem</strong>.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP44:</p><ul><li>Zbog čega je važnost drugog kruga izbora u Splitu daleko šira od samog Splita?</li><li>Kad je točno Ivica Puljak bio nepristojan i koja je uloga <strong>Željka Keruma</strong> u promociji finoće u politici?</li><li>Je li bilo više uređivačke slobode u pojati na Mosoru nego u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji?</li><li>Kakve veze ima nestabilna probava ptica sa slobodom medija i izbornom utrkom?</li><li>Kakvu su golemu stratešku pogrešku napravili Puljak i njegov tim?</li></ul><p>Osim mogućnosti da HDZ splitskom pobjedom trijumfalno i definitivno oboji svoj rezultat na lokalnim izborima, ne treba zanemariti i koliko je tvrodokorno Ivica Puljak sa svojom stankom išao baš kontra HDZ-a. Njihova je, uostalom, maksima "Ili HDZ ili Hrvatska", pa bi stranci <strong>Andreja Plenkovića</strong> itekako stalo da stane na kraj Puljku i to na njegovom domaćem terenu. Ako se to dogodi,  HDZ može slaviti, može izvaditi vani bengalke i proslaviti da su uspjeli srušiti onoga tko im prkosi već četiri godine, koji im prkosi zapravo od početka kad se politički profilirao", kaže Mahmutović.</p><p>Govoreći o priči o prljavoj kampanji i navodnoj nepristojnosti Ivice Puljka, Mahmutović pokušava razlučiti što su činjenice, a što potencijalne uvrede. A oko pristojnosti, Puljka, Keruma, Šute i cijele te neobične konstrukcije koja se izgradila oko kampanje u gradu koji se doslovno diči svojom diretknošću, kazao je, kroz smijeh:: "Inače svaki put kad dođem dolje, vidim građane Splita kako nose monokl, polucilindar, kovčeg od violončela, ispijaju čaj u pet popodne i raspravljaju o <strong>Rahmanjinovu</strong>".</p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/14005be8/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Finalna analiza prvog kruga lokalnih izbora</title>
      <itunes:title>Finalna analiza prvog kruga lokalnih izbora</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">952bb513-a8c6-4b39-81a1-f687fe9c867b</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/3d0043d9</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Što slijedi za HDZ i SDP nakon lokalnih izbora analiziramo u novoj epizodi podcasta Prvi glas s komunikacijskim stručnjakom <strong>Petrom Tantom</strong>. Predsjednik Republike <a href="https://www.telegram.hr/tema/zoran-milanovic/"><strong>Zoran Milanović</strong></a> u ovoj je kampanji bio potpuno neutralan, je li zbog toga SDP ostvario loš rezultat? I je li taj rezultat baš tako loš ili je moguć preokret u drugom krugu?</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP42:</strong></p><ul><li>Što je bio ključan element koji je<a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-tomasevic/"><strong> Tomislavu Tomaševiću</strong></a> donio ovako uvjerljivu pobjedu?</li><li>Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?</li><li>Kako je HDZ-ova kampanja na dva fronta, nacionalnom i lokalnom, postigla dobre rezultate?</li><li>Je li SDP ostvario loš rezultat zato što od Milanovića ovog puta nisu imali baš nikakvu pomoć?</li><li>Vraća li se žestoki i pomalo nadmeni stil komunikacije premijera <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andreja Plenkovića</strong></a> nakon pobjede na izborima?</li><li>Sutra se na Vijeću za obranu sastaju Milanović i Plenković - hoće li se nastaviti njihova meka kohabitacije</li></ul><p>Jedna od glavnih tema svih analiza nakon lokalnih izbora jest SDP-ov gubitak Rijeke, njihove tradicionalne utvrde. Tanta smatra kako je riječ o teškom udarcu za SDP, ali ne zbog jake oporbe, već zbog internih sukoba: "Problem je došao iznutra. <strong>Vojko Obersnel</strong> je pokušao vladati iz sjene, došlo je do podjela koje se ljudima nisu svidjele. To nije bila promjena na bolje, nego ogorčenje glasača.“</p><p>Govoreći o Zagrebu, Tanta ističe da je SDP tamo manjinski partner koji se priklonio uz kampanju stranke Možemo, dok je stvarna snaga  i rezultat pripao Tomaševiću. "Možemo je razvalio, a SDP se samo naslonio na taj uspjeh“, kaže Tanta.</p><p>Razgovarali smo i o poziciji Zorana Milanovića koji se u ovu kampanju nije petljao, a nedavno je kazao i kako se neće više kandidirati niti za jednu funkciju. No, Milanović je "uvijek spreman izvesti salto mortale" i izazvati šok, smatra Tanta. Iako se ovaj put povukao iz kampanje, podsjeća da to s Milanovićem nikad ne znači trajno povlačenje: "Ako opet nastupi trenutak 'Zoki, vrati se', vjerujem da bi se vratio."</p><p>Nakon godina sukoba odnosi Milanovića i Plenkovića, sada djeluju pomirljivo, no pitanje je do kada će to trajati. Nakon teškog poraza HDZ-ovog kandidata na predsjedničkim izborima, premijer Plenković se pobjedom na lokalnim izborima vratio svom stilu komunikacije koji zna djelovati pomalo nadmeno. "Plenković nikad nije otišao - samo je malo promijenio ton", kaže Tanta.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Što slijedi za HDZ i SDP nakon lokalnih izbora analiziramo u novoj epizodi podcasta Prvi glas s komunikacijskim stručnjakom <strong>Petrom Tantom</strong>. Predsjednik Republike <a href="https://www.telegram.hr/tema/zoran-milanovic/"><strong>Zoran Milanović</strong></a> u ovoj je kampanji bio potpuno neutralan, je li zbog toga SDP ostvario loš rezultat? I je li taj rezultat baš tako loš ili je moguć preokret u drugom krugu?</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP42:</strong></p><ul><li>Što je bio ključan element koji je<a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-tomasevic/"><strong> Tomislavu Tomaševiću</strong></a> donio ovako uvjerljivu pobjedu?</li><li>Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?</li><li>Kako je HDZ-ova kampanja na dva fronta, nacionalnom i lokalnom, postigla dobre rezultate?</li><li>Je li SDP ostvario loš rezultat zato što od Milanovića ovog puta nisu imali baš nikakvu pomoć?</li><li>Vraća li se žestoki i pomalo nadmeni stil komunikacije premijera <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andreja Plenkovića</strong></a> nakon pobjede na izborima?</li><li>Sutra se na Vijeću za obranu sastaju Milanović i Plenković - hoće li se nastaviti njihova meka kohabitacije</li></ul><p>Jedna od glavnih tema svih analiza nakon lokalnih izbora jest SDP-ov gubitak Rijeke, njihove tradicionalne utvrde. Tanta smatra kako je riječ o teškom udarcu za SDP, ali ne zbog jake oporbe, već zbog internih sukoba: "Problem je došao iznutra. <strong>Vojko Obersnel</strong> je pokušao vladati iz sjene, došlo je do podjela koje se ljudima nisu svidjele. To nije bila promjena na bolje, nego ogorčenje glasača.“</p><p>Govoreći o Zagrebu, Tanta ističe da je SDP tamo manjinski partner koji se priklonio uz kampanju stranke Možemo, dok je stvarna snaga  i rezultat pripao Tomaševiću. "Možemo je razvalio, a SDP se samo naslonio na taj uspjeh“, kaže Tanta.</p><p>Razgovarali smo i o poziciji Zorana Milanovića koji se u ovu kampanju nije petljao, a nedavno je kazao i kako se neće više kandidirati niti za jednu funkciju. No, Milanović je "uvijek spreman izvesti salto mortale" i izazvati šok, smatra Tanta. Iako se ovaj put povukao iz kampanje, podsjeća da to s Milanovićem nikad ne znači trajno povlačenje: "Ako opet nastupi trenutak 'Zoki, vrati se', vjerujem da bi se vratio."</p><p>Nakon godina sukoba odnosi Milanovića i Plenkovića, sada djeluju pomirljivo, no pitanje je do kada će to trajati. Nakon teškog poraza HDZ-ovog kandidata na predsjedničkim izborima, premijer Plenković se pobjedom na lokalnim izborima vratio svom stilu komunikacije koji zna djelovati pomalo nadmeno. "Plenković nikad nije otišao - samo je malo promijenio ton", kaže Tanta.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 22 May 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/3d0043d9/79d97c9c.mp3" length="19851939" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1240</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Što slijedi za HDZ i SDP nakon lokalnih izbora analiziramo u novoj epizodi podcasta Prvi glas s komunikacijskim stručnjakom <strong>Petrom Tantom</strong>. Predsjednik Republike <a href="https://www.telegram.hr/tema/zoran-milanovic/"><strong>Zoran Milanović</strong></a> u ovoj je kampanji bio potpuno neutralan, je li zbog toga SDP ostvario loš rezultat? I je li taj rezultat baš tako loš ili je moguć preokret u drugom krugu?</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP42:</strong></p><ul><li>Što je bio ključan element koji je<a href="https://www.telegram.hr/tema/tomislav-tomasevic/"><strong> Tomislavu Tomaševiću</strong></a> donio ovako uvjerljivu pobjedu?</li><li>Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?</li><li>Kako je HDZ-ova kampanja na dva fronta, nacionalnom i lokalnom, postigla dobre rezultate?</li><li>Je li SDP ostvario loš rezultat zato što od Milanovića ovog puta nisu imali baš nikakvu pomoć?</li><li>Vraća li se žestoki i pomalo nadmeni stil komunikacije premijera <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andreja Plenkovića</strong></a> nakon pobjede na izborima?</li><li>Sutra se na Vijeću za obranu sastaju Milanović i Plenković - hoće li se nastaviti njihova meka kohabitacije</li></ul><p>Jedna od glavnih tema svih analiza nakon lokalnih izbora jest SDP-ov gubitak Rijeke, njihove tradicionalne utvrde. Tanta smatra kako je riječ o teškom udarcu za SDP, ali ne zbog jake oporbe, već zbog internih sukoba: "Problem je došao iznutra. <strong>Vojko Obersnel</strong> je pokušao vladati iz sjene, došlo je do podjela koje se ljudima nisu svidjele. To nije bila promjena na bolje, nego ogorčenje glasača.“</p><p>Govoreći o Zagrebu, Tanta ističe da je SDP tamo manjinski partner koji se priklonio uz kampanju stranke Možemo, dok je stvarna snaga  i rezultat pripao Tomaševiću. "Možemo je razvalio, a SDP se samo naslonio na taj uspjeh“, kaže Tanta.</p><p>Razgovarali smo i o poziciji Zorana Milanovića koji se u ovu kampanju nije petljao, a nedavno je kazao i kako se neće više kandidirati niti za jednu funkciju. No, Milanović je "uvijek spreman izvesti salto mortale" i izazvati šok, smatra Tanta. Iako se ovaj put povukao iz kampanje, podsjeća da to s Milanovićem nikad ne znači trajno povlačenje: "Ako opet nastupi trenutak 'Zoki, vrati se', vjerujem da bi se vratio."</p><p>Nakon godina sukoba odnosi Milanovića i Plenkovića, sada djeluju pomirljivo, no pitanje je do kada će to trajati. Nakon teškog poraza HDZ-ovog kandidata na predsjedničkim izborima, premijer Plenković se pobjedom na lokalnim izborima vratio svom stilu komunikacije koji zna djelovati pomalo nadmeno. "Plenković nikad nije otišao - samo je malo promijenio ton", kaže Tanta.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/3d0043d9/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Plenković bi se mogao riješiti tri utjecajna ministra</title>
      <itunes:title>Plenković bi se mogao riješiti tri utjecajna ministra</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">6ddc82f1-811f-4c20-9327-889a1569e606</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c779a1cb</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Andrej Plenković</strong> može reći da je<a href="https://www.telegram.hr/vijesti/plenkovic-trijumfalno-hrvatska-je-dominantno-plave-boje-sdp-pretrpio-politicku-katastrofu/"> Hrvatska poplavila</a>, međutim tu nedostaje važan i velik <em>ali</em>, ističe <strong>Ivica Đikić,</strong>dugogodišnji politički komentator i novinar tjednika Novosti koji u Prvom glasu analizira rezultate prvog kruga lokalnih izbora i moguće rasplete na političkoj sceni nakon drugog kruga.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP42:</p><ul><li>Je li Plenković doista trijumfirao?</li><li>Zašto, bez obzira na gubitak Rijeke i Siska,  ne stoji teza da je SDP potopljen i koje županije imaju šanse uzeti u drugom krugu?</li><li>Tko je zaslužan za dobre šanse HDZ-ovog kandidata u Splitu?</li><li>Tko je pomogao Tomislavu Tomaševiću?</li><li>Bi li sada Plenković mogao pokušati istisnuti Domovinski pokret iz vladajuće koalicije?</li><li>Dođe li rekonstrukcije Vlade, koji HDZ-ovim ministri gledaju prema izlaznim vratima?</li></ul><p>”Hrvatska je politički i teritorijalno organizirana, pogotovu na razini općina kojih imamo gotovo 500, da HDZ teško može išta proglasiti osim pobjede na lokalnim izborima, no sve je rezultate jedino ispravno promatrati u odnosu na one postignute prije četiri godine. HDZ na ovim izborima zapravo nije osvojio puno većih mjesta. Ozbiljan je uspjeh osvajanje Siska i činjenica da imaju velike šanse da uzmu Split. No, mimo toga, pogotovo na razini županija, nema grandioznog i spektakularnog trijumfa HDZ-a”, veli Đikić koji izbore prati od 1995.</p><p>“Za <a href="https://www.telegram.hr/tema/sdp/">SDP</a> je gubitak Rijeke težak udarac, ali rezultati pokazuju da je ta stranka daleko od potopa, debakla i velikog poraza, kako se već ovih dana piše, pogotovo što imjua u drugom krugu nemale šanse da osvoje nekoliko županija.”</p><p>"<a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-penava/"><strong>Ivan Penava</strong></a><strong> </strong>i Domovinski pokret možda bi se uskoro mogli suočiti s Plenkovićevom namjerom da ih istisne iz vladajuće koalicije", prognozira Ivica Đikić, novinar i komentator tjednika Novosti. "Mislim da bi se takav scenarij mogao dogoditi pogotovu ako se DP-ov i HDZ-ov kandidat <strong>Bilić</strong> izgubi od <strong>Pavličeka </strong>iz Hrvatskih suverenista. Moglo bi se dogoditi da tri IDS-ova zastupnika u Saboru krenu na nacionalnoj razini prema HDZ-u.  tada bi i SDSS vjerojatno mogao biti zainteresiran za ulazak u vlast u kojoj nema DP-a. S takvim rasporedom HDZ-u trebaju samo još dva para ruku”, procjenjuje Đikić.</p><p>Naš sugovornik smatra i kako bi Plenković nakon izbora mogao krenuti u obračun sa trojicom "blagih disidenata" u stranci, ministrima <strong>Anušićem</strong> i <strong>Butkovićem</strong> te gradonačelnikom Dubrovnika <strong>Frankovićem</strong>. Dođe li do veće rekonstrukcije Vlade na izlaznim vratima je i Fuchs, smatra Đikić.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Andrej Plenković</strong> može reći da je<a href="https://www.telegram.hr/vijesti/plenkovic-trijumfalno-hrvatska-je-dominantno-plave-boje-sdp-pretrpio-politicku-katastrofu/"> Hrvatska poplavila</a>, međutim tu nedostaje važan i velik <em>ali</em>, ističe <strong>Ivica Đikić,</strong>dugogodišnji politički komentator i novinar tjednika Novosti koji u Prvom glasu analizira rezultate prvog kruga lokalnih izbora i moguće rasplete na političkoj sceni nakon drugog kruga.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP42:</p><ul><li>Je li Plenković doista trijumfirao?</li><li>Zašto, bez obzira na gubitak Rijeke i Siska,  ne stoji teza da je SDP potopljen i koje županije imaju šanse uzeti u drugom krugu?</li><li>Tko je zaslužan za dobre šanse HDZ-ovog kandidata u Splitu?</li><li>Tko je pomogao Tomislavu Tomaševiću?</li><li>Bi li sada Plenković mogao pokušati istisnuti Domovinski pokret iz vladajuće koalicije?</li><li>Dođe li rekonstrukcije Vlade, koji HDZ-ovim ministri gledaju prema izlaznim vratima?</li></ul><p>”Hrvatska je politički i teritorijalno organizirana, pogotovu na razini općina kojih imamo gotovo 500, da HDZ teško može išta proglasiti osim pobjede na lokalnim izborima, no sve je rezultate jedino ispravno promatrati u odnosu na one postignute prije četiri godine. HDZ na ovim izborima zapravo nije osvojio puno većih mjesta. Ozbiljan je uspjeh osvajanje Siska i činjenica da imaju velike šanse da uzmu Split. No, mimo toga, pogotovo na razini županija, nema grandioznog i spektakularnog trijumfa HDZ-a”, veli Đikić koji izbore prati od 1995.</p><p>“Za <a href="https://www.telegram.hr/tema/sdp/">SDP</a> je gubitak Rijeke težak udarac, ali rezultati pokazuju da je ta stranka daleko od potopa, debakla i velikog poraza, kako se već ovih dana piše, pogotovo što imjua u drugom krugu nemale šanse da osvoje nekoliko županija.”</p><p>"<a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-penava/"><strong>Ivan Penava</strong></a><strong> </strong>i Domovinski pokret možda bi se uskoro mogli suočiti s Plenkovićevom namjerom da ih istisne iz vladajuće koalicije", prognozira Ivica Đikić, novinar i komentator tjednika Novosti. "Mislim da bi se takav scenarij mogao dogoditi pogotovu ako se DP-ov i HDZ-ov kandidat <strong>Bilić</strong> izgubi od <strong>Pavličeka </strong>iz Hrvatskih suverenista. Moglo bi se dogoditi da tri IDS-ova zastupnika u Saboru krenu na nacionalnoj razini prema HDZ-u.  tada bi i SDSS vjerojatno mogao biti zainteresiran za ulazak u vlast u kojoj nema DP-a. S takvim rasporedom HDZ-u trebaju samo još dva para ruku”, procjenjuje Đikić.</p><p>Naš sugovornik smatra i kako bi Plenković nakon izbora mogao krenuti u obračun sa trojicom "blagih disidenata" u stranci, ministrima <strong>Anušićem</strong> i <strong>Butkovićem</strong> te gradonačelnikom Dubrovnika <strong>Frankovićem</strong>. Dođe li do veće rekonstrukcije Vlade na izlaznim vratima je i Fuchs, smatra Đikić.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 21 May 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c779a1cb/ea4bf7d7.mp3" length="23059841" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1440</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Andrej Plenković</strong> može reći da je<a href="https://www.telegram.hr/vijesti/plenkovic-trijumfalno-hrvatska-je-dominantno-plave-boje-sdp-pretrpio-politicku-katastrofu/"> Hrvatska poplavila</a>, međutim tu nedostaje važan i velik <em>ali</em>, ističe <strong>Ivica Đikić,</strong>dugogodišnji politički komentator i novinar tjednika Novosti koji u Prvom glasu analizira rezultate prvog kruga lokalnih izbora i moguće rasplete na političkoj sceni nakon drugog kruga.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP42:</p><ul><li>Je li Plenković doista trijumfirao?</li><li>Zašto, bez obzira na gubitak Rijeke i Siska,  ne stoji teza da je SDP potopljen i koje županije imaju šanse uzeti u drugom krugu?</li><li>Tko je zaslužan za dobre šanse HDZ-ovog kandidata u Splitu?</li><li>Tko je pomogao Tomislavu Tomaševiću?</li><li>Bi li sada Plenković mogao pokušati istisnuti Domovinski pokret iz vladajuće koalicije?</li><li>Dođe li rekonstrukcije Vlade, koji HDZ-ovim ministri gledaju prema izlaznim vratima?</li></ul><p>”Hrvatska je politički i teritorijalno organizirana, pogotovu na razini općina kojih imamo gotovo 500, da HDZ teško može išta proglasiti osim pobjede na lokalnim izborima, no sve je rezultate jedino ispravno promatrati u odnosu na one postignute prije četiri godine. HDZ na ovim izborima zapravo nije osvojio puno većih mjesta. Ozbiljan je uspjeh osvajanje Siska i činjenica da imaju velike šanse da uzmu Split. No, mimo toga, pogotovo na razini županija, nema grandioznog i spektakularnog trijumfa HDZ-a”, veli Đikić koji izbore prati od 1995.</p><p>“Za <a href="https://www.telegram.hr/tema/sdp/">SDP</a> je gubitak Rijeke težak udarac, ali rezultati pokazuju da je ta stranka daleko od potopa, debakla i velikog poraza, kako se već ovih dana piše, pogotovo što imjua u drugom krugu nemale šanse da osvoje nekoliko županija.”</p><p>"<a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-penava/"><strong>Ivan Penava</strong></a><strong> </strong>i Domovinski pokret možda bi se uskoro mogli suočiti s Plenkovićevom namjerom da ih istisne iz vladajuće koalicije", prognozira Ivica Đikić, novinar i komentator tjednika Novosti. "Mislim da bi se takav scenarij mogao dogoditi pogotovu ako se DP-ov i HDZ-ov kandidat <strong>Bilić</strong> izgubi od <strong>Pavličeka </strong>iz Hrvatskih suverenista. Moglo bi se dogoditi da tri IDS-ova zastupnika u Saboru krenu na nacionalnoj razini prema HDZ-u.  tada bi i SDSS vjerojatno mogao biti zainteresiran za ulazak u vlast u kojoj nema DP-a. S takvim rasporedom HDZ-u trebaju samo još dva para ruku”, procjenjuje Đikić.</p><p>Naš sugovornik smatra i kako bi Plenković nakon izbora mogao krenuti u obračun sa trojicom "blagih disidenata" u stranci, ministrima <strong>Anušićem</strong> i <strong>Butkovićem</strong> te gradonačelnikom Dubrovnika <strong>Frankovićem</strong>. Dođe li do veće rekonstrukcije Vlade na izlaznim vratima je i Fuchs, smatra Đikić.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/c779a1cb/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Plenković bi mogao najuriti DP iz Vlade</title>
      <itunes:title>Plenković bi mogao najuriti DP iz Vlade</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">dbef138b-30e5-4fdf-aac4-b55d4dab556a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/9845bba1</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Analizu lokalnih izbora u Prvom glasu donosi politički analitičar, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu <strong>Ivan Rimac</strong>. S Rimcem razgovaramo o uvjerljivoj pobjedi <strong>Tomislava Tomaševića</strong> u Zagrebu, povratku HDZ-a na pobjedničke staze nakon predsjedničkih izbora te zamršenim bitkama za Split i Rijeku, ali i pozicijama vodećih stranaka nakon izbora.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP41:</strong></p><ul><li>Kako je Tomašević uspio ovako uvjerljivo pobijediti?</li><li>Ima li <strong>Selak Raspudić</strong> ikakve šanse u drugom krugu?</li><li>Gubi li <strong>Ivica Puljak</strong> Split?</li><li>Kako je <strong>Plenković</strong> nakon teškog poraza na predsjedničkim izborima napokon odahnuo?</li><li>Zašto SDP-ov debakl u Rijeci ne mogu spasiti niti eventualne nove županije koje bi mogle osvojiti?</li><li>Hoće li DP nestati ako izgube Vukovar, pa možda čak i ispasti iz vladajuće većine?</li><li>Kakva je sudbina Mosta nakon poraza u Metkoviću?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Analizu lokalnih izbora u Prvom glasu donosi politički analitičar, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu <strong>Ivan Rimac</strong>. S Rimcem razgovaramo o uvjerljivoj pobjedi <strong>Tomislava Tomaševića</strong> u Zagrebu, povratku HDZ-a na pobjedničke staze nakon predsjedničkih izbora te zamršenim bitkama za Split i Rijeku, ali i pozicijama vodećih stranaka nakon izbora.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP41:</strong></p><ul><li>Kako je Tomašević uspio ovako uvjerljivo pobijediti?</li><li>Ima li <strong>Selak Raspudić</strong> ikakve šanse u drugom krugu?</li><li>Gubi li <strong>Ivica Puljak</strong> Split?</li><li>Kako je <strong>Plenković</strong> nakon teškog poraza na predsjedničkim izborima napokon odahnuo?</li><li>Zašto SDP-ov debakl u Rijeci ne mogu spasiti niti eventualne nove županije koje bi mogle osvojiti?</li><li>Hoće li DP nestati ako izgube Vukovar, pa možda čak i ispasti iz vladajuće većine?</li><li>Kakva je sudbina Mosta nakon poraza u Metkoviću?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 20 May 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/9845bba1/e65ba2cf.mp3" length="31334987" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1957</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Analizu lokalnih izbora u Prvom glasu donosi politički analitičar, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu <strong>Ivan Rimac</strong>. S Rimcem razgovaramo o uvjerljivoj pobjedi <strong>Tomislava Tomaševića</strong> u Zagrebu, povratku HDZ-a na pobjedničke staze nakon predsjedničkih izbora te zamršenim bitkama za Split i Rijeku, ali i pozicijama vodećih stranaka nakon izbora.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP41:</strong></p><ul><li>Kako je Tomašević uspio ovako uvjerljivo pobijediti?</li><li>Ima li <strong>Selak Raspudić</strong> ikakve šanse u drugom krugu?</li><li>Gubi li <strong>Ivica Puljak</strong> Split?</li><li>Kako je <strong>Plenković</strong> nakon teškog poraza na predsjedničkim izborima napokon odahnuo?</li><li>Zašto SDP-ov debakl u Rijeci ne mogu spasiti niti eventualne nove županije koje bi mogle osvojiti?</li><li>Hoće li DP nestati ako izgube Vukovar, pa možda čak i ispasti iz vladajuće većine?</li><li>Kakva je sudbina Mosta nakon poraza u Metkoviću?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/9845bba1/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Analiza: Tomašević pomeo zahvaljujući dvojcu koji ga je rušio</title>
      <itunes:title>Analiza: Tomašević pomeo zahvaljujući dvojcu koji ga je rušio</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">bae55dda-2d53-409c-973d-019fcc575ca5</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/4ab54dc6</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Hrvatska je izabrala, a većina općina, županija i gradova za dva će tjedna birati ponovno u drugom krugu. Rezultate izbora u Prvom glasu analiziramo s <strong>Jasminom Klarićem, Denisom Mahmutovićem</strong> i<strong> Dragom Hedlom</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP40:</strong></p><ul><li>Kako su Možemo i Tomašević došli nadomak pobjede u prvom krugu u Zagrebu?</li><li>Zašto su Ivan Turudić i Andrej Plenković pomogli uvjerljivoj pobjedi Možemo?</li><li>Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?</li><li>Je li Siniša Hajdaš Dončić odgovoran za debakl u Rijeci?</li><li>Hoće li eventualni poraz Domovinskog pokreta u Vukovaru značiti i kraj te stranke?</li><li>Tko je bliži pobjedi u Splitu i kako sastaviti gradsko vijeće?</li><li>Kako je HDZ ponovno rasturio u županijama?</li><li>Zašto je Plenković u izbornoj noći tako žestoko napao Možemo i je li neobično da se referirao na ministra Beroša koji je uhićen?</li></ul><p><strong>Turudić pogurao Tomaševića i Možemo<br></strong><br></p><p>Na pitanje čemu pripisuje ovako uvjerljivu pobjedu Možemo u Zagrebu, Klarić odgovara: "Bolje pitati kome? <strong>Ivanu Turudiću</strong> i<strong> Andreju Plenkoviću</strong> koji su odigrali ovu istražnu farsu oko afere Hipodrom pažljivo tempiranu za predizborno vrijeme sa svojim sramotnim vrhuncem u petak, kad su se dvoje ljudi koji su i prije imali zanimljivu prošlost sa zakonom odlučili nekoliko sati prije izborne šutnje priznati krivnju i zapravo napraviti to informativnih emisija i u vrijeme kad je bila izborna šutnja.</p><p>Mislim da Hrvatska nikad nije imala teži slučaj zloupotrebe institucija i mislim da je Zagreb shvatio o čemu se radi i zbog toga je ovaj rezultat koji je otišao na kraju suprotno onom što su sugerirale ankete ne samo sa svojim apsolutnim brojkama, nego i sa trendom koji je pokazivao pad podrške za Tomaševića i za Možemo! a završilo je tako da su Možemo i koalicija Možemo i SDP uspjele osvojiti većinu u Gradskoj skupštini i da Tomašević ima doista ogromnu prednost pred drugi krug ispred Marije Selak Raspudić. Naravno, nije još gotovo".</p><p><strong>Teški porazi za SDP: Rijeka i Sisak<br></strong><br></p><p>Dva teška poraza pretrpio je SDP u Rijeci i Sisku, a Klarić kaže kako je tu odgovornost i na predjedniku stranke, barem zapovjedna.  "Radi se ne samo o jednom od četiri velika grada. Radi se o jedinom velikom gradu u kojem je SDP imao gradonačelnika i to od 1993. godine do danas u kontinuitetu. Taj kontinuitet je sad prekinut. Očito je, očito je napravljena pogreška još u vrijeme kad se biralo <strong>Marka</strong> <strong>Filipovića</strong> prije četiri godine za kandidata za gradonačelnika u ime SDP-a, jer da nisu pogriješili, vjerojatno ne bi bili toliko nezadovoljni s njim da ga miču pred same izbore.</p><p>Pogriješilo se i sa izborom njegove nasljednice jer je Riječanima očito bliži Filipović od Sandre Krpan. "Uglavnom, radi se o jednoj velikoj taktičkoj i strateškoj pogrešci koja će zasjeniti sve eventualne dobitke koje će SDP potencijalno ostvariti u drugom krugu izbora".</p><p><strong>Plenkovićev napad na Možemo<br></strong><br></p><p>U izbornom obraćaju predsjednik HDZ-a <strong>Andrej Plenković</strong> žestoko se obrušio na Možemo kazavši kako je za gotovo sve dobro u Zagrebu zaslužna Vlada, a ne gradska vlast. "A građani su budale jer je to očiti zaključak toga što on govori", kaže Klarić. Premijer je značajan dio svog govora posvetio stranci Možemo koju je žestoko kritizirao rekavši kako ne zaslužuju toliko glasova koliko su dobili.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Hrvatska je izabrala, a većina općina, županija i gradova za dva će tjedna birati ponovno u drugom krugu. Rezultate izbora u Prvom glasu analiziramo s <strong>Jasminom Klarićem, Denisom Mahmutovićem</strong> i<strong> Dragom Hedlom</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP40:</strong></p><ul><li>Kako su Možemo i Tomašević došli nadomak pobjede u prvom krugu u Zagrebu?</li><li>Zašto su Ivan Turudić i Andrej Plenković pomogli uvjerljivoj pobjedi Možemo?</li><li>Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?</li><li>Je li Siniša Hajdaš Dončić odgovoran za debakl u Rijeci?</li><li>Hoće li eventualni poraz Domovinskog pokreta u Vukovaru značiti i kraj te stranke?</li><li>Tko je bliži pobjedi u Splitu i kako sastaviti gradsko vijeće?</li><li>Kako je HDZ ponovno rasturio u županijama?</li><li>Zašto je Plenković u izbornoj noći tako žestoko napao Možemo i je li neobično da se referirao na ministra Beroša koji je uhićen?</li></ul><p><strong>Turudić pogurao Tomaševića i Možemo<br></strong><br></p><p>Na pitanje čemu pripisuje ovako uvjerljivu pobjedu Možemo u Zagrebu, Klarić odgovara: "Bolje pitati kome? <strong>Ivanu Turudiću</strong> i<strong> Andreju Plenkoviću</strong> koji su odigrali ovu istražnu farsu oko afere Hipodrom pažljivo tempiranu za predizborno vrijeme sa svojim sramotnim vrhuncem u petak, kad su se dvoje ljudi koji su i prije imali zanimljivu prošlost sa zakonom odlučili nekoliko sati prije izborne šutnje priznati krivnju i zapravo napraviti to informativnih emisija i u vrijeme kad je bila izborna šutnja.</p><p>Mislim da Hrvatska nikad nije imala teži slučaj zloupotrebe institucija i mislim da je Zagreb shvatio o čemu se radi i zbog toga je ovaj rezultat koji je otišao na kraju suprotno onom što su sugerirale ankete ne samo sa svojim apsolutnim brojkama, nego i sa trendom koji je pokazivao pad podrške za Tomaševića i za Možemo! a završilo je tako da su Možemo i koalicija Možemo i SDP uspjele osvojiti većinu u Gradskoj skupštini i da Tomašević ima doista ogromnu prednost pred drugi krug ispred Marije Selak Raspudić. Naravno, nije još gotovo".</p><p><strong>Teški porazi za SDP: Rijeka i Sisak<br></strong><br></p><p>Dva teška poraza pretrpio je SDP u Rijeci i Sisku, a Klarić kaže kako je tu odgovornost i na predjedniku stranke, barem zapovjedna.  "Radi se ne samo o jednom od četiri velika grada. Radi se o jedinom velikom gradu u kojem je SDP imao gradonačelnika i to od 1993. godine do danas u kontinuitetu. Taj kontinuitet je sad prekinut. Očito je, očito je napravljena pogreška još u vrijeme kad se biralo <strong>Marka</strong> <strong>Filipovića</strong> prije četiri godine za kandidata za gradonačelnika u ime SDP-a, jer da nisu pogriješili, vjerojatno ne bi bili toliko nezadovoljni s njim da ga miču pred same izbore.</p><p>Pogriješilo se i sa izborom njegove nasljednice jer je Riječanima očito bliži Filipović od Sandre Krpan. "Uglavnom, radi se o jednoj velikoj taktičkoj i strateškoj pogrešci koja će zasjeniti sve eventualne dobitke koje će SDP potencijalno ostvariti u drugom krugu izbora".</p><p><strong>Plenkovićev napad na Možemo<br></strong><br></p><p>U izbornom obraćaju predsjednik HDZ-a <strong>Andrej Plenković</strong> žestoko se obrušio na Možemo kazavši kako je za gotovo sve dobro u Zagrebu zaslužna Vlada, a ne gradska vlast. "A građani su budale jer je to očiti zaključak toga što on govori", kaže Klarić. Premijer je značajan dio svog govora posvetio stranci Možemo koju je žestoko kritizirao rekavši kako ne zaslužuju toliko glasova koliko su dobili.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 19 May 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/4ab54dc6/de03fbdc.mp3" length="19992872" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1249</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Hrvatska je izabrala, a većina općina, županija i gradova za dva će tjedna birati ponovno u drugom krugu. Rezultate izbora u Prvom glasu analiziramo s <strong>Jasminom Klarićem, Denisom Mahmutovićem</strong> i<strong> Dragom Hedlom</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP40:</strong></p><ul><li>Kako su Možemo i Tomašević došli nadomak pobjede u prvom krugu u Zagrebu?</li><li>Zašto su Ivan Turudić i Andrej Plenković pomogli uvjerljivoj pobjedi Možemo?</li><li>Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?</li><li>Je li Siniša Hajdaš Dončić odgovoran za debakl u Rijeci?</li><li>Hoće li eventualni poraz Domovinskog pokreta u Vukovaru značiti i kraj te stranke?</li><li>Tko je bliži pobjedi u Splitu i kako sastaviti gradsko vijeće?</li><li>Kako je HDZ ponovno rasturio u županijama?</li><li>Zašto je Plenković u izbornoj noći tako žestoko napao Možemo i je li neobično da se referirao na ministra Beroša koji je uhićen?</li></ul><p><strong>Turudić pogurao Tomaševića i Možemo<br></strong><br></p><p>Na pitanje čemu pripisuje ovako uvjerljivu pobjedu Možemo u Zagrebu, Klarić odgovara: "Bolje pitati kome? <strong>Ivanu Turudiću</strong> i<strong> Andreju Plenkoviću</strong> koji su odigrali ovu istražnu farsu oko afere Hipodrom pažljivo tempiranu za predizborno vrijeme sa svojim sramotnim vrhuncem u petak, kad su se dvoje ljudi koji su i prije imali zanimljivu prošlost sa zakonom odlučili nekoliko sati prije izborne šutnje priznati krivnju i zapravo napraviti to informativnih emisija i u vrijeme kad je bila izborna šutnja.</p><p>Mislim da Hrvatska nikad nije imala teži slučaj zloupotrebe institucija i mislim da je Zagreb shvatio o čemu se radi i zbog toga je ovaj rezultat koji je otišao na kraju suprotno onom što su sugerirale ankete ne samo sa svojim apsolutnim brojkama, nego i sa trendom koji je pokazivao pad podrške za Tomaševića i za Možemo! a završilo je tako da su Možemo i koalicija Možemo i SDP uspjele osvojiti većinu u Gradskoj skupštini i da Tomašević ima doista ogromnu prednost pred drugi krug ispred Marije Selak Raspudić. Naravno, nije još gotovo".</p><p><strong>Teški porazi za SDP: Rijeka i Sisak<br></strong><br></p><p>Dva teška poraza pretrpio je SDP u Rijeci i Sisku, a Klarić kaže kako je tu odgovornost i na predjedniku stranke, barem zapovjedna.  "Radi se ne samo o jednom od četiri velika grada. Radi se o jedinom velikom gradu u kojem je SDP imao gradonačelnika i to od 1993. godine do danas u kontinuitetu. Taj kontinuitet je sad prekinut. Očito je, očito je napravljena pogreška još u vrijeme kad se biralo <strong>Marka</strong> <strong>Filipovića</strong> prije četiri godine za kandidata za gradonačelnika u ime SDP-a, jer da nisu pogriješili, vjerojatno ne bi bili toliko nezadovoljni s njim da ga miču pred same izbore.</p><p>Pogriješilo se i sa izborom njegove nasljednice jer je Riječanima očito bliži Filipović od Sandre Krpan. "Uglavnom, radi se o jednoj velikoj taktičkoj i strateškoj pogrešci koja će zasjeniti sve eventualne dobitke koje će SDP potencijalno ostvariti u drugom krugu izbora".</p><p><strong>Plenkovićev napad na Možemo<br></strong><br></p><p>U izbornom obraćaju predsjednik HDZ-a <strong>Andrej Plenković</strong> žestoko se obrušio na Možemo kazavši kako je za gotovo sve dobro u Zagrebu zaslužna Vlada, a ne gradska vlast. "A građani su budale jer je to očiti zaključak toga što on govori", kaže Klarić. Premijer je značajan dio svog govora posvetio stranci Možemo koju je žestoko kritizirao rekavši kako ne zaslužuju toliko glasova koliko su dobili.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/4ab54dc6/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Rat u Ukrajini i predstava pregovora: Što slijedi?</title>
      <itunes:title>Rat u Ukrajini i predstava pregovora: Što slijedi?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">fa8c60b7-a2c9-4edd-9ffe-696dc5cf172b</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/e9f74dca</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju podcasta Prvi glas dan nakon mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije sa Telegramovim Đivom Đurovićem razgovaramo o svim aspektima tih pregovara, nastavku rata, pozicijama Kijeva i Moskve, ali i Washingtona i Bruxellesa u ovom sukobu.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP39:</p><ul><li>Zašto su mirovni pregovori samo predstava za Donalda Trumpa?</li><li>Zašto obje zaraćene strane žele isključiti Trumpa iz mirovnog procesa?</li><li>Kako bi izgledao plan za kraj rata koji bi bio prihvatljiv Ukrajini, a kako Rusiji?</li><li>Što je Putinov cilj u ovom ratu?</li><li>Je li mir na vidiku ili je izvjesno da će se rat nastaviti?</li><li>Zašto bi Poljska i Švedska, a možda i Rumunjska u budućnosti mogle postati nuklearne sile?</li><li>Može li Europa bez SAD-a dati sigurnosna jamstva za mir u Ukrajini jednom kada rat završi?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju podcasta Prvi glas dan nakon mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije sa Telegramovim Đivom Đurovićem razgovaramo o svim aspektima tih pregovara, nastavku rata, pozicijama Kijeva i Moskve, ali i Washingtona i Bruxellesa u ovom sukobu.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP39:</p><ul><li>Zašto su mirovni pregovori samo predstava za Donalda Trumpa?</li><li>Zašto obje zaraćene strane žele isključiti Trumpa iz mirovnog procesa?</li><li>Kako bi izgledao plan za kraj rata koji bi bio prihvatljiv Ukrajini, a kako Rusiji?</li><li>Što je Putinov cilj u ovom ratu?</li><li>Je li mir na vidiku ili je izvjesno da će se rat nastaviti?</li><li>Zašto bi Poljska i Švedska, a možda i Rumunjska u budućnosti mogle postati nuklearne sile?</li><li>Može li Europa bez SAD-a dati sigurnosna jamstva za mir u Ukrajini jednom kada rat završi?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 17 May 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/e9f74dca/a168b501.mp3" length="36296184" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2268</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju podcasta Prvi glas dan nakon mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije sa Telegramovim Đivom Đurovićem razgovaramo o svim aspektima tih pregovara, nastavku rata, pozicijama Kijeva i Moskve, ali i Washingtona i Bruxellesa u ovom sukobu.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP39:</p><ul><li>Zašto su mirovni pregovori samo predstava za Donalda Trumpa?</li><li>Zašto obje zaraćene strane žele isključiti Trumpa iz mirovnog procesa?</li><li>Kako bi izgledao plan za kraj rata koji bi bio prihvatljiv Ukrajini, a kako Rusiji?</li><li>Što je Putinov cilj u ovom ratu?</li><li>Je li mir na vidiku ili je izvjesno da će se rat nastaviti?</li><li>Zašto bi Poljska i Švedska, a možda i Rumunjska u budućnosti mogle postati nuklearne sile?</li><li>Može li Europa bez SAD-a dati sigurnosna jamstva za mir u Ukrajini jednom kada rat završi?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/e9f74dca/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Je li Plenković zaslužan za projekte financirane EU novcem?</title>
      <itunes:title>Je li Plenković zaslužan za projekte financirane EU novcem?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">1d3feff6-50f6-4f54-9507-ec2683adc79f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/17b1770f</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>I premijer i cijela ministarska svita, kako je to i običaj, ovih dana obilaze Hrvatsku i hvale se lokalnim projektima uglavnom omogućenim europskim novcem. Logično, prekosutra su lokalni izbori i svaki poguranac svojima na terenu je dobrodošao. Još logičnije, lokalne vlasti, pogotovo one u kojima je u sedlu nacionalna oporba, sve realizirane projekte upisuju kao - vlastite zasluge. O čemu se točno radi, čije su zasluge - Vladine ili gradskih vlasti - za, recimo, nove tramvaje u Zagrebu ili Osijeku, koja je veza europskog novca i lokalnih izbora u Hrvatskoj, razgovarali smo u novoj epizodi Prvog glasa s našom novinarkom <a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"><strong>Irenom Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP38 Prvog glasa:</p><ul><li>Kako to da je Andrej Plenković u travnju vodio sjednicu Vijeća za urbani razvoj kad to tijelo još uvijek - ne postoji?</li><li>Je li Angela Merkel na vrhuncu svoje vlasti doista u EU bila manje utjecajna od Plenkovića, kako se može zaključiti iz načina na koji Vlada predstavlja svoje zasluge u dobivanju europskog novca?</li><li>Na koji način HDZ-ova Vlada ovisi o uspjehu oporbenog Zagreba?</li><li>Koji je pravi razlog za debakl Real Madrida u svim ovogodišnjim natjecanjima i kakve to veze ima s malom općinom na istoku Hrvatske?</li><li>Kakve veze imaju 577 krava i sedam braniteljskih udruga s ogromnim brojem gradova i općina u Hrvatskoj?</li><li>Kad je već propao projekt ukidanja, je li bar uspjelo funkcionalno spajanje općina i kakve veze ono ima s - Jugoslavijom?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>I premijer i cijela ministarska svita, kako je to i običaj, ovih dana obilaze Hrvatsku i hvale se lokalnim projektima uglavnom omogućenim europskim novcem. Logično, prekosutra su lokalni izbori i svaki poguranac svojima na terenu je dobrodošao. Još logičnije, lokalne vlasti, pogotovo one u kojima je u sedlu nacionalna oporba, sve realizirane projekte upisuju kao - vlastite zasluge. O čemu se točno radi, čije su zasluge - Vladine ili gradskih vlasti - za, recimo, nove tramvaje u Zagrebu ili Osijeku, koja je veza europskog novca i lokalnih izbora u Hrvatskoj, razgovarali smo u novoj epizodi Prvog glasa s našom novinarkom <a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"><strong>Irenom Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP38 Prvog glasa:</p><ul><li>Kako to da je Andrej Plenković u travnju vodio sjednicu Vijeća za urbani razvoj kad to tijelo još uvijek - ne postoji?</li><li>Je li Angela Merkel na vrhuncu svoje vlasti doista u EU bila manje utjecajna od Plenkovića, kako se može zaključiti iz načina na koji Vlada predstavlja svoje zasluge u dobivanju europskog novca?</li><li>Na koji način HDZ-ova Vlada ovisi o uspjehu oporbenog Zagreba?</li><li>Koji je pravi razlog za debakl Real Madrida u svim ovogodišnjim natjecanjima i kakve to veze ima s malom općinom na istoku Hrvatske?</li><li>Kakve veze imaju 577 krava i sedam braniteljskih udruga s ogromnim brojem gradova i općina u Hrvatskoj?</li><li>Kad je već propao projekt ukidanja, je li bar uspjelo funkcionalno spajanje općina i kakve veze ono ima s - Jugoslavijom?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 16 May 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/17b1770f/310feab1.mp3" length="23113770" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1444</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>I premijer i cijela ministarska svita, kako je to i običaj, ovih dana obilaze Hrvatsku i hvale se lokalnim projektima uglavnom omogućenim europskim novcem. Logično, prekosutra su lokalni izbori i svaki poguranac svojima na terenu je dobrodošao. Još logičnije, lokalne vlasti, pogotovo one u kojima je u sedlu nacionalna oporba, sve realizirane projekte upisuju kao - vlastite zasluge. O čemu se točno radi, čije su zasluge - Vladine ili gradskih vlasti - za, recimo, nove tramvaje u Zagrebu ili Osijeku, koja je veza europskog novca i lokalnih izbora u Hrvatskoj, razgovarali smo u novoj epizodi Prvog glasa s našom novinarkom <a href="https://www.telegram.hr/autor/irena-frlan-gasparovic/"><strong>Irenom Frlan Gašparović</strong></a>.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP38 Prvog glasa:</p><ul><li>Kako to da je Andrej Plenković u travnju vodio sjednicu Vijeća za urbani razvoj kad to tijelo još uvijek - ne postoji?</li><li>Je li Angela Merkel na vrhuncu svoje vlasti doista u EU bila manje utjecajna od Plenkovića, kako se može zaključiti iz načina na koji Vlada predstavlja svoje zasluge u dobivanju europskog novca?</li><li>Na koji način HDZ-ova Vlada ovisi o uspjehu oporbenog Zagreba?</li><li>Koji je pravi razlog za debakl Real Madrida u svim ovogodišnjim natjecanjima i kakve to veze ima s malom općinom na istoku Hrvatske?</li><li>Kakve veze imaju 577 krava i sedam braniteljskih udruga s ogromnim brojem gradova i općina u Hrvatskoj?</li><li>Kad je već propao projekt ukidanja, je li bar uspjelo funkcionalno spajanje općina i kakve veze ono ima s - Jugoslavijom?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/17b1770f/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Danka Derifaj o sramotnom napadu na Uni</title>
      <itunes:title>Danka Derifaj o sramotnom napadu na Uni</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e5bb4cda-3f79-44b3-a1cc-e190c3cecaad</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/9e0f837b</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>“Ovo negdje mora stati. Mora se jasno reći da je to neprihvatljivo. Ne znam što će biti u suprotnom — što je sljedeće? Hoće li nas tući po cesti?”, kazala je novinarka Nove TV <a href="https://www.telegram.hr/tema/danka-derifaj/"><strong>Danka Derifaj</strong></a> u <a href="https://www.telegram.hr/velike-price/danka-derifaj-na-telegramu-haranga-kojoj-sam-izlozena-zbog-slucaja-thompson-vise-nije-stvar-mene-osobno-ovo-je-udar-na-slobode/">razgovoru</a> za Telegram - 2021. godine. Tad joj se, zbog njenog rada na priči o krovu susjedne zgrade koji je prisvojio <a href="https://www.telegram.hr/tema/marko-perkovic-thompson/"><strong>Marko Perković Thompson</strong></a> u Splitu, ozbiljno i naveliko prijetilo. Četiri godine kasnije, napali su je i ošamarili na cesti devastatori okoliša kod Štrbačog Buka uz rijeku Unu. Danka Derifaj je gošća u novoj epizodi Prvog glasa.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP36:</p><ul><li>Kako je nastavak incidenta izgledao nakon što se kamera ugasila?</li><li>Je li policija reagirala onako kako je trebala u ovom slučaju i zašto nije?</li><li>Kako je moguće da se kod rijeke Une već 20 godina odvija ova devastacija unatoč gomili prijava raznim državnim institucijama?</li><li>Zbog čega se ne oglašavaju ni ministrar zadužen za prostorno uređenje, ni ministrica zadužena za zaštitu okoliša?</li><li>Je li se u međuvremenu razriješio slučaj s Thompsonovim zazuzimanjem zajedničkog prostora susjedne zgrade?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>“Ovo negdje mora stati. Mora se jasno reći da je to neprihvatljivo. Ne znam što će biti u suprotnom — što je sljedeće? Hoće li nas tući po cesti?”, kazala je novinarka Nove TV <a href="https://www.telegram.hr/tema/danka-derifaj/"><strong>Danka Derifaj</strong></a> u <a href="https://www.telegram.hr/velike-price/danka-derifaj-na-telegramu-haranga-kojoj-sam-izlozena-zbog-slucaja-thompson-vise-nije-stvar-mene-osobno-ovo-je-udar-na-slobode/">razgovoru</a> za Telegram - 2021. godine. Tad joj se, zbog njenog rada na priči o krovu susjedne zgrade koji je prisvojio <a href="https://www.telegram.hr/tema/marko-perkovic-thompson/"><strong>Marko Perković Thompson</strong></a> u Splitu, ozbiljno i naveliko prijetilo. Četiri godine kasnije, napali su je i ošamarili na cesti devastatori okoliša kod Štrbačog Buka uz rijeku Unu. Danka Derifaj je gošća u novoj epizodi Prvog glasa.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP36:</p><ul><li>Kako je nastavak incidenta izgledao nakon što se kamera ugasila?</li><li>Je li policija reagirala onako kako je trebala u ovom slučaju i zašto nije?</li><li>Kako je moguće da se kod rijeke Une već 20 godina odvija ova devastacija unatoč gomili prijava raznim državnim institucijama?</li><li>Zbog čega se ne oglašavaju ni ministrar zadužen za prostorno uređenje, ni ministrica zadužena za zaštitu okoliša?</li><li>Je li se u međuvremenu razriješio slučaj s Thompsonovim zazuzimanjem zajedničkog prostora susjedne zgrade?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 15 May 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/9e0f837b/42152598.mp3" length="18103194" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1130</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>“Ovo negdje mora stati. Mora se jasno reći da je to neprihvatljivo. Ne znam što će biti u suprotnom — što je sljedeće? Hoće li nas tući po cesti?”, kazala je novinarka Nove TV <a href="https://www.telegram.hr/tema/danka-derifaj/"><strong>Danka Derifaj</strong></a> u <a href="https://www.telegram.hr/velike-price/danka-derifaj-na-telegramu-haranga-kojoj-sam-izlozena-zbog-slucaja-thompson-vise-nije-stvar-mene-osobno-ovo-je-udar-na-slobode/">razgovoru</a> za Telegram - 2021. godine. Tad joj se, zbog njenog rada na priči o krovu susjedne zgrade koji je prisvojio <a href="https://www.telegram.hr/tema/marko-perkovic-thompson/"><strong>Marko Perković Thompson</strong></a> u Splitu, ozbiljno i naveliko prijetilo. Četiri godine kasnije, napali su je i ošamarili na cesti devastatori okoliša kod Štrbačog Buka uz rijeku Unu. Danka Derifaj je gošća u novoj epizodi Prvog glasa.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP36:</p><ul><li>Kako je nastavak incidenta izgledao nakon što se kamera ugasila?</li><li>Je li policija reagirala onako kako je trebala u ovom slučaju i zašto nije?</li><li>Kako je moguće da se kod rijeke Une već 20 godina odvija ova devastacija unatoč gomili prijava raznim državnim institucijama?</li><li>Zbog čega se ne oglašavaju ni ministrar zadužen za prostorno uređenje, ni ministrica zadužena za zaštitu okoliša?</li><li>Je li se u međuvremenu razriješio slučaj s Thompsonovim zazuzimanjem zajedničkog prostora susjedne zgrade?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/9e0f837b/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Ugledni profesor analizira lokalne izbore</title>
      <itunes:title>Ugledni profesor analizira lokalne izbore</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">fe281d98-bb0e-4d4b-9498-48a5a48efb20</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/1481274b</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu s političkim analitičarem i profesorom sa zagrebačkom Pravnog fakulteta <strong>Ivanom Rimcem</strong> detaljno analiziramo izglede kandidata u najvećim gradovima i županijama. Pet dana do lokalnih izbora nitko ne očekuje veća iznenađenja i obrate mada su ispred nas zanimljive bitke. Osim Osijeka u kojem se nitko nije uspio približiti HDZ-ovom kandidatu<a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-radic/"><strong> Ivanu Radiću</strong></a>, drugi krug je gotovo siguran u <a href="https://www.telegram.hr/tema/zagreb/">Zagrebu</a>, Splitu i Rijeci.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP36:</strong></p><ul><li>Tko Tomislavu Tomaševiću koji sigurno ulazi u drugi krug najmanje odgovara Selak Raspudić ili Herman?</li><li>Kako bi mogao izgledati drugi krug u koji sigurno ulazi aktualni gradonačelnik Ivica Puljak te ostaje li <a href="https://www.telegram.hr/tema/splitsko-dalmatinska-zupanija/">Splitsko-dalmatinska županij</a>a i dalje u rukama HDZ-a?</li><li>Koliko je za SDP komplicirana situacija u Rijeci?</li><li>Hoće li se HDZ-u isplatiti darovi koje je velikodušno davao Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji?</li><li>Ostaje li <a href="https://www.telegram.hr/tema/zadar/">Zadar</a> HDZ-ova utvrda u kojoj je <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> poslao ministra <a href="https://www.telegram.hr/tema/sime-erlic/"><strong>Šimu Erlića</strong></a> u bitku za gradonačelnika nakon lekcije s prošlih loklanih izbora?</li><li>Koji bi gubitak HDZ najviše zabolio?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu s političkim analitičarem i profesorom sa zagrebačkom Pravnog fakulteta <strong>Ivanom Rimcem</strong> detaljno analiziramo izglede kandidata u najvećim gradovima i županijama. Pet dana do lokalnih izbora nitko ne očekuje veća iznenađenja i obrate mada su ispred nas zanimljive bitke. Osim Osijeka u kojem se nitko nije uspio približiti HDZ-ovom kandidatu<a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-radic/"><strong> Ivanu Radiću</strong></a>, drugi krug je gotovo siguran u <a href="https://www.telegram.hr/tema/zagreb/">Zagrebu</a>, Splitu i Rijeci.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP36:</strong></p><ul><li>Tko Tomislavu Tomaševiću koji sigurno ulazi u drugi krug najmanje odgovara Selak Raspudić ili Herman?</li><li>Kako bi mogao izgledati drugi krug u koji sigurno ulazi aktualni gradonačelnik Ivica Puljak te ostaje li <a href="https://www.telegram.hr/tema/splitsko-dalmatinska-zupanija/">Splitsko-dalmatinska županij</a>a i dalje u rukama HDZ-a?</li><li>Koliko je za SDP komplicirana situacija u Rijeci?</li><li>Hoće li se HDZ-u isplatiti darovi koje je velikodušno davao Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji?</li><li>Ostaje li <a href="https://www.telegram.hr/tema/zadar/">Zadar</a> HDZ-ova utvrda u kojoj je <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> poslao ministra <a href="https://www.telegram.hr/tema/sime-erlic/"><strong>Šimu Erlića</strong></a> u bitku za gradonačelnika nakon lekcije s prošlih loklanih izbora?</li><li>Koji bi gubitak HDZ najviše zabolio?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 14 May 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/1481274b/4841c034.mp3" length="31429407" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1963</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu s političkim analitičarem i profesorom sa zagrebačkom Pravnog fakulteta <strong>Ivanom Rimcem</strong> detaljno analiziramo izglede kandidata u najvećim gradovima i županijama. Pet dana do lokalnih izbora nitko ne očekuje veća iznenađenja i obrate mada su ispred nas zanimljive bitke. Osim Osijeka u kojem se nitko nije uspio približiti HDZ-ovom kandidatu<a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-radic/"><strong> Ivanu Radiću</strong></a>, drugi krug je gotovo siguran u <a href="https://www.telegram.hr/tema/zagreb/">Zagrebu</a>, Splitu i Rijeci.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP36:</strong></p><ul><li>Tko Tomislavu Tomaševiću koji sigurno ulazi u drugi krug najmanje odgovara Selak Raspudić ili Herman?</li><li>Kako bi mogao izgledati drugi krug u koji sigurno ulazi aktualni gradonačelnik Ivica Puljak te ostaje li <a href="https://www.telegram.hr/tema/splitsko-dalmatinska-zupanija/">Splitsko-dalmatinska županij</a>a i dalje u rukama HDZ-a?</li><li>Koliko je za SDP komplicirana situacija u Rijeci?</li><li>Hoće li se HDZ-u isplatiti darovi koje je velikodušno davao Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji?</li><li>Ostaje li <a href="https://www.telegram.hr/tema/zadar/">Zadar</a> HDZ-ova utvrda u kojoj je <a href="https://www.telegram.hr/tema/andrej-plenkovic/"><strong>Andrej Plenković</strong></a> poslao ministra <a href="https://www.telegram.hr/tema/sime-erlic/"><strong>Šimu Erlića</strong></a> u bitku za gradonačelnika nakon lekcije s prošlih loklanih izbora?</li><li>Koji bi gubitak HDZ najviše zabolio?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/1481274b/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Turudićev završni udar pred izbore</title>
      <itunes:title>Turudićev završni udar pred izbore</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">a4c85f9e-2024-4034-a2f2-e4695f9205f4</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/9213ac53</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U 35. epizodi Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas o utjecaju glavnog državnog odvjetnika <strong>Ivana Turudića</strong> govori Telegramov <strong>Jasmin Klarić</strong>. Zagrebački gradonačelnik <strong>Tomislav Tomašević</strong> ispitan je u USKOK-u nekoliko dana prije izbora, a što će to značiti za Zagreb, ali i budućnost demokracije u Hrvatskoj analiziramo u nastavku.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP35:</strong></p><ul><li>Je li se Turudić uključio u kampanju na strani HDZ-a ili, jednostavno, radi svoj posao?</li><li>Kakav će efekt imati istrage, izvidi i ispitivanja oporbenih kandidata?</li><li>Što bi u ovakvoj situaciji trebala napraviti oporba?</li><li>Zašto će u Tomaševićevo ispitivanje imati kontraefekt u Zagrebu, ali će možda upaliti u ostalim dijelovima zemlje?</li><li>Kako su se nekad na ispitivanja dovodili Plenkovićevi ministri, a kako je ispitan Tomašević?</li></ul><p>Telegramov komentator Jasmin Klarić u razgovoru za Prvi glas ističe da je glavn0 državno odvjetništvo pod Ivanom Turudićem sve jasnije postalo instrument političke borbe u korist HDZ-a, osobito u kontekstu nadolazećih lokalnih izbora. "Naravno da se Turudić upleo. Radi se o scenariju koji smo očekivali - istragama tempiranima u izborno vrijeme kako bi se politički naudilo protivnicima HDZ-a", kaže Klarić.</p><p><br></p><p>Govoreći o ispitivanju gradonačelnika Tomislava Tomaševića u USKOK-u svega nekoliko dana prije izbora, Klarić ističe koliko je to presedan."Nikad se dosad nije dogodilo da je značajniji politički kandidat ispitan neposredno prije izbora. A i da jest, ne bi to bilo toliko problematično da DORH vodi osoba kojoj javnost vjeruje. Ovako ga vodi HDZ-ov čovjek – Turudić."</p><p>Dodaje i da je način na koji se tretiraju različiti akteri indikativan: "Kad je ministrica kulture Nina Obuljen bila ispitivana - nismo znali mjesec dana. A sad imamo ispitivanje pred kamerama, uz dobacivanja i ciljani medijski spektakl. To nije pravosuđe, to je reality show."</p><p><br></p><p>Ipak, smatra da takvi potezi imaju ograničen učinak u Zagrebu. "Zagrebačko biračko tijelo nije podložno ovakvim manevrima. Tomašević je bliži pobjedi u prvom krugu nego drugom, a posljednje ankete mu daju preko 48% kad se maknu neodlučni."</p><p>No upozorava da bi u drugim krajevima Hrvatske mogla djelovati poznata HDZ-ova poruka da su "svi isti". "U Dalmaciji, u manjim gradovima i županijama gdje je teren nesigurniji, ovakve slike iz Zagreba mogu demotivirati birače. To HDZ-u odgovara – ako ljudi ostanu doma, oni pobjeđuju."</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U 35. epizodi Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas o utjecaju glavnog državnog odvjetnika <strong>Ivana Turudića</strong> govori Telegramov <strong>Jasmin Klarić</strong>. Zagrebački gradonačelnik <strong>Tomislav Tomašević</strong> ispitan je u USKOK-u nekoliko dana prije izbora, a što će to značiti za Zagreb, ali i budućnost demokracije u Hrvatskoj analiziramo u nastavku.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP35:</strong></p><ul><li>Je li se Turudić uključio u kampanju na strani HDZ-a ili, jednostavno, radi svoj posao?</li><li>Kakav će efekt imati istrage, izvidi i ispitivanja oporbenih kandidata?</li><li>Što bi u ovakvoj situaciji trebala napraviti oporba?</li><li>Zašto će u Tomaševićevo ispitivanje imati kontraefekt u Zagrebu, ali će možda upaliti u ostalim dijelovima zemlje?</li><li>Kako su se nekad na ispitivanja dovodili Plenkovićevi ministri, a kako je ispitan Tomašević?</li></ul><p>Telegramov komentator Jasmin Klarić u razgovoru za Prvi glas ističe da je glavn0 državno odvjetništvo pod Ivanom Turudićem sve jasnije postalo instrument političke borbe u korist HDZ-a, osobito u kontekstu nadolazećih lokalnih izbora. "Naravno da se Turudić upleo. Radi se o scenariju koji smo očekivali - istragama tempiranima u izborno vrijeme kako bi se politički naudilo protivnicima HDZ-a", kaže Klarić.</p><p><br></p><p>Govoreći o ispitivanju gradonačelnika Tomislava Tomaševića u USKOK-u svega nekoliko dana prije izbora, Klarić ističe koliko je to presedan."Nikad se dosad nije dogodilo da je značajniji politički kandidat ispitan neposredno prije izbora. A i da jest, ne bi to bilo toliko problematično da DORH vodi osoba kojoj javnost vjeruje. Ovako ga vodi HDZ-ov čovjek – Turudić."</p><p>Dodaje i da je način na koji se tretiraju različiti akteri indikativan: "Kad je ministrica kulture Nina Obuljen bila ispitivana - nismo znali mjesec dana. A sad imamo ispitivanje pred kamerama, uz dobacivanja i ciljani medijski spektakl. To nije pravosuđe, to je reality show."</p><p><br></p><p>Ipak, smatra da takvi potezi imaju ograničen učinak u Zagrebu. "Zagrebačko biračko tijelo nije podložno ovakvim manevrima. Tomašević je bliži pobjedi u prvom krugu nego drugom, a posljednje ankete mu daju preko 48% kad se maknu neodlučni."</p><p>No upozorava da bi u drugim krajevima Hrvatske mogla djelovati poznata HDZ-ova poruka da su "svi isti". "U Dalmaciji, u manjim gradovima i županijama gdje je teren nesigurniji, ovakve slike iz Zagreba mogu demotivirati birače. To HDZ-u odgovara – ako ljudi ostanu doma, oni pobjeđuju."</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 13 May 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/9213ac53/ce384609.mp3" length="14368342" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>897</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U 35. epizodi Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas o utjecaju glavnog državnog odvjetnika <strong>Ivana Turudića</strong> govori Telegramov <strong>Jasmin Klarić</strong>. Zagrebački gradonačelnik <strong>Tomislav Tomašević</strong> ispitan je u USKOK-u nekoliko dana prije izbora, a što će to značiti za Zagreb, ali i budućnost demokracije u Hrvatskoj analiziramo u nastavku.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP35:</strong></p><ul><li>Je li se Turudić uključio u kampanju na strani HDZ-a ili, jednostavno, radi svoj posao?</li><li>Kakav će efekt imati istrage, izvidi i ispitivanja oporbenih kandidata?</li><li>Što bi u ovakvoj situaciji trebala napraviti oporba?</li><li>Zašto će u Tomaševićevo ispitivanje imati kontraefekt u Zagrebu, ali će možda upaliti u ostalim dijelovima zemlje?</li><li>Kako su se nekad na ispitivanja dovodili Plenkovićevi ministri, a kako je ispitan Tomašević?</li></ul><p>Telegramov komentator Jasmin Klarić u razgovoru za Prvi glas ističe da je glavn0 državno odvjetništvo pod Ivanom Turudićem sve jasnije postalo instrument političke borbe u korist HDZ-a, osobito u kontekstu nadolazećih lokalnih izbora. "Naravno da se Turudić upleo. Radi se o scenariju koji smo očekivali - istragama tempiranima u izborno vrijeme kako bi se politički naudilo protivnicima HDZ-a", kaže Klarić.</p><p><br></p><p>Govoreći o ispitivanju gradonačelnika Tomislava Tomaševića u USKOK-u svega nekoliko dana prije izbora, Klarić ističe koliko je to presedan."Nikad se dosad nije dogodilo da je značajniji politički kandidat ispitan neposredno prije izbora. A i da jest, ne bi to bilo toliko problematično da DORH vodi osoba kojoj javnost vjeruje. Ovako ga vodi HDZ-ov čovjek – Turudić."</p><p>Dodaje i da je način na koji se tretiraju različiti akteri indikativan: "Kad je ministrica kulture Nina Obuljen bila ispitivana - nismo znali mjesec dana. A sad imamo ispitivanje pred kamerama, uz dobacivanja i ciljani medijski spektakl. To nije pravosuđe, to je reality show."</p><p><br></p><p>Ipak, smatra da takvi potezi imaju ograničen učinak u Zagrebu. "Zagrebačko biračko tijelo nije podložno ovakvim manevrima. Tomašević je bliži pobjedi u prvom krugu nego drugom, a posljednje ankete mu daju preko 48% kad se maknu neodlučni."</p><p>No upozorava da bi u drugim krajevima Hrvatske mogla djelovati poznata HDZ-ova poruka da su "svi isti". "U Dalmaciji, u manjim gradovima i županijama gdje je teren nesigurniji, ovakve slike iz Zagreba mogu demotivirati birače. To HDZ-u odgovara – ako ljudi ostanu doma, oni pobjeđuju."</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/9213ac53/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>HDZ je već pobijedio na izborima: Što radi oporba?</title>
      <itunes:title>HDZ je već pobijedio na izborima: Što radi oporba?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">9a218a76-8504-4692-ac15-91a7741f14c5</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/3923e9b5</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U 112 od ukupno 428 općina za lokalne izbore 18. svibnja kandidirala se samo po jedna lista, a u daleko najvećem broju ta je HDZ-ova. Isto tako u sedam od 127 gradova. Sukladno tome izvjesno je kako će HDZ biti pobjednik u najvećem broju jedincia lokalne samouprave. Što u tim jedinicama radi oporba i kamo ide ljevica razgovaramo s kolumnisticom Telegrama Sanjom Modrić.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP34: </p><ul><li>Je li naša ljevica salonska - više vole presice i intervjue od gacanja po blatu?</li><li>Zašto će se svi proglasiti pobjednicima lokalnim izbora?</li><li>Što znače nacionalne ankete u kojima su SDP i HDZ gotovo sasvim izjednačeni?</li><li>Imamo li mi funkcionalnu elektorsku demokraciju u općinama u kojima izlazi samo jedan kandidat?</li><li>Treba li ljevica preuzeti dio Milanovićevih politika ili se distancirati od njega?</li><li>Zašto je ljevica danas okrenuta intelektualcima, a ne "malom čovjeku"?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U 112 od ukupno 428 općina za lokalne izbore 18. svibnja kandidirala se samo po jedna lista, a u daleko najvećem broju ta je HDZ-ova. Isto tako u sedam od 127 gradova. Sukladno tome izvjesno je kako će HDZ biti pobjednik u najvećem broju jedincia lokalne samouprave. Što u tim jedinicama radi oporba i kamo ide ljevica razgovaramo s kolumnisticom Telegrama Sanjom Modrić.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP34: </p><ul><li>Je li naša ljevica salonska - više vole presice i intervjue od gacanja po blatu?</li><li>Zašto će se svi proglasiti pobjednicima lokalnim izbora?</li><li>Što znače nacionalne ankete u kojima su SDP i HDZ gotovo sasvim izjednačeni?</li><li>Imamo li mi funkcionalnu elektorsku demokraciju u općinama u kojima izlazi samo jedan kandidat?</li><li>Treba li ljevica preuzeti dio Milanovićevih politika ili se distancirati od njega?</li><li>Zašto je ljevica danas okrenuta intelektualcima, a ne "malom čovjeku"?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 12 May 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/3923e9b5/fe088b9d.mp3" length="17182075" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1073</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U 112 od ukupno 428 općina za lokalne izbore 18. svibnja kandidirala se samo po jedna lista, a u daleko najvećem broju ta je HDZ-ova. Isto tako u sedam od 127 gradova. Sukladno tome izvjesno je kako će HDZ biti pobjednik u najvećem broju jedincia lokalne samouprave. Što u tim jedinicama radi oporba i kamo ide ljevica razgovaramo s kolumnisticom Telegrama Sanjom Modrić.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP34: </p><ul><li>Je li naša ljevica salonska - više vole presice i intervjue od gacanja po blatu?</li><li>Zašto će se svi proglasiti pobjednicima lokalnim izbora?</li><li>Što znače nacionalne ankete u kojima su SDP i HDZ gotovo sasvim izjednačeni?</li><li>Imamo li mi funkcionalnu elektorsku demokraciju u općinama u kojima izlazi samo jedan kandidat?</li><li>Treba li ljevica preuzeti dio Milanovićevih politika ili se distancirati od njega?</li><li>Zašto je ljevica danas okrenuta intelektualcima, a ne "malom čovjeku"?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/3923e9b5/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Lokalni izbori: Analiza Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka</title>
      <itunes:title>Lokalni izbori: Analiza Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">aecd283d-412e-4ac3-afff-34c79b949680</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/20caf15a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Telegramovog podcasta Prvi glas posvećenom lokalnim izborima gostovala je novinarka i analitičarka <strong>Đurđica Klancir.</strong> Komentiralo izbore u četiri velika grada za koje su nedavno izašle ankete - Zagreb, Split, Rijeku i Osijek.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP33:</p><ul><li>Ide li Tomašević u Zagrebu prema pobjedi i s kime bi mu bilo najteže u drugom krugu?</li><li>Je li HDZ-ov Mislav Herman alibi kandidat?</li><li>Kako će ovi izbori utjecati na političku karijeru Marije Selak Raspudić?</li><li>S kime će Ivica Puljak, ako pobijedi, sastaviti većinu u Vijeću?</li><li>Kako će završiti izbori u Rijeci, možda i najneizvjesniji dosad?</li><li>Hoće li uvjerljiva pobjeda HDZ-ovog Ivana Radića u Osijeku, što mu predviđaju ankete, ojačati Anušićevu poziciju u stranci?</li><li>Što nas čeka u Dalmaciji - pobjeda starih struktura HDZ-a ili izazivači imaju šanse?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Telegramovog podcasta Prvi glas posvećenom lokalnim izborima gostovala je novinarka i analitičarka <strong>Đurđica Klancir.</strong> Komentiralo izbore u četiri velika grada za koje su nedavno izašle ankete - Zagreb, Split, Rijeku i Osijek.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP33:</p><ul><li>Ide li Tomašević u Zagrebu prema pobjedi i s kime bi mu bilo najteže u drugom krugu?</li><li>Je li HDZ-ov Mislav Herman alibi kandidat?</li><li>Kako će ovi izbori utjecati na političku karijeru Marije Selak Raspudić?</li><li>S kime će Ivica Puljak, ako pobijedi, sastaviti većinu u Vijeću?</li><li>Kako će završiti izbori u Rijeci, možda i najneizvjesniji dosad?</li><li>Hoće li uvjerljiva pobjeda HDZ-ovog Ivana Radića u Osijeku, što mu predviđaju ankete, ojačati Anušićevu poziciju u stranci?</li><li>Što nas čeka u Dalmaciji - pobjeda starih struktura HDZ-a ili izazivači imaju šanse?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 10 May 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/20caf15a/3e12f569.mp3" length="40453997" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2527</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Telegramovog podcasta Prvi glas posvećenom lokalnim izborima gostovala je novinarka i analitičarka <strong>Đurđica Klancir.</strong> Komentiralo izbore u četiri velika grada za koje su nedavno izašle ankete - Zagreb, Split, Rijeku i Osijek.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP33:</p><ul><li>Ide li Tomašević u Zagrebu prema pobjedi i s kime bi mu bilo najteže u drugom krugu?</li><li>Je li HDZ-ov Mislav Herman alibi kandidat?</li><li>Kako će ovi izbori utjecati na političku karijeru Marije Selak Raspudić?</li><li>S kime će Ivica Puljak, ako pobijedi, sastaviti većinu u Vijeću?</li><li>Kako će završiti izbori u Rijeci, možda i najneizvjesniji dosad?</li><li>Hoće li uvjerljiva pobjeda HDZ-ovog Ivana Radića u Osijeku, što mu predviđaju ankete, ojačati Anušićevu poziciju u stranci?</li><li>Što nas čeka u Dalmaciji - pobjeda starih struktura HDZ-a ili izazivači imaju šanse?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/20caf15a/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Ključnu ulogu u izboru pape imao je biskup hrvatskog porijekla</title>
      <itunes:title>Ključnu ulogu u izboru pape imao je biskup hrvatskog porijekla</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ca0936a2-65d7-4cbd-8b6a-b03cb2336d9a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/11d73324</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U izvanrednoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas gostovao je vatikanist<strong> Zoran Kusovac</strong> koji je govorio o tome što možemo očekivati od novog pape Lava IVX. Kusovac govori o tome zašto je izbor američkog kardinala <strong>Roberta Francisa Prevosta</strong> veliko iznenađenje, tko su bili ključni kardinali koji su presudili da baš Prevost postane novi papa i zašto je ovaj izbor direktna poruka <strong>Donaldu Trumpu</strong>.</p><p><br></p><p>"Moramo priznati da je izbor pape Amerikanca šok. Osobno sam također iznenađen jer uvijek se u Crkvi govorilo da samo iz dva reda ne mogu postati pape. Prvi je bio isusovac koji ne može postati papa iz tradicionalnih povijesnih razloga sukoba isusovaca sa Crkvom i uvjerenja da su isusovci sami po sebi jako moćni zbog svoga jako, jako velikoga dubokoga znanja. Drugi za kojega se govorilo da ne može biti papa, to je Amerikanac, stanovnik Sjedinjenih Država. Vjerovalo se da Amerikanci već imaju previše moći u svijetu da bi se ta moć sa papom Amerikancem koncentrirala na jednom mjestu, na jednom kontinentu koji je specifičan u crkvenom smislu, najviše po tome što je koncentriran na financijsku moć, na novac, gdje se često štovanje novca pretpostavi štovanju Boga", kaže Kusovac.</p><p>I to Crkvi, naravno, u principu nikada nije drago, nastavlja. "No, ovoga puta moram reći da je ovaj izbor apsolutno genijalan. Naravno da se znalo da je kardinal Prevost jedan vrlo kvalitetan kandidat, to jest da bi bio jako kvalitetan kandidat da nije Amerikanac", kaže i ističe kako je ovaj izbor direktna poruka Donaldu Trumpu i kako je Prevost izabran zbog njega.</p><p>"Naravno, ne na način na koji bi to Donald Trump volio osobno ga izabrati i reći: "Ti ćeš biti moj papa, ja ću ti reći kako ćeš biti papa", nego na način da je jednostavno Donald Trump unio takve promjene u svijet, vrlo neugodne i vrlo neprijatne, da je Crkva morala na njih reagirati. Idealna crkva ne može živjeti izvan vanjskoga svijeta. Dakle, idealna Crkva bila bi Crkva gdje se svi mole Bogu, svi poštuju ono što Crkva od njih traži i svi žive po Bibliji. No, naravno, svijet nije takav. I svaka se Crkva mora prilagođavati svome vremenu. Ovo je vrijeme u kojem se događaju duboke promjene u odnosima između društava, između pojedinca i društva, država, raznih skupina unutar toga društva", kaže.</p><p><br></p><p>Dobili smo papu koji je blagi progresivac, na tragu pape Franje. "Mislim da mogu sada prvi put otvoreno reći - brzina kojom je izabran pokazuje da je njegov izbor praktički bio pripremljen već u predkonklavnom razdoblju, u onih desetak-petnaest dana kada su se kardinali počeli okupljati u Rimu na općim kongregacijama. Rekao bih da su ovdje postojala tri ključna “izbornika” - to su oni kardinali koji prepoznaju mogućeg papu, podrže njegove vrijednosti i zatim vode razgovore s drugim kardinalima, kako prije, tako i tijekom same konklave", priča dalje Kusovac.</p><p>"Dvojica od njih, uvjeren sam, bili su iznimno bliski papi Franji, ali više nisu imali pravo glasa jer su prešli dobnu granicu od 80 godina – kardinal <strong>Oscar Rodriguez</strong> <strong>Maradiaga</strong> iz Hondurasa i kardinal <strong>Sean O’Malley</strong> iz Bostona. Maradiaga, Južnoamerikanac, bio je jedan od najbližih suradnika pape Franje. Osim što razumije južnoameričke biskupe, ima i senzibilitet za razmišljanja crkava s Globalnog juga, iz Afrike i Azije, regija za koje se spekuliralo da bi mogle dati novog papu. Iako sam osobno vjerovao da će nakon jednog južnoameričkog pape konklava ponovno gravitirati Starom kontinentu – Europi ili možda Kanadi – ipak se to nije dogodilo".</p><p>Drugi ključni izbornik bio je O'Malley - franjevac, nadbiskup Bostona i osoba posvećena ideji suvremenog papinstva. "Meni je osobno žao što nikada nije bio ozbiljniji kandidat za papu, ali se dokazao kao izvanredan suradnik pape Franje. On je imao važnu ulogu u pridobivanju kardinala iz razvijenog svijeta, izvan globalnog juga".</p><p>"Treći izbornik, vjerujem, bio je ključan unutar same konklave – kardinal <strong>Blaž Čupić,</strong> nadbiskup Chicaga, dalekog hrvatskog podrijetla. Njegova je obitelj emigrirala još za vrijeme Prvog svjetskog rata. Čupić se godinama suprotstavljao konzervativnim strujama unutar Crkve i bio je otvoreni kritičar Trumpove administracije. On je imao ulogu koordiniranja glasova unutar konklave. A činjenica da je novi papa izabran već u četvrtom krugu govori u prilog tome da je podrška bila organizirana unaprijed - već u prvom krugu morao je imati značajnu potporu. Kada konklava krene s jakim kandidatom koji brzo dobiva glasove, jasno je da je izbor bio planiran. Kardinal Prevost je, čini se, od početka bio ozbiljan kandidat, a kasnije su mu se priklonili i oni koji su možda tražili papu kompromisa – dovoljno prihvatljivog svim stranama", zaključuje Kusovac.</p><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U izvanrednoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas gostovao je vatikanist<strong> Zoran Kusovac</strong> koji je govorio o tome što možemo očekivati od novog pape Lava IVX. Kusovac govori o tome zašto je izbor američkog kardinala <strong>Roberta Francisa Prevosta</strong> veliko iznenađenje, tko su bili ključni kardinali koji su presudili da baš Prevost postane novi papa i zašto je ovaj izbor direktna poruka <strong>Donaldu Trumpu</strong>.</p><p><br></p><p>"Moramo priznati da je izbor pape Amerikanca šok. Osobno sam također iznenađen jer uvijek se u Crkvi govorilo da samo iz dva reda ne mogu postati pape. Prvi je bio isusovac koji ne može postati papa iz tradicionalnih povijesnih razloga sukoba isusovaca sa Crkvom i uvjerenja da su isusovci sami po sebi jako moćni zbog svoga jako, jako velikoga dubokoga znanja. Drugi za kojega se govorilo da ne može biti papa, to je Amerikanac, stanovnik Sjedinjenih Država. Vjerovalo se da Amerikanci već imaju previše moći u svijetu da bi se ta moć sa papom Amerikancem koncentrirala na jednom mjestu, na jednom kontinentu koji je specifičan u crkvenom smislu, najviše po tome što je koncentriran na financijsku moć, na novac, gdje se često štovanje novca pretpostavi štovanju Boga", kaže Kusovac.</p><p>I to Crkvi, naravno, u principu nikada nije drago, nastavlja. "No, ovoga puta moram reći da je ovaj izbor apsolutno genijalan. Naravno da se znalo da je kardinal Prevost jedan vrlo kvalitetan kandidat, to jest da bi bio jako kvalitetan kandidat da nije Amerikanac", kaže i ističe kako je ovaj izbor direktna poruka Donaldu Trumpu i kako je Prevost izabran zbog njega.</p><p>"Naravno, ne na način na koji bi to Donald Trump volio osobno ga izabrati i reći: "Ti ćeš biti moj papa, ja ću ti reći kako ćeš biti papa", nego na način da je jednostavno Donald Trump unio takve promjene u svijet, vrlo neugodne i vrlo neprijatne, da je Crkva morala na njih reagirati. Idealna crkva ne može živjeti izvan vanjskoga svijeta. Dakle, idealna Crkva bila bi Crkva gdje se svi mole Bogu, svi poštuju ono što Crkva od njih traži i svi žive po Bibliji. No, naravno, svijet nije takav. I svaka se Crkva mora prilagođavati svome vremenu. Ovo je vrijeme u kojem se događaju duboke promjene u odnosima između društava, između pojedinca i društva, država, raznih skupina unutar toga društva", kaže.</p><p><br></p><p>Dobili smo papu koji je blagi progresivac, na tragu pape Franje. "Mislim da mogu sada prvi put otvoreno reći - brzina kojom je izabran pokazuje da je njegov izbor praktički bio pripremljen već u predkonklavnom razdoblju, u onih desetak-petnaest dana kada su se kardinali počeli okupljati u Rimu na općim kongregacijama. Rekao bih da su ovdje postojala tri ključna “izbornika” - to su oni kardinali koji prepoznaju mogućeg papu, podrže njegove vrijednosti i zatim vode razgovore s drugim kardinalima, kako prije, tako i tijekom same konklave", priča dalje Kusovac.</p><p>"Dvojica od njih, uvjeren sam, bili su iznimno bliski papi Franji, ali više nisu imali pravo glasa jer su prešli dobnu granicu od 80 godina – kardinal <strong>Oscar Rodriguez</strong> <strong>Maradiaga</strong> iz Hondurasa i kardinal <strong>Sean O’Malley</strong> iz Bostona. Maradiaga, Južnoamerikanac, bio je jedan od najbližih suradnika pape Franje. Osim što razumije južnoameričke biskupe, ima i senzibilitet za razmišljanja crkava s Globalnog juga, iz Afrike i Azije, regija za koje se spekuliralo da bi mogle dati novog papu. Iako sam osobno vjerovao da će nakon jednog južnoameričkog pape konklava ponovno gravitirati Starom kontinentu – Europi ili možda Kanadi – ipak se to nije dogodilo".</p><p>Drugi ključni izbornik bio je O'Malley - franjevac, nadbiskup Bostona i osoba posvećena ideji suvremenog papinstva. "Meni je osobno žao što nikada nije bio ozbiljniji kandidat za papu, ali se dokazao kao izvanredan suradnik pape Franje. On je imao važnu ulogu u pridobivanju kardinala iz razvijenog svijeta, izvan globalnog juga".</p><p>"Treći izbornik, vjerujem, bio je ključan unutar same konklave – kardinal <strong>Blaž Čupić,</strong> nadbiskup Chicaga, dalekog hrvatskog podrijetla. Njegova je obitelj emigrirala još za vrijeme Prvog svjetskog rata. Čupić se godinama suprotstavljao konzervativnim strujama unutar Crkve i bio je otvoreni kritičar Trumpove administracije. On je imao ulogu koordiniranja glasova unutar konklave. A činjenica da je novi papa izabran već u četvrtom krugu govori u prilog tome da je podrška bila organizirana unaprijed - već u prvom krugu morao je imati značajnu potporu. Kada konklava krene s jakim kandidatom koji brzo dobiva glasove, jasno je da je izbor bio planiran. Kardinal Prevost je, čini se, od početka bio ozbiljan kandidat, a kasnije su mu se priklonili i oni koji su možda tražili papu kompromisa – dovoljno prihvatljivog svim stranama", zaključuje Kusovac.</p><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 09 May 2025 12:45:45 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/11d73324/d390cacc.mp3" length="27101942" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1693</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U izvanrednoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas gostovao je vatikanist<strong> Zoran Kusovac</strong> koji je govorio o tome što možemo očekivati od novog pape Lava IVX. Kusovac govori o tome zašto je izbor američkog kardinala <strong>Roberta Francisa Prevosta</strong> veliko iznenađenje, tko su bili ključni kardinali koji su presudili da baš Prevost postane novi papa i zašto je ovaj izbor direktna poruka <strong>Donaldu Trumpu</strong>.</p><p><br></p><p>"Moramo priznati da je izbor pape Amerikanca šok. Osobno sam također iznenađen jer uvijek se u Crkvi govorilo da samo iz dva reda ne mogu postati pape. Prvi je bio isusovac koji ne može postati papa iz tradicionalnih povijesnih razloga sukoba isusovaca sa Crkvom i uvjerenja da su isusovci sami po sebi jako moćni zbog svoga jako, jako velikoga dubokoga znanja. Drugi za kojega se govorilo da ne može biti papa, to je Amerikanac, stanovnik Sjedinjenih Država. Vjerovalo se da Amerikanci već imaju previše moći u svijetu da bi se ta moć sa papom Amerikancem koncentrirala na jednom mjestu, na jednom kontinentu koji je specifičan u crkvenom smislu, najviše po tome što je koncentriran na financijsku moć, na novac, gdje se često štovanje novca pretpostavi štovanju Boga", kaže Kusovac.</p><p>I to Crkvi, naravno, u principu nikada nije drago, nastavlja. "No, ovoga puta moram reći da je ovaj izbor apsolutno genijalan. Naravno da se znalo da je kardinal Prevost jedan vrlo kvalitetan kandidat, to jest da bi bio jako kvalitetan kandidat da nije Amerikanac", kaže i ističe kako je ovaj izbor direktna poruka Donaldu Trumpu i kako je Prevost izabran zbog njega.</p><p>"Naravno, ne na način na koji bi to Donald Trump volio osobno ga izabrati i reći: "Ti ćeš biti moj papa, ja ću ti reći kako ćeš biti papa", nego na način da je jednostavno Donald Trump unio takve promjene u svijet, vrlo neugodne i vrlo neprijatne, da je Crkva morala na njih reagirati. Idealna crkva ne može živjeti izvan vanjskoga svijeta. Dakle, idealna Crkva bila bi Crkva gdje se svi mole Bogu, svi poštuju ono što Crkva od njih traži i svi žive po Bibliji. No, naravno, svijet nije takav. I svaka se Crkva mora prilagođavati svome vremenu. Ovo je vrijeme u kojem se događaju duboke promjene u odnosima između društava, između pojedinca i društva, država, raznih skupina unutar toga društva", kaže.</p><p><br></p><p>Dobili smo papu koji je blagi progresivac, na tragu pape Franje. "Mislim da mogu sada prvi put otvoreno reći - brzina kojom je izabran pokazuje da je njegov izbor praktički bio pripremljen već u predkonklavnom razdoblju, u onih desetak-petnaest dana kada su se kardinali počeli okupljati u Rimu na općim kongregacijama. Rekao bih da su ovdje postojala tri ključna “izbornika” - to su oni kardinali koji prepoznaju mogućeg papu, podrže njegove vrijednosti i zatim vode razgovore s drugim kardinalima, kako prije, tako i tijekom same konklave", priča dalje Kusovac.</p><p>"Dvojica od njih, uvjeren sam, bili su iznimno bliski papi Franji, ali više nisu imali pravo glasa jer su prešli dobnu granicu od 80 godina – kardinal <strong>Oscar Rodriguez</strong> <strong>Maradiaga</strong> iz Hondurasa i kardinal <strong>Sean O’Malley</strong> iz Bostona. Maradiaga, Južnoamerikanac, bio je jedan od najbližih suradnika pape Franje. Osim što razumije južnoameričke biskupe, ima i senzibilitet za razmišljanja crkava s Globalnog juga, iz Afrike i Azije, regija za koje se spekuliralo da bi mogle dati novog papu. Iako sam osobno vjerovao da će nakon jednog južnoameričkog pape konklava ponovno gravitirati Starom kontinentu – Europi ili možda Kanadi – ipak se to nije dogodilo".</p><p>Drugi ključni izbornik bio je O'Malley - franjevac, nadbiskup Bostona i osoba posvećena ideji suvremenog papinstva. "Meni je osobno žao što nikada nije bio ozbiljniji kandidat za papu, ali se dokazao kao izvanredan suradnik pape Franje. On je imao važnu ulogu u pridobivanju kardinala iz razvijenog svijeta, izvan globalnog juga".</p><p>"Treći izbornik, vjerujem, bio je ključan unutar same konklave – kardinal <strong>Blaž Čupić,</strong> nadbiskup Chicaga, dalekog hrvatskog podrijetla. Njegova je obitelj emigrirala još za vrijeme Prvog svjetskog rata. Čupić se godinama suprotstavljao konzervativnim strujama unutar Crkve i bio je otvoreni kritičar Trumpove administracije. On je imao ulogu koordiniranja glasova unutar konklave. A činjenica da je novi papa izabran već u četvrtom krugu govori u prilog tome da je podrška bila organizirana unaprijed - već u prvom krugu morao je imati značajnu potporu. Kada konklava krene s jakim kandidatom koji brzo dobiva glasove, jasno je da je izbor bio planiran. Kardinal Prevost je, čini se, od početka bio ozbiljan kandidat, a kasnije su mu se priklonili i oni koji su možda tražili papu kompromisa – dovoljno prihvatljivog svim stranama", zaključuje Kusovac.</p><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>papa Lav IVX, izbor pape, Zoran Kusovac, papa</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/11d73324/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Anušić zbog krucijalne firme krenuo u akciju protiv Plenkovića</title>
      <itunes:title>Anušić zbog krucijalne firme krenuo u akciju protiv Plenkovića</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">2e8a0843-c2ce-4191-9eb4-be0b03692520</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c44b1abd</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu analiziramo što se događa u Zrakoplovno tehničkom centru i koji su motivi ministra obrane <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-anusic/"><strong>Ivana Anušića</strong></a> koji se želi dokopati vlasti nad jedinim i strategijski važnim zrakoplovno-tehničkim resursom koji brine o vojnim letjelicama. Gost Prvog glasa je <a href="https://www.telegram.hr/autor/goran-redzepovic/"><strong>Goran Redžepović</strong></a>, Telegramov vojni komentator koji se detaljno bavi<a href="https://www.telegram.hr/tema/zrakoplovno-tehnicki-centar/"> ovom aferom</a> otkako je ministar Anušić okrenuo svjetla reflektore prema toj tvrtki.</p><p>„Koji je motiv ministra Anušića ne znamo, ali opasno bi bilo kada bi <a href="https://www.telegram.hr/tema/zrakoplovno-tehnicki-centar/">ZTC</a> nastavio s degradacijom svoje sposobnosti jer bi Hrvatska bi postala potpuno ovisna o stranoj tehnološkoj podršci”, kaže Redžepović u razgovoru sa <strong>Silvanom Menđušić</strong>.</p><p>U nastavku epizode Telegramov analitičar rekonstruira ministrove meke točke u njegovoj kampanji preuzimanja te strateške tvrtke od kojih je posljednja Anušićeva procjena da će ZTC kasniti s isporukom tehnički ispravnih protupožarnih aviona uoči sezone. "Problem je što ministar Ivan Anušić radi izvaninstitucionalno i organizira medijsku kampanju protiv čovjeka kojega je na tu poziciju postavila <a href="https://www.telegram.hr/tema/vlada-rh/">Vlada</a>”, veli Redžepović.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP31:</strong></p><ul><li>Zašto je ZTC važan i zašto su igre oko te tvrtke opasne?</li><li>Ima i temelja za Anušićeva zabrinutost i za protupožarnu sezonu i budućnost ZTC-a te zašto neki u to ne vjeruju?</li><li>Je li ministar obrane Ivan Anušić pokrovitelj skupine koja se čudnim metodama želi dokopati vlasti nad jedinim i strategijski važnim zrakoplovno-tehničkim resursom koji brine o vojnim letjelicama i koji su mogući motivi?</li><li>Koji su problemi s <a href="https://www.telegram.hr/komentari/menadzerica-koju-morh-gura-na-celo-strateske-firme-ima-stvarno-briljantne-kvalifikacije-par-certifikata-s-online-tecajeva/">menadžerskim kadrovima</a> nedavno instaliranima u ZTC-u?</li><li>Koliko je rat oko smjene šefa državne tvrtke razotkrio sukob u vrhu HDZ-a?</li><li>Je li Anušić ostao sam protiv svih nakon što je zaoštrio sukob s predsjednikom, premijerom i kolegama ministrima?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu analiziramo što se događa u Zrakoplovno tehničkom centru i koji su motivi ministra obrane <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-anusic/"><strong>Ivana Anušića</strong></a> koji se želi dokopati vlasti nad jedinim i strategijski važnim zrakoplovno-tehničkim resursom koji brine o vojnim letjelicama. Gost Prvog glasa je <a href="https://www.telegram.hr/autor/goran-redzepovic/"><strong>Goran Redžepović</strong></a>, Telegramov vojni komentator koji se detaljno bavi<a href="https://www.telegram.hr/tema/zrakoplovno-tehnicki-centar/"> ovom aferom</a> otkako je ministar Anušić okrenuo svjetla reflektore prema toj tvrtki.</p><p>„Koji je motiv ministra Anušića ne znamo, ali opasno bi bilo kada bi <a href="https://www.telegram.hr/tema/zrakoplovno-tehnicki-centar/">ZTC</a> nastavio s degradacijom svoje sposobnosti jer bi Hrvatska bi postala potpuno ovisna o stranoj tehnološkoj podršci”, kaže Redžepović u razgovoru sa <strong>Silvanom Menđušić</strong>.</p><p>U nastavku epizode Telegramov analitičar rekonstruira ministrove meke točke u njegovoj kampanji preuzimanja te strateške tvrtke od kojih je posljednja Anušićeva procjena da će ZTC kasniti s isporukom tehnički ispravnih protupožarnih aviona uoči sezone. "Problem je što ministar Ivan Anušić radi izvaninstitucionalno i organizira medijsku kampanju protiv čovjeka kojega je na tu poziciju postavila <a href="https://www.telegram.hr/tema/vlada-rh/">Vlada</a>”, veli Redžepović.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP31:</strong></p><ul><li>Zašto je ZTC važan i zašto su igre oko te tvrtke opasne?</li><li>Ima i temelja za Anušićeva zabrinutost i za protupožarnu sezonu i budućnost ZTC-a te zašto neki u to ne vjeruju?</li><li>Je li ministar obrane Ivan Anušić pokrovitelj skupine koja se čudnim metodama želi dokopati vlasti nad jedinim i strategijski važnim zrakoplovno-tehničkim resursom koji brine o vojnim letjelicama i koji su mogući motivi?</li><li>Koji su problemi s <a href="https://www.telegram.hr/komentari/menadzerica-koju-morh-gura-na-celo-strateske-firme-ima-stvarno-briljantne-kvalifikacije-par-certifikata-s-online-tecajeva/">menadžerskim kadrovima</a> nedavno instaliranima u ZTC-u?</li><li>Koliko je rat oko smjene šefa državne tvrtke razotkrio sukob u vrhu HDZ-a?</li><li>Je li Anušić ostao sam protiv svih nakon što je zaoštrio sukob s predsjednikom, premijerom i kolegama ministrima?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 09 May 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c44b1abd/48f0c373.mp3" length="23077413" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1441</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu analiziramo što se događa u Zrakoplovno tehničkom centru i koji su motivi ministra obrane <a href="https://www.telegram.hr/tema/ivan-anusic/"><strong>Ivana Anušića</strong></a> koji se želi dokopati vlasti nad jedinim i strategijski važnim zrakoplovno-tehničkim resursom koji brine o vojnim letjelicama. Gost Prvog glasa je <a href="https://www.telegram.hr/autor/goran-redzepovic/"><strong>Goran Redžepović</strong></a>, Telegramov vojni komentator koji se detaljno bavi<a href="https://www.telegram.hr/tema/zrakoplovno-tehnicki-centar/"> ovom aferom</a> otkako je ministar Anušić okrenuo svjetla reflektore prema toj tvrtki.</p><p>„Koji je motiv ministra Anušića ne znamo, ali opasno bi bilo kada bi <a href="https://www.telegram.hr/tema/zrakoplovno-tehnicki-centar/">ZTC</a> nastavio s degradacijom svoje sposobnosti jer bi Hrvatska bi postala potpuno ovisna o stranoj tehnološkoj podršci”, kaže Redžepović u razgovoru sa <strong>Silvanom Menđušić</strong>.</p><p>U nastavku epizode Telegramov analitičar rekonstruira ministrove meke točke u njegovoj kampanji preuzimanja te strateške tvrtke od kojih je posljednja Anušićeva procjena da će ZTC kasniti s isporukom tehnički ispravnih protupožarnih aviona uoči sezone. "Problem je što ministar Ivan Anušić radi izvaninstitucionalno i organizira medijsku kampanju protiv čovjeka kojega je na tu poziciju postavila <a href="https://www.telegram.hr/tema/vlada-rh/">Vlada</a>”, veli Redžepović.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP31:</strong></p><ul><li>Zašto je ZTC važan i zašto su igre oko te tvrtke opasne?</li><li>Ima i temelja za Anušićeva zabrinutost i za protupožarnu sezonu i budućnost ZTC-a te zašto neki u to ne vjeruju?</li><li>Je li ministar obrane Ivan Anušić pokrovitelj skupine koja se čudnim metodama želi dokopati vlasti nad jedinim i strategijski važnim zrakoplovno-tehničkim resursom koji brine o vojnim letjelicama i koji su mogući motivi?</li><li>Koji su problemi s <a href="https://www.telegram.hr/komentari/menadzerica-koju-morh-gura-na-celo-strateske-firme-ima-stvarno-briljantne-kvalifikacije-par-certifikata-s-online-tecajeva/">menadžerskim kadrovima</a> nedavno instaliranima u ZTC-u?</li><li>Koliko je rat oko smjene šefa državne tvrtke razotkrio sukob u vrhu HDZ-a?</li><li>Je li Anušić ostao sam protiv svih nakon što je zaoštrio sukob s predsjednikom, premijerom i kolegama ministrima?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/c44b1abd/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Svi detalji Bernardićeva upada na FPZG</title>
      <itunes:title>Svi detalji Bernardićeva upada na FPZG</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">c69b2459-e5cb-4b4e-b4c9-b4af70dc75ea</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/aad672cb</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Davor Bernardić je ovog tjedna upao na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu poput nepozvanog gosta na nečiji tulum. Događaj na kojem su studenti trebali postavljati pitanja gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću se, nakon nadvikivanja i neugodnih scena na kraju nije održao. Sa Svjetlanom Knežević, zamjenicom direktorice GONG-a, udruge koja je pokušala organizirati ovaj događaj na FPZG-u razgovarali smo u novoj epizodi Prvog glasa.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP29:</p><ul><li>Kako je došlo do toga da se Bernardić pokušao predstaviti pozvanim na događaj?</li><li>Zbog čega je GONG odustao od sučeljavanja kandidata i htio organizirati Q&amp;A s gradonačelnikom?</li><li>Zašto je Tomašević, koji je bio na fakultetu, na kraju ipak odustao od gostovanja?</li><li>Što pokazuje Bernardićevo kanaliziranje internog Ivana Pernara o općem stanju političke komunikacije u Hrvatskoj danas?</li><li>Zbog čega vladajući političari u posljednje vrijeme uglavnom izbjegavaju sučeljavanja s protukandidatima?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Davor Bernardić je ovog tjedna upao na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu poput nepozvanog gosta na nečiji tulum. Događaj na kojem su studenti trebali postavljati pitanja gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću se, nakon nadvikivanja i neugodnih scena na kraju nije održao. Sa Svjetlanom Knežević, zamjenicom direktorice GONG-a, udruge koja je pokušala organizirati ovaj događaj na FPZG-u razgovarali smo u novoj epizodi Prvog glasa.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP29:</p><ul><li>Kako je došlo do toga da se Bernardić pokušao predstaviti pozvanim na događaj?</li><li>Zbog čega je GONG odustao od sučeljavanja kandidata i htio organizirati Q&amp;A s gradonačelnikom?</li><li>Zašto je Tomašević, koji je bio na fakultetu, na kraju ipak odustao od gostovanja?</li><li>Što pokazuje Bernardićevo kanaliziranje internog Ivana Pernara o općem stanju političke komunikacije u Hrvatskoj danas?</li><li>Zbog čega vladajući političari u posljednje vrijeme uglavnom izbjegavaju sučeljavanja s protukandidatima?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 08 May 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/aad672cb/ab6ed70d.mp3" length="15587537" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>973</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Davor Bernardić je ovog tjedna upao na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu poput nepozvanog gosta na nečiji tulum. Događaj na kojem su studenti trebali postavljati pitanja gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću se, nakon nadvikivanja i neugodnih scena na kraju nije održao. Sa Svjetlanom Knežević, zamjenicom direktorice GONG-a, udruge koja je pokušala organizirati ovaj događaj na FPZG-u razgovarali smo u novoj epizodi Prvog glasa.</p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP29:</p><ul><li>Kako je došlo do toga da se Bernardić pokušao predstaviti pozvanim na događaj?</li><li>Zbog čega je GONG odustao od sučeljavanja kandidata i htio organizirati Q&amp;A s gradonačelnikom?</li><li>Zašto je Tomašević, koji je bio na fakultetu, na kraju ipak odustao od gostovanja?</li><li>Što pokazuje Bernardićevo kanaliziranje internog Ivana Pernara o općem stanju političke komunikacije u Hrvatskoj danas?</li><li>Zbog čega vladajući političari u posljednje vrijeme uglavnom izbjegavaju sučeljavanja s protukandidatima?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/aad672cb/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Dubinska analiza sukoba Indije i Pakistana</title>
      <itunes:title>Dubinska analiza sukoba Indije i Pakistana</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">76c63131-a4db-49d5-915f-af4d972d19cf</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/6c79a97a</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U izvanrednoj epizodi Prvog glasa vanjskopolitički analitičar <strong>Branimir Vidmarović</strong> govori o eskalaciji u Kašmiru, stravičnom potencijalu sukoba Indije i Pakistana, povijesti sukoba dvaju zemalja te vjerskim i nacionalnim napetostima. Razgovarali smo i o ulozi i poziciji Kine i SAD-a u ovom sukobu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u specijalnom izdanju Prvog glasa:</strong></p><ul><li>Zašto je počeo sukob Indije i Kine?</li><li>Oko čega su se ove dvije zemlje povijesno sukobljavale?</li><li>Hoće li sukob stati ili slijedi eskalacija?</li><li>Kako će se u sukobu postaviti Kina?</li><li>Ima li Trumpova Amerika ambicije uplitati se u ovaj sukob?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U izvanrednoj epizodi Prvog glasa vanjskopolitički analitičar <strong>Branimir Vidmarović</strong> govori o eskalaciji u Kašmiru, stravičnom potencijalu sukoba Indije i Pakistana, povijesti sukoba dvaju zemalja te vjerskim i nacionalnim napetostima. Razgovarali smo i o ulozi i poziciji Kine i SAD-a u ovom sukobu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u specijalnom izdanju Prvog glasa:</strong></p><ul><li>Zašto je počeo sukob Indije i Kine?</li><li>Oko čega su se ove dvije zemlje povijesno sukobljavale?</li><li>Hoće li sukob stati ili slijedi eskalacija?</li><li>Kako će se u sukobu postaviti Kina?</li><li>Ima li Trumpova Amerika ambicije uplitati se u ovaj sukob?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 07 May 2025 18:33:33 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/6c79a97a/7b1375fd.mp3" length="21113757" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1319</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U izvanrednoj epizodi Prvog glasa vanjskopolitički analitičar <strong>Branimir Vidmarović</strong> govori o eskalaciji u Kašmiru, stravičnom potencijalu sukoba Indije i Pakistana, povijesti sukoba dvaju zemalja te vjerskim i nacionalnim napetostima. Razgovarali smo i o ulozi i poziciji Kine i SAD-a u ovom sukobu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u specijalnom izdanju Prvog glasa:</strong></p><ul><li>Zašto je počeo sukob Indije i Kine?</li><li>Oko čega su se ove dvije zemlje povijesno sukobljavale?</li><li>Hoće li sukob stati ili slijedi eskalacija?</li><li>Kako će se u sukobu postaviti Kina?</li><li>Ima li Trumpova Amerika ambicije uplitati se u ovaj sukob?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/6c79a97a/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Naš vodeći vatikanist o izboru pape</title>
      <itunes:title>Naš vodeći vatikanist o izboru pape</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">9db20328-238e-44d7-b938-052788934d15</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/0bea9a4d</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas o prvom danu konklave koja bira novog poglavara Rimokatoličke crkve, <strong>Silvana Menđušić</strong> razgovara sa <a href="https://www.telegram.hr/autor/zoran-kusovac/"><strong>Zoranom Kusovcem</strong></a><strong>,</strong> stručnjak za vojne, obrambene, tehnološke i strategijske teme, pasioniranim vatikanistom.</p><p>Konklava koja je izabrala prije 12 godina <strong>papu Franju</strong> imala je 115 kardinala iz 48 zemalja, dok ova broji 133 kardinala s pravom glasa koji predstavljaju 71 zemlju i najveća je ikad organizirana. Iako su svi papinski izbori su nepredvidivi, ova konklava ima nepoznata lica s nepoznatom politikom i prioritetima, različitim brigama, a Kusovac, autor <a href="https://www.telegram.hr/vijesti/pape-se-biraju-u-ciklusima-jasno-je-tko-bi-trebao-doci-nakon-franje/">Telegramovog feljtona o ovoj trećoj konklavi u 21. stoljeću</a>, prognozira hoće li ova biti nestabilnija nego neke ranije.</p><p>Vatikanski dužnosnici, stručnjaci, insajderi, mediji i kladionice spominju favorite, spominju se kao<a href="https://www.telegram.hr/vijesti/sutra-pocinje-konklava-talijan-i-filipinac-glavni-favoriti-za-novog-papu/"> najizgledniji kandidati</a>Talijan <strong>Pietro Parolin</strong> i <strong>Filipinac Luis Antonio Tagle</strong>, Kusovac je suzdržan i ne licitira s imenima. Kaže da je ključno pitanje kakav papa za kakvu crkvu se bira? Po njegovom mišljenju novog poglavara odredit će osjetljivi geopolitički trenutak.</p><p>"Kardinali moraju najprije odgovoriti na pitanje kakvu crkvu želimo, a onda pronaći čovjeka koji će voditi crkvu u tom smjeru. Ovu konklavu će odrediti svijet u kojem novi papa dolazi, a to je svijet koji se drugim mandatom američkog predsjednika <strong>Donalda Trumpa</strong> stubokom promijenio. Svi oni o kojima govorilo i o kojima se danas govori kao o favoritima su papabili iz predtrumpovskog vremena. Morat će tražiti čovjeka koji će moći voditi crkvu kroz aktualnu krizu međunarodnih odnosa, te će najvažniji element biti diplomatsko umijeće", kaže Kusovac.</p><p>Vjeruje da bi ova konklava mogla podsjećati na onu iz 1958. kada je izabran <strong>papa Ivan XXII</strong> koji je pokrenuo Drugi vatikanski koncil, događaj kojim je Vatina uhvatio korak sa suvremenim svijetom ili kako je svojedobno rekao <strong>Inoslav Bešker</strong>, okrenuo Crkvu kao rukavicu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP28:</strong></p><ul><li>Po čemu će ova konklava biti specifična,a s kojom je možemo usporediti?</li><li>Zašto kandidati koje favoriziraju mediji i upućeni analitičari možda neće imati velike šanse?</li><li>Kakvi blokovi i savezi će se formirati pod svodom Sikstine unutar ove šarolike i nikad veće konklave?</li><li>Koliko će geopolitički trenutak odrediti novi pontifikat?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas o prvom danu konklave koja bira novog poglavara Rimokatoličke crkve, <strong>Silvana Menđušić</strong> razgovara sa <a href="https://www.telegram.hr/autor/zoran-kusovac/"><strong>Zoranom Kusovcem</strong></a><strong>,</strong> stručnjak za vojne, obrambene, tehnološke i strategijske teme, pasioniranim vatikanistom.</p><p>Konklava koja je izabrala prije 12 godina <strong>papu Franju</strong> imala je 115 kardinala iz 48 zemalja, dok ova broji 133 kardinala s pravom glasa koji predstavljaju 71 zemlju i najveća je ikad organizirana. Iako su svi papinski izbori su nepredvidivi, ova konklava ima nepoznata lica s nepoznatom politikom i prioritetima, različitim brigama, a Kusovac, autor <a href="https://www.telegram.hr/vijesti/pape-se-biraju-u-ciklusima-jasno-je-tko-bi-trebao-doci-nakon-franje/">Telegramovog feljtona o ovoj trećoj konklavi u 21. stoljeću</a>, prognozira hoće li ova biti nestabilnija nego neke ranije.</p><p>Vatikanski dužnosnici, stručnjaci, insajderi, mediji i kladionice spominju favorite, spominju se kao<a href="https://www.telegram.hr/vijesti/sutra-pocinje-konklava-talijan-i-filipinac-glavni-favoriti-za-novog-papu/"> najizgledniji kandidati</a>Talijan <strong>Pietro Parolin</strong> i <strong>Filipinac Luis Antonio Tagle</strong>, Kusovac je suzdržan i ne licitira s imenima. Kaže da je ključno pitanje kakav papa za kakvu crkvu se bira? Po njegovom mišljenju novog poglavara odredit će osjetljivi geopolitički trenutak.</p><p>"Kardinali moraju najprije odgovoriti na pitanje kakvu crkvu želimo, a onda pronaći čovjeka koji će voditi crkvu u tom smjeru. Ovu konklavu će odrediti svijet u kojem novi papa dolazi, a to je svijet koji se drugim mandatom američkog predsjednika <strong>Donalda Trumpa</strong> stubokom promijenio. Svi oni o kojima govorilo i o kojima se danas govori kao o favoritima su papabili iz predtrumpovskog vremena. Morat će tražiti čovjeka koji će moći voditi crkvu kroz aktualnu krizu međunarodnih odnosa, te će najvažniji element biti diplomatsko umijeće", kaže Kusovac.</p><p>Vjeruje da bi ova konklava mogla podsjećati na onu iz 1958. kada je izabran <strong>papa Ivan XXII</strong> koji je pokrenuo Drugi vatikanski koncil, događaj kojim je Vatina uhvatio korak sa suvremenim svijetom ili kako je svojedobno rekao <strong>Inoslav Bešker</strong>, okrenuo Crkvu kao rukavicu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP28:</strong></p><ul><li>Po čemu će ova konklava biti specifična,a s kojom je možemo usporediti?</li><li>Zašto kandidati koje favoriziraju mediji i upućeni analitičari možda neće imati velike šanse?</li><li>Kakvi blokovi i savezi će se formirati pod svodom Sikstine unutar ove šarolike i nikad veće konklave?</li><li>Koliko će geopolitički trenutak odrediti novi pontifikat?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 07 May 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/0bea9a4d/00e8e54b.mp3" length="24913872" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1556</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U novoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas o prvom danu konklave koja bira novog poglavara Rimokatoličke crkve, <strong>Silvana Menđušić</strong> razgovara sa <a href="https://www.telegram.hr/autor/zoran-kusovac/"><strong>Zoranom Kusovcem</strong></a><strong>,</strong> stručnjak za vojne, obrambene, tehnološke i strategijske teme, pasioniranim vatikanistom.</p><p>Konklava koja je izabrala prije 12 godina <strong>papu Franju</strong> imala je 115 kardinala iz 48 zemalja, dok ova broji 133 kardinala s pravom glasa koji predstavljaju 71 zemlju i najveća je ikad organizirana. Iako su svi papinski izbori su nepredvidivi, ova konklava ima nepoznata lica s nepoznatom politikom i prioritetima, različitim brigama, a Kusovac, autor <a href="https://www.telegram.hr/vijesti/pape-se-biraju-u-ciklusima-jasno-je-tko-bi-trebao-doci-nakon-franje/">Telegramovog feljtona o ovoj trećoj konklavi u 21. stoljeću</a>, prognozira hoće li ova biti nestabilnija nego neke ranije.</p><p>Vatikanski dužnosnici, stručnjaci, insajderi, mediji i kladionice spominju favorite, spominju se kao<a href="https://www.telegram.hr/vijesti/sutra-pocinje-konklava-talijan-i-filipinac-glavni-favoriti-za-novog-papu/"> najizgledniji kandidati</a>Talijan <strong>Pietro Parolin</strong> i <strong>Filipinac Luis Antonio Tagle</strong>, Kusovac je suzdržan i ne licitira s imenima. Kaže da je ključno pitanje kakav papa za kakvu crkvu se bira? Po njegovom mišljenju novog poglavara odredit će osjetljivi geopolitički trenutak.</p><p>"Kardinali moraju najprije odgovoriti na pitanje kakvu crkvu želimo, a onda pronaći čovjeka koji će voditi crkvu u tom smjeru. Ovu konklavu će odrediti svijet u kojem novi papa dolazi, a to je svijet koji se drugim mandatom američkog predsjednika <strong>Donalda Trumpa</strong> stubokom promijenio. Svi oni o kojima govorilo i o kojima se danas govori kao o favoritima su papabili iz predtrumpovskog vremena. Morat će tražiti čovjeka koji će moći voditi crkvu kroz aktualnu krizu međunarodnih odnosa, te će najvažniji element biti diplomatsko umijeće", kaže Kusovac.</p><p>Vjeruje da bi ova konklava mogla podsjećati na onu iz 1958. kada je izabran <strong>papa Ivan XXII</strong> koji je pokrenuo Drugi vatikanski koncil, događaj kojim je Vatina uhvatio korak sa suvremenim svijetom ili kako je svojedobno rekao <strong>Inoslav Bešker</strong>, okrenuo Crkvu kao rukavicu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP28:</strong></p><ul><li>Po čemu će ova konklava biti specifična,a s kojom je možemo usporediti?</li><li>Zašto kandidati koje favoriziraju mediji i upućeni analitičari možda neće imati velike šanse?</li><li>Kakvi blokovi i savezi će se formirati pod svodom Sikstine unutar ove šarolike i nikad veće konklave?</li><li>Koliko će geopolitički trenutak odrediti novi pontifikat?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/0bea9a4d/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Putin u Ukrajini ima samo jedan cilj</title>
      <itunes:title>Putin u Ukrajini ima samo jedan cilj</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">50f74369-899c-412a-a20a-0ae66a6f9ecf</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/7ca710df</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U 27. epizodi Prvog glasa u tjednu u kojem će Rusija velikom vojnom paradom obilježiti Dan pobjede nad fašizmom gostuje Telegramov <strong>Đivo Đurović</strong> koji u razgovoru s <strong>Filipom Raunićem</strong> govori o ruskim ciljevima u ratu Ukrajini, <strong>Vladimiru Putinu</strong>, američkom povlačenju iz mirovnih pregovora. U podcastu smo razgovarali i o europskom odgovoru na <strong>Donalda Trumpa</strong> i Vladimira Putina i rastu euroskepticizma, par dana nakon uvjerljive pobjede <strong>Georga Simiona</strong> u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP27:</strong></p><ul><li>Koji je cilj Rusije u ratu u Ukrajini?</li><li>Je li Vladimir Putin promijenio ciljeve?</li><li>Što znači povlačenje Amerike iz mirovnih pregovora?</li><li>Može li Europa pomoći Ukrajini u slučaju da SAD stopira svoju pomoć?</li><li>Hoće li izbori u Rumunjskoj dodatno ojačati euroskepticizam u Europi?</li><li>Zašto bi pobjeda <strong>Georga Simiona</strong> mogla biti posebno bolna za Kijev?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U 27. epizodi Prvog glasa u tjednu u kojem će Rusija velikom vojnom paradom obilježiti Dan pobjede nad fašizmom gostuje Telegramov <strong>Đivo Đurović</strong> koji u razgovoru s <strong>Filipom Raunićem</strong> govori o ruskim ciljevima u ratu Ukrajini, <strong>Vladimiru Putinu</strong>, američkom povlačenju iz mirovnih pregovora. U podcastu smo razgovarali i o europskom odgovoru na <strong>Donalda Trumpa</strong> i Vladimira Putina i rastu euroskepticizma, par dana nakon uvjerljive pobjede <strong>Georga Simiona</strong> u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP27:</strong></p><ul><li>Koji je cilj Rusije u ratu u Ukrajini?</li><li>Je li Vladimir Putin promijenio ciljeve?</li><li>Što znači povlačenje Amerike iz mirovnih pregovora?</li><li>Može li Europa pomoći Ukrajini u slučaju da SAD stopira svoju pomoć?</li><li>Hoće li izbori u Rumunjskoj dodatno ojačati euroskepticizam u Europi?</li><li>Zašto bi pobjeda <strong>Georga Simiona</strong> mogla biti posebno bolna za Kijev?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 06 May 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/7ca710df/8bf24c9c.mp3" length="17556920" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1096</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U 27. epizodi Prvog glasa u tjednu u kojem će Rusija velikom vojnom paradom obilježiti Dan pobjede nad fašizmom gostuje Telegramov <strong>Đivo Đurović</strong> koji u razgovoru s <strong>Filipom Raunićem</strong> govori o ruskim ciljevima u ratu Ukrajini, <strong>Vladimiru Putinu</strong>, američkom povlačenju iz mirovnih pregovora. U podcastu smo razgovarali i o europskom odgovoru na <strong>Donalda Trumpa</strong> i Vladimira Putina i rastu euroskepticizma, par dana nakon uvjerljive pobjede <strong>Georga Simiona</strong> u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP27:</strong></p><ul><li>Koji je cilj Rusije u ratu u Ukrajini?</li><li>Je li Vladimir Putin promijenio ciljeve?</li><li>Što znači povlačenje Amerike iz mirovnih pregovora?</li><li>Može li Europa pomoći Ukrajini u slučaju da SAD stopira svoju pomoć?</li><li>Hoće li izbori u Rumunjskoj dodatno ojačati euroskepticizam u Europi?</li><li>Zašto bi pobjeda <strong>Georga Simiona</strong> mogla biti posebno bolna za Kijev?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/7ca710df/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Crna dijagnoza hrvatske poljoprivrede</title>
      <itunes:title>Crna dijagnoza hrvatske poljoprivrede</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">f1d195c0-e534-43fa-a040-30c699e5e50a</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c7022476</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Dijagnoza hrvatske poljoprivrede postaje sve tmurnija: proizvodima malo, uvozimo puno, samodostatni smo u jedva nekoliko kategorija poljoprivrednih proizvoda, prije 20 godina vanjskotrgovinski deficit iznosio je pola milijarde eura, a sada se popeo na ogromne 2 milijarde eura. U Telegramovom podcastu Prvi glas <strong>Silvana Menđušić</strong> je o stanju naše poljoprivrede razgovarala s <strong>Josipom Filaković</strong> iz Hrvatske udruge poslodavaca.</p><p>Poljoprivreda je nekonkurentna, neproduktivna i visoko zadužena, a Hrvatska udruga poslodavaca prognozira da bi još jedan poremećaj u poljoprivrednoj proizvodnji, zbog više sile poput lockdowna ili eskalacije globalnih carinskih sukoba, domaću poljoprivrednu proizvodnju i opskrbu stanovništva hranom suočio s nepremostivim preprekama.</p><p>HUP tvrdi da Hrvatska ima jedva 400 poštenih traktora, a milijune smo spiskali na uzgoj eko oraha i ističu da se subvencioniraju trenutno 163 poljoprivredne kulture u ekološkoj proizvodnji. „Većina proizvoda prodaju se kao konvencionalni proizvodi niže klase i kvalitete dok cijenu proizvođaču supstituira ekološka potpora”, govore u HUP tvrdeći da Hrvatska ima krive poljoprivredne politike.  Navode i da je Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka budući da tog voća proizvodimo manje od 50 posto potreba) dok se istodobno ulažu milijuni u ekološku proizvodnju oraha, a kao posljedicu imamo nikada manju proizvodnju oraha. Trenutno u ekološke orahe ulažemo na 3.900 ha dok je primjerice za samodostatnost u proizvodnji mrkve potrebno samo 600 ha, a za sveukupnu samodostatnost u proizvodnji povrća potrebno je 10.000 hektara.</p><p><strong>Pitanja koja smo pokušali odgovoriti EP26:</strong></p><ul><li>Kako objasniti da se poljoprivreda sve izdašnije subvencionira, a poljoprivredna proizvodnja pada?<br>HUP  kritizira krive poljoprivredne politike i strategije i tvrdi da je ključan problem u pogrešnim podacima o ukupnom poljoprivrednom zemljištu koje je na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima na osnovu kojih se kroji poljoprivredna politika. Zašto HUP tvrdi da je ta politika autodestruktivna?</li><li>Sve verzije Zakona o poljoprivrednoj površini kreirane su i usvojene sa stavom kako u Hrvatskoj postoji milijun hektara zemljišta koje je slobodno i nitko ga ne koristi. Međutim, HUP je izračunao da su ti hektari fantomski i istodobno tvrdi da su u hrvatskim šikarama skriva se 5 novih Belja?</li><li>Paradoks hrvatske poljoprivrede: raste proizvodnja pšenice i kukuruza, a veća proizvodnja se ne prenosi na cijene u trgovinama. Zašto Hrvatska izvozi žitarice, a uvozi smrznute pekarske proizvode?</li><li>HUP tvrdi da Hrvatska danas de facto više nema proizvodnju umjetnih gnojiva koje je, uz energente, jedan od najvećih troškova. U proizvodnji umjetnog gnojiva Hrvatska je bila neto izvoznik gotovo 20 godina, dok od 2023. bilježimo deficit. Jesu li taj problem poslodavci adresirali prema Banskim dvorima?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Dijagnoza hrvatske poljoprivrede postaje sve tmurnija: proizvodima malo, uvozimo puno, samodostatni smo u jedva nekoliko kategorija poljoprivrednih proizvoda, prije 20 godina vanjskotrgovinski deficit iznosio je pola milijarde eura, a sada se popeo na ogromne 2 milijarde eura. U Telegramovom podcastu Prvi glas <strong>Silvana Menđušić</strong> je o stanju naše poljoprivrede razgovarala s <strong>Josipom Filaković</strong> iz Hrvatske udruge poslodavaca.</p><p>Poljoprivreda je nekonkurentna, neproduktivna i visoko zadužena, a Hrvatska udruga poslodavaca prognozira da bi još jedan poremećaj u poljoprivrednoj proizvodnji, zbog više sile poput lockdowna ili eskalacije globalnih carinskih sukoba, domaću poljoprivrednu proizvodnju i opskrbu stanovništva hranom suočio s nepremostivim preprekama.</p><p>HUP tvrdi da Hrvatska ima jedva 400 poštenih traktora, a milijune smo spiskali na uzgoj eko oraha i ističu da se subvencioniraju trenutno 163 poljoprivredne kulture u ekološkoj proizvodnji. „Većina proizvoda prodaju se kao konvencionalni proizvodi niže klase i kvalitete dok cijenu proizvođaču supstituira ekološka potpora”, govore u HUP tvrdeći da Hrvatska ima krive poljoprivredne politike.  Navode i da je Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka budući da tog voća proizvodimo manje od 50 posto potreba) dok se istodobno ulažu milijuni u ekološku proizvodnju oraha, a kao posljedicu imamo nikada manju proizvodnju oraha. Trenutno u ekološke orahe ulažemo na 3.900 ha dok je primjerice za samodostatnost u proizvodnji mrkve potrebno samo 600 ha, a za sveukupnu samodostatnost u proizvodnji povrća potrebno je 10.000 hektara.</p><p><strong>Pitanja koja smo pokušali odgovoriti EP26:</strong></p><ul><li>Kako objasniti da se poljoprivreda sve izdašnije subvencionira, a poljoprivredna proizvodnja pada?<br>HUP  kritizira krive poljoprivredne politike i strategije i tvrdi da je ključan problem u pogrešnim podacima o ukupnom poljoprivrednom zemljištu koje je na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima na osnovu kojih se kroji poljoprivredna politika. Zašto HUP tvrdi da je ta politika autodestruktivna?</li><li>Sve verzije Zakona o poljoprivrednoj površini kreirane su i usvojene sa stavom kako u Hrvatskoj postoji milijun hektara zemljišta koje je slobodno i nitko ga ne koristi. Međutim, HUP je izračunao da su ti hektari fantomski i istodobno tvrdi da su u hrvatskim šikarama skriva se 5 novih Belja?</li><li>Paradoks hrvatske poljoprivrede: raste proizvodnja pšenice i kukuruza, a veća proizvodnja se ne prenosi na cijene u trgovinama. Zašto Hrvatska izvozi žitarice, a uvozi smrznute pekarske proizvode?</li><li>HUP tvrdi da Hrvatska danas de facto više nema proizvodnju umjetnih gnojiva koje je, uz energente, jedan od najvećih troškova. U proizvodnji umjetnog gnojiva Hrvatska je bila neto izvoznik gotovo 20 godina, dok od 2023. bilježimo deficit. Jesu li taj problem poslodavci adresirali prema Banskim dvorima?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 05 May 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c7022476/3add8e9d.mp3" length="10528912" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>657</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Dijagnoza hrvatske poljoprivrede postaje sve tmurnija: proizvodima malo, uvozimo puno, samodostatni smo u jedva nekoliko kategorija poljoprivrednih proizvoda, prije 20 godina vanjskotrgovinski deficit iznosio je pola milijarde eura, a sada se popeo na ogromne 2 milijarde eura. U Telegramovom podcastu Prvi glas <strong>Silvana Menđušić</strong> je o stanju naše poljoprivrede razgovarala s <strong>Josipom Filaković</strong> iz Hrvatske udruge poslodavaca.</p><p>Poljoprivreda je nekonkurentna, neproduktivna i visoko zadužena, a Hrvatska udruga poslodavaca prognozira da bi još jedan poremećaj u poljoprivrednoj proizvodnji, zbog više sile poput lockdowna ili eskalacije globalnih carinskih sukoba, domaću poljoprivrednu proizvodnju i opskrbu stanovništva hranom suočio s nepremostivim preprekama.</p><p>HUP tvrdi da Hrvatska ima jedva 400 poštenih traktora, a milijune smo spiskali na uzgoj eko oraha i ističu da se subvencioniraju trenutno 163 poljoprivredne kulture u ekološkoj proizvodnji. „Većina proizvoda prodaju se kao konvencionalni proizvodi niže klase i kvalitete dok cijenu proizvođaču supstituira ekološka potpora”, govore u HUP tvrdeći da Hrvatska ima krive poljoprivredne politike.  Navode i da je Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka budući da tog voća proizvodimo manje od 50 posto potreba) dok se istodobno ulažu milijuni u ekološku proizvodnju oraha, a kao posljedicu imamo nikada manju proizvodnju oraha. Trenutno u ekološke orahe ulažemo na 3.900 ha dok je primjerice za samodostatnost u proizvodnji mrkve potrebno samo 600 ha, a za sveukupnu samodostatnost u proizvodnji povrća potrebno je 10.000 hektara.</p><p><strong>Pitanja koja smo pokušali odgovoriti EP26:</strong></p><ul><li>Kako objasniti da se poljoprivreda sve izdašnije subvencionira, a poljoprivredna proizvodnja pada?<br>HUP  kritizira krive poljoprivredne politike i strategije i tvrdi da je ključan problem u pogrešnim podacima o ukupnom poljoprivrednom zemljištu koje je na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima na osnovu kojih se kroji poljoprivredna politika. Zašto HUP tvrdi da je ta politika autodestruktivna?</li><li>Sve verzije Zakona o poljoprivrednoj površini kreirane su i usvojene sa stavom kako u Hrvatskoj postoji milijun hektara zemljišta koje je slobodno i nitko ga ne koristi. Međutim, HUP je izračunao da su ti hektari fantomski i istodobno tvrdi da su u hrvatskim šikarama skriva se 5 novih Belja?</li><li>Paradoks hrvatske poljoprivrede: raste proizvodnja pšenice i kukuruza, a veća proizvodnja se ne prenosi na cijene u trgovinama. Zašto Hrvatska izvozi žitarice, a uvozi smrznute pekarske proizvode?</li><li>HUP tvrdi da Hrvatska danas de facto više nema proizvodnju umjetnih gnojiva koje je, uz energente, jedan od najvećih troškova. U proizvodnji umjetnog gnojiva Hrvatska je bila neto izvoznik gotovo 20 godina, dok od 2023. bilježimo deficit. Jesu li taj problem poslodavci adresirali prema Banskim dvorima?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/c7022476/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Analiza nikad luđe sezone HNL-a</title>
      <itunes:title>Analiza nikad luđe sezone HNL-a</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">afb43501-e9ff-410c-b612-58350e24dfe5</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/fab94202</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Prvog glasa bavimo se nikad luđom sezonom HNL-a uoči današnjeg derbija Hajduka i Dinama (16.00, Poljud). Treći pretendent na naslov Rijeka u nedjelju dočekuje Goricu. U ovoj epizodi glavni urednik Telesporta Aleksandar Holiga i novinar Telesporta Ivan Mlinarić analiziraju Gattusovo taktiku, kaotične smjene na Maksimiru, pad forme Rijeke, ali govore i općenito o članskom modelu, suđenju i hrvatskom nogometu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo, uz ostala, pokušali odgovoriti u EP26 Prvog glasa:</strong></p><ul><li>Tko je najbliži tituli Rijeka, Hajduk ili Dinamo?</li><li>Što očekivati od derbija na Poljudu?</li><li>Može li Gattusov rezultat opravdati lošu igru?</li><li>Tko je kriv za čak tri smjene trenera ove sezone u Dinamu?</li><li>Može li Zvonimir Boban donijeti novi zamah Plavima?</li><li>Je li članski model u Hajduku uspio i treba li ga vezati za rezultat?</li><li>Što Dinamo i Hajduk čeka sljedeće sezone?</li><li>Zašto u HNL-u godinama nemamo napadača killera i krila koja su sposobna raditi razliku?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Prvog glasa bavimo se nikad luđom sezonom HNL-a uoči današnjeg derbija Hajduka i Dinama (16.00, Poljud). Treći pretendent na naslov Rijeka u nedjelju dočekuje Goricu. U ovoj epizodi glavni urednik Telesporta Aleksandar Holiga i novinar Telesporta Ivan Mlinarić analiziraju Gattusovo taktiku, kaotične smjene na Maksimiru, pad forme Rijeke, ali govore i općenito o članskom modelu, suđenju i hrvatskom nogometu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo, uz ostala, pokušali odgovoriti u EP26 Prvog glasa:</strong></p><ul><li>Tko je najbliži tituli Rijeka, Hajduk ili Dinamo?</li><li>Što očekivati od derbija na Poljudu?</li><li>Može li Gattusov rezultat opravdati lošu igru?</li><li>Tko je kriv za čak tri smjene trenera ove sezone u Dinamu?</li><li>Može li Zvonimir Boban donijeti novi zamah Plavima?</li><li>Je li članski model u Hajduku uspio i treba li ga vezati za rezultat?</li><li>Što Dinamo i Hajduk čeka sljedeće sezone?</li><li>Zašto u HNL-u godinama nemamo napadača killera i krila koja su sposobna raditi razliku?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 03 May 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/fab94202/d7787a4e.mp3" length="41806520" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2612</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Prvog glasa bavimo se nikad luđom sezonom HNL-a uoči današnjeg derbija Hajduka i Dinama (16.00, Poljud). Treći pretendent na naslov Rijeka u nedjelju dočekuje Goricu. U ovoj epizodi glavni urednik Telesporta Aleksandar Holiga i novinar Telesporta Ivan Mlinarić analiziraju Gattusovo taktiku, kaotične smjene na Maksimiru, pad forme Rijeke, ali govore i općenito o članskom modelu, suđenju i hrvatskom nogometu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo, uz ostala, pokušali odgovoriti u EP26 Prvog glasa:</strong></p><ul><li>Tko je najbliži tituli Rijeka, Hajduk ili Dinamo?</li><li>Što očekivati od derbija na Poljudu?</li><li>Može li Gattusov rezultat opravdati lošu igru?</li><li>Tko je kriv za čak tri smjene trenera ove sezone u Dinamu?</li><li>Može li Zvonimir Boban donijeti novi zamah Plavima?</li><li>Je li članski model u Hajduku uspio i treba li ga vezati za rezultat?</li><li>Što Dinamo i Hajduk čeka sljedeće sezone?</li><li>Zašto u HNL-u godinama nemamo napadača killera i krila koja su sposobna raditi razliku?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/fab94202/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Davor Bernardić: 'Tomašević je na čelu zločinačkog udruženja'</title>
      <itunes:title>Davor Bernardić: 'Tomašević je na čelu zločinačkog udruženja'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">41b003e3-97bc-4128-8697-bee1fbb0568f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c9b44fb7</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu gostovao je kandidat za gradonačelnika Zagreba platforme Zagreb united <strong>Davor Bernardić</strong> koji je u razgovoru s <strong>Filipom Raunićem</strong> otkrio kakav je njegov plan za Zagreb, zašto vjeruje da će pobijediti. Bernardić u našem podcastu teško optužuje <strong>Tomislava Tomaševića</strong> te tvrdi da je zagrebački gradonačelnik znao sve o aferi Hipodrom.</p><p><strong>Pitanja na koja nam je Bernardić, uz ostalo, odgovorio u EP25:</strong></p><ul><li>Zašto misli da je Tomašević sve znao u aferi Hipodrom i ima li za to dokaze?</li><li>Zašto u aferi Hipodrom vjeruje DORH-u?</li><li>Čiju podršku očekuje ako uđe u drugi krug i dolazi li u obzir koalicija s HDZ-om?</li><li>Može li zamisliti scenarij u kojem bi njegova lista podržala Možemo i Tomaševića u Skupštini?</li><li>Zašto misli da će pobijediti na izborima?</li><li>Kako bi riješio prometne gužve?</li><li>Što bi mijenjao s odlaganjem otpada?</li><li>Bi li snižavao porez na dohodak čime bi svima rasle plaće?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu gostovao je kandidat za gradonačelnika Zagreba platforme Zagreb united <strong>Davor Bernardić</strong> koji je u razgovoru s <strong>Filipom Raunićem</strong> otkrio kakav je njegov plan za Zagreb, zašto vjeruje da će pobijediti. Bernardić u našem podcastu teško optužuje <strong>Tomislava Tomaševića</strong> te tvrdi da je zagrebački gradonačelnik znao sve o aferi Hipodrom.</p><p><strong>Pitanja na koja nam je Bernardić, uz ostalo, odgovorio u EP25:</strong></p><ul><li>Zašto misli da je Tomašević sve znao u aferi Hipodrom i ima li za to dokaze?</li><li>Zašto u aferi Hipodrom vjeruje DORH-u?</li><li>Čiju podršku očekuje ako uđe u drugi krug i dolazi li u obzir koalicija s HDZ-om?</li><li>Može li zamisliti scenarij u kojem bi njegova lista podržala Možemo i Tomaševića u Skupštini?</li><li>Zašto misli da će pobijediti na izborima?</li><li>Kako bi riješio prometne gužve?</li><li>Što bi mijenjao s odlaganjem otpada?</li><li>Bi li snižavao porez na dohodak čime bi svima rasle plaće?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 02 May 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c9b44fb7/5d73d3f5.mp3" length="31198776" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1949</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U Prvom glasu gostovao je kandidat za gradonačelnika Zagreba platforme Zagreb united <strong>Davor Bernardić</strong> koji je u razgovoru s <strong>Filipom Raunićem</strong> otkrio kakav je njegov plan za Zagreb, zašto vjeruje da će pobijediti. Bernardić u našem podcastu teško optužuje <strong>Tomislava Tomaševića</strong> te tvrdi da je zagrebački gradonačelnik znao sve o aferi Hipodrom.</p><p><strong>Pitanja na koja nam je Bernardić, uz ostalo, odgovorio u EP25:</strong></p><ul><li>Zašto misli da je Tomašević sve znao u aferi Hipodrom i ima li za to dokaze?</li><li>Zašto u aferi Hipodrom vjeruje DORH-u?</li><li>Čiju podršku očekuje ako uđe u drugi krug i dolazi li u obzir koalicija s HDZ-om?</li><li>Može li zamisliti scenarij u kojem bi njegova lista podržala Možemo i Tomaševića u Skupštini?</li><li>Zašto misli da će pobijediti na izborima?</li><li>Kako bi riješio prometne gužve?</li><li>Što bi mijenjao s odlaganjem otpada?</li><li>Bi li snižavao porez na dohodak čime bi svima rasle plaće?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/c9b44fb7/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Mučna afera šefa splitskog SDP-a</title>
      <itunes:title>Mučna afera šefa splitskog SDP-a</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">650deec6-053f-4af7-94ff-42a78ff66c0f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/a9ed5027</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Stranku koja je po nekim anketama postala najjača u Hrvatskoj potresla je jučer ozbiljna afera. Čelnik gradske organizacije SDP-a i kandidat koalicije te stranke i Možemo! za gradonačelnika Splita <strong>Davor Matijević</strong> je prije nekoliko godina, <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ekskluziv-sef-splitskog-sdp-a-pokusao-me-navesti-na-dozivotno-uzdrzavanje-da-mi-uzme-dva-stana-i-grob/">kako je otkrio</a> naš novinar <strong>Denis Mahmutović</strong>, bio umiješan u priču koja je mogla završiti njegovim preuzimanjem sve imovine starije stranačke kolegice. Cijeli jučerašnji dan su, od Splita do Sabora, pljuštale rekacije na Telegramovo otkriće, a u današnjoj epizodi objašnjavamo anatomiju cijelog slučaja, kao i ukupne, sad već čudesne predizborne kampanje u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.</p><p><strong>U novoj epizodi Prvog glasa smo pokušali odgovoriti na sljedeća pitanja:</strong></p><ul><li>Što je, uz obiteljsku grobnicu, sve bio predmet nikad ovjerenog ugovora o doživotnom uzdržavanju između Matijevića i njegove stranačke kolegice?</li><li>Koja je njena verzija priče, a koja Matijevićeva?</li><li>Zbog čega SDP-ov kandidat za gradonačelnika i dalje čuva bezvrijedni ugovor?</li><li>Je li WhatsApp prepiska kojom se brani Matijević - falsificirana?</li><li>Kome politički može odgovarati ovakva afera u finišu kampanje?</li><li>Što je s aferama (<strong>Budimir</strong> i <strong>Ninčević Lesandrić</strong>) koje su dosad obilježile kampanju za lokalne izbore na splitskom području?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Stranku koja je po nekim anketama postala najjača u Hrvatskoj potresla je jučer ozbiljna afera. Čelnik gradske organizacije SDP-a i kandidat koalicije te stranke i Možemo! za gradonačelnika Splita <strong>Davor Matijević</strong> je prije nekoliko godina, <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ekskluziv-sef-splitskog-sdp-a-pokusao-me-navesti-na-dozivotno-uzdrzavanje-da-mi-uzme-dva-stana-i-grob/">kako je otkrio</a> naš novinar <strong>Denis Mahmutović</strong>, bio umiješan u priču koja je mogla završiti njegovim preuzimanjem sve imovine starije stranačke kolegice. Cijeli jučerašnji dan su, od Splita do Sabora, pljuštale rekacije na Telegramovo otkriće, a u današnjoj epizodi objašnjavamo anatomiju cijelog slučaja, kao i ukupne, sad već čudesne predizborne kampanje u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.</p><p><strong>U novoj epizodi Prvog glasa smo pokušali odgovoriti na sljedeća pitanja:</strong></p><ul><li>Što je, uz obiteljsku grobnicu, sve bio predmet nikad ovjerenog ugovora o doživotnom uzdržavanju između Matijevića i njegove stranačke kolegice?</li><li>Koja je njena verzija priče, a koja Matijevićeva?</li><li>Zbog čega SDP-ov kandidat za gradonačelnika i dalje čuva bezvrijedni ugovor?</li><li>Je li WhatsApp prepiska kojom se brani Matijević - falsificirana?</li><li>Kome politički može odgovarati ovakva afera u finišu kampanje?</li><li>Što je s aferama (<strong>Budimir</strong> i <strong>Ninčević Lesandrić</strong>) koje su dosad obilježile kampanju za lokalne izbore na splitskom području?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 30 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/a9ed5027/d871dab1.mp3" length="14610336" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>912</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Stranku koja je po nekim anketama postala najjača u Hrvatskoj potresla je jučer ozbiljna afera. Čelnik gradske organizacije SDP-a i kandidat koalicije te stranke i Možemo! za gradonačelnika Splita <strong>Davor Matijević</strong> je prije nekoliko godina, <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ekskluziv-sef-splitskog-sdp-a-pokusao-me-navesti-na-dozivotno-uzdrzavanje-da-mi-uzme-dva-stana-i-grob/">kako je otkrio</a> naš novinar <strong>Denis Mahmutović</strong>, bio umiješan u priču koja je mogla završiti njegovim preuzimanjem sve imovine starije stranačke kolegice. Cijeli jučerašnji dan su, od Splita do Sabora, pljuštale rekacije na Telegramovo otkriće, a u današnjoj epizodi objašnjavamo anatomiju cijelog slučaja, kao i ukupne, sad već čudesne predizborne kampanje u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.</p><p><strong>U novoj epizodi Prvog glasa smo pokušali odgovoriti na sljedeća pitanja:</strong></p><ul><li>Što je, uz obiteljsku grobnicu, sve bio predmet nikad ovjerenog ugovora o doživotnom uzdržavanju između Matijevića i njegove stranačke kolegice?</li><li>Koja je njena verzija priče, a koja Matijevićeva?</li><li>Zbog čega SDP-ov kandidat za gradonačelnika i dalje čuva bezvrijedni ugovor?</li><li>Je li WhatsApp prepiska kojom se brani Matijević - falsificirana?</li><li>Kome politički može odgovarati ovakva afera u finišu kampanje?</li><li>Što je s aferama (<strong>Budimir</strong> i <strong>Ninčević Lesandrić</strong>) koje su dosad obilježile kampanju za lokalne izbore na splitskom području?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/a9ed5027/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Velika analiza lokalnih izbora</title>
      <itunes:title>Velika analiza lokalnih izbora</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">bfcbc310-f375-40c4-9cf2-c39c90b7f4ea</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/4075111b</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>O lokalnim izborima, bitki za Zagreb i Dalmaciju, Rijeku i Zadar, ali i Slavoniju te potencijalnim problemima koje bi <strong>Ivan Anušić</strong> mogao izazivati <strong>Andreju Plenkoviću</strong> unutar HDZ-a u slučaju lošeg rezultata na izborima u 22 epizodi Prvog glasa govore komunikacijski stručnjak <strong>Petar Tanta</strong> i novinar Telegrama <strong>Drago Hedl</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP22:</strong></p><ul><li>Zašto će u Zagrebu ključna biti bitka za Skupštinu?</li><li>Može li <strong>Marija Selak Raspudić</strong> stvarno pobijediti <strong>Tomaševića?</strong></li><li>Hoće li Dalmacija zajahati na valu promjene ili će birati dobro poznate HDZ-ove strukture?</li><li>Zašto će izbori u Rijeci ovog puta biti jako zanimljivi?</li><li>Gdje točno i zašto u slavonskom HDZ-u raste nezadovoljstvo?</li><li>Zašto bi Ivan Anušić mogao biti pobjednik ako HDZ ne ostvari dobar rezultat?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>O lokalnim izborima, bitki za Zagreb i Dalmaciju, Rijeku i Zadar, ali i Slavoniju te potencijalnim problemima koje bi <strong>Ivan Anušić</strong> mogao izazivati <strong>Andreju Plenkoviću</strong> unutar HDZ-a u slučaju lošeg rezultata na izborima u 22 epizodi Prvog glasa govore komunikacijski stručnjak <strong>Petar Tanta</strong> i novinar Telegrama <strong>Drago Hedl</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP22:</strong></p><ul><li>Zašto će u Zagrebu ključna biti bitka za Skupštinu?</li><li>Može li <strong>Marija Selak Raspudić</strong> stvarno pobijediti <strong>Tomaševića?</strong></li><li>Hoće li Dalmacija zajahati na valu promjene ili će birati dobro poznate HDZ-ove strukture?</li><li>Zašto će izbori u Rijeci ovog puta biti jako zanimljivi?</li><li>Gdje točno i zašto u slavonskom HDZ-u raste nezadovoljstvo?</li><li>Zašto bi Ivan Anušić mogao biti pobjednik ako HDZ ne ostvari dobar rezultat?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 29 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/4075111b/d3d7211b.mp3" length="26125076" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1632</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>O lokalnim izborima, bitki za Zagreb i Dalmaciju, Rijeku i Zadar, ali i Slavoniju te potencijalnim problemima koje bi <strong>Ivan Anušić</strong> mogao izazivati <strong>Andreju Plenkoviću</strong> unutar HDZ-a u slučaju lošeg rezultata na izborima u 22 epizodi Prvog glasa govore komunikacijski stručnjak <strong>Petar Tanta</strong> i novinar Telegrama <strong>Drago Hedl</strong>.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP22:</strong></p><ul><li>Zašto će u Zagrebu ključna biti bitka za Skupštinu?</li><li>Može li <strong>Marija Selak Raspudić</strong> stvarno pobijediti <strong>Tomaševića?</strong></li><li>Hoće li Dalmacija zajahati na valu promjene ili će birati dobro poznate HDZ-ove strukture?</li><li>Zašto će izbori u Rijeci ovog puta biti jako zanimljivi?</li><li>Gdje točno i zašto u slavonskom HDZ-u raste nezadovoljstvo?</li><li>Zašto bi Ivan Anušić mogao biti pobjednik ako HDZ ne ostvari dobar rezultat?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>lokalni izbori, Andrej Plenković, Ivan Anušić, Zagreb, Tomislav Tomašević</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/4075111b/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Plenkoviću ne pada na pamet ukidati općine</title>
      <itunes:title>Plenkoviću ne pada na pamet ukidati općine</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">521c7851-a0d1-4590-b931-1adfc0b21368</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/a98ecb5e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Andrej Plenković</strong> 2021. obvezao se Europskoj uniji kako će Hrvatska ukinuti dio jedinica lokalne samouprave kao dio reformi koje ćemo provesti. Andrej Plenković 2025. obvezao se potencijalnim biračima da neće ukinuti niti jednu jedinicu lokalne samuprave. Kojem Plenkoviću vjerovati? O 576 hrvatskih općina, županija i gradova govori <strong>Vedran Đulabić</strong>, profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP21:</strong></p><ul><li>Zašto političari ni ne pomišljaju na ukidanje općina?</li><li>Koja je svrha općina koje ne pružaju nikakve usluge?</li><li>Može li zaživjeti model u kojem bi načelnik sam trebao ukinuti svoju općinu i svoje radno mjesto?</li><li>Zašto je Plenković obećao Bruxellesu da će ukidati općine, a biračima obećaje da neće?</li><li>Pričaju li stručnjaci za javnu upravu 20 godina isto (zato što se baš ništa ne mijenja)?</li><li>Je li velik porast plaća u javnom i državnom sektoru dobra i pravedna reforma?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Andrej Plenković</strong> 2021. obvezao se Europskoj uniji kako će Hrvatska ukinuti dio jedinica lokalne samouprave kao dio reformi koje ćemo provesti. Andrej Plenković 2025. obvezao se potencijalnim biračima da neće ukinuti niti jednu jedinicu lokalne samuprave. Kojem Plenkoviću vjerovati? O 576 hrvatskih općina, županija i gradova govori <strong>Vedran Đulabić</strong>, profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP21:</strong></p><ul><li>Zašto političari ni ne pomišljaju na ukidanje općina?</li><li>Koja je svrha općina koje ne pružaju nikakve usluge?</li><li>Može li zaživjeti model u kojem bi načelnik sam trebao ukinuti svoju općinu i svoje radno mjesto?</li><li>Zašto je Plenković obećao Bruxellesu da će ukidati općine, a biračima obećaje da neće?</li><li>Pričaju li stručnjaci za javnu upravu 20 godina isto (zato što se baš ništa ne mijenja)?</li><li>Je li velik porast plaća u javnom i državnom sektoru dobra i pravedna reforma?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 28 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/a98ecb5e/ce2a23da.mp3" length="23485301" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1467</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Andrej Plenković</strong> 2021. obvezao se Europskoj uniji kako će Hrvatska ukinuti dio jedinica lokalne samouprave kao dio reformi koje ćemo provesti. Andrej Plenković 2025. obvezao se potencijalnim biračima da neće ukinuti niti jednu jedinicu lokalne samuprave. Kojem Plenkoviću vjerovati? O 576 hrvatskih općina, županija i gradova govori <strong>Vedran Đulabić</strong>, profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP21:</strong></p><ul><li>Zašto političari ni ne pomišljaju na ukidanje općina?</li><li>Koja je svrha općina koje ne pružaju nikakve usluge?</li><li>Može li zaživjeti model u kojem bi načelnik sam trebao ukinuti svoju općinu i svoje radno mjesto?</li><li>Zašto je Plenković obećao Bruxellesu da će ukidati općine, a biračima obećaje da neće?</li><li>Pričaju li stručnjaci za javnu upravu 20 godina isto (zato što se baš ništa ne mijenja)?</li><li>Je li velik porast plaća u javnom i državnom sektoru dobra i pravedna reforma?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>Andrej Plenković, općine</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/a98ecb5e/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Drago Hedl govori o suicidu sina Matije</title>
      <itunes:title>Drago Hedl govori o suicidu sina Matije</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b63c55a8-1c05-4656-8ac5-e568d9709b79</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/80491b70</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Prvog glasa donosimo razgovor sa Telegramovim novinarom i književnikom <strong>Dragom Hedl</strong> u kojem govori o suicidu sina i knjizi Matija u izdanju Telegram naklade koju je o tom tragičnom činu napisao. S Hedlom je razgovarala naša<strong> Dina Hrastović</strong>:</p><p><strong>Miljenko Jergović</strong> u pogovoru Hedlove knjige piše:</p><p>" Scena kojom Drago Hedl kreće nezabilježena je u našoj književnosti i filmu. Nema je ni u onoj mnogo široj, razgovornoj prozi naših života. A nema je naprosto zato što pripada neizgovorivom, onom za što ljudi ne žele znati, jer misle da to, ako oni ne znaju, nikad neće dogoditi. Čovjek odlazi da svojoj bivšoj ženi kaže da im se ubio sin jedinac (...) “Matija” je knjiga o Americi, jedna od boljih i strašnijih naših knjiga o toj velikoj, izmaštanoj zemlji.</p><p>Njegov otac Drago napisao je izuzetnu knjigu, nešto između Matijine biografije i dnevnika 37 dana roditeljske agonije, koliko im je trebalo da tijelo prebace u Hrvatsku i polože urnu u obiteljsku grobnicu. "Kako je Miljenko Jergović napisao u pogovoru, to je knjiga o ocu i sinu", kaže Hedl. "I, dodao bih, jednoj velikoj nepravdi: otac je nadživio sina".</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Prvog glasa donosimo razgovor sa Telegramovim novinarom i književnikom <strong>Dragom Hedl</strong> u kojem govori o suicidu sina i knjizi Matija u izdanju Telegram naklade koju je o tom tragičnom činu napisao. S Hedlom je razgovarala naša<strong> Dina Hrastović</strong>:</p><p><strong>Miljenko Jergović</strong> u pogovoru Hedlove knjige piše:</p><p>" Scena kojom Drago Hedl kreće nezabilježena je u našoj književnosti i filmu. Nema je ni u onoj mnogo široj, razgovornoj prozi naših života. A nema je naprosto zato što pripada neizgovorivom, onom za što ljudi ne žele znati, jer misle da to, ako oni ne znaju, nikad neće dogoditi. Čovjek odlazi da svojoj bivšoj ženi kaže da im se ubio sin jedinac (...) “Matija” je knjiga o Americi, jedna od boljih i strašnijih naših knjiga o toj velikoj, izmaštanoj zemlji.</p><p>Njegov otac Drago napisao je izuzetnu knjigu, nešto između Matijine biografije i dnevnika 37 dana roditeljske agonije, koliko im je trebalo da tijelo prebace u Hrvatsku i polože urnu u obiteljsku grobnicu. "Kako je Miljenko Jergović napisao u pogovoru, to je knjiga o ocu i sinu", kaže Hedl. "I, dodao bih, jednoj velikoj nepravdi: otac je nadživio sina".</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 26 Apr 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/80491b70/a6786d35.mp3" length="48861646" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>3053</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Prvog glasa donosimo razgovor sa Telegramovim novinarom i književnikom <strong>Dragom Hedl</strong> u kojem govori o suicidu sina i knjizi Matija u izdanju Telegram naklade koju je o tom tragičnom činu napisao. S Hedlom je razgovarala naša<strong> Dina Hrastović</strong>:</p><p><strong>Miljenko Jergović</strong> u pogovoru Hedlove knjige piše:</p><p>" Scena kojom Drago Hedl kreće nezabilježena je u našoj književnosti i filmu. Nema je ni u onoj mnogo široj, razgovornoj prozi naših života. A nema je naprosto zato što pripada neizgovorivom, onom za što ljudi ne žele znati, jer misle da to, ako oni ne znaju, nikad neće dogoditi. Čovjek odlazi da svojoj bivšoj ženi kaže da im se ubio sin jedinac (...) “Matija” je knjiga o Americi, jedna od boljih i strašnijih naših knjiga o toj velikoj, izmaštanoj zemlji.</p><p>Njegov otac Drago napisao je izuzetnu knjigu, nešto između Matijine biografije i dnevnika 37 dana roditeljske agonije, koliko im je trebalo da tijelo prebace u Hrvatsku i polože urnu u obiteljsku grobnicu. "Kako je Miljenko Jergović napisao u pogovoru, to je knjiga o ocu i sinu", kaže Hedl. "I, dodao bih, jednoj velikoj nepravdi: otac je nadživio sina".</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/80491b70/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Trump se samo želi izvući iz Ukrajine i okrenuti svom pravom cilju</title>
      <itunes:title>Trump se samo želi izvući iz Ukrajine i okrenuti svom pravom cilju</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">81a97549-7019-4d1d-ac51-59febba2245b</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/a3c4f469</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Uzmi ili ostavi, tako je američki predsjednik <a href="https://www.telegram.hr/tema/donald-trump/"><strong>Trump</strong> </a>predstavio okvirni sporazum mirovni plan ukrajinskom predsjedniku <a href="https://www.telegram.hr/tema/volodimir-zelenski/"><strong>Zelenskom</strong></a>. I dok su u srijedu u jednom od masovnih napada na Kijev stradavali ukrajinski civili, američki predsjednik insistira da Ukrajina prihvati<a href="https://www.telegram.hr/vijesti/masovni-napad-na-najvece-ukrajinske-gradove-devet-mrtvih-i-ranjenih-trump-mislim-da-imamo-dogovor-o-kraju-rata/"> mirovni plan</a> koji izrazito favorizira Rusiju. Od Zelenskog se traži da napravi teritorijalne ustupke, dok Ukrajina  dobiva minimalna sigurnosna jamstva. Istodobno, europske prijestolnice suočene su s mučnim izborom – ostati uz Kijev ili stati uz Washington. Gost Prvog glasa je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/fantastican-dario-spelic-jednostavno-objasnio-uzroke-sukobe-izreala-i-hamasa/"><strong>Dario Špel</strong></a><strong>ić</strong> - povjesničar, cijenjeni urednik na Hrvatskom radiju i autor popularne emisije Povijest četvrtkom.</p><p>"I Neron i Kaligula bili su iz roda plemenitog, trenirani i obučeni da vladaju, a Trump je samo kontroverzni poslovni čovjek. On se i dalje ponaša kao predsjednik tvrtke, a ne države, i najgorim rimskim carevima Rim je bio pojam, a Trumpu Sjedinjene Države nisu važne", kazao je, uz ostalo Špelić.</p><p><strong>U današnjoj epizodi Prvog glasa čiji je host Silvana Menđušić pokušali smo odgovoriti na sljedeća pitanja:</strong></p><ul><li>Zašto Donald Trump favorizira agresora tražeći da Ukrajina pristane na prekrajanje granica i odustane od pristupa NATO-u?</li><li>Želi li Trump želi normalizirati odnose s Moskvom po cijenu Ukrajine, a onda se okrenuti odnosima s <a href="https://www.telegram.hr/tema/kina/">Kinom</a>?</li><li>Ima li Zelenski uopće manevarskog prostora da se izvuče ultimatuma postavljenog njegovoj zemlji?</li><li>Kakvu politiku europskih saveznika možemo očekivati i hoće li razlike oko jednostranog nacrta sporazuma Trumpove administracije staviti bilateralne odnose s Londonom, Berlinom i drugim prijestolnicama na kušnju i ugroziti transatlantsku sigurnost?</li><li>Svjetski lideri, među kojima su Trump i Zelenski, u subotu će se u Vatikanu oprostiti od <a href="https://www.telegram.hr/tema/papa-franjo/"><strong>Svetog oca Franje</strong></a>. Je li ispraćaj dobrog pape simboličan kraj ere i geopolitičkih odnosa kakve je svijet do sada poznavao?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Uzmi ili ostavi, tako je američki predsjednik <a href="https://www.telegram.hr/tema/donald-trump/"><strong>Trump</strong> </a>predstavio okvirni sporazum mirovni plan ukrajinskom predsjedniku <a href="https://www.telegram.hr/tema/volodimir-zelenski/"><strong>Zelenskom</strong></a>. I dok su u srijedu u jednom od masovnih napada na Kijev stradavali ukrajinski civili, američki predsjednik insistira da Ukrajina prihvati<a href="https://www.telegram.hr/vijesti/masovni-napad-na-najvece-ukrajinske-gradove-devet-mrtvih-i-ranjenih-trump-mislim-da-imamo-dogovor-o-kraju-rata/"> mirovni plan</a> koji izrazito favorizira Rusiju. Od Zelenskog se traži da napravi teritorijalne ustupke, dok Ukrajina  dobiva minimalna sigurnosna jamstva. Istodobno, europske prijestolnice suočene su s mučnim izborom – ostati uz Kijev ili stati uz Washington. Gost Prvog glasa je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/fantastican-dario-spelic-jednostavno-objasnio-uzroke-sukobe-izreala-i-hamasa/"><strong>Dario Špel</strong></a><strong>ić</strong> - povjesničar, cijenjeni urednik na Hrvatskom radiju i autor popularne emisije Povijest četvrtkom.</p><p>"I Neron i Kaligula bili su iz roda plemenitog, trenirani i obučeni da vladaju, a Trump je samo kontroverzni poslovni čovjek. On se i dalje ponaša kao predsjednik tvrtke, a ne države, i najgorim rimskim carevima Rim je bio pojam, a Trumpu Sjedinjene Države nisu važne", kazao je, uz ostalo Špelić.</p><p><strong>U današnjoj epizodi Prvog glasa čiji je host Silvana Menđušić pokušali smo odgovoriti na sljedeća pitanja:</strong></p><ul><li>Zašto Donald Trump favorizira agresora tražeći da Ukrajina pristane na prekrajanje granica i odustane od pristupa NATO-u?</li><li>Želi li Trump želi normalizirati odnose s Moskvom po cijenu Ukrajine, a onda se okrenuti odnosima s <a href="https://www.telegram.hr/tema/kina/">Kinom</a>?</li><li>Ima li Zelenski uopće manevarskog prostora da se izvuče ultimatuma postavljenog njegovoj zemlji?</li><li>Kakvu politiku europskih saveznika možemo očekivati i hoće li razlike oko jednostranog nacrta sporazuma Trumpove administracije staviti bilateralne odnose s Londonom, Berlinom i drugim prijestolnicama na kušnju i ugroziti transatlantsku sigurnost?</li><li>Svjetski lideri, među kojima su Trump i Zelenski, u subotu će se u Vatikanu oprostiti od <a href="https://www.telegram.hr/tema/papa-franjo/"><strong>Svetog oca Franje</strong></a>. Je li ispraćaj dobrog pape simboličan kraj ere i geopolitičkih odnosa kakve je svijet do sada poznavao?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 25 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/a3c4f469/5ba5e120.mp3" length="24397336" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1524</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Uzmi ili ostavi, tako je američki predsjednik <a href="https://www.telegram.hr/tema/donald-trump/"><strong>Trump</strong> </a>predstavio okvirni sporazum mirovni plan ukrajinskom predsjedniku <a href="https://www.telegram.hr/tema/volodimir-zelenski/"><strong>Zelenskom</strong></a>. I dok su u srijedu u jednom od masovnih napada na Kijev stradavali ukrajinski civili, američki predsjednik insistira da Ukrajina prihvati<a href="https://www.telegram.hr/vijesti/masovni-napad-na-najvece-ukrajinske-gradove-devet-mrtvih-i-ranjenih-trump-mislim-da-imamo-dogovor-o-kraju-rata/"> mirovni plan</a> koji izrazito favorizira Rusiju. Od Zelenskog se traži da napravi teritorijalne ustupke, dok Ukrajina  dobiva minimalna sigurnosna jamstva. Istodobno, europske prijestolnice suočene su s mučnim izborom – ostati uz Kijev ili stati uz Washington. Gost Prvog glasa je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/fantastican-dario-spelic-jednostavno-objasnio-uzroke-sukobe-izreala-i-hamasa/"><strong>Dario Špel</strong></a><strong>ić</strong> - povjesničar, cijenjeni urednik na Hrvatskom radiju i autor popularne emisije Povijest četvrtkom.</p><p>"I Neron i Kaligula bili su iz roda plemenitog, trenirani i obučeni da vladaju, a Trump je samo kontroverzni poslovni čovjek. On se i dalje ponaša kao predsjednik tvrtke, a ne države, i najgorim rimskim carevima Rim je bio pojam, a Trumpu Sjedinjene Države nisu važne", kazao je, uz ostalo Špelić.</p><p><strong>U današnjoj epizodi Prvog glasa čiji je host Silvana Menđušić pokušali smo odgovoriti na sljedeća pitanja:</strong></p><ul><li>Zašto Donald Trump favorizira agresora tražeći da Ukrajina pristane na prekrajanje granica i odustane od pristupa NATO-u?</li><li>Želi li Trump želi normalizirati odnose s Moskvom po cijenu Ukrajine, a onda se okrenuti odnosima s <a href="https://www.telegram.hr/tema/kina/">Kinom</a>?</li><li>Ima li Zelenski uopće manevarskog prostora da se izvuče ultimatuma postavljenog njegovoj zemlji?</li><li>Kakvu politiku europskih saveznika možemo očekivati i hoće li razlike oko jednostranog nacrta sporazuma Trumpove administracije staviti bilateralne odnose s Londonom, Berlinom i drugim prijestolnicama na kušnju i ugroziti transatlantsku sigurnost?</li><li>Svjetski lideri, među kojima su Trump i Zelenski, u subotu će se u Vatikanu oprostiti od <a href="https://www.telegram.hr/tema/papa-franjo/"><strong>Svetog oca Franje</strong></a>. Je li ispraćaj dobrog pape simboličan kraj ere i geopolitičkih odnosa kakve je svijet do sada poznavao?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>Rat u Ukrajini, Donald Trump, Vladimir Putin, Volodimir Zelenski, mirovni sporazum</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/a3c4f469/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Kako su konzervativci zatukli reformu školstva</title>
      <itunes:title>Kako su konzervativci zatukli reformu školstva</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">69698b30-1266-4787-abe7-f92971fcafa9</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/8cac3575</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>“Novo ovdje ne prolazi”, rečenica je koja slobodno može figurirati kao epitaf sad već davne i zaboravljene cjelovite kurikuralne reforme kojom se prije deset godina pokušalo modernizirati hrvatsko školstvo. Izgovorio ju je jedan od ključnih ljudi tog reformskog pokušaja, <a href="https://www.telegram.hr/tema/boris-jokic/"><strong>Boris Jokić</strong></a>, u nedavnom <a href="https://www.telegram.hr/velike-price/jokic-u-velikom-istupu-za-telegram-nasa-skola-bjezi-od-suvremenosti-sustav-je-zakazao-ako-klinci-ne-znaju-za-arsena-ili-rundeka/">razgovoru</a> za Telegram koji je vodila <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a>. Naša ekspertica za, između ostalog, pitanja obrazovanja je i gošća u novoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas.</p><p><strong>U današnjoj epizodi Prvog glasa pokušali smo odgovoriti na sljedeća pitanja:</strong></p><ul><li>Što je bila bit prvog pokušaja modernizacije školstva od 1958. godine?</li><li>Nisu li <strong>Ivan Vrdoljak</strong> i HNS spasili hrvatsko obrazovanje?</li><li>Zašto je likvidirana cjelovita kurikuralna reforma, kako je to napravljeno i tko je “zaslužan”?</li><li>Kakvi su rezultati hrvatskog školstva u posljednjih desetak godina?</li><li>Ima li ikakve nade za suvremenijim obrazovanjem u dogledno vrijeme?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>“Novo ovdje ne prolazi”, rečenica je koja slobodno može figurirati kao epitaf sad već davne i zaboravljene cjelovite kurikuralne reforme kojom se prije deset godina pokušalo modernizirati hrvatsko školstvo. Izgovorio ju je jedan od ključnih ljudi tog reformskog pokušaja, <a href="https://www.telegram.hr/tema/boris-jokic/"><strong>Boris Jokić</strong></a>, u nedavnom <a href="https://www.telegram.hr/velike-price/jokic-u-velikom-istupu-za-telegram-nasa-skola-bjezi-od-suvremenosti-sustav-je-zakazao-ako-klinci-ne-znaju-za-arsena-ili-rundeka/">razgovoru</a> za Telegram koji je vodila <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a>. Naša ekspertica za, između ostalog, pitanja obrazovanja je i gošća u novoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas.</p><p><strong>U današnjoj epizodi Prvog glasa pokušali smo odgovoriti na sljedeća pitanja:</strong></p><ul><li>Što je bila bit prvog pokušaja modernizacije školstva od 1958. godine?</li><li>Nisu li <strong>Ivan Vrdoljak</strong> i HNS spasili hrvatsko obrazovanje?</li><li>Zašto je likvidirana cjelovita kurikuralna reforma, kako je to napravljeno i tko je “zaslužan”?</li><li>Kakvi su rezultati hrvatskog školstva u posljednjih desetak godina?</li><li>Ima li ikakve nade za suvremenijim obrazovanjem u dogledno vrijeme?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 24 Apr 2025 05:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/8cac3575/0d22e854.mp3" length="17658958" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1103</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>“Novo ovdje ne prolazi”, rečenica je koja slobodno može figurirati kao epitaf sad već davne i zaboravljene cjelovite kurikuralne reforme kojom se prije deset godina pokušalo modernizirati hrvatsko školstvo. Izgovorio ju je jedan od ključnih ljudi tog reformskog pokušaja, <a href="https://www.telegram.hr/tema/boris-jokic/"><strong>Boris Jokić</strong></a>, u nedavnom <a href="https://www.telegram.hr/velike-price/jokic-u-velikom-istupu-za-telegram-nasa-skola-bjezi-od-suvremenosti-sustav-je-zakazao-ako-klinci-ne-znaju-za-arsena-ili-rundeka/">razgovoru</a> za Telegram koji je vodila <a href="https://www.telegram.hr/autor/dora-krsul/"><strong>Dora Kršul</strong></a>. Naša ekspertica za, između ostalog, pitanja obrazovanja je i gošća u novoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas.</p><p><strong>U današnjoj epizodi Prvog glasa pokušali smo odgovoriti na sljedeća pitanja:</strong></p><ul><li>Što je bila bit prvog pokušaja modernizacije školstva od 1958. godine?</li><li>Nisu li <strong>Ivan Vrdoljak</strong> i HNS spasili hrvatsko obrazovanje?</li><li>Zašto je likvidirana cjelovita kurikuralna reforma, kako je to napravljeno i tko je “zaslužan”?</li><li>Kakvi su rezultati hrvatskog školstva u posljednjih desetak godina?</li><li>Ima li ikakve nade za suvremenijim obrazovanjem u dogledno vrijeme?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>kurikularna reforma; reforma obrazovanja; Dora Kršul; Boris Jokić</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/8cac3575/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Svi sukobi Vatikana i Kaptola</title>
      <itunes:title>Svi sukobi Vatikana i Kaptola</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">f4586114-0a1e-4c35-af3f-0a8990add0af</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/5979dfe0</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U Telegramovom dnevnom podcastu o korijenima sukoba pape <strong>Franje</strong> i Kaptola i turbulentnim odnosima unutar hrvatske Crkve koja je uvijek bila bliska politici govori <strong>Mladen Pleše</strong>, novinar Telegrama koji dugi niz godina prati odnose na Kaptolu. Kako je jedna burna večera s početka Papina pontifikata odredila te odnose i zašto je čestitka zagrebačkog nadbiskupa <strong>Dražena Kutleše</strong> predsjedniku <strong>Zoranu Milanoviću</strong> doživljena kao potpuni šok poslušajte u ovoj epizodi.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP17:</strong></p><ul><li>Zašto su odnosi Kaptola i pape Franje od samih početaka bili zategnuti?</li><li>Što je Kaptol zamjerao Papi, a što on njima?</li><li>Jesu li hrvatski biskupi Papu doživaljali kao prijetnju?</li><li>Koliko je ovaj sukob teološki, a koliko kulturološki?</li><li>Provodi li zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša Papinu politiku?</li><li>Je li Kaptol danas promijenio smjer u odnosu na Bozanićevo doba?</li><li>Kako je Papa razriješio <strong>Nikolu Eterovića</strong>, trećeg čovjeka vatikanske hijerarhije i kako je izgledala neugodna scena na večeri?</li><li>Zašto je Kutlešina čestitka Milanoviću šokirala hrvatsku Crkvu i politiku?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U Telegramovom dnevnom podcastu o korijenima sukoba pape <strong>Franje</strong> i Kaptola i turbulentnim odnosima unutar hrvatske Crkve koja je uvijek bila bliska politici govori <strong>Mladen Pleše</strong>, novinar Telegrama koji dugi niz godina prati odnose na Kaptolu. Kako je jedna burna večera s početka Papina pontifikata odredila te odnose i zašto je čestitka zagrebačkog nadbiskupa <strong>Dražena Kutleše</strong> predsjedniku <strong>Zoranu Milanoviću</strong> doživljena kao potpuni šok poslušajte u ovoj epizodi.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP17:</strong></p><ul><li>Zašto su odnosi Kaptola i pape Franje od samih početaka bili zategnuti?</li><li>Što je Kaptol zamjerao Papi, a što on njima?</li><li>Jesu li hrvatski biskupi Papu doživaljali kao prijetnju?</li><li>Koliko je ovaj sukob teološki, a koliko kulturološki?</li><li>Provodi li zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša Papinu politiku?</li><li>Je li Kaptol danas promijenio smjer u odnosu na Bozanićevo doba?</li><li>Kako je Papa razriješio <strong>Nikolu Eterovića</strong>, trećeg čovjeka vatikanske hijerarhije i kako je izgledala neugodna scena na večeri?</li><li>Zašto je Kutlešina čestitka Milanoviću šokirala hrvatsku Crkvu i politiku?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 23 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/5979dfe0/2a603b4e.mp3" length="16963882" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1059</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U Telegramovom dnevnom podcastu o korijenima sukoba pape <strong>Franje</strong> i Kaptola i turbulentnim odnosima unutar hrvatske Crkve koja je uvijek bila bliska politici govori <strong>Mladen Pleše</strong>, novinar Telegrama koji dugi niz godina prati odnose na Kaptolu. Kako je jedna burna večera s početka Papina pontifikata odredila te odnose i zašto je čestitka zagrebačkog nadbiskupa <strong>Dražena Kutleše</strong> predsjedniku <strong>Zoranu Milanoviću</strong> doživljena kao potpuni šok poslušajte u ovoj epizodi.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP17:</strong></p><ul><li>Zašto su odnosi Kaptola i pape Franje od samih početaka bili zategnuti?</li><li>Što je Kaptol zamjerao Papi, a što on njima?</li><li>Jesu li hrvatski biskupi Papu doživaljali kao prijetnju?</li><li>Koliko je ovaj sukob teološki, a koliko kulturološki?</li><li>Provodi li zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša Papinu politiku?</li><li>Je li Kaptol danas promijenio smjer u odnosu na Bozanićevo doba?</li><li>Kako je Papa razriješio <strong>Nikolu Eterovića</strong>, trećeg čovjeka vatikanske hijerarhije i kako je izgledala neugodna scena na večeri?</li><li>Zašto je Kutlešina čestitka Milanoviću šokirala hrvatsku Crkvu i politiku?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>papa Franjo; Kaptol; Vatikan, Dražen Kutleša</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/5979dfe0/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Papa je volio radikalnu ideju koje se Crkva plaši</title>
      <itunes:title>Papa je volio radikalnu ideju koje se Crkva plaši</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">52d00f07-e88a-4ad7-9c1e-26909985dece</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c35f8602</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Papa <strong>Franjo</strong> umro je na Uskrsni ponedjeljak u 7.35 sati ujutro u 89. godini života. O tome što nam ostaje iza Pape, je li Crkva pratila njegov smjer, zašto Kaptol i Franjo nikad nisu bili u velikoj ljubavi, što su mu zamjerali konzervativci i što se krije iza teologije oslobođenja koju je Papa simpatizirao te što slijedi za Katoličku crkvu nakon pape Franje u podcastu Prvi glas govori austrijska teologinja <strong>Anna Maria Gruenfelder</strong>, doktorica filozofije, povijesti umjetnosti i katoličke teologije.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP16:</strong></p><ul><li>Kako je papa Franjo promijenio Katoličku crkvu?</li><li>Zašto Kaptol i papa nikada nisu bili u velikoj ljubavi?</li><li>Zašto je uvijek bio na strani siromašnijih i slabijih?</li><li>Od kuda je papa crpio svoja uvjerenja?</li><li>Je li uspio liberalizirati Crkvu?</li><li>Što znače njegove poruke o gejevima - "Tko sam ja da im sudim?"</li><li>Zašto su ga konzervativci optuživali za herezu?</li><li>Jesu li vjernici i biskupi pratili njegov smjer?</li><li>Što slijedi nakon pape Franje - hoće li Crkva zatvoriti vrata promjenama?</li><li>Zašto je kritizirao kapitalizam i zašto su ga optuživali da je komunist?</li><li>Što je teologija oslobođenja iz koje je Franjo crpio dio svog nauka?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Papa <strong>Franjo</strong> umro je na Uskrsni ponedjeljak u 7.35 sati ujutro u 89. godini života. O tome što nam ostaje iza Pape, je li Crkva pratila njegov smjer, zašto Kaptol i Franjo nikad nisu bili u velikoj ljubavi, što su mu zamjerali konzervativci i što se krije iza teologije oslobođenja koju je Papa simpatizirao te što slijedi za Katoličku crkvu nakon pape Franje u podcastu Prvi glas govori austrijska teologinja <strong>Anna Maria Gruenfelder</strong>, doktorica filozofije, povijesti umjetnosti i katoličke teologije.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP16:</strong></p><ul><li>Kako je papa Franjo promijenio Katoličku crkvu?</li><li>Zašto Kaptol i papa nikada nisu bili u velikoj ljubavi?</li><li>Zašto je uvijek bio na strani siromašnijih i slabijih?</li><li>Od kuda je papa crpio svoja uvjerenja?</li><li>Je li uspio liberalizirati Crkvu?</li><li>Što znače njegove poruke o gejevima - "Tko sam ja da im sudim?"</li><li>Zašto su ga konzervativci optuživali za herezu?</li><li>Jesu li vjernici i biskupi pratili njegov smjer?</li><li>Što slijedi nakon pape Franje - hoće li Crkva zatvoriti vrata promjenama?</li><li>Zašto je kritizirao kapitalizam i zašto su ga optuživali da je komunist?</li><li>Što je teologija oslobođenja iz koje je Franjo crpio dio svog nauka?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 22 Apr 2025 04:30:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c35f8602/10f5b2de.mp3" length="23801646" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1487</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Papa <strong>Franjo</strong> umro je na Uskrsni ponedjeljak u 7.35 sati ujutro u 89. godini života. O tome što nam ostaje iza Pape, je li Crkva pratila njegov smjer, zašto Kaptol i Franjo nikad nisu bili u velikoj ljubavi, što su mu zamjerali konzervativci i što se krije iza teologije oslobođenja koju je Papa simpatizirao te što slijedi za Katoličku crkvu nakon pape Franje u podcastu Prvi glas govori austrijska teologinja <strong>Anna Maria Gruenfelder</strong>, doktorica filozofije, povijesti umjetnosti i katoličke teologije.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP16:</strong></p><ul><li>Kako je papa Franjo promijenio Katoličku crkvu?</li><li>Zašto Kaptol i papa nikada nisu bili u velikoj ljubavi?</li><li>Zašto je uvijek bio na strani siromašnijih i slabijih?</li><li>Od kuda je papa crpio svoja uvjerenja?</li><li>Je li uspio liberalizirati Crkvu?</li><li>Što znače njegove poruke o gejevima - "Tko sam ja da im sudim?"</li><li>Zašto su ga konzervativci optuživali za herezu?</li><li>Jesu li vjernici i biskupi pratili njegov smjer?</li><li>Što slijedi nakon pape Franje - hoće li Crkva zatvoriti vrata promjenama?</li><li>Zašto je kritizirao kapitalizam i zašto su ga optuživali da je komunist?</li><li>Što je teologija oslobođenja iz koje je Franjo crpio dio svog nauka?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/c35f8602/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Psiholog objašnjava: Kako kupiti sreću?</title>
      <itunes:title>Psiholog objašnjava: Kako kupiti sreću?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ec7f7798-6340-4398-9bac-7c989dedcfc2</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/c17b67f9</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Prvog glasa pitamo se zašto mrzimo euro i poskupljenja, što kupiti novcem kako bismo maksimalizirali svoju sreću, kako naći posao kojim ćemo biti zadovoljni i zašto ljudi u starosti nikada ne kažu da žale što nisu zaradili više novca. Gost Filipa Raunića je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za psihologiju Zvonimir Galić, stručnjak za psihologiju novca i rada.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u vikend izdanju Prvog glasa:</strong></p><ul><li>Koliko će nam trebati da se priviknemo na euro?</li><li>Imamo li danas nikad intenzivniji odnos prema novcu?</li><li>Kako ljudi u Hrvatskoj preživljavaju s 500 eura mirovine?</li><li>Može li novac kupiti sreću i gdje da potražimo takve proizvode ili usluge?</li><li>Postoji li ispravan i pogrešan odnos prema novcu?</li><li>Trebaju li plaće u firmama biti transparentne?</li><li>Veže li društvo, ali i mi sami svoju plaću sa društvenim statusom?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Prvog glasa pitamo se zašto mrzimo euro i poskupljenja, što kupiti novcem kako bismo maksimalizirali svoju sreću, kako naći posao kojim ćemo biti zadovoljni i zašto ljudi u starosti nikada ne kažu da žale što nisu zaradili više novca. Gost Filipa Raunića je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za psihologiju Zvonimir Galić, stručnjak za psihologiju novca i rada.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u vikend izdanju Prvog glasa:</strong></p><ul><li>Koliko će nam trebati da se priviknemo na euro?</li><li>Imamo li danas nikad intenzivniji odnos prema novcu?</li><li>Kako ljudi u Hrvatskoj preživljavaju s 500 eura mirovine?</li><li>Može li novac kupiti sreću i gdje da potražimo takve proizvode ili usluge?</li><li>Postoji li ispravan i pogrešan odnos prema novcu?</li><li>Trebaju li plaće u firmama biti transparentne?</li><li>Veže li društvo, ali i mi sami svoju plaću sa društvenim statusom?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 19 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/c17b67f9/a341556d.mp3" length="38475406" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>2404</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U vikend izdanju Prvog glasa pitamo se zašto mrzimo euro i poskupljenja, što kupiti novcem kako bismo maksimalizirali svoju sreću, kako naći posao kojim ćemo biti zadovoljni i zašto ljudi u starosti nikada ne kažu da žale što nisu zaradili više novca. Gost Filipa Raunića je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za psihologiju Zvonimir Galić, stručnjak za psihologiju novca i rada.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u vikend izdanju Prvog glasa:</strong></p><ul><li>Koliko će nam trebati da se priviknemo na euro?</li><li>Imamo li danas nikad intenzivniji odnos prema novcu?</li><li>Kako ljudi u Hrvatskoj preživljavaju s 500 eura mirovine?</li><li>Može li novac kupiti sreću i gdje da potražimo takve proizvode ili usluge?</li><li>Postoji li ispravan i pogrešan odnos prema novcu?</li><li>Trebaju li plaće u firmama biti transparentne?</li><li>Veže li društvo, ali i mi sami svoju plaću sa društvenim statusom?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/c17b67f9/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Sramotna policijska akcija protiv aktivista</title>
      <itunes:title>Sramotna policijska akcija protiv aktivista</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">dd763d42-26c7-4dfe-992e-6a6d91acb5af</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/6e21fca6</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Ukupno 17 aktivistica i aktivista prosvjedovalo je u ponedjeljak ispred Ministarstva vanjskih poslova zbog politike Republike Hrvatske prema ratu u Palestini. Privedeni su, a devetero ih je prenoćilo u zatvoru, jer, kako glasi službena verzija, nisu stigli biti ispitani do kraja radnog vremena. U cijeli slučaj, koji postavlja ozbiljna pitanja o ljudskim pravima i slobodi govora u Hrvatskoj, uključila se i <a href="https://www.telegram.hr/tema/maja-sever/"><strong>Maja Sever</strong></a>, predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske, koja je gostovala u 14. epizodi <a href="https://www.telegram.hr/tema/prvi-glas/">Prvog glasa</a>.</p><p><strong>U razgovoru s voditeljem</strong><a href="https://www.telegram.hr/autor/jasmin-klaric/"><strong> Jasminom Klarićem</strong></a><strong>, pokušali smo doći do odgovora na sva važna pitanja koja je ovaj slučaj otvorio, posebno na sljedeća:</strong></p><ul><li>Što je sporno u postupanju policije i represivnog sustava prema propalestinskim prosvjednicima?</li><li>Znaju li hrvatski ministar vanjskih poslova i predsjednik Hrvatskog sabora što je javno okupljanje kako ga definira Zakon, o čemu su govorili ovih dana?</li><li>Kako je moguće da je kod prosvjeda u Varšavskoj ulici u jednom danu ispitano 150 ljudi, a u ponedjeljak od deset ujutro do kraja radnog vremena njih samo osmero?</li><li>Šalje li vlast u Hrvatskoj ovakvim treniranjem strogoće poruku za neke druge, buduće prosvjede?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Ukupno 17 aktivistica i aktivista prosvjedovalo je u ponedjeljak ispred Ministarstva vanjskih poslova zbog politike Republike Hrvatske prema ratu u Palestini. Privedeni su, a devetero ih je prenoćilo u zatvoru, jer, kako glasi službena verzija, nisu stigli biti ispitani do kraja radnog vremena. U cijeli slučaj, koji postavlja ozbiljna pitanja o ljudskim pravima i slobodi govora u Hrvatskoj, uključila se i <a href="https://www.telegram.hr/tema/maja-sever/"><strong>Maja Sever</strong></a>, predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske, koja je gostovala u 14. epizodi <a href="https://www.telegram.hr/tema/prvi-glas/">Prvog glasa</a>.</p><p><strong>U razgovoru s voditeljem</strong><a href="https://www.telegram.hr/autor/jasmin-klaric/"><strong> Jasminom Klarićem</strong></a><strong>, pokušali smo doći do odgovora na sva važna pitanja koja je ovaj slučaj otvorio, posebno na sljedeća:</strong></p><ul><li>Što je sporno u postupanju policije i represivnog sustava prema propalestinskim prosvjednicima?</li><li>Znaju li hrvatski ministar vanjskih poslova i predsjednik Hrvatskog sabora što je javno okupljanje kako ga definira Zakon, o čemu su govorili ovih dana?</li><li>Kako je moguće da je kod prosvjeda u Varšavskoj ulici u jednom danu ispitano 150 ljudi, a u ponedjeljak od deset ujutro do kraja radnog vremena njih samo osmero?</li><li>Šalje li vlast u Hrvatskoj ovakvim treniranjem strogoće poruku za neke druge, buduće prosvjede?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 18 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/6e21fca6/f70b3ac8.mp3" length="19482463" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1217</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Ukupno 17 aktivistica i aktivista prosvjedovalo je u ponedjeljak ispred Ministarstva vanjskih poslova zbog politike Republike Hrvatske prema ratu u Palestini. Privedeni su, a devetero ih je prenoćilo u zatvoru, jer, kako glasi službena verzija, nisu stigli biti ispitani do kraja radnog vremena. U cijeli slučaj, koji postavlja ozbiljna pitanja o ljudskim pravima i slobodi govora u Hrvatskoj, uključila se i <a href="https://www.telegram.hr/tema/maja-sever/"><strong>Maja Sever</strong></a>, predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske, koja je gostovala u 14. epizodi <a href="https://www.telegram.hr/tema/prvi-glas/">Prvog glasa</a>.</p><p><strong>U razgovoru s voditeljem</strong><a href="https://www.telegram.hr/autor/jasmin-klaric/"><strong> Jasminom Klarićem</strong></a><strong>, pokušali smo doći do odgovora na sva važna pitanja koja je ovaj slučaj otvorio, posebno na sljedeća:</strong></p><ul><li>Što je sporno u postupanju policije i represivnog sustava prema propalestinskim prosvjednicima?</li><li>Znaju li hrvatski ministar vanjskih poslova i predsjednik Hrvatskog sabora što je javno okupljanje kako ga definira Zakon, o čemu su govorili ovih dana?</li><li>Kako je moguće da je kod prosvjeda u Varšavskoj ulici u jednom danu ispitano 150 ljudi, a u ponedjeljak od deset ujutro do kraja radnog vremena njih samo osmero?</li><li>Šalje li vlast u Hrvatskoj ovakvim treniranjem strogoće poruku za neke druge, buduće prosvjede?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/6e21fca6/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Svi detalji histerije oko Mile Kekina</title>
      <itunes:title>Svi detalji histerije oko Mile Kekina</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">8803f10d-5bba-4515-b0c8-a8e38663844e</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/412e1b77</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Prvi glas bez straha ide i u svoje 13. izdanje, s top društvenom temom - plaćanjem mirovinskog i zdravstvenog osiguranja slobodnim umjetnicima po sustavu koji se nije mijenjao u posljednjih deset godina. Ček, zašto je to onda uopće danas top društvena tema?</p><p><strong>E, tu dolazi Prvi glas, EP13, u kojem u ovim temama razgovaraju voditelj </strong><a href="https://www.telegram.hr/autor/jasmin-klaric/"><strong>Jasmin Klarić</strong></a><strong> i  dramaturg, pisac i novinar kulturne rubrike Telegrama, </strong><a href="https://www.telegram.hr/autor/srdan-sandic/"><strong>Srđan Sandić</strong></a><strong>. Ovo su neka pitanja na koja smo pokušali odgovoriti: </strong></p><ul><li>Trebaju li ubogi hrvatski porezni obveznici, kako ih se u još jednoj preizbornoj hajci uopće rado predstavlja, plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje slobodnim umjetnicima?</li><li>Ima li popularni roker <a href="https://www.telegram.hr/tema/mile-kekin/"><strong>Mile Kekin</strong></a> uopće pravo na takvu državnu subvenciju?</li><li>Tko kome plaća više, država Kekinu ili obrnuto i je li to uopće bitno?</li><li>Kako to da se naveliko priča o umjetnicima, a ne o sličnom sustavu u sportu ili državnim sportskim mirovinama?</li><li>Zašto se ministrica hvali da je još u svom prvom mandatu - prije devet godina - govorila o potrebi reforme tog sustava, kad ju - kroz devet godina - nije provela?</li><li>Zašto je od države plaćeno mirovinsko i zdravstveno osiguranje umjetnicima danas uopće ikakva, a kamoli top tema?</li><li>Je li do hajke na Kekina došlo zato što je Možemo zatvorilo neke blagajne u Zagrebu?</li><li>Čeka li nas još ovakvih dimnih bombi uoči lokalnih izbora?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Prvi glas bez straha ide i u svoje 13. izdanje, s top društvenom temom - plaćanjem mirovinskog i zdravstvenog osiguranja slobodnim umjetnicima po sustavu koji se nije mijenjao u posljednjih deset godina. Ček, zašto je to onda uopće danas top društvena tema?</p><p><strong>E, tu dolazi Prvi glas, EP13, u kojem u ovim temama razgovaraju voditelj </strong><a href="https://www.telegram.hr/autor/jasmin-klaric/"><strong>Jasmin Klarić</strong></a><strong> i  dramaturg, pisac i novinar kulturne rubrike Telegrama, </strong><a href="https://www.telegram.hr/autor/srdan-sandic/"><strong>Srđan Sandić</strong></a><strong>. Ovo su neka pitanja na koja smo pokušali odgovoriti: </strong></p><ul><li>Trebaju li ubogi hrvatski porezni obveznici, kako ih se u još jednoj preizbornoj hajci uopće rado predstavlja, plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje slobodnim umjetnicima?</li><li>Ima li popularni roker <a href="https://www.telegram.hr/tema/mile-kekin/"><strong>Mile Kekin</strong></a> uopće pravo na takvu državnu subvenciju?</li><li>Tko kome plaća više, država Kekinu ili obrnuto i je li to uopće bitno?</li><li>Kako to da se naveliko priča o umjetnicima, a ne o sličnom sustavu u sportu ili državnim sportskim mirovinama?</li><li>Zašto se ministrica hvali da je još u svom prvom mandatu - prije devet godina - govorila o potrebi reforme tog sustava, kad ju - kroz devet godina - nije provela?</li><li>Zašto je od države plaćeno mirovinsko i zdravstveno osiguranje umjetnicima danas uopće ikakva, a kamoli top tema?</li><li>Je li do hajke na Kekina došlo zato što je Možemo zatvorilo neke blagajne u Zagrebu?</li><li>Čeka li nas još ovakvih dimnih bombi uoči lokalnih izbora?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 17 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/412e1b77/ba3c6045.mp3" length="16847235" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1052</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Prvi glas bez straha ide i u svoje 13. izdanje, s top društvenom temom - plaćanjem mirovinskog i zdravstvenog osiguranja slobodnim umjetnicima po sustavu koji se nije mijenjao u posljednjih deset godina. Ček, zašto je to onda uopće danas top društvena tema?</p><p><strong>E, tu dolazi Prvi glas, EP13, u kojem u ovim temama razgovaraju voditelj </strong><a href="https://www.telegram.hr/autor/jasmin-klaric/"><strong>Jasmin Klarić</strong></a><strong> i  dramaturg, pisac i novinar kulturne rubrike Telegrama, </strong><a href="https://www.telegram.hr/autor/srdan-sandic/"><strong>Srđan Sandić</strong></a><strong>. Ovo su neka pitanja na koja smo pokušali odgovoriti: </strong></p><ul><li>Trebaju li ubogi hrvatski porezni obveznici, kako ih se u još jednoj preizbornoj hajci uopće rado predstavlja, plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje slobodnim umjetnicima?</li><li>Ima li popularni roker <a href="https://www.telegram.hr/tema/mile-kekin/"><strong>Mile Kekin</strong></a> uopće pravo na takvu državnu subvenciju?</li><li>Tko kome plaća više, država Kekinu ili obrnuto i je li to uopće bitno?</li><li>Kako to da se naveliko priča o umjetnicima, a ne o sličnom sustavu u sportu ili državnim sportskim mirovinama?</li><li>Zašto se ministrica hvali da je još u svom prvom mandatu - prije devet godina - govorila o potrebi reforme tog sustava, kad ju - kroz devet godina - nije provela?</li><li>Zašto je od države plaćeno mirovinsko i zdravstveno osiguranje umjetnicima danas uopće ikakva, a kamoli top tema?</li><li>Je li do hajke na Kekina došlo zato što je Možemo zatvorilo neke blagajne u Zagrebu?</li><li>Čeka li nas još ovakvih dimnih bombi uoči lokalnih izbora?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/412e1b77/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Anušić otvorio novi front u HDZ-u</title>
      <itunes:title>Anušić otvorio novi front u HDZ-u</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">8384110d-6769-4dfd-99e7-55008714a3b4</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/288b7e3c</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U dvanaestoj epizodi našeg dnevnog podcasta Prvi glas<strong> Jasmin Klarić</strong> analizirao je novi sukob u Zrakoplovno-tehničkom centru (ZTC) zbog koje tinja sukob između ministra obrane <strong>Ivana Anušića</strong> koji želi smjenu šefa Uprave ZTC-a i <strong>Tome Medveda</strong> koji se, prema neslužbenim informacijama tome protivi.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP12:</strong></p><ul><li>Zašto<strong> Plenković</strong> ne smjenuje šefa ZTC-a i je li taj potez usmjeren protiv Anušića?</li><li>Je li Anušićeva izjava da "ZTC nema poveznice ni s premijerom, ni s Medvedom" poruka vrhu stranke?</li><li>Hoće li rezultat lokalnih izbora dodatno rasplamsati nezadovoljstvo u HDZ-u?</li><li>Očekuje se da će rezultat HDZ-a na lokalnim izborima biti bolji u Slavoniji nego u ostatku Hrvatske. Hoće li Anušić tada postati još glasniji?</li></ul><p> </p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U dvanaestoj epizodi našeg dnevnog podcasta Prvi glas<strong> Jasmin Klarić</strong> analizirao je novi sukob u Zrakoplovno-tehničkom centru (ZTC) zbog koje tinja sukob između ministra obrane <strong>Ivana Anušića</strong> koji želi smjenu šefa Uprave ZTC-a i <strong>Tome Medveda</strong> koji se, prema neslužbenim informacijama tome protivi.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP12:</strong></p><ul><li>Zašto<strong> Plenković</strong> ne smjenuje šefa ZTC-a i je li taj potez usmjeren protiv Anušića?</li><li>Je li Anušićeva izjava da "ZTC nema poveznice ni s premijerom, ni s Medvedom" poruka vrhu stranke?</li><li>Hoće li rezultat lokalnih izbora dodatno rasplamsati nezadovoljstvo u HDZ-u?</li><li>Očekuje se da će rezultat HDZ-a na lokalnim izborima biti bolji u Slavoniji nego u ostatku Hrvatske. Hoće li Anušić tada postati još glasniji?</li></ul><p> </p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 16 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/288b7e3c/4192ffb7.mp3" length="14575647" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>910</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U dvanaestoj epizodi našeg dnevnog podcasta Prvi glas<strong> Jasmin Klarić</strong> analizirao je novi sukob u Zrakoplovno-tehničkom centru (ZTC) zbog koje tinja sukob između ministra obrane <strong>Ivana Anušića</strong> koji želi smjenu šefa Uprave ZTC-a i <strong>Tome Medveda</strong> koji se, prema neslužbenim informacijama tome protivi.</p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP12:</strong></p><ul><li>Zašto<strong> Plenković</strong> ne smjenuje šefa ZTC-a i je li taj potez usmjeren protiv Anušića?</li><li>Je li Anušićeva izjava da "ZTC nema poveznice ni s premijerom, ni s Medvedom" poruka vrhu stranke?</li><li>Hoće li rezultat lokalnih izbora dodatno rasplamsati nezadovoljstvo u HDZ-u?</li><li>Očekuje se da će rezultat HDZ-a na lokalnim izborima biti bolji u Slavoniji nego u ostatku Hrvatske. Hoće li Anušić tada postati još glasniji?</li></ul><p> </p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/288b7e3c/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Dalija Orešković: 'Turudić je presretač Plenkovićevog režima'</title>
      <itunes:title>Dalija Orešković: 'Turudić je presretač Plenkovićevog režima'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ac9b598c-aa4c-4d15-b8f2-0063931c652f</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/01de20e9</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U jedanaestoj epizodi Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas sa saborskom zastupnicom<strong> Dalijom Orešković</strong> o slučaju<strong> Kekin</strong>, <strong>Ivanu Turudiću</strong> i propasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa razgovara<strong> Filip Raunić</strong>.</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja nam je, između ostalih, u EP11 odgovorila Dalija Orešković:</strong></p><ul><li>Ima li uhićenje Mile Kekina uporište u zakonu?</li><li>Zašto misli da je to uhićenje politički motivirano?</li><li>Ako postupa politički motivirano što je Turudićev plan s recentnim uhićenjima?</li><li>Kako odgovara Turudiću da ne može razgovarati s političarima koji ga napadaju "ad hominem"?</li><li>Je li Kekin slučajno uhićen na dan saborske rasprave o Turudićevom opozivu?</li><li>Vjeruje li, kao i Ivan Turudić, da ugled državnog odvjetništva svakim danom sve više raste?</li><li>Kako je kroz godine potpuno rastureno Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?</li></ul><p><br></p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U jedanaestoj epizodi Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas sa saborskom zastupnicom<strong> Dalijom Orešković</strong> o slučaju<strong> Kekin</strong>, <strong>Ivanu Turudiću</strong> i propasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa razgovara<strong> Filip Raunić</strong>.</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja nam je, između ostalih, u EP11 odgovorila Dalija Orešković:</strong></p><ul><li>Ima li uhićenje Mile Kekina uporište u zakonu?</li><li>Zašto misli da je to uhićenje politički motivirano?</li><li>Ako postupa politički motivirano što je Turudićev plan s recentnim uhićenjima?</li><li>Kako odgovara Turudiću da ne može razgovarati s političarima koji ga napadaju "ad hominem"?</li><li>Je li Kekin slučajno uhićen na dan saborske rasprave o Turudićevom opozivu?</li><li>Vjeruje li, kao i Ivan Turudić, da ugled državnog odvjetništva svakim danom sve više raste?</li><li>Kako je kroz godine potpuno rastureno Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?</li></ul><p><br></p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 15 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/01de20e9/6369923e.mp3" length="21375063" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1335</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U jedanaestoj epizodi Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas sa saborskom zastupnicom<strong> Dalijom Orešković</strong> o slučaju<strong> Kekin</strong>, <strong>Ivanu Turudiću</strong> i propasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa razgovara<strong> Filip Raunić</strong>.</p><p><br></p><p><strong>Pitanja na koja nam je, između ostalih, u EP11 odgovorila Dalija Orešković:</strong></p><ul><li>Ima li uhićenje Mile Kekina uporište u zakonu?</li><li>Zašto misli da je to uhićenje politički motivirano?</li><li>Ako postupa politički motivirano što je Turudićev plan s recentnim uhićenjima?</li><li>Kako odgovara Turudiću da ne može razgovarati s političarima koji ga napadaju "ad hominem"?</li><li>Je li Kekin slučajno uhićen na dan saborske rasprave o Turudićevom opozivu?</li><li>Vjeruje li, kao i Ivan Turudić, da ugled državnog odvjetništva svakim danom sve više raste?</li><li>Kako je kroz godine potpuno rastureno Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?</li></ul><p><br></p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/01de20e9/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Goran Redžepović secira vojni rok</title>
      <itunes:title>Goran Redžepović secira vojni rok</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">d898f1dd-68cf-42e1-b561-f57874e31530</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/559777c4</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Prvo se nekoliko godina najavljivao, pa se nekoliko mjeseci pripremalo i sad se čini da bi povratak obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj doista mogao dogoditi, možda već od ove jeseni. Plan je da se budući regruti u toku dva mjeseca nauče osnovnim vojnim vještinama, a one koji se pozovu na priziv savjesti raspoređivat će se, kako je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/doznajemo-detalje-oko-sluzenja-civilnog-roka-vlada-priprema-dvije-opcije-za-ljude-koji-se-pozovu-na-priziv-savjesti/">doznao</a> Telegram, u civilnu zaštitu i na rad u jedinice lokalne samouprave.</p><p>Je li ovako velik društveni zahvat dobro osmišljen i hoće li polučiti željene rezultate, za Prvi glas s <strong>Jasminom Klarićem </strong>razgovara Telegramov vojni analitičar <strong>Goran Redžepović</strong>.</p><p><strong>U EP10 Prvog glasa Redžepović, između ostalog, objašnjava:</strong></p><ul><li>Koje su sigurnosne ugroze za Hrvatsku i imaju li one uopće veze s obveznim vojnim rokom?</li><li>Na osnovu kojih strategijskih dokumenata se uopće Hrvatska odlučila na vojni rok?</li><li>Može li se u dva mjeseca dobiti obuka nužna za moderno ratovanje?</li><li>Kakva su iskustva u ostalim zemljama?</li><li>Hoće li uopće postojati interes mladih za odlazak na ovakvu vojnu obuku?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Prvo se nekoliko godina najavljivao, pa se nekoliko mjeseci pripremalo i sad se čini da bi povratak obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj doista mogao dogoditi, možda već od ove jeseni. Plan je da se budući regruti u toku dva mjeseca nauče osnovnim vojnim vještinama, a one koji se pozovu na priziv savjesti raspoređivat će se, kako je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/doznajemo-detalje-oko-sluzenja-civilnog-roka-vlada-priprema-dvije-opcije-za-ljude-koji-se-pozovu-na-priziv-savjesti/">doznao</a> Telegram, u civilnu zaštitu i na rad u jedinice lokalne samouprave.</p><p>Je li ovako velik društveni zahvat dobro osmišljen i hoće li polučiti željene rezultate, za Prvi glas s <strong>Jasminom Klarićem </strong>razgovara Telegramov vojni analitičar <strong>Goran Redžepović</strong>.</p><p><strong>U EP10 Prvog glasa Redžepović, između ostalog, objašnjava:</strong></p><ul><li>Koje su sigurnosne ugroze za Hrvatsku i imaju li one uopće veze s obveznim vojnim rokom?</li><li>Na osnovu kojih strategijskih dokumenata se uopće Hrvatska odlučila na vojni rok?</li><li>Može li se u dva mjeseca dobiti obuka nužna za moderno ratovanje?</li><li>Kakva su iskustva u ostalim zemljama?</li><li>Hoće li uopće postojati interes mladih za odlazak na ovakvu vojnu obuku?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 14 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/559777c4/0ad39724.mp3" length="13883089" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>867</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Prvo se nekoliko godina najavljivao, pa se nekoliko mjeseci pripremalo i sad se čini da bi povratak obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj doista mogao dogoditi, možda već od ove jeseni. Plan je da se budući regruti u toku dva mjeseca nauče osnovnim vojnim vještinama, a one koji se pozovu na priziv savjesti raspoređivat će se, kako je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/doznajemo-detalje-oko-sluzenja-civilnog-roka-vlada-priprema-dvije-opcije-za-ljude-koji-se-pozovu-na-priziv-savjesti/">doznao</a> Telegram, u civilnu zaštitu i na rad u jedinice lokalne samouprave.</p><p>Je li ovako velik društveni zahvat dobro osmišljen i hoće li polučiti željene rezultate, za Prvi glas s <strong>Jasminom Klarićem </strong>razgovara Telegramov vojni analitičar <strong>Goran Redžepović</strong>.</p><p><strong>U EP10 Prvog glasa Redžepović, između ostalog, objašnjava:</strong></p><ul><li>Koje su sigurnosne ugroze za Hrvatsku i imaju li one uopće veze s obveznim vojnim rokom?</li><li>Na osnovu kojih strategijskih dokumenata se uopće Hrvatska odlučila na vojni rok?</li><li>Može li se u dva mjeseca dobiti obuka nužna za moderno ratovanje?</li><li>Kakva su iskustva u ostalim zemljama?</li><li>Hoće li uopće postojati interes mladih za odlazak na ovakvu vojnu obuku?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/559777c4/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Vikend izdanje: Dubinska analiza Trumpovog mandata</title>
      <itunes:title>Vikend izdanje: Dubinska analiza Trumpovog mandata</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">ca9c3f73-af04-4bd4-a278-eb87dac91587</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/360a815e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U Telegramovom podcastu Prvi glas, vikend izdanje <strong>Filip Raunić</strong> razgovara sa Telegramovim novinarom i kolumnistom<strong> Đivom Đurovićem</strong> o drugom mandatu <strong>Donald Trumpa.</strong></p><p>Vikend izdanje Prvog glasa zamišljeno je kao raskošniji i duži podcast koji se bavi temom tjedna. Analizu Trumpovog mandata podijelili smo u tri cjeline, a u nastavku su pitanja na koja smo pokušali odgovoriti.</p><p><strong>Ekonomija</strong></p><ul><li>Što je pravi cilj Trumpovih carina?</li><li>Je li ih američki predsjednik bio prisiljen ukinuti ili je to bio plan od početka?</li><li>Kako bi se sada trebali postaviti Demokrati, posebno njihovo lijevo krilo i - napadati Trumpov potez i braniti slobodnu trgovinu i tržište?</li></ul><p><strong>Vanjska politika</strong></p><ul><li>Je li mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine mrtav?</li><li>Je li Trumpova Amerika na strani Rusije?</li><li>Urušava li Trump ovaj svjetski poredak?</li><li>Hoće li velike sile u novom poretku moći raditi što god žele?</li></ul><p><strong>Unutarnja politika</strong></p><ul><li>Što je trumpizam i koje su mu ključne odrednice?</li><li>Tko su ključni Trumpovi ljudi i kakva je pozicija Elona Muska?</li><li>Je li moguć Trumpov ostanak na vlasti i nakon ovog mandata što bi bilo protuustavno?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U Telegramovom podcastu Prvi glas, vikend izdanje <strong>Filip Raunić</strong> razgovara sa Telegramovim novinarom i kolumnistom<strong> Đivom Đurovićem</strong> o drugom mandatu <strong>Donald Trumpa.</strong></p><p>Vikend izdanje Prvog glasa zamišljeno je kao raskošniji i duži podcast koji se bavi temom tjedna. Analizu Trumpovog mandata podijelili smo u tri cjeline, a u nastavku su pitanja na koja smo pokušali odgovoriti.</p><p><strong>Ekonomija</strong></p><ul><li>Što je pravi cilj Trumpovih carina?</li><li>Je li ih američki predsjednik bio prisiljen ukinuti ili je to bio plan od početka?</li><li>Kako bi se sada trebali postaviti Demokrati, posebno njihovo lijevo krilo i - napadati Trumpov potez i braniti slobodnu trgovinu i tržište?</li></ul><p><strong>Vanjska politika</strong></p><ul><li>Je li mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine mrtav?</li><li>Je li Trumpova Amerika na strani Rusije?</li><li>Urušava li Trump ovaj svjetski poredak?</li><li>Hoće li velike sile u novom poretku moći raditi što god žele?</li></ul><p><strong>Unutarnja politika</strong></p><ul><li>Što je trumpizam i koje su mu ključne odrednice?</li><li>Tko su ključni Trumpovi ljudi i kakva je pozicija Elona Muska?</li><li>Je li moguć Trumpov ostanak na vlasti i nakon ovog mandata što bi bilo protuustavno?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Sat, 12 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/360a815e/5e61d330.mp3" length="71219965" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>4450</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U Telegramovom podcastu Prvi glas, vikend izdanje <strong>Filip Raunić</strong> razgovara sa Telegramovim novinarom i kolumnistom<strong> Đivom Đurovićem</strong> o drugom mandatu <strong>Donald Trumpa.</strong></p><p>Vikend izdanje Prvog glasa zamišljeno je kao raskošniji i duži podcast koji se bavi temom tjedna. Analizu Trumpovog mandata podijelili smo u tri cjeline, a u nastavku su pitanja na koja smo pokušali odgovoriti.</p><p><strong>Ekonomija</strong></p><ul><li>Što je pravi cilj Trumpovih carina?</li><li>Je li ih američki predsjednik bio prisiljen ukinuti ili je to bio plan od početka?</li><li>Kako bi se sada trebali postaviti Demokrati, posebno njihovo lijevo krilo i - napadati Trumpov potez i braniti slobodnu trgovinu i tržište?</li></ul><p><strong>Vanjska politika</strong></p><ul><li>Je li mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine mrtav?</li><li>Je li Trumpova Amerika na strani Rusije?</li><li>Urušava li Trump ovaj svjetski poredak?</li><li>Hoće li velike sile u novom poretku moći raditi što god žele?</li></ul><p><strong>Unutarnja politika</strong></p><ul><li>Što je trumpizam i koje su mu ključne odrednice?</li><li>Tko su ključni Trumpovi ljudi i kakva je pozicija Elona Muska?</li><li>Je li moguć Trumpov ostanak na vlasti i nakon ovog mandata što bi bilo protuustavno?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/360a815e/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Trgovinski rat: Što zapravo žele Amerika i Kina?</title>
      <itunes:title>Trgovinski rat: Što zapravo žele Amerika i Kina?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">5572dc4b-5907-4d64-9c14-497b690c40f4</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/86cc49db</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Dvije najveće sile svijeta u otvorenom su trgovinskom ratu. Osma epizoda Prvog glasa bavi se novim potezom američkog predsjednika Donald Trumpa koji je svijetu suspendirao, a Kini povećao carine. Host EP08 je<strong> Filip Raunić</strong>, a gost je profesor međunarodne političke ekonomije <strong>Luka Brkić. </strong></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP08:</p><ul><li>Zašto je Trump odustao od carina svijetu i je li to bio plan od početka?</li><li>Što želi Washington, a što Peking i mogu li to ovim trgovinskim ratom ostvariti?</li><li>Kako je Amerika izgradila globalni trgovinski i ekonomski sustav kojim je profitirala Kina?</li><li>Hoće li Kina vlasništvo nad američkim dugom koristiti kao alat u ovoj borbi?</li><li>Ako se EU i dogovori s Trumpom, što će ekonomski rat dvije najveće globalne sile značiti za nas u Hrvatskoj?</li><li>Može li Trumpova opasna igra završiti s pozitivnim ishodom za Amerikance i svijet?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Dvije najveće sile svijeta u otvorenom su trgovinskom ratu. Osma epizoda Prvog glasa bavi se novim potezom američkog predsjednika Donald Trumpa koji je svijetu suspendirao, a Kini povećao carine. Host EP08 je<strong> Filip Raunić</strong>, a gost je profesor međunarodne političke ekonomije <strong>Luka Brkić. </strong></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP08:</p><ul><li>Zašto je Trump odustao od carina svijetu i je li to bio plan od početka?</li><li>Što želi Washington, a što Peking i mogu li to ovim trgovinskim ratom ostvariti?</li><li>Kako je Amerika izgradila globalni trgovinski i ekonomski sustav kojim je profitirala Kina?</li><li>Hoće li Kina vlasništvo nad američkim dugom koristiti kao alat u ovoj borbi?</li><li>Ako se EU i dogovori s Trumpom, što će ekonomski rat dvije najveće globalne sile značiti za nas u Hrvatskoj?</li><li>Može li Trumpova opasna igra završiti s pozitivnim ishodom za Amerikance i svijet?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 11 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/86cc49db/daa6101e.mp3" length="21117992" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1319</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Dvije najveće sile svijeta u otvorenom su trgovinskom ratu. Osma epizoda Prvog glasa bavi se novim potezom američkog predsjednika Donald Trumpa koji je svijetu suspendirao, a Kini povećao carine. Host EP08 je<strong> Filip Raunić</strong>, a gost je profesor međunarodne političke ekonomije <strong>Luka Brkić. </strong></p><p>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP08:</p><ul><li>Zašto je Trump odustao od carina svijetu i je li to bio plan od početka?</li><li>Što želi Washington, a što Peking i mogu li to ovim trgovinskim ratom ostvariti?</li><li>Kako je Amerika izgradila globalni trgovinski i ekonomski sustav kojim je profitirala Kina?</li><li>Hoće li Kina vlasništvo nad američkim dugom koristiti kao alat u ovoj borbi?</li><li>Ako se EU i dogovori s Trumpom, što će ekonomski rat dvije najveće globalne sile značiti za nas u Hrvatskoj?</li><li>Može li Trumpova opasna igra završiti s pozitivnim ishodom za Amerikance i svijet?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/86cc49db/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Marija Selak Raspudić: 'Tomaševićeva bahata najava nije dobra za demokracija'</title>
      <itunes:title>Marija Selak Raspudić: 'Tomaševićeva bahata najava nije dobra za demokracija'</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">f5c47524-bdbb-4ad5-9c36-a34815ec14e0</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/89d8041e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Ipak se dogodilo. Kratak video u kojem prvo <strong>Tomislav Tomašević </strong>i<strong> Sandra Benčić</strong> najavljuju uvjerljivu pobjedu na izborima u Zagrebu završava s <strong>Marijom Selak Raspudić</strong> koja na čuvenim klupicama između dvije tramvajske pruge u Draškovićevoj ulici, izgovara: "A da se ipak niste malo preračunali", sa šeretskim namigivanjem na kraju. Trećeplasirana s nedavnih predsjedničkih izbora, dakle, ide u utrku za Zagreb i odmah mijenja i očekivanja i omjere među postojećim, dosad isključivo muškim kandidatima.</p><p>O tome zbog čega se odlučila na još jednu izbornu kampanju i budućim potezima <strong>Marija Selak Raspudić</strong> za Telegramov dnevni podcast Prvi glas razgovara s našim novinarom<strong> Jasminom Klarićem.</strong></p><p><strong>U EP07 Prvog glasa Marija Selak Raspudić odgovorila nam je, između ostalih, i na ovaj pitanja: </strong></p><ul><li>Je li zakasnila s ulaskom u kampanju?</li><li>Koji su razlozi za optimizam, nakon četvrtog mjesta u Zagrebu na predsjedničkim izborima?</li><li>Hoće li netko od postojećih kandidata odustati u njenu korist?</li><li>Je li eventualni ne ulazak u drugi krug prevelik rizik za daljnju političku karijeru?</li><li>Koga bi mogli podržati s njene liste u Gradskoj skupštini?</li><li>Kupuje li doista Tomaševiću karte za Thompsona na Hipodromu?</li><li>Zašto misli da je Tomaševića najava da će rasturiti na izborima loša ne samo za Zagreb, nego i za demokraciju?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Ipak se dogodilo. Kratak video u kojem prvo <strong>Tomislav Tomašević </strong>i<strong> Sandra Benčić</strong> najavljuju uvjerljivu pobjedu na izborima u Zagrebu završava s <strong>Marijom Selak Raspudić</strong> koja na čuvenim klupicama između dvije tramvajske pruge u Draškovićevoj ulici, izgovara: "A da se ipak niste malo preračunali", sa šeretskim namigivanjem na kraju. Trećeplasirana s nedavnih predsjedničkih izbora, dakle, ide u utrku za Zagreb i odmah mijenja i očekivanja i omjere među postojećim, dosad isključivo muškim kandidatima.</p><p>O tome zbog čega se odlučila na još jednu izbornu kampanju i budućim potezima <strong>Marija Selak Raspudić</strong> za Telegramov dnevni podcast Prvi glas razgovara s našim novinarom<strong> Jasminom Klarićem.</strong></p><p><strong>U EP07 Prvog glasa Marija Selak Raspudić odgovorila nam je, između ostalih, i na ovaj pitanja: </strong></p><ul><li>Je li zakasnila s ulaskom u kampanju?</li><li>Koji su razlozi za optimizam, nakon četvrtog mjesta u Zagrebu na predsjedničkim izborima?</li><li>Hoće li netko od postojećih kandidata odustati u njenu korist?</li><li>Je li eventualni ne ulazak u drugi krug prevelik rizik za daljnju političku karijeru?</li><li>Koga bi mogli podržati s njene liste u Gradskoj skupštini?</li><li>Kupuje li doista Tomaševiću karte za Thompsona na Hipodromu?</li><li>Zašto misli da je Tomaševića najava da će rasturiti na izborima loša ne samo za Zagreb, nego i za demokraciju?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 10 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/89d8041e/b9aa6c0d.mp3" length="18706007" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1168</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Ipak se dogodilo. Kratak video u kojem prvo <strong>Tomislav Tomašević </strong>i<strong> Sandra Benčić</strong> najavljuju uvjerljivu pobjedu na izborima u Zagrebu završava s <strong>Marijom Selak Raspudić</strong> koja na čuvenim klupicama između dvije tramvajske pruge u Draškovićevoj ulici, izgovara: "A da se ipak niste malo preračunali", sa šeretskim namigivanjem na kraju. Trećeplasirana s nedavnih predsjedničkih izbora, dakle, ide u utrku za Zagreb i odmah mijenja i očekivanja i omjere među postojećim, dosad isključivo muškim kandidatima.</p><p>O tome zbog čega se odlučila na još jednu izbornu kampanju i budućim potezima <strong>Marija Selak Raspudić</strong> za Telegramov dnevni podcast Prvi glas razgovara s našim novinarom<strong> Jasminom Klarićem.</strong></p><p><strong>U EP07 Prvog glasa Marija Selak Raspudić odgovorila nam je, između ostalih, i na ovaj pitanja: </strong></p><ul><li>Je li zakasnila s ulaskom u kampanju?</li><li>Koji su razlozi za optimizam, nakon četvrtog mjesta u Zagrebu na predsjedničkim izborima?</li><li>Hoće li netko od postojećih kandidata odustati u njenu korist?</li><li>Je li eventualni ne ulazak u drugi krug prevelik rizik za daljnju političku karijeru?</li><li>Koga bi mogli podržati s njene liste u Gradskoj skupštini?</li><li>Kupuje li doista Tomaševiću karte za Thompsona na Hipodromu?</li><li>Zašto misli da je Tomaševića najava da će rasturiti na izborima loša ne samo za Zagreb, nego i za demokraciju?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/89d8041e/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Kako to da Turudić i EPPO hapse zajedno? </title>
      <itunes:title>Kako to da Turudić i EPPO hapse zajedno? </itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">09f5dc3d-801e-440b-86c7-74cb13bd5eb0</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/f0d72569</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U Hrvatskoj nema nedodirljivih, zagrmio je ministar pravosuđa <strong>Damir Habijan</strong> nakon što su pali nižerangirani zaposlenici Ministarstva vanjskih poslova koji su muljali sa sobama i autima na službenim putovanjima. EPPO i DORH zajedno su upali u MVEP, odjednom divno surađuju, doduše na jednom zaista niskoprofilnom slučaju. Upravo taj odnos hrvatskih i europskih tužitelja i sukob nadležnosti iz slučaja Beroš tema je šeste epizode Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas. Host ove epizode je<strong> Silvana Menđušić</strong>, a gosti su zagrebački odvjetnik<strong> Veljko Miljević</strong> i novinarka koji dugi niz godina prati EPPO <strong>Mila Moralić.<br></strong><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP06:</strong></p><ul><li>EPPO i DORH sada djeluju skupa, ali zašto u puno većim slučajevima, u kojima su padali i ministri, nije bilo ovakve suradnje?</li><li>Tko će, kada i kako riješiti sukob nadležnosti DORH-a i EPPO-a?</li><li>Misli li ministar pravosuđa zaista da su zaposlenici MVEP-a koji spavaju skupa u sobi, pa muljaju da su spavali odvojeno kako bi ukrali 200 do 1000 eura "nedodirljivi"?</li><li>Zašto EPPO od hrvatskih institucija ne dobiva podatke koje traži?</li><li>Zašto je slučaj <strong>Beroš-Petrač </strong>jedinstven u povijesti EPPO-a?</li><li>Hoće li i kako nestati dimna zavjesa o kojoj govori glavna europska tužiteljica <strong>Laura Kovesi</strong>?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U Hrvatskoj nema nedodirljivih, zagrmio je ministar pravosuđa <strong>Damir Habijan</strong> nakon što su pali nižerangirani zaposlenici Ministarstva vanjskih poslova koji su muljali sa sobama i autima na službenim putovanjima. EPPO i DORH zajedno su upali u MVEP, odjednom divno surađuju, doduše na jednom zaista niskoprofilnom slučaju. Upravo taj odnos hrvatskih i europskih tužitelja i sukob nadležnosti iz slučaja Beroš tema je šeste epizode Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas. Host ove epizode je<strong> Silvana Menđušić</strong>, a gosti su zagrebački odvjetnik<strong> Veljko Miljević</strong> i novinarka koji dugi niz godina prati EPPO <strong>Mila Moralić.<br></strong><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP06:</strong></p><ul><li>EPPO i DORH sada djeluju skupa, ali zašto u puno većim slučajevima, u kojima su padali i ministri, nije bilo ovakve suradnje?</li><li>Tko će, kada i kako riješiti sukob nadležnosti DORH-a i EPPO-a?</li><li>Misli li ministar pravosuđa zaista da su zaposlenici MVEP-a koji spavaju skupa u sobi, pa muljaju da su spavali odvojeno kako bi ukrali 200 do 1000 eura "nedodirljivi"?</li><li>Zašto EPPO od hrvatskih institucija ne dobiva podatke koje traži?</li><li>Zašto je slučaj <strong>Beroš-Petrač </strong>jedinstven u povijesti EPPO-a?</li><li>Hoće li i kako nestati dimna zavjesa o kojoj govori glavna europska tužiteljica <strong>Laura Kovesi</strong>?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 09 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/f0d72569/bc2e9bef.mp3" length="19925958" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1244</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U Hrvatskoj nema nedodirljivih, zagrmio je ministar pravosuđa <strong>Damir Habijan</strong> nakon što su pali nižerangirani zaposlenici Ministarstva vanjskih poslova koji su muljali sa sobama i autima na službenim putovanjima. EPPO i DORH zajedno su upali u MVEP, odjednom divno surađuju, doduše na jednom zaista niskoprofilnom slučaju. Upravo taj odnos hrvatskih i europskih tužitelja i sukob nadležnosti iz slučaja Beroš tema je šeste epizode Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas. Host ove epizode je<strong> Silvana Menđušić</strong>, a gosti su zagrebački odvjetnik<strong> Veljko Miljević</strong> i novinarka koji dugi niz godina prati EPPO <strong>Mila Moralić.<br></strong><br></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP06:</strong></p><ul><li>EPPO i DORH sada djeluju skupa, ali zašto u puno većim slučajevima, u kojima su padali i ministri, nije bilo ovakve suradnje?</li><li>Tko će, kada i kako riješiti sukob nadležnosti DORH-a i EPPO-a?</li><li>Misli li ministar pravosuđa zaista da su zaposlenici MVEP-a koji spavaju skupa u sobi, pa muljaju da su spavali odvojeno kako bi ukrali 200 do 1000 eura "nedodirljivi"?</li><li>Zašto EPPO od hrvatskih institucija ne dobiva podatke koje traži?</li><li>Zašto je slučaj <strong>Beroš-Petrač </strong>jedinstven u povijesti EPPO-a?</li><li>Hoće li i kako nestati dimna zavjesa o kojoj govori glavna europska tužiteljica <strong>Laura Kovesi</strong>?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/f0d72569/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Vraća se Josipa Pleslić: Može li ugroziti HDZ i AP-a?</title>
      <itunes:title>Vraća se Josipa Pleslić: Može li ugroziti HDZ i AP-a?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b24ce588-95f0-49ac-9447-9ddd4211b745</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/e4650156</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Josipa Plesić</strong> ex <strong>Rimac</strong> vraća se u hrvatsku politiku! USKOK-ova optuženica Pleslić kandidat će se za gradonačelnicu Knina, ekskluzivno je otkrila u intervju za Telegram. Ide li Pleslić zapravo u osvetnički pohod protiv HDZ-a i može li ugroziti samog <strong>Andreja Plenkovića</strong> i njegov najuži krug razgovaramo u petoj epizodi Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas. Host epizode je <strong>Filip Raunić</strong>, a gost je novinar Telegrama <strong>Denis Mahmutović </strong>koji je razgovarao s Rimac o njenim optužnicama, povratku u politiku, HDZ-u i<strong> Ivanu Turudić</strong>u.</p><p><strong>EP-05: Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:<br></strong><br></p><ul><li>Zašto je nakon kandidature Pleslić u HDZ-u zavladala panika?</li><li>Ima li Pleslić šanse postati gradonačelnica Knina?</li><li>Vraćaju li se u fokus incijali AP?</li><li>Može li ex Rimac ugroziti samog Plenkovića i njegov najuži krug?</li><li>Pleslić se s Turudićem intenzivno dopisivala, kakav će danas biti njihov odnos?</li><li>Što Knin znači za HDZ?</li><li>Hoće li kandidatura Pleslić imati šire posljedice na rezultate HDZ-a u Dalmaciji?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Josipa Plesić</strong> ex <strong>Rimac</strong> vraća se u hrvatsku politiku! USKOK-ova optuženica Pleslić kandidat će se za gradonačelnicu Knina, ekskluzivno je otkrila u intervju za Telegram. Ide li Pleslić zapravo u osvetnički pohod protiv HDZ-a i može li ugroziti samog <strong>Andreja Plenkovića</strong> i njegov najuži krug razgovaramo u petoj epizodi Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas. Host epizode je <strong>Filip Raunić</strong>, a gost je novinar Telegrama <strong>Denis Mahmutović </strong>koji je razgovarao s Rimac o njenim optužnicama, povratku u politiku, HDZ-u i<strong> Ivanu Turudić</strong>u.</p><p><strong>EP-05: Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:<br></strong><br></p><ul><li>Zašto je nakon kandidature Pleslić u HDZ-u zavladala panika?</li><li>Ima li Pleslić šanse postati gradonačelnica Knina?</li><li>Vraćaju li se u fokus incijali AP?</li><li>Može li ex Rimac ugroziti samog Plenkovića i njegov najuži krug?</li><li>Pleslić se s Turudićem intenzivno dopisivala, kakav će danas biti njihov odnos?</li><li>Što Knin znači za HDZ?</li><li>Hoće li kandidatura Pleslić imati šire posljedice na rezultate HDZ-a u Dalmaciji?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Tue, 08 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/e4650156/708344ed.mp3" length="15957877" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>996</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Josipa Plesić</strong> ex <strong>Rimac</strong> vraća se u hrvatsku politiku! USKOK-ova optuženica Pleslić kandidat će se za gradonačelnicu Knina, ekskluzivno je otkrila u intervju za Telegram. Ide li Pleslić zapravo u osvetnički pohod protiv HDZ-a i može li ugroziti samog <strong>Andreja Plenkovića</strong> i njegov najuži krug razgovaramo u petoj epizodi Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas. Host epizode je <strong>Filip Raunić</strong>, a gost je novinar Telegrama <strong>Denis Mahmutović </strong>koji je razgovarao s Rimac o njenim optužnicama, povratku u politiku, HDZ-u i<strong> Ivanu Turudić</strong>u.</p><p><strong>EP-05: Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:<br></strong><br></p><ul><li>Zašto je nakon kandidature Pleslić u HDZ-u zavladala panika?</li><li>Ima li Pleslić šanse postati gradonačelnica Knina?</li><li>Vraćaju li se u fokus incijali AP?</li><li>Može li ex Rimac ugroziti samog Plenkovića i njegov najuži krug?</li><li>Pleslić se s Turudićem intenzivno dopisivala, kakav će danas biti njihov odnos?</li><li>Što Knin znači za HDZ?</li><li>Hoće li kandidatura Pleslić imati šire posljedice na rezultate HDZ-a u Dalmaciji?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/e4650156/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Stiže novi val poskupljenja</title>
      <itunes:title>Stiže novi val poskupljenja</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">999930a2-3473-485b-9217-bb59794979c5</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/52a010f4</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Novi tjedan kreće s novom epizodom Telgramovog dnevnog podcasta Prvi glas. Host četvrte epizode je <strong>Filip Raunić</strong>, gost ekonomsko-politički analitičar i urednik portala Ideje.hr <strong>Željko Ivanković</strong>, a tema čekaju li Hrvatsku novi val poskupljenja nakon dramatičnog carinskog udara <strong>Donalda Trumpa.</strong></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u ovoj epizodi:<br></strong><br></p><ul><li>Nakon što je Donald Trump uveo carine cijelom svijetu, čeka li Europu i Hrvatsku novi val poskupljenja?</li><li>Zašto je inflacija gotovo uvijek posljedica izvanrednih okolnosti?</li><li>Hoće li trgovci opet poskupjeti zbog toga što je stvorena klima da cijene neminovno idu gore?</li><li>Hoće li se opet "zaokruživati cijene" kao kad smo uvodili euro - dio ide gore zbog okolnosti, a dio kao povećanje profitnih marži?</li><li>Zašto je inflacija politički fenomen?</li><li>Može li<strong> Plenkovićeva </strong>Vlada spriječiti inflaciju i što bi trebali napraviti?</li><li>Kako je Europska centralna banka (ECB) pokrenula, a Plenkovićeva vlada preuzela priču o visokim maržama trgovaca?</li><li>Podignu li kamate guše ekonomski rast, a ako ih spuste riskiraju rast inflacije. Što će napraviti ECB i što će to značiti za Hrvatsku?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Novi tjedan kreće s novom epizodom Telgramovog dnevnog podcasta Prvi glas. Host četvrte epizode je <strong>Filip Raunić</strong>, gost ekonomsko-politički analitičar i urednik portala Ideje.hr <strong>Željko Ivanković</strong>, a tema čekaju li Hrvatsku novi val poskupljenja nakon dramatičnog carinskog udara <strong>Donalda Trumpa.</strong></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u ovoj epizodi:<br></strong><br></p><ul><li>Nakon što je Donald Trump uveo carine cijelom svijetu, čeka li Europu i Hrvatsku novi val poskupljenja?</li><li>Zašto je inflacija gotovo uvijek posljedica izvanrednih okolnosti?</li><li>Hoće li trgovci opet poskupjeti zbog toga što je stvorena klima da cijene neminovno idu gore?</li><li>Hoće li se opet "zaokruživati cijene" kao kad smo uvodili euro - dio ide gore zbog okolnosti, a dio kao povećanje profitnih marži?</li><li>Zašto je inflacija politički fenomen?</li><li>Može li<strong> Plenkovićeva </strong>Vlada spriječiti inflaciju i što bi trebali napraviti?</li><li>Kako je Europska centralna banka (ECB) pokrenula, a Plenkovićeva vlada preuzela priču o visokim maržama trgovaca?</li><li>Podignu li kamate guše ekonomski rast, a ako ih spuste riskiraju rast inflacije. Što će napraviti ECB i što će to značiti za Hrvatsku?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 07 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/52a010f4/97481ce8.mp3" length="22382276" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1398</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Novi tjedan kreće s novom epizodom Telgramovog dnevnog podcasta Prvi glas. Host četvrte epizode je <strong>Filip Raunić</strong>, gost ekonomsko-politički analitičar i urednik portala Ideje.hr <strong>Željko Ivanković</strong>, a tema čekaju li Hrvatsku novi val poskupljenja nakon dramatičnog carinskog udara <strong>Donalda Trumpa.</strong></p><p><strong>Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u ovoj epizodi:<br></strong><br></p><ul><li>Nakon što je Donald Trump uveo carine cijelom svijetu, čeka li Europu i Hrvatsku novi val poskupljenja?</li><li>Zašto je inflacija gotovo uvijek posljedica izvanrednih okolnosti?</li><li>Hoće li trgovci opet poskupjeti zbog toga što je stvorena klima da cijene neminovno idu gore?</li><li>Hoće li se opet "zaokruživati cijene" kao kad smo uvodili euro - dio ide gore zbog okolnosti, a dio kao povećanje profitnih marži?</li><li>Zašto je inflacija politički fenomen?</li><li>Može li<strong> Plenkovićeva </strong>Vlada spriječiti inflaciju i što bi trebali napraviti?</li><li>Kako je Europska centralna banka (ECB) pokrenula, a Plenkovićeva vlada preuzela priču o visokim maržama trgovaca?</li><li>Podignu li kamate guše ekonomski rast, a ako ih spuste riskiraju rast inflacije. Što će napraviti ECB i što će to značiti za Hrvatsku?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:transcript url="https://share.transistor.fm/s/52a010f4/transcription.vtt" type="text/vtt" rel="captions"/>
      <podcast:transcript url="https://share.transistor.fm/s/52a010f4/transcription.srt" type="application/x-subrip" rel="captions"/>
      <podcast:transcript url="https://share.transistor.fm/s/52a010f4/transcription.json" type="application/json" rel="captions"/>
      <podcast:transcript url="https://share.transistor.fm/s/52a010f4/transcription.txt" type="text/plain"/>
      <podcast:transcript url="https://share.transistor.fm/s/52a010f4/transcription" type="text/html"/>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/52a010f4/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Trumpove tarife: Tvornice radnicima ili ubojiti koktel za sve?</title>
      <itunes:title>Trumpove tarife: Tvornice radnicima ili ubojiti koktel za sve?</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">e6de7ea8-dc94-4136-ae22-f4d9bba04d2d</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/1b584541</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U trećoj epizodi podcasta Prvi glas bavimo se Trumpovim tarifama koje su šokirale svijet. Host treće epizode je Telegramov <strong>Filip Raunić</strong>, a gost je bivši ministar gospodarstva i kolumnist Telegrama<strong> Goranko Fižulić<br></strong><br></p><p>Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP03:</p><ul><li>Znače li Trumpove tarife kraj svjetske trgovine kakvu smo dosad poznavali?</li><li>Čeka li Ameriku ubojiti koktel: recesija i inflacija?</li><li>Vraća li Trump ovim potezom tvornice američkim radnicima?</li><li>Obećava li Trump Amerikancima vratiti svijet kakav više ne postoji?</li><li>Može li svijet nastaviti trgovati po dosadašnjem globaliziranom modelu bez Amerike?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U trećoj epizodi podcasta Prvi glas bavimo se Trumpovim tarifama koje su šokirale svijet. Host treće epizode je Telegramov <strong>Filip Raunić</strong>, a gost je bivši ministar gospodarstva i kolumnist Telegrama<strong> Goranko Fižulić<br></strong><br></p><p>Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP03:</p><ul><li>Znače li Trumpove tarife kraj svjetske trgovine kakvu smo dosad poznavali?</li><li>Čeka li Ameriku ubojiti koktel: recesija i inflacija?</li><li>Vraća li Trump ovim potezom tvornice američkim radnicima?</li><li>Obećava li Trump Amerikancima vratiti svijet kakav više ne postoji?</li><li>Može li svijet nastaviti trgovati po dosadašnjem globaliziranom modelu bez Amerike?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 04 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/1b584541/7a735d1d.mp3" length="23865201" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1491</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U trećoj epizodi podcasta Prvi glas bavimo se Trumpovim tarifama koje su šokirale svijet. Host treće epizode je Telegramov <strong>Filip Raunić</strong>, a gost je bivši ministar gospodarstva i kolumnist Telegrama<strong> Goranko Fižulić<br></strong><br></p><p>Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP03:</p><ul><li>Znače li Trumpove tarife kraj svjetske trgovine kakvu smo dosad poznavali?</li><li>Čeka li Ameriku ubojiti koktel: recesija i inflacija?</li><li>Vraća li Trump ovim potezom tvornice američkim radnicima?</li><li>Obećava li Trump Amerikancima vratiti svijet kakav više ne postoji?</li><li>Može li svijet nastaviti trgovati po dosadašnjem globaliziranom modelu bez Amerike?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/1b584541/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Krenuo štrajk u školama: Profesor objašnjava pozadinu</title>
      <itunes:title>Krenuo štrajk u školama: Profesor objašnjava pozadinu</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">8d9c133e-81af-48de-aef3-75dd674a2d2b</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/45d86b39</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U drugoj epizodi podcasta Prvi glas bavimo se štrajkom u školama koji je krenuo jutros u Slavoniji. Host druge epizode je Telegramov <strong>Filip Raunić</strong>, a gosti su <strong>Marko Gregurić</strong>, profesor s Učiteljskog fakulteta, i <strong>Dora Kršul</strong>, novinarka Telegrama koja dugi niz godina prati obrazovanje.</p><p> </p><p>Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u drugoj epizodi Prvog glasa:</p><ul><li>Koliko plaću sada ima profesor u školi, a koliku traže od Vlade ovim štrajkom?</li><li>Vlada poručuje da su svima dali rekordne povišice, ima li štrajk u ovom trenutku smisla?</li><li>I važnije, ima li štrajk šanse za uspjeh ili će se štrajkovi nastaviti i u najnezgodnijem trenutku po Plenkovića - za vrijeme lokalnih izbora i pred sam kraj školske godine?</li><li>Treba li veće plaće za prosvjetare vezati i s većom odgovornošću i konkretnim zahtjevima za boljim školstvom?</li><li>Ima li naše školstvo, ovako postavljeno, uopće smisla ili mu je potreban temeljiti redizajn?</li><li>Što bi učitelji trebali naučiti djecu - fakte ili kritičkom razmišljanju? Ili oboje i u kojoj mjeri?</li><li>Zašto većina roditelja nakon škole mora pisati zadaću sa svojom djecom?</li></ul>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U drugoj epizodi podcasta Prvi glas bavimo se štrajkom u školama koji je krenuo jutros u Slavoniji. Host druge epizode je Telegramov <strong>Filip Raunić</strong>, a gosti su <strong>Marko Gregurić</strong>, profesor s Učiteljskog fakulteta, i <strong>Dora Kršul</strong>, novinarka Telegrama koja dugi niz godina prati obrazovanje.</p><p> </p><p>Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u drugoj epizodi Prvog glasa:</p><ul><li>Koliko plaću sada ima profesor u školi, a koliku traže od Vlade ovim štrajkom?</li><li>Vlada poručuje da su svima dali rekordne povišice, ima li štrajk u ovom trenutku smisla?</li><li>I važnije, ima li štrajk šanse za uspjeh ili će se štrajkovi nastaviti i u najnezgodnijem trenutku po Plenkovića - za vrijeme lokalnih izbora i pred sam kraj školske godine?</li><li>Treba li veće plaće za prosvjetare vezati i s većom odgovornošću i konkretnim zahtjevima za boljim školstvom?</li><li>Ima li naše školstvo, ovako postavljeno, uopće smisla ili mu je potreban temeljiti redizajn?</li><li>Što bi učitelji trebali naučiti djecu - fakte ili kritičkom razmišljanju? Ili oboje i u kojoj mjeri?</li><li>Zašto većina roditelja nakon škole mora pisati zadaću sa svojom djecom?</li></ul>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Thu, 03 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/45d86b39/b36b8848.mp3" length="26882077" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1679</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U drugoj epizodi podcasta Prvi glas bavimo se štrajkom u školama koji je krenuo jutros u Slavoniji. Host druge epizode je Telegramov <strong>Filip Raunić</strong>, a gosti su <strong>Marko Gregurić</strong>, profesor s Učiteljskog fakulteta, i <strong>Dora Kršul</strong>, novinarka Telegrama koja dugi niz godina prati obrazovanje.</p><p> </p><p>Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u drugoj epizodi Prvog glasa:</p><ul><li>Koliko plaću sada ima profesor u školi, a koliku traže od Vlade ovim štrajkom?</li><li>Vlada poručuje da su svima dali rekordne povišice, ima li štrajk u ovom trenutku smisla?</li><li>I važnije, ima li štrajk šanse za uspjeh ili će se štrajkovi nastaviti i u najnezgodnijem trenutku po Plenkovića - za vrijeme lokalnih izbora i pred sam kraj školske godine?</li><li>Treba li veće plaće za prosvjetare vezati i s većom odgovornošću i konkretnim zahtjevima za boljim školstvom?</li><li>Ima li naše školstvo, ovako postavljeno, uopće smisla ili mu je potreban temeljiti redizajn?</li><li>Što bi učitelji trebali naučiti djecu - fakte ili kritičkom razmišljanju? Ili oboje i u kojoj mjeri?</li><li>Zašto većina roditelja nakon škole mora pisati zadaću sa svojom djecom?</li></ul>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/45d86b39/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
    <item>
      <title>Nova ofenziva Ivana Turudića</title>
      <itunes:title>Nova ofenziva Ivana Turudića</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">daf91d5c-5b87-4e6a-bc48-f1b1b353bfb9</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/565cd4ac</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>USKOK u akciji: Istražitelji su u utorak priveli <strong>Ivana Lesandrića,</strong> supruga kandidatkinje za splitsko-dalmatinsku županicu <strong>Ivane Ninčević Lesandrić</strong> zbog bespravne gradnje u Katunima. Sumnja se da je gospodin Lesandrić nagovarao lokalnog službenika da mu izda dozvolu za rentanje na što je ovaj i pristao. </p><ul><li>Rade li institucije svoj posao rješavajući kroničan problem Dalmacije bespravnu gradnju?</li><li>Ili HDZ-ov dečko Turudić rješava potencijalnu oporbenu situaciju u županiji u kojoj HDZ vlada 33 godine? </li><li>Ruši li ovo uhićenje šanse žene koja je, kažu ankete, imala šanse srušiti HDZ? </li></ul><p>Host prve epizode Prvog glasa je Telegramov <strong>Filip Raunić</strong>, a gosti su <strong>Denis Mahnutović</strong>, novinar Telegrama koji je otkrio priču o bespravnoj vili obitelji Lesandrić i novinar, urednik i kolumnist Telegrama <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>USKOK u akciji: Istražitelji su u utorak priveli <strong>Ivana Lesandrića,</strong> supruga kandidatkinje za splitsko-dalmatinsku županicu <strong>Ivane Ninčević Lesandrić</strong> zbog bespravne gradnje u Katunima. Sumnja se da je gospodin Lesandrić nagovarao lokalnog službenika da mu izda dozvolu za rentanje na što je ovaj i pristao. </p><ul><li>Rade li institucije svoj posao rješavajući kroničan problem Dalmacije bespravnu gradnju?</li><li>Ili HDZ-ov dečko Turudić rješava potencijalnu oporbenu situaciju u županiji u kojoj HDZ vlada 33 godine? </li><li>Ruši li ovo uhićenje šanse žene koja je, kažu ankete, imala šanse srušiti HDZ? </li></ul><p>Host prve epizode Prvog glasa je Telegramov <strong>Filip Raunić</strong>, a gosti su <strong>Denis Mahnutović</strong>, novinar Telegrama koji je otkrio priču o bespravnoj vili obitelji Lesandrić i novinar, urednik i kolumnist Telegrama <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Wed, 02 Apr 2025 04:25:00 +0200</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/565cd4ac/9c7638a8.mp3" length="16962090" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>1059</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>USKOK u akciji: Istražitelji su u utorak priveli <strong>Ivana Lesandrića,</strong> supruga kandidatkinje za splitsko-dalmatinsku županicu <strong>Ivane Ninčević Lesandrić</strong> zbog bespravne gradnje u Katunima. Sumnja se da je gospodin Lesandrić nagovarao lokalnog službenika da mu izda dozvolu za rentanje na što je ovaj i pristao. </p><ul><li>Rade li institucije svoj posao rješavajući kroničan problem Dalmacije bespravnu gradnju?</li><li>Ili HDZ-ov dečko Turudić rješava potencijalnu oporbenu situaciju u županiji u kojoj HDZ vlada 33 godine? </li><li>Ruši li ovo uhićenje šanse žene koja je, kažu ankete, imala šanse srušiti HDZ? </li></ul><p>Host prve epizode Prvog glasa je Telegramov <strong>Filip Raunić</strong>, a gosti su <strong>Denis Mahnutović</strong>, novinar Telegrama koji je otkrio priču o bespravnoj vili obitelji Lesandrić i novinar, urednik i kolumnist Telegrama <strong>Jasmin Klarić</strong>.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:transcript url="https://share.transistor.fm/s/565cd4ac/transcript.txt" type="text/plain"/>
    </item>
    <item>
      <title>Prvi glas: Slušajte nas svaki dan i ostanite informirani</title>
      <itunes:title>Prvi glas: Slušajte nas svaki dan i ostanite informirani</itunes:title>
      <itunes:episodeType>trailer</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">29aba787-1439-4460-82e4-5c281451af90</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/2d7bfac2</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Prvi glas, novi podcast za čitatelje Telegram.hr portala</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Prvi glas, novi podcast za čitatelje Telegram.hr portala</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 28 Mar 2025 12:06:02 +0100</pubDate>
      <author>Telegram</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/2d7bfac2/44a6651b.mp3" length="597466" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>Telegram</itunes:author>
      <itunes:duration>36</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Prvi glas, novi podcast za čitatelje Telegram.hr portala</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords>telegram, vijesti</itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
      <podcast:chapters url="https://share.transistor.fm/s/2d7bfac2/chapters.json" type="application/json+chapters"/>
    </item>
  </channel>
</rss>
