<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet href="/stylesheet.xsl" type="text/xsl"?>
<rss version="2.0" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom" xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:itunes="http://www.itunes.com/dtds/podcast-1.0.dtd" xmlns:podcast="https://podcastindex.org/namespace/1.0">
  <channel>
    <atom:link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://feeds.transistor.fm/studentske-price" title="MP3 Audio"/>
    <atom:link rel="hub" href="https://pubsubhubbub.appspot.com/"/>
    <podcast:podping usesPodping="true"/>
    <title>Studentske priče</title>
    <generator>Transistor (https://transistor.fm)</generator>
    <itunes:new-feed-url>https://feeds.transistor.fm/studentske-price</itunes:new-feed-url>
    <description>Ovo je kanal u kom plasiramo priče studenata koji dolaze na praksu u Podcast Ćošak Nezavisnog društva novinara Vojvodine.

</description>
    <copyright>© 2025 NDNV</copyright>
    <podcast:guid>156bc8fb-6198-5ae5-af30-6539447e6739</podcast:guid>
    <podcast:locked owner="office@ndnv.org">no</podcast:locked>
    <language>sr</language>
    <pubDate>Fri, 26 Apr 2024 10:53:48 +0200</pubDate>
    <lastBuildDate>Wed, 03 Dec 2025 02:43:14 +0100</lastBuildDate>
    <link>https://ndnv.org/</link>
    <image>
      <url>https://img.transistor.fm/XPGK0C31yrosjeqPrfdxVnGHrATbr7hfZ_RLcB2gUgU/rs:fill:0:0:1/w:1400/h:1400/q:60/mb:500000/aHR0cHM6Ly9pbWct/dXBsb2FkLXByb2R1/Y3Rpb24udHJhbnNp/c3Rvci5mbS9zaG93/LzQwMjIyLzE2Nzk5/MTEyMzMtYXJ0d29y/ay5qcGc.jpg</url>
      <title>Studentske priče</title>
      <link>https://ndnv.org/</link>
    </image>
    <itunes:category text="News"/>
    <itunes:type>episodic</itunes:type>
    <itunes:author>NDNV</itunes:author>
    <itunes:image href="https://img.transistor.fm/XPGK0C31yrosjeqPrfdxVnGHrATbr7hfZ_RLcB2gUgU/rs:fill:0:0:1/w:1400/h:1400/q:60/mb:500000/aHR0cHM6Ly9pbWct/dXBsb2FkLXByb2R1/Y3Rpb24udHJhbnNp/c3Rvci5mbS9zaG93/LzQwMjIyLzE2Nzk5/MTEyMzMtYXJ0d29y/ay5qcGc.jpg"/>
    <itunes:summary>Ovo je kanal u kom plasiramo priče studenata koji dolaze na praksu u Podcast Ćošak Nezavisnog društva novinara Vojvodine.

</itunes:summary>
    <itunes:subtitle>Ovo je kanal u kom plasiramo priče studenata koji dolaze na praksu u Podcast Ćošak Nezavisnog društva novinara Vojvodine.</itunes:subtitle>
    <itunes:keywords></itunes:keywords>
    <itunes:owner>
      <itunes:name>Nezavisno društvo novinara Vojvodine</itunes:name>
    </itunes:owner>
    <itunes:complete>No</itunes:complete>
    <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    <item>
      <title>Pretnje studentkinjama Odseka za medijske studije </title>
      <itunes:episode>10</itunes:episode>
      <podcast:episode>10</podcast:episode>
      <itunes:title>Pretnje studentkinjama Odseka za medijske studije </itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">bd670b6e-27c9-4213-a879-9dcc60c10829</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/86d23386</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Studentkinje Odseka za medijske studije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Doroteja Antić i Mila Pajić primile su brojne pretnje i uvrede putem društvenih mreža nakon što su javno podržale inicijativu usvajanja Rezolucije Ujedinjenih Nacija o Srebrenici. U sklopu Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji, studentkinje su pozvane da govore o Rezoluciji koja će drugog maja biti izglasavana na generealnoj skupštini UN-a.</p><p>Profesori i asistenti Odseka za medijske studije javno su osudili pretnje i uvrede upućene studentkinjama i iskazali zabrinutost. Profesorka Jelena Kleut tvrdi da ovo nije prvi put da su studenti ovog odseka targetirani zbog svojih stavova i da je stvarično kada se mladi ljudi susreću sa pretnjama zbog nečega što su izgovorili.</p><p>Poslušajte novu epizodu koju je priredila studentkinja Vedrana Todorović!</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Studentkinje Odseka za medijske studije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Doroteja Antić i Mila Pajić primile su brojne pretnje i uvrede putem društvenih mreža nakon što su javno podržale inicijativu usvajanja Rezolucije Ujedinjenih Nacija o Srebrenici. U sklopu Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji, studentkinje su pozvane da govore o Rezoluciji koja će drugog maja biti izglasavana na generealnoj skupštini UN-a.</p><p>Profesori i asistenti Odseka za medijske studije javno su osudili pretnje i uvrede upućene studentkinjama i iskazali zabrinutost. Profesorka Jelena Kleut tvrdi da ovo nije prvi put da su studenti ovog odseka targetirani zbog svojih stavova i da je stvarično kada se mladi ljudi susreću sa pretnjama zbog nečega što su izgovorili.</p><p>Poslušajte novu epizodu koju je priredila studentkinja Vedrana Todorović!</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 26 Apr 2024 10:53:46 +0200</pubDate>
      <author>NDNV</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/86d23386/7e0c3525.mp3" length="2694324" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>NDNV</itunes:author>
      <itunes:duration>190</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Studentkinje Odseka za medijske studije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Doroteja Antić i Mila Pajić primile su brojne pretnje i uvrede putem društvenih mreža nakon što su javno podržale inicijativu usvajanja Rezolucije Ujedinjenih Nacija o Srebrenici. U sklopu Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji, studentkinje su pozvane da govore o Rezoluciji koja će drugog maja biti izglasavana na generealnoj skupštini UN-a.</p><p>Profesori i asistenti Odseka za medijske studije javno su osudili pretnje i uvrede upućene studentkinjama i iskazali zabrinutost. Profesorka Jelena Kleut tvrdi da ovo nije prvi put da su studenti ovog odseka targetirani zbog svojih stavova i da je stvarično kada se mladi ljudi susreću sa pretnjama zbog nečega što su izgovorili.</p><p>Poslušajte novu epizodu koju je priredila studentkinja Vedrana Todorović!</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords></itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Privatni ili državni smeštaj studenata</title>
      <itunes:episode>9</itunes:episode>
      <podcast:episode>9</podcast:episode>
      <itunes:title>Privatni ili državni smeštaj studenata</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">a0e81b05-a6eb-4643-a35e-6ebb2f8e0977</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/99fd815b</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Sa sve većim poskupljenjima smeštaja, pitanje je kako će studenti priuštiti školovanje u<br>Novom Sadu. Cene stanova u Novom Sadu rastu što predstavlja ogroman problem<br>studentima koji nisu iz ovog grada. Studenti se žale na visoke kirije, nedovoljan broj mesta u<br>domovima i uslovima studiranja. Mesta u domovima nema dovoljno, zato je više od polovine<br>studenata primorano da iznajmljuje stanove na dobroj lokaciji.</p><p>Ukoliko nemaju uslove za upis u domove ili žele privatnost, studenti traže uz pomoć agencija<br>stanove. Međutim, koliko su ljudi voljni da izdaju stanove studentima?</p><p>Poslušajte u prilogu koji je priredila studentkinja Zorana Brkljač.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Sa sve većim poskupljenjima smeštaja, pitanje je kako će studenti priuštiti školovanje u<br>Novom Sadu. Cene stanova u Novom Sadu rastu što predstavlja ogroman problem<br>studentima koji nisu iz ovog grada. Studenti se žale na visoke kirije, nedovoljan broj mesta u<br>domovima i uslovima studiranja. Mesta u domovima nema dovoljno, zato je više od polovine<br>studenata primorano da iznajmljuje stanove na dobroj lokaciji.</p><p>Ukoliko nemaju uslove za upis u domove ili žele privatnost, studenti traže uz pomoć agencija<br>stanove. Međutim, koliko su ljudi voljni da izdaju stanove studentima?</p><p>Poslušajte u prilogu koji je priredila studentkinja Zorana Brkljač.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Fri, 06 Oct 2023 09:26:01 +0200</pubDate>
      <author>NDNV</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/99fd815b/16b58476.mp3" length="6715139" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>NDNV</itunes:author>
      <itunes:duration>209</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Sa sve većim poskupljenjima smeštaja, pitanje je kako će studenti priuštiti školovanje u<br>Novom Sadu. Cene stanova u Novom Sadu rastu što predstavlja ogroman problem<br>studentima koji nisu iz ovog grada. Studenti se žale na visoke kirije, nedovoljan broj mesta u<br>domovima i uslovima studiranja. Mesta u domovima nema dovoljno, zato je više od polovine<br>studenata primorano da iznajmljuje stanove na dobroj lokaciji.</p><p>Ukoliko nemaju uslove za upis u domove ili žele privatnost, studenti traže uz pomoć agencija<br>stanove. Međutim, koliko su ljudi voljni da izdaju stanove studentima?</p><p>Poslušajte u prilogu koji je priredila studentkinja Zorana Brkljač.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords></itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Društvene mreže i marketing pozorišta</title>
      <itunes:episode>8</itunes:episode>
      <podcast:episode>8</podcast:episode>
      <itunes:title>Društvene mreže i marketing pozorišta</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">c4fa8c47-16f2-4729-9848-f69cfa036eba</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/a3569079</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Korišćenje društvenih mreža danas je neizostavni deo marketinga kako pojedinaca, tako i većih<br>kompanija. Pozorišna publika sve više se informiše o repertoarima upravo na ovaj način.<br>Postavlja se pitanje koliko pozorište ide u korak s vremenom i da li mora imati i ovaj način<br>oglašavanja kako bi opstalo.</p><p>U ovoj epozodi studentkinja Teodora Todorović objašnjava na koje sve načine društvene mreže<br>mogu pomoći pozorištu da zainteresuje publiku.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Korišćenje društvenih mreža danas je neizostavni deo marketinga kako pojedinaca, tako i većih<br>kompanija. Pozorišna publika sve više se informiše o repertoarima upravo na ovaj način.<br>Postavlja se pitanje koliko pozorište ide u korak s vremenom i da li mora imati i ovaj način<br>oglašavanja kako bi opstalo.</p><p>U ovoj epozodi studentkinja Teodora Todorović objašnjava na koje sve načine društvene mreže<br>mogu pomoći pozorištu da zainteresuje publiku.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 03 Apr 2023 12:39:58 +0200</pubDate>
      <author>NDNV</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/a3569079/1a356b91.mp3" length="3552374" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>NDNV</itunes:author>
      <itunes:duration>219</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Korišćenje društvenih mreža danas je neizostavni deo marketinga kako pojedinaca, tako i većih<br>kompanija. Pozorišna publika sve više se informiše o repertoarima upravo na ovaj način.<br>Postavlja se pitanje koliko pozorište ide u korak s vremenom i da li mora imati i ovaj način<br>oglašavanja kako bi opstalo.</p><p>U ovoj epozodi studentkinja Teodora Todorović objašnjava na koje sve načine društvene mreže<br>mogu pomoći pozorištu da zainteresuje publiku.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords></itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Žene u teretani</title>
      <itunes:episode>7</itunes:episode>
      <podcast:episode>7</podcast:episode>
      <itunes:title>Žene u teretani</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">38575ce4-4f7f-4c58-9db4-cb7ab28a3e57</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/2e3aee68</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>U poslednjih nekoliko godina, teretane su postale izuzetno popularne pod uticajem društvenih mreža. One često unose nemir i<br>opterećenja kod žena jer su većinski namenjene muškarcima.<br>Ipak, bežanje od problema ne dovodi do željenih ciljeva.</p><p><br>U ovoj epozodi studentkinja Miroslava Popov i njeni sagovornici govore o prednostima i manama ženskih teretana.</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>U poslednjih nekoliko godina, teretane su postale izuzetno popularne pod uticajem društvenih mreža. One često unose nemir i<br>opterećenja kod žena jer su većinski namenjene muškarcima.<br>Ipak, bežanje od problema ne dovodi do željenih ciljeva.</p><p><br>U ovoj epozodi studentkinja Miroslava Popov i njeni sagovornici govore o prednostima i manama ženskih teretana.</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 03 Apr 2023 12:37:51 +0200</pubDate>
      <author>NDNV</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/2e3aee68/86ba4dc0.mp3" length="2872256" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>NDNV</itunes:author>
      <itunes:duration>176</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>U poslednjih nekoliko godina, teretane su postale izuzetno popularne pod uticajem društvenih mreža. One često unose nemir i<br>opterećenja kod žena jer su većinski namenjene muškarcima.<br>Ipak, bežanje od problema ne dovodi do željenih ciljeva.</p><p><br>U ovoj epozodi studentkinja Miroslava Popov i njeni sagovornici govore o prednostima i manama ženskih teretana.</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords></itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Doprinos zajednici kroz volontiranje</title>
      <itunes:episode>6</itunes:episode>
      <podcast:episode>6</podcast:episode>
      <itunes:title>Doprinos zajednici kroz volontiranje</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">d0239463-9386-4f02-a50b-2b9c366bf4c8</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/a151a917</link>
      <description>
        <![CDATA[<p><strong>Volontiranje u Novom Sadu<br></strong><br></p><p>Jedna od najpoznatijih organizacija koja već dugi niz godina brine o zajednici i okuplja veliki broj volontera, svakako je Crveni krst. Njihovoj omladinskoj terenskoj jedinici Jovan Jovanović Zmaj mogu se priključiti osnovci, srednjoškolci i studenti koji su voljni da nauče nešto novo i pomognu svojoj zajednici. Aleksandra Milić iz ove organizacije, ističe da se značaj volontiranja najbolje vidi za vreme kriznih situacija, kao što je to bio slučaj 2020. kada je proglašeno vanredno stanje zbog koronavirusa.<br> </p><p>Crveni krst Novog Sada je bio u mogućnosti da odmah aktivira preko 100 volontera, koji su bili tu da pomognu našim najstarijim sugrađanima u vidu nabavke osnovnih životnih namirnica. Takođe, tokom 2021. godine kada je počela masovna imunizacija, tada su naši mladi volonteri učestvovali u samoj izgradnji punkta za imunizaciju i kao pomoć zdravstvenom sistemu, kaže Aleksandra Milić  <br> </p><p>Osim Crvenog krsta, mladima je priliku za uključenje u aktivnosti u toku pandemije pružio i Novosadski volonterski servis. Na ovaj poziv odazvao se Nemanja Marković, koji je do danas ostao aktivan u ovoj organizaciji.  Kako kaže, pomaganje drugima je njegov doprinos zajednici, a pomoć je uvek potrebna.</p><p>„Smatram da tako mogu doprineti zajednici i na nekim lokacijama gde inače možda ne bih mogao da pomognem ljudima kako smatram da bi trebalo. Da li da ih uputimo u smeru koji im treba, da li prosto da im poželimo lep dan kada uđu na neki događaj. Kako god, smatram da uvek treba pomoći na neki način.“</p><p>Većina mladih Novosađana, bez obzira na to da li su nekada volontirali, veruju da se kroz ovu aktivnost čine dobra dela i stiču važna nova iskustva.   <br> - Mislim da je volontiranje super stvar. Ja sam volontirala u osnovnoj školi i proputovala sam jako puno zbog toga.<br> - Kada se dobro organizuje to je jedna odlična stvar, a kada je loša organizacija, onda bi možda moglo da bude malo više štete nego koristi.<br> - Baš cenim i volim volontiranje. Jako bih volela da odem u Afriku na neko vreme da volontiram.<br> - Ne volontiram ja lično. Želeo sam, nikako da se nateram, ali imam jako veliki respekt za ljude koji to rade zato što samim tim što im nije novac motivacija zapravo znači da stvarno vole to što rade i žele da pomognu svetu.<br> <br>Veganstvo, solidarnost, feminizam i antifašizam glavne su vrednosti koje promoviše Kuhinja Solidarnosti. Ova inicijativa pokrenuta je 2020, kako bi se obezbedio obrok za socijalno ugrožene sugrađane. Svakog utorka i subote, volonteri Kuhinje spremaju, pakuju i raznose hranu po celom gradu. Volonterka Zoja Maričić kaže da se uprkos posvećenom vremenu i trudu, uvek oseća kao da je mogla uraditi više. Novi volonteri uvek su potrebni, jer se povećava i broj korisnika Kuhinje. Ona objašnjava da im se može priključiti svako, bez obzira na prethodno iskustvo u kuhinji.<br> <br>„Svi oni koji žele da volontiraju su dobro došli, u skladu sa svojim afinitetima da li vole da kuvaju, da pripremaju hranu, da li na kraju krajeva vole da čiste i da budu u direktnom kontaktu sa korisnicima. Svako ko želi da volontira dovoljno je samo da ispuni formular koji se nalazi na našim društvenim mrežama. Čak i ako osoba nema nikakvog iskustva, može da dođe i da usput nauči“, objašnjava Zoja Maričić<br> <br>Sa psihološke tačke gledišta, volontiranje se može dovesti u vezu sa ljudskom potrebom za kontaktom. Psihološkinja Lidija Banđur objašnjava da, ukoliko ne ispunimo svoje društvene potrebe, može doći do raznih anksioznih stanja.<br> <br>„Kada je kontakt ostvaren, tada je i naša potreba za prihvatanjem i povezivanjem zadovoljena, i shodno tome dolazi do pojačane empatije obostrano“, ističe Lidija Banđur.<br> <br> Autorka:  Milica Ćirić</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p><strong>Volontiranje u Novom Sadu<br></strong><br></p><p>Jedna od najpoznatijih organizacija koja već dugi niz godina brine o zajednici i okuplja veliki broj volontera, svakako je Crveni krst. Njihovoj omladinskoj terenskoj jedinici Jovan Jovanović Zmaj mogu se priključiti osnovci, srednjoškolci i studenti koji su voljni da nauče nešto novo i pomognu svojoj zajednici. Aleksandra Milić iz ove organizacije, ističe da se značaj volontiranja najbolje vidi za vreme kriznih situacija, kao što je to bio slučaj 2020. kada je proglašeno vanredno stanje zbog koronavirusa.<br> </p><p>Crveni krst Novog Sada je bio u mogućnosti da odmah aktivira preko 100 volontera, koji su bili tu da pomognu našim najstarijim sugrađanima u vidu nabavke osnovnih životnih namirnica. Takođe, tokom 2021. godine kada je počela masovna imunizacija, tada su naši mladi volonteri učestvovali u samoj izgradnji punkta za imunizaciju i kao pomoć zdravstvenom sistemu, kaže Aleksandra Milić  <br> </p><p>Osim Crvenog krsta, mladima je priliku za uključenje u aktivnosti u toku pandemije pružio i Novosadski volonterski servis. Na ovaj poziv odazvao se Nemanja Marković, koji je do danas ostao aktivan u ovoj organizaciji.  Kako kaže, pomaganje drugima je njegov doprinos zajednici, a pomoć je uvek potrebna.</p><p>„Smatram da tako mogu doprineti zajednici i na nekim lokacijama gde inače možda ne bih mogao da pomognem ljudima kako smatram da bi trebalo. Da li da ih uputimo u smeru koji im treba, da li prosto da im poželimo lep dan kada uđu na neki događaj. Kako god, smatram da uvek treba pomoći na neki način.“</p><p>Većina mladih Novosađana, bez obzira na to da li su nekada volontirali, veruju da se kroz ovu aktivnost čine dobra dela i stiču važna nova iskustva.   <br> - Mislim da je volontiranje super stvar. Ja sam volontirala u osnovnoj školi i proputovala sam jako puno zbog toga.<br> - Kada se dobro organizuje to je jedna odlična stvar, a kada je loša organizacija, onda bi možda moglo da bude malo više štete nego koristi.<br> - Baš cenim i volim volontiranje. Jako bih volela da odem u Afriku na neko vreme da volontiram.<br> - Ne volontiram ja lično. Želeo sam, nikako da se nateram, ali imam jako veliki respekt za ljude koji to rade zato što samim tim što im nije novac motivacija zapravo znači da stvarno vole to što rade i žele da pomognu svetu.<br> <br>Veganstvo, solidarnost, feminizam i antifašizam glavne su vrednosti koje promoviše Kuhinja Solidarnosti. Ova inicijativa pokrenuta je 2020, kako bi se obezbedio obrok za socijalno ugrožene sugrađane. Svakog utorka i subote, volonteri Kuhinje spremaju, pakuju i raznose hranu po celom gradu. Volonterka Zoja Maričić kaže da se uprkos posvećenom vremenu i trudu, uvek oseća kao da je mogla uraditi više. Novi volonteri uvek su potrebni, jer se povećava i broj korisnika Kuhinje. Ona objašnjava da im se može priključiti svako, bez obzira na prethodno iskustvo u kuhinji.<br> <br>„Svi oni koji žele da volontiraju su dobro došli, u skladu sa svojim afinitetima da li vole da kuvaju, da pripremaju hranu, da li na kraju krajeva vole da čiste i da budu u direktnom kontaktu sa korisnicima. Svako ko želi da volontira dovoljno je samo da ispuni formular koji se nalazi na našim društvenim mrežama. Čak i ako osoba nema nikakvog iskustva, može da dođe i da usput nauči“, objašnjava Zoja Maričić<br> <br>Sa psihološke tačke gledišta, volontiranje se može dovesti u vezu sa ljudskom potrebom za kontaktom. Psihološkinja Lidija Banđur objašnjava da, ukoliko ne ispunimo svoje društvene potrebe, može doći do raznih anksioznih stanja.<br> <br>„Kada je kontakt ostvaren, tada je i naša potreba za prihvatanjem i povezivanjem zadovoljena, i shodno tome dolazi do pojačane empatije obostrano“, ističe Lidija Banđur.<br> <br> Autorka:  Milica Ćirić</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 27 Mar 2023 12:40:09 +0200</pubDate>
      <author>NDNV</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/a151a917/5199d96f.mp3" length="3883017" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>NDNV</itunes:author>
      <itunes:duration>328</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p><strong>Volontiranje u Novom Sadu<br></strong><br></p><p>Jedna od najpoznatijih organizacija koja već dugi niz godina brine o zajednici i okuplja veliki broj volontera, svakako je Crveni krst. Njihovoj omladinskoj terenskoj jedinici Jovan Jovanović Zmaj mogu se priključiti osnovci, srednjoškolci i studenti koji su voljni da nauče nešto novo i pomognu svojoj zajednici. Aleksandra Milić iz ove organizacije, ističe da se značaj volontiranja najbolje vidi za vreme kriznih situacija, kao što je to bio slučaj 2020. kada je proglašeno vanredno stanje zbog koronavirusa.<br> </p><p>Crveni krst Novog Sada je bio u mogućnosti da odmah aktivira preko 100 volontera, koji su bili tu da pomognu našim najstarijim sugrađanima u vidu nabavke osnovnih životnih namirnica. Takođe, tokom 2021. godine kada je počela masovna imunizacija, tada su naši mladi volonteri učestvovali u samoj izgradnji punkta za imunizaciju i kao pomoć zdravstvenom sistemu, kaže Aleksandra Milić  <br> </p><p>Osim Crvenog krsta, mladima je priliku za uključenje u aktivnosti u toku pandemije pružio i Novosadski volonterski servis. Na ovaj poziv odazvao se Nemanja Marković, koji je do danas ostao aktivan u ovoj organizaciji.  Kako kaže, pomaganje drugima je njegov doprinos zajednici, a pomoć je uvek potrebna.</p><p>„Smatram da tako mogu doprineti zajednici i na nekim lokacijama gde inače možda ne bih mogao da pomognem ljudima kako smatram da bi trebalo. Da li da ih uputimo u smeru koji im treba, da li prosto da im poželimo lep dan kada uđu na neki događaj. Kako god, smatram da uvek treba pomoći na neki način.“</p><p>Većina mladih Novosađana, bez obzira na to da li su nekada volontirali, veruju da se kroz ovu aktivnost čine dobra dela i stiču važna nova iskustva.   <br> - Mislim da je volontiranje super stvar. Ja sam volontirala u osnovnoj školi i proputovala sam jako puno zbog toga.<br> - Kada se dobro organizuje to je jedna odlična stvar, a kada je loša organizacija, onda bi možda moglo da bude malo više štete nego koristi.<br> - Baš cenim i volim volontiranje. Jako bih volela da odem u Afriku na neko vreme da volontiram.<br> - Ne volontiram ja lično. Želeo sam, nikako da se nateram, ali imam jako veliki respekt za ljude koji to rade zato što samim tim što im nije novac motivacija zapravo znači da stvarno vole to što rade i žele da pomognu svetu.<br> <br>Veganstvo, solidarnost, feminizam i antifašizam glavne su vrednosti koje promoviše Kuhinja Solidarnosti. Ova inicijativa pokrenuta je 2020, kako bi se obezbedio obrok za socijalno ugrožene sugrađane. Svakog utorka i subote, volonteri Kuhinje spremaju, pakuju i raznose hranu po celom gradu. Volonterka Zoja Maričić kaže da se uprkos posvećenom vremenu i trudu, uvek oseća kao da je mogla uraditi više. Novi volonteri uvek su potrebni, jer se povećava i broj korisnika Kuhinje. Ona objašnjava da im se može priključiti svako, bez obzira na prethodno iskustvo u kuhinji.<br> <br>„Svi oni koji žele da volontiraju su dobro došli, u skladu sa svojim afinitetima da li vole da kuvaju, da pripremaju hranu, da li na kraju krajeva vole da čiste i da budu u direktnom kontaktu sa korisnicima. Svako ko želi da volontira dovoljno je samo da ispuni formular koji se nalazi na našim društvenim mrežama. Čak i ako osoba nema nikakvog iskustva, može da dođe i da usput nauči“, objašnjava Zoja Maričić<br> <br>Sa psihološke tačke gledišta, volontiranje se može dovesti u vezu sa ljudskom potrebom za kontaktom. Psihološkinja Lidija Banđur objašnjava da, ukoliko ne ispunimo svoje društvene potrebe, može doći do raznih anksioznih stanja.<br> <br>„Kada je kontakt ostvaren, tada je i naša potreba za prihvatanjem i povezivanjem zadovoljena, i shodno tome dolazi do pojačane empatije obostrano“, ističe Lidija Banđur.<br> <br> Autorka:  Milica Ćirić</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords></itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Elektronske cigarete- sredstvo za odvikavanje ili još veće zlo</title>
      <itunes:episode>5</itunes:episode>
      <podcast:episode>5</podcast:episode>
      <itunes:title>Elektronske cigarete- sredstvo za odvikavanje ili još veće zlo</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">4a52d98f-0df7-40ab-be23-fb3d82d495ff</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/e6be56f9</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Elektronske cigarete su u komercijalnoj upotrebi već dvadeset godina. Dolaze u svakakvim oblicima i ukusima. Ukoliko ste ikada poželeli da nikotin ima ukus breskve ili možda kivija, želja Vam je ispunjena. A ako Vam smeta oblik ili izgled elektronske cigarete, danas ćete na najbližoj trafici pronaći širok izbor. Ono što je zapravo problem kod konzumiranja ovih proizvoda (sem očiglednog problema- zavisnost od nikotina) je nedovoljna svest o negativnim posledicama koje ostavljaju. „S obzirom da dvadeset godina nije dugačak period i da medicina nije imala dovoljno vremena da istraži ove proizvode, malo se zna o posledicama“, navodi pulmolog Darko Tasić, dodavši da je biranje između klasičnih i elektronskih cigareta kao biranje između dva zla. </p><p><strong>Mitovi i istraživanja<br></strong><br></p><p>Takođe treba napomenuti da se fraze kao što su –zdraviji izbor, bez dima i neprijatnih mirisa -nalaze na sajtu svakog proizvođača ovih uređaja. Istraživanja koje su te kompanije sprovele često ne odražavaju realnu sliku, a neka od njih nisu ni priznata od strane medicine kao validna istraživanja. Štetnih sastojaka u elektronskim cigaretama postoji na pretek. U najvećem broju je zabeležen dijacetil, koji se dobija zagrevanjem hemikalija. U pojedinim proizvodima može se naći i metilglioksal koji dovodi do dijabetesa i neurodegeneracije tj do gubitka i smrti neurona. </p><p>Ukoliko pitate osobe koje konzumiraju elektronske cigarete zašto puše njih a ne obične, odgovor je uglavnom jer su zdravije i pomažu pri prestanku pušenja. Vesna Imbronjev iz Savetovališta za odvikavanje od cigareta ističe da među pušačima postoji mnogo dezinformacija : „Najčešće se javljaju ljudi koji su pušili klasične cigarete pa su onda krenuli sa elektronskim cigaretama u smislu da prestane da puše, kao da im je to neki prelazni vid i onda kada vide i shvate da je u suštini to isto, onda se jave na odvikavanje da pušenja“.</p><p><strong>Marketing i kupci<br></strong><br></p><p>Ako pogledate šarena pakovanja u kojima ovi proizvodi dolaze, pomislili bi da su dečiji a kada i povežemo da su ukusi voće i da je ukus koji vam ostaje u ustima posle uvlačenja dima zapravo sladak, nije teško zaključiti kakve kupce proizvođači žele da privuku. Institut za javno zdravlje Srbije „dr Milan Jovanović Batut“ je 2017. radio istraživanje među decom od 13 do 15 godina, gde se 6% njih izjasnilo da koristi elektronske cigarete. </p><p>Prema istraživanju udruženja „Roditelj“ iz 2022. godine čak 83% maloletnika niko nije pitao koliko imaju godina pri kupovini elektronskih cigareta. Laka kupovina dovodi do toga da maloletnici koriste ove uređaje i u školi. Problem je na koji način sankcionisati takvo ponašanje. Pomoćnica direktora Elektrotehničke škole u Novom Sadu Jelena Horstman navodi da je potrebno dopreti do učenika: „Ovde ih dovedemo kod nas, pozovemo roditelje i zapretimo kaznom, kažemo da nam je žao što se truje, mi nećemo moći na duže staze kontrolisati ali unutar školskog dvorišta ne sme i onda zabeležimo ime i obično ima rezultata, pogotovo kod mlađih“.</p><p>Bile one zdravije ili bar mirisale lepše od običnih cigareta, opet sadrže štetne sastojke. Podatak da je Srbija šesta u svetu po broju stanovnika koji konzumiraju cigarete je vrlo lako dokazati- samo izađite na ulicu. Da li će se ti brojevi smanjiti sa novim generacija je takođe upitno. Od klasičnih cigareta preko nikotina koji se žvaće do nargile i elektronskih cigareta, jasno je da tržište za ovakve proizvode postoji. </p><p> Autorka: Valentina Simović</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Elektronske cigarete su u komercijalnoj upotrebi već dvadeset godina. Dolaze u svakakvim oblicima i ukusima. Ukoliko ste ikada poželeli da nikotin ima ukus breskve ili možda kivija, želja Vam je ispunjena. A ako Vam smeta oblik ili izgled elektronske cigarete, danas ćete na najbližoj trafici pronaći širok izbor. Ono što je zapravo problem kod konzumiranja ovih proizvoda (sem očiglednog problema- zavisnost od nikotina) je nedovoljna svest o negativnim posledicama koje ostavljaju. „S obzirom da dvadeset godina nije dugačak period i da medicina nije imala dovoljno vremena da istraži ove proizvode, malo se zna o posledicama“, navodi pulmolog Darko Tasić, dodavši da je biranje između klasičnih i elektronskih cigareta kao biranje između dva zla. </p><p><strong>Mitovi i istraživanja<br></strong><br></p><p>Takođe treba napomenuti da se fraze kao što su –zdraviji izbor, bez dima i neprijatnih mirisa -nalaze na sajtu svakog proizvođača ovih uređaja. Istraživanja koje su te kompanije sprovele često ne odražavaju realnu sliku, a neka od njih nisu ni priznata od strane medicine kao validna istraživanja. Štetnih sastojaka u elektronskim cigaretama postoji na pretek. U najvećem broju je zabeležen dijacetil, koji se dobija zagrevanjem hemikalija. U pojedinim proizvodima može se naći i metilglioksal koji dovodi do dijabetesa i neurodegeneracije tj do gubitka i smrti neurona. </p><p>Ukoliko pitate osobe koje konzumiraju elektronske cigarete zašto puše njih a ne obične, odgovor je uglavnom jer su zdravije i pomažu pri prestanku pušenja. Vesna Imbronjev iz Savetovališta za odvikavanje od cigareta ističe da među pušačima postoji mnogo dezinformacija : „Najčešće se javljaju ljudi koji su pušili klasične cigarete pa su onda krenuli sa elektronskim cigaretama u smislu da prestane da puše, kao da im je to neki prelazni vid i onda kada vide i shvate da je u suštini to isto, onda se jave na odvikavanje da pušenja“.</p><p><strong>Marketing i kupci<br></strong><br></p><p>Ako pogledate šarena pakovanja u kojima ovi proizvodi dolaze, pomislili bi da su dečiji a kada i povežemo da su ukusi voće i da je ukus koji vam ostaje u ustima posle uvlačenja dima zapravo sladak, nije teško zaključiti kakve kupce proizvođači žele da privuku. Institut za javno zdravlje Srbije „dr Milan Jovanović Batut“ je 2017. radio istraživanje među decom od 13 do 15 godina, gde se 6% njih izjasnilo da koristi elektronske cigarete. </p><p>Prema istraživanju udruženja „Roditelj“ iz 2022. godine čak 83% maloletnika niko nije pitao koliko imaju godina pri kupovini elektronskih cigareta. Laka kupovina dovodi do toga da maloletnici koriste ove uređaje i u školi. Problem je na koji način sankcionisati takvo ponašanje. Pomoćnica direktora Elektrotehničke škole u Novom Sadu Jelena Horstman navodi da je potrebno dopreti do učenika: „Ovde ih dovedemo kod nas, pozovemo roditelje i zapretimo kaznom, kažemo da nam je žao što se truje, mi nećemo moći na duže staze kontrolisati ali unutar školskog dvorišta ne sme i onda zabeležimo ime i obično ima rezultata, pogotovo kod mlađih“.</p><p>Bile one zdravije ili bar mirisale lepše od običnih cigareta, opet sadrže štetne sastojke. Podatak da je Srbija šesta u svetu po broju stanovnika koji konzumiraju cigarete je vrlo lako dokazati- samo izađite na ulicu. Da li će se ti brojevi smanjiti sa novim generacija je takođe upitno. Od klasičnih cigareta preko nikotina koji se žvaće do nargile i elektronskih cigareta, jasno je da tržište za ovakve proizvode postoji. </p><p> Autorka: Valentina Simović</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 27 Mar 2023 12:34:15 +0200</pubDate>
      <author>NDNV</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/e6be56f9/ad9a692a.mp3" length="4112769" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>NDNV</itunes:author>
      <itunes:duration>187</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Elektronske cigarete su u komercijalnoj upotrebi već dvadeset godina. Dolaze u svakakvim oblicima i ukusima. Ukoliko ste ikada poželeli da nikotin ima ukus breskve ili možda kivija, želja Vam je ispunjena. A ako Vam smeta oblik ili izgled elektronske cigarete, danas ćete na najbližoj trafici pronaći širok izbor. Ono što je zapravo problem kod konzumiranja ovih proizvoda (sem očiglednog problema- zavisnost od nikotina) je nedovoljna svest o negativnim posledicama koje ostavljaju. „S obzirom da dvadeset godina nije dugačak period i da medicina nije imala dovoljno vremena da istraži ove proizvode, malo se zna o posledicama“, navodi pulmolog Darko Tasić, dodavši da je biranje između klasičnih i elektronskih cigareta kao biranje između dva zla. </p><p><strong>Mitovi i istraživanja<br></strong><br></p><p>Takođe treba napomenuti da se fraze kao što su –zdraviji izbor, bez dima i neprijatnih mirisa -nalaze na sajtu svakog proizvođača ovih uređaja. Istraživanja koje su te kompanije sprovele često ne odražavaju realnu sliku, a neka od njih nisu ni priznata od strane medicine kao validna istraživanja. Štetnih sastojaka u elektronskim cigaretama postoji na pretek. U najvećem broju je zabeležen dijacetil, koji se dobija zagrevanjem hemikalija. U pojedinim proizvodima može se naći i metilglioksal koji dovodi do dijabetesa i neurodegeneracije tj do gubitka i smrti neurona. </p><p>Ukoliko pitate osobe koje konzumiraju elektronske cigarete zašto puše njih a ne obične, odgovor je uglavnom jer su zdravije i pomažu pri prestanku pušenja. Vesna Imbronjev iz Savetovališta za odvikavanje od cigareta ističe da među pušačima postoji mnogo dezinformacija : „Najčešće se javljaju ljudi koji su pušili klasične cigarete pa su onda krenuli sa elektronskim cigaretama u smislu da prestane da puše, kao da im je to neki prelazni vid i onda kada vide i shvate da je u suštini to isto, onda se jave na odvikavanje da pušenja“.</p><p><strong>Marketing i kupci<br></strong><br></p><p>Ako pogledate šarena pakovanja u kojima ovi proizvodi dolaze, pomislili bi da su dečiji a kada i povežemo da su ukusi voće i da je ukus koji vam ostaje u ustima posle uvlačenja dima zapravo sladak, nije teško zaključiti kakve kupce proizvođači žele da privuku. Institut za javno zdravlje Srbije „dr Milan Jovanović Batut“ je 2017. radio istraživanje među decom od 13 do 15 godina, gde se 6% njih izjasnilo da koristi elektronske cigarete. </p><p>Prema istraživanju udruženja „Roditelj“ iz 2022. godine čak 83% maloletnika niko nije pitao koliko imaju godina pri kupovini elektronskih cigareta. Laka kupovina dovodi do toga da maloletnici koriste ove uređaje i u školi. Problem je na koji način sankcionisati takvo ponašanje. Pomoćnica direktora Elektrotehničke škole u Novom Sadu Jelena Horstman navodi da je potrebno dopreti do učenika: „Ovde ih dovedemo kod nas, pozovemo roditelje i zapretimo kaznom, kažemo da nam je žao što se truje, mi nećemo moći na duže staze kontrolisati ali unutar školskog dvorišta ne sme i onda zabeležimo ime i obično ima rezultata, pogotovo kod mlađih“.</p><p>Bile one zdravije ili bar mirisale lepše od običnih cigareta, opet sadrže štetne sastojke. Podatak da je Srbija šesta u svetu po broju stanovnika koji konzumiraju cigarete je vrlo lako dokazati- samo izađite na ulicu. Da li će se ti brojevi smanjiti sa novim generacija je takođe upitno. Od klasičnih cigareta preko nikotina koji se žvaće do nargile i elektronskih cigareta, jasno je da tržište za ovakve proizvode postoji. </p><p> Autorka: Valentina Simović</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords></itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Veštačka inteligencija u kreativnim industrijama</title>
      <itunes:episode>4</itunes:episode>
      <podcast:episode>4</podcast:episode>
      <itunes:title>Veštačka inteligencija u kreativnim industrijama</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">db5f6ce5-8c16-47d9-bfc4-321431978ae5</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/2e864bac</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Sigurno ste se u jednom trenutku susreli sa generisanom slikom ili tekstom od strane veštačke inteligencije, a da toga niste bili svesvni. Mesecima unazad mediji izveštavaju o novim otkrićima savremene tehnologije. I dok ona polako ulazi u naše domove, mi se pitamo hoće li jednog dana zauzeti i naše mesto na poslu?</p><p>Godinama unazad se pričalo kako ćemo u budućnosti imati leteća kola, ali umesto kola dobili smo čet GPT, još jedan proizvod koji nam je izrodila veštačka inteligencija. </p><p>„Čet GPT ovo nije prva verzija tog modela već je to neki model prirodnog jezika koji se razvija, da kažemo već šest godina unazad i razlog zašto je sada toliko popularan jeste zato što je sada bolji nego ikad.“</p><p>Miloš Lepotić, content i copywriter, smatra da je vreme da oberučke prihvatimo primenu veštačke inteligencije u svim poljima kako bi sebi olakšali posao.</p><p>Uz pomoć algoritam i modela mašinskog učenja, AI sada može da kreira ubedljive priče, marketinške sadržaje, pa čak i same članke. Ali šta to znači za pisce? Da li je AI prijatelj ili neprijatelj? Pa, sve zavisi koga pitate. Neki tvrde da je AI vredan alat koji može da pomogne piscima da uštede vreme i generišu više sadržaja, dok se drugi birnu da će AI zameniti ljude u poslovima, a evo i šta kažu studenti. </p><p>Jedna od značajnih prednosti veštačke inteligencije je što može da analizira ogormne podatke i da ih posle koristi za generisanje sadržaja. Međutim, taj sadržaj nije toliko kvalitetan, a i pitanje je da li je pristrasan?</p><p>„Ono što znamo iz nekih prethodnih softverskih rešenja koje su koristile baze, jeste da oni znaju da neguju pristrastnost koju vi možete da pronađete generalno na sadržajima na mreži“ , objašnjava Kleut.</p><p>Dakle, ako je novinski članak napisao u potpunosti, na primer, čet GPT kako možemo da znamo da je nepristrasan i činjeničan? Ko je odgovoran ako AI napravi grešku i napiše lažne vesti? Sve su to pitanja na koja moramo dobiti u budućnosti odgovor kako bismo došli do rešenja.</p><p>„Gde god imate jedan proces u onlajn svetu možete da uradite reverzibilni proces iliti da ga vratite nazad tako da mislim će porasti i broj softvera i njihova pouzdanost koju mogu to da urade.“, rekla je Kleut.</p><p>Veštačka inteligencija pravi talase u kreativnoj industriji, uključujući i svet pisanja. Iako ima potencijalna da unapredi sadržaj koji generiše, moramo uzeti i obzir etička pitanja koja je nameću korišćenjem AI. Da li je veštačka inteligencija prijatelj ili neprijatelj psicima je svakako predmet rasprave, ali jedno je sigurno: budućnost pisanja će biti uzbudljiva i puna iznenađenja.</p><p>Autorka: Teodora Ćulibrk</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Sigurno ste se u jednom trenutku susreli sa generisanom slikom ili tekstom od strane veštačke inteligencije, a da toga niste bili svesvni. Mesecima unazad mediji izveštavaju o novim otkrićima savremene tehnologije. I dok ona polako ulazi u naše domove, mi se pitamo hoće li jednog dana zauzeti i naše mesto na poslu?</p><p>Godinama unazad se pričalo kako ćemo u budućnosti imati leteća kola, ali umesto kola dobili smo čet GPT, još jedan proizvod koji nam je izrodila veštačka inteligencija. </p><p>„Čet GPT ovo nije prva verzija tog modela već je to neki model prirodnog jezika koji se razvija, da kažemo već šest godina unazad i razlog zašto je sada toliko popularan jeste zato što je sada bolji nego ikad.“</p><p>Miloš Lepotić, content i copywriter, smatra da je vreme da oberučke prihvatimo primenu veštačke inteligencije u svim poljima kako bi sebi olakšali posao.</p><p>Uz pomoć algoritam i modela mašinskog učenja, AI sada može da kreira ubedljive priče, marketinške sadržaje, pa čak i same članke. Ali šta to znači za pisce? Da li je AI prijatelj ili neprijatelj? Pa, sve zavisi koga pitate. Neki tvrde da je AI vredan alat koji može da pomogne piscima da uštede vreme i generišu više sadržaja, dok se drugi birnu da će AI zameniti ljude u poslovima, a evo i šta kažu studenti. </p><p>Jedna od značajnih prednosti veštačke inteligencije je što može da analizira ogormne podatke i da ih posle koristi za generisanje sadržaja. Međutim, taj sadržaj nije toliko kvalitetan, a i pitanje je da li je pristrasan?</p><p>„Ono što znamo iz nekih prethodnih softverskih rešenja koje su koristile baze, jeste da oni znaju da neguju pristrastnost koju vi možete da pronađete generalno na sadržajima na mreži“ , objašnjava Kleut.</p><p>Dakle, ako je novinski članak napisao u potpunosti, na primer, čet GPT kako možemo da znamo da je nepristrasan i činjeničan? Ko je odgovoran ako AI napravi grešku i napiše lažne vesti? Sve su to pitanja na koja moramo dobiti u budućnosti odgovor kako bismo došli do rešenja.</p><p>„Gde god imate jedan proces u onlajn svetu možete da uradite reverzibilni proces iliti da ga vratite nazad tako da mislim će porasti i broj softvera i njihova pouzdanost koju mogu to da urade.“, rekla je Kleut.</p><p>Veštačka inteligencija pravi talase u kreativnoj industriji, uključujući i svet pisanja. Iako ima potencijalna da unapredi sadržaj koji generiše, moramo uzeti i obzir etička pitanja koja je nameću korišćenjem AI. Da li je veštačka inteligencija prijatelj ili neprijatelj psicima je svakako predmet rasprave, ali jedno je sigurno: budućnost pisanja će biti uzbudljiva i puna iznenađenja.</p><p>Autorka: Teodora Ćulibrk</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 27 Mar 2023 12:29:58 +0200</pubDate>
      <author>NDNV</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/2e864bac/fa4b0688.mp3" length="20918504" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>NDNV</itunes:author>
      <itunes:duration>1289</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Sigurno ste se u jednom trenutku susreli sa generisanom slikom ili tekstom od strane veštačke inteligencije, a da toga niste bili svesvni. Mesecima unazad mediji izveštavaju o novim otkrićima savremene tehnologije. I dok ona polako ulazi u naše domove, mi se pitamo hoće li jednog dana zauzeti i naše mesto na poslu?</p><p>Godinama unazad se pričalo kako ćemo u budućnosti imati leteća kola, ali umesto kola dobili smo čet GPT, još jedan proizvod koji nam je izrodila veštačka inteligencija. </p><p>„Čet GPT ovo nije prva verzija tog modela već je to neki model prirodnog jezika koji se razvija, da kažemo već šest godina unazad i razlog zašto je sada toliko popularan jeste zato što je sada bolji nego ikad.“</p><p>Miloš Lepotić, content i copywriter, smatra da je vreme da oberučke prihvatimo primenu veštačke inteligencije u svim poljima kako bi sebi olakšali posao.</p><p>Uz pomoć algoritam i modela mašinskog učenja, AI sada može da kreira ubedljive priče, marketinške sadržaje, pa čak i same članke. Ali šta to znači za pisce? Da li je AI prijatelj ili neprijatelj? Pa, sve zavisi koga pitate. Neki tvrde da je AI vredan alat koji može da pomogne piscima da uštede vreme i generišu više sadržaja, dok se drugi birnu da će AI zameniti ljude u poslovima, a evo i šta kažu studenti. </p><p>Jedna od značajnih prednosti veštačke inteligencije je što može da analizira ogormne podatke i da ih posle koristi za generisanje sadržaja. Međutim, taj sadržaj nije toliko kvalitetan, a i pitanje je da li je pristrasan?</p><p>„Ono što znamo iz nekih prethodnih softverskih rešenja koje su koristile baze, jeste da oni znaju da neguju pristrastnost koju vi možete da pronađete generalno na sadržajima na mreži“ , objašnjava Kleut.</p><p>Dakle, ako je novinski članak napisao u potpunosti, na primer, čet GPT kako možemo da znamo da je nepristrasan i činjeničan? Ko je odgovoran ako AI napravi grešku i napiše lažne vesti? Sve su to pitanja na koja moramo dobiti u budućnosti odgovor kako bismo došli do rešenja.</p><p>„Gde god imate jedan proces u onlajn svetu možete da uradite reverzibilni proces iliti da ga vratite nazad tako da mislim će porasti i broj softvera i njihova pouzdanost koju mogu to da urade.“, rekla je Kleut.</p><p>Veštačka inteligencija pravi talase u kreativnoj industriji, uključujući i svet pisanja. Iako ima potencijalna da unapredi sadržaj koji generiše, moramo uzeti i obzir etička pitanja koja je nameću korišćenjem AI. Da li je veštačka inteligencija prijatelj ili neprijatelj psicima je svakako predmet rasprave, ali jedno je sigurno: budućnost pisanja će biti uzbudljiva i puna iznenađenja.</p><p>Autorka: Teodora Ćulibrk</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords></itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima</title>
      <itunes:episode>3</itunes:episode>
      <podcast:episode>3</podcast:episode>
      <itunes:title>Zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">b731c8fe-9339-4f23-b060-09754270592d</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/55991d1e</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Duvan se pojavljuje oko 5000. godine pre nove ere, tada su ga ljudi najčešće koristili u svrhu ublažavanja bola te se tako koristi i u novoj eri sve do sredine 15. veka kada je cigareta postala svakodnevnica i ritual uz kafu, alkohol i slično. Poreklom je iz Amerike odnosno iz Meksika, a tamo su ga Indijanci prihvatili kao tradiciju, pušeći duvan toko raznih ceremonija kao što su potpisivanja mirovnih ugovora, trgovinskih sporazuma i slično. Mnogi od njih su verovali u to da je duvan dan stvoritelja te je dim nosio misli i molitve pušača do stvoritelja.</p><p> </p><p>Danas je duvan ipak nešto drugo, javlja se u obliku cigareta i smatra se bolesti zavisosti. 2006. godine Ministarstvo zdravlja je pokušalo da uvede Zakon o zabrani pušenja u zatvorenim objektima, međutim bilo je neuspešno. Tada su sve velike zapadne sile uspele u toj odluci i istrajale do danas. U kafićima u Poljskoj, Nemačkoj, Francuskoj da bi ste popušili cigaretu morali biste da izađete napolje. Ovim postupkom uspešno je dokazan manji broj pušača.</p><p>Iako prema podacima Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji ima 66,4% pušača, dok u svetu ih ima više od 1,1 milijardi. Takođe Svetska zdravstvena organizacija navodi da je u 20. veku bilo više od 100 miliona smrtnih slučajeva izazvanih duvanskim dimom. Doktorka Vanja Tatalović smatra da bi se broj obolelih smanjio stupanjem ovog zakona na snagu, jer bi se smanjio pre svega broj pasivnih pušača. </p><p><strong> </strong></p><p><br>Autorka: Nađa Tatalović</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Duvan se pojavljuje oko 5000. godine pre nove ere, tada su ga ljudi najčešće koristili u svrhu ublažavanja bola te se tako koristi i u novoj eri sve do sredine 15. veka kada je cigareta postala svakodnevnica i ritual uz kafu, alkohol i slično. Poreklom je iz Amerike odnosno iz Meksika, a tamo su ga Indijanci prihvatili kao tradiciju, pušeći duvan toko raznih ceremonija kao što su potpisivanja mirovnih ugovora, trgovinskih sporazuma i slično. Mnogi od njih su verovali u to da je duvan dan stvoritelja te je dim nosio misli i molitve pušača do stvoritelja.</p><p> </p><p>Danas je duvan ipak nešto drugo, javlja se u obliku cigareta i smatra se bolesti zavisosti. 2006. godine Ministarstvo zdravlja je pokušalo da uvede Zakon o zabrani pušenja u zatvorenim objektima, međutim bilo je neuspešno. Tada su sve velike zapadne sile uspele u toj odluci i istrajale do danas. U kafićima u Poljskoj, Nemačkoj, Francuskoj da bi ste popušili cigaretu morali biste da izađete napolje. Ovim postupkom uspešno je dokazan manji broj pušača.</p><p>Iako prema podacima Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji ima 66,4% pušača, dok u svetu ih ima više od 1,1 milijardi. Takođe Svetska zdravstvena organizacija navodi da je u 20. veku bilo više od 100 miliona smrtnih slučajeva izazvanih duvanskim dimom. Doktorka Vanja Tatalović smatra da bi se broj obolelih smanjio stupanjem ovog zakona na snagu, jer bi se smanjio pre svega broj pasivnih pušača. </p><p><strong> </strong></p><p><br>Autorka: Nađa Tatalović</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 27 Mar 2023 12:25:42 +0200</pubDate>
      <author>NDNV</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/55991d1e/bda5d9dc.mp3" length="3773565" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>NDNV</itunes:author>
      <itunes:duration>311</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Duvan se pojavljuje oko 5000. godine pre nove ere, tada su ga ljudi najčešće koristili u svrhu ublažavanja bola te se tako koristi i u novoj eri sve do sredine 15. veka kada je cigareta postala svakodnevnica i ritual uz kafu, alkohol i slično. Poreklom je iz Amerike odnosno iz Meksika, a tamo su ga Indijanci prihvatili kao tradiciju, pušeći duvan toko raznih ceremonija kao što su potpisivanja mirovnih ugovora, trgovinskih sporazuma i slično. Mnogi od njih su verovali u to da je duvan dan stvoritelja te je dim nosio misli i molitve pušača do stvoritelja.</p><p> </p><p>Danas je duvan ipak nešto drugo, javlja se u obliku cigareta i smatra se bolesti zavisosti. 2006. godine Ministarstvo zdravlja je pokušalo da uvede Zakon o zabrani pušenja u zatvorenim objektima, međutim bilo je neuspešno. Tada su sve velike zapadne sile uspele u toj odluci i istrajale do danas. U kafićima u Poljskoj, Nemačkoj, Francuskoj da bi ste popušili cigaretu morali biste da izađete napolje. Ovim postupkom uspešno je dokazan manji broj pušača.</p><p>Iako prema podacima Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji ima 66,4% pušača, dok u svetu ih ima više od 1,1 milijardi. Takođe Svetska zdravstvena organizacija navodi da je u 20. veku bilo više od 100 miliona smrtnih slučajeva izazvanih duvanskim dimom. Doktorka Vanja Tatalović smatra da bi se broj obolelih smanjio stupanjem ovog zakona na snagu, jer bi se smanjio pre svega broj pasivnih pušača. </p><p><strong> </strong></p><p><br>Autorka: Nađa Tatalović</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords></itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Uticaj influensera na mlade</title>
      <itunes:episode>2</itunes:episode>
      <podcast:episode>2</podcast:episode>
      <itunes:title>Uticaj influensera na mlade</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">20b23fcd-da8a-440c-bbdc-34da301e847e</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/0da0e9fd</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>„Nedavno sam radila jedno istraživanje, za potrebe svog doktorskog rada. Na primer osamdeset odsto dece, u celoj Srbiji, misle da sve što influenseri kažu je ono u šta influenser zaista duboko veruje i da kada promoviše neki proizvod to je zato što on taj proizvod baš voli i samo taj proizvod koristi. To zapravo govori o razvoju jednog konzumerizma gde deca, verujući onima koje prate, zapravo dolaze u zabludu da žele da imaju nešto što im ne treba, nešto što roditelji ne mogu da im omoguće, a sada i na svim drugim nivoima“, Psihološkinja sa <em>Instituta za digitalne komunikacije</em> Ana Mirković:</p><p>Autorka: Ivana Japudža</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>„Nedavno sam radila jedno istraživanje, za potrebe svog doktorskog rada. Na primer osamdeset odsto dece, u celoj Srbiji, misle da sve što influenseri kažu je ono u šta influenser zaista duboko veruje i da kada promoviše neki proizvod to je zato što on taj proizvod baš voli i samo taj proizvod koristi. To zapravo govori o razvoju jednog konzumerizma gde deca, verujući onima koje prate, zapravo dolaze u zabludu da žele da imaju nešto što im ne treba, nešto što roditelji ne mogu da im omoguće, a sada i na svim drugim nivoima“, Psihološkinja sa <em>Instituta za digitalne komunikacije</em> Ana Mirković:</p><p>Autorka: Ivana Japudža</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 27 Mar 2023 12:23:04 +0200</pubDate>
      <author>NDNV</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/0da0e9fd/3e8419e5.mp3" length="3851545" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>NDNV</itunes:author>
      <itunes:duration>191</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>„Nedavno sam radila jedno istraživanje, za potrebe svog doktorskog rada. Na primer osamdeset odsto dece, u celoj Srbiji, misle da sve što influenseri kažu je ono u šta influenser zaista duboko veruje i da kada promoviše neki proizvod to je zato što on taj proizvod baš voli i samo taj proizvod koristi. To zapravo govori o razvoju jednog konzumerizma gde deca, verujući onima koje prate, zapravo dolaze u zabludu da žele da imaju nešto što im ne treba, nešto što roditelji ne mogu da im omoguće, a sada i na svim drugim nivoima“, Psihološkinja sa <em>Instituta za digitalne komunikacije</em> Ana Mirković:</p><p>Autorka: Ivana Japudža</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords></itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
    <item>
      <title>Pažnja - sve veći izazov za nove generacije</title>
      <itunes:episode>1</itunes:episode>
      <podcast:episode>1</podcast:episode>
      <itunes:title>Pažnja - sve veći izazov za nove generacije</itunes:title>
      <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
      <guid isPermaLink="false">44dccf57-372b-480f-84d1-fafe899b194e</guid>
      <link>https://share.transistor.fm/s/0ad0a8b4</link>
      <description>
        <![CDATA[<p>Problemi sa pažnjom kod dece sve su prisutniji u današnjem društvu, a naučnici i defektolozi smatraju da se najveći uzrok krije u preranom izlaganju dece ekranima, ali i manjku vremena koje roditelji provode sa svojom decom. Prema istraživanjima Svetske zdravstvene organizacije, broj dece koja imaju probleme sa pažnjom se udvostručio u poslednjih 10 godina, a veći je broj dečaka koji dobijaju ovu dijagnozu. Poremećaji pažnje se nalaze na vodećem mestu mentalnih problema koje deca imaju. Dečija psihološkinja, Jelena Dragičević, koja radi sa decom više od 15 godina, kaže da je ključno prepoznati simptome i na vreme detetu obezbediti adekvatnu pomoć:</p><p>„Poremećaji pažnje manifestuju se tako što dete ne može da se fokusira na neku aktivnost i ne može da ostane istrajno u nekoj aktivnosti. To znači da oni gotovo nijednu igru ne završavaju do kraja. Oni ne mogu da se fokusiraju ako nešto čitaju, da veoma često menjaju aktivnosti, da se vrpolje, da školska deca u toku časa imaju potrebu da ustanu, da prošetaju, da 100 puta nešto pitaju. Ta pitanja često ne moraju uopšte da budu smislena, ali oni imaju potrebu da se jave i da sebi naprave neku promenu aktivnosti zato što oni nisu u stanju da tu aktivnost održe do kraja jer njhova pažnja je izuzetno kratkog trajanja i bez nekog velikog fokusa.“ Jelena je dodala da su ekrani glavni krivci što ima sve više dece imaju probleme sa pažnjom, i da roditelji treba da ih što manje koriste u radu sa svojom decom, jer na taj način direktno ometaju neurološki razvoj deteta.</p><p>Pored stručne pomoći, dete mora imati i sistem podrške kod kuće i vrtiću, a vaspitačica Dragana Grujić, govori da je to jedan dug proces koji zahteva zajednički rad roditelja, deteta, ali i vaspitača sa kojim dete provodi svoje vreme. Ona je naglasila da roditelj mora da započne promenu, da bi se dete promenilo. Grujićeva je dodala:</p><p>„Nedavno smo imali roditeljski sastanak i glavna tema je bila nedostatak pažnje kod dece. Savetovala sam roditeljima da ugase telefone, počupaju kablovsku i da televizore, ako treba u parčićima iznesu napolje. Ja smatram da je glavni uzročnik nedostatka pažnje davanje ekrana deci u ruke. Ranije ih je u grupama bila dvoje - troje sa problemima pažnje, sada je situacija obrnuta, većina ima problem, dok mali broj ne. Mali delić dana koji se provede pred ekranom stvara kod deteta osećaj  aktivnosti i akcije, a akcije nema.“ Pored smanjivanja upotrebe tehnologije, ona je rekla da su deci potrebne aktivnosti kojima se vežba motorika.</p><p>Poremećaji pažnje predstavljaju izazov za dete, ali isto tako i za celu porodicu. Majka dečaka kome je u ranom detinjstvu dijagnostikovan poremećaj pažnje, Desanka Jovanović kaže: </p><p>„Problem sa pažnjom kod mog sina prvi put sam primetila kad je imao četiri godine. Ništa mu nije držalo pažnju, nije me slušao, nije reagovao na ono što pričam, bio je hiperaktivno dete. Ja sam mislila u tom uzrastu da je to normalno. Shvatila sam da to nije skroz normalno kada je krenuo u školu i učiteljica je počela skretati pažnju da je ne sluša, da ne prati nastavu, da u neku ruku ima problem.“ Ona je dodala da je veoma važno da roditelji shvate obim ovog problema, i da se ne ustručavaju da traže stručnu pomoć. Roditelji takođe moraju aktivno da učestvuju u radu sa decom. Pored toga, oni moraju da imaju velike količine strpljenja, jer je to jedna od glavnih stvari koja je njima potrebna.</p><p>Iako brojke govore da je situacija sve lošija, u Srbiji je ova tema postaje sve aktuelnija, a javna diskusija o poremećajima pažnje kod dece je otvorena. Širenjem svesti o ovom problemu,  društvo pomaže roditeljima da prepoznaju probleme sa pažnjom kod svoje dece, i na taj način sve više dece dobija potrebnu pomoć.</p><p>Autorka: Danjijela Polimac</p>]]>
      </description>
      <content:encoded>
        <![CDATA[<p>Problemi sa pažnjom kod dece sve su prisutniji u današnjem društvu, a naučnici i defektolozi smatraju da se najveći uzrok krije u preranom izlaganju dece ekranima, ali i manjku vremena koje roditelji provode sa svojom decom. Prema istraživanjima Svetske zdravstvene organizacije, broj dece koja imaju probleme sa pažnjom se udvostručio u poslednjih 10 godina, a veći je broj dečaka koji dobijaju ovu dijagnozu. Poremećaji pažnje se nalaze na vodećem mestu mentalnih problema koje deca imaju. Dečija psihološkinja, Jelena Dragičević, koja radi sa decom više od 15 godina, kaže da je ključno prepoznati simptome i na vreme detetu obezbediti adekvatnu pomoć:</p><p>„Poremećaji pažnje manifestuju se tako što dete ne može da se fokusira na neku aktivnost i ne može da ostane istrajno u nekoj aktivnosti. To znači da oni gotovo nijednu igru ne završavaju do kraja. Oni ne mogu da se fokusiraju ako nešto čitaju, da veoma često menjaju aktivnosti, da se vrpolje, da školska deca u toku časa imaju potrebu da ustanu, da prošetaju, da 100 puta nešto pitaju. Ta pitanja često ne moraju uopšte da budu smislena, ali oni imaju potrebu da se jave i da sebi naprave neku promenu aktivnosti zato što oni nisu u stanju da tu aktivnost održe do kraja jer njhova pažnja je izuzetno kratkog trajanja i bez nekog velikog fokusa.“ Jelena je dodala da su ekrani glavni krivci što ima sve više dece imaju probleme sa pažnjom, i da roditelji treba da ih što manje koriste u radu sa svojom decom, jer na taj način direktno ometaju neurološki razvoj deteta.</p><p>Pored stručne pomoći, dete mora imati i sistem podrške kod kuće i vrtiću, a vaspitačica Dragana Grujić, govori da je to jedan dug proces koji zahteva zajednički rad roditelja, deteta, ali i vaspitača sa kojim dete provodi svoje vreme. Ona je naglasila da roditelj mora da započne promenu, da bi se dete promenilo. Grujićeva je dodala:</p><p>„Nedavno smo imali roditeljski sastanak i glavna tema je bila nedostatak pažnje kod dece. Savetovala sam roditeljima da ugase telefone, počupaju kablovsku i da televizore, ako treba u parčićima iznesu napolje. Ja smatram da je glavni uzročnik nedostatka pažnje davanje ekrana deci u ruke. Ranije ih je u grupama bila dvoje - troje sa problemima pažnje, sada je situacija obrnuta, većina ima problem, dok mali broj ne. Mali delić dana koji se provede pred ekranom stvara kod deteta osećaj  aktivnosti i akcije, a akcije nema.“ Pored smanjivanja upotrebe tehnologije, ona je rekla da su deci potrebne aktivnosti kojima se vežba motorika.</p><p>Poremećaji pažnje predstavljaju izazov za dete, ali isto tako i za celu porodicu. Majka dečaka kome je u ranom detinjstvu dijagnostikovan poremećaj pažnje, Desanka Jovanović kaže: </p><p>„Problem sa pažnjom kod mog sina prvi put sam primetila kad je imao četiri godine. Ništa mu nije držalo pažnju, nije me slušao, nije reagovao na ono što pričam, bio je hiperaktivno dete. Ja sam mislila u tom uzrastu da je to normalno. Shvatila sam da to nije skroz normalno kada je krenuo u školu i učiteljica je počela skretati pažnju da je ne sluša, da ne prati nastavu, da u neku ruku ima problem.“ Ona je dodala da je veoma važno da roditelji shvate obim ovog problema, i da se ne ustručavaju da traže stručnu pomoć. Roditelji takođe moraju aktivno da učestvuju u radu sa decom. Pored toga, oni moraju da imaju velike količine strpljenja, jer je to jedna od glavnih stvari koja je njima potrebna.</p><p>Iako brojke govore da je situacija sve lošija, u Srbiji je ova tema postaje sve aktuelnija, a javna diskusija o poremećajima pažnje kod dece je otvorena. Širenjem svesti o ovom problemu,  društvo pomaže roditeljima da prepoznaju probleme sa pažnjom kod svoje dece, i na taj način sve više dece dobija potrebnu pomoć.</p><p>Autorka: Danjijela Polimac</p>]]>
      </content:encoded>
      <pubDate>Mon, 27 Mar 2023 12:18:54 +0200</pubDate>
      <author>NDNV</author>
      <enclosure url="https://media.transistor.fm/0ad0a8b4/eb60fa41.mp3" length="8705681" type="audio/mpeg"/>
      <itunes:author>NDNV</itunes:author>
      <itunes:duration>440</itunes:duration>
      <itunes:summary>
        <![CDATA[<p>Problemi sa pažnjom kod dece sve su prisutniji u današnjem društvu, a naučnici i defektolozi smatraju da se najveći uzrok krije u preranom izlaganju dece ekranima, ali i manjku vremena koje roditelji provode sa svojom decom. Prema istraživanjima Svetske zdravstvene organizacije, broj dece koja imaju probleme sa pažnjom se udvostručio u poslednjih 10 godina, a veći je broj dečaka koji dobijaju ovu dijagnozu. Poremećaji pažnje se nalaze na vodećem mestu mentalnih problema koje deca imaju. Dečija psihološkinja, Jelena Dragičević, koja radi sa decom više od 15 godina, kaže da je ključno prepoznati simptome i na vreme detetu obezbediti adekvatnu pomoć:</p><p>„Poremećaji pažnje manifestuju se tako što dete ne može da se fokusira na neku aktivnost i ne može da ostane istrajno u nekoj aktivnosti. To znači da oni gotovo nijednu igru ne završavaju do kraja. Oni ne mogu da se fokusiraju ako nešto čitaju, da veoma često menjaju aktivnosti, da se vrpolje, da školska deca u toku časa imaju potrebu da ustanu, da prošetaju, da 100 puta nešto pitaju. Ta pitanja često ne moraju uopšte da budu smislena, ali oni imaju potrebu da se jave i da sebi naprave neku promenu aktivnosti zato što oni nisu u stanju da tu aktivnost održe do kraja jer njhova pažnja je izuzetno kratkog trajanja i bez nekog velikog fokusa.“ Jelena je dodala da su ekrani glavni krivci što ima sve više dece imaju probleme sa pažnjom, i da roditelji treba da ih što manje koriste u radu sa svojom decom, jer na taj način direktno ometaju neurološki razvoj deteta.</p><p>Pored stručne pomoći, dete mora imati i sistem podrške kod kuće i vrtiću, a vaspitačica Dragana Grujić, govori da je to jedan dug proces koji zahteva zajednički rad roditelja, deteta, ali i vaspitača sa kojim dete provodi svoje vreme. Ona je naglasila da roditelj mora da započne promenu, da bi se dete promenilo. Grujićeva je dodala:</p><p>„Nedavno smo imali roditeljski sastanak i glavna tema je bila nedostatak pažnje kod dece. Savetovala sam roditeljima da ugase telefone, počupaju kablovsku i da televizore, ako treba u parčićima iznesu napolje. Ja smatram da je glavni uzročnik nedostatka pažnje davanje ekrana deci u ruke. Ranije ih je u grupama bila dvoje - troje sa problemima pažnje, sada je situacija obrnuta, većina ima problem, dok mali broj ne. Mali delić dana koji se provede pred ekranom stvara kod deteta osećaj  aktivnosti i akcije, a akcije nema.“ Pored smanjivanja upotrebe tehnologije, ona je rekla da su deci potrebne aktivnosti kojima se vežba motorika.</p><p>Poremećaji pažnje predstavljaju izazov za dete, ali isto tako i za celu porodicu. Majka dečaka kome je u ranom detinjstvu dijagnostikovan poremećaj pažnje, Desanka Jovanović kaže: </p><p>„Problem sa pažnjom kod mog sina prvi put sam primetila kad je imao četiri godine. Ništa mu nije držalo pažnju, nije me slušao, nije reagovao na ono što pričam, bio je hiperaktivno dete. Ja sam mislila u tom uzrastu da je to normalno. Shvatila sam da to nije skroz normalno kada je krenuo u školu i učiteljica je počela skretati pažnju da je ne sluša, da ne prati nastavu, da u neku ruku ima problem.“ Ona je dodala da je veoma važno da roditelji shvate obim ovog problema, i da se ne ustručavaju da traže stručnu pomoć. Roditelji takođe moraju aktivno da učestvuju u radu sa decom. Pored toga, oni moraju da imaju velike količine strpljenja, jer je to jedna od glavnih stvari koja je njima potrebna.</p><p>Iako brojke govore da je situacija sve lošija, u Srbiji je ova tema postaje sve aktuelnija, a javna diskusija o poremećajima pažnje kod dece je otvorena. Širenjem svesti o ovom problemu,  društvo pomaže roditeljima da prepoznaju probleme sa pažnjom kod svoje dece, i na taj način sve više dece dobija potrebnu pomoć.</p><p>Autorka: Danjijela Polimac</p>]]>
      </itunes:summary>
      <itunes:keywords></itunes:keywords>
      <itunes:explicit>No</itunes:explicit>
    </item>
  </channel>
</rss>
